Poslovni broj K-281/2024-48

Republika Hrvatska

Općinski sud u Osijeku

31 000 Osijek

Europske avenije 7

U I M E R E P U B L I K E H R VA T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Osijeku, po sucu Siniši Gudelju, kao sucu pojedincu, uz sudjelovanje Sanje Krstanović, kao zapisničara, u kaznenom predmetu protiv okrivljenika BŽ kojeg brani branitelj po službenoj dužnosti Domagoj Pejić, odvjetnik iz Osijeka, zbog kaznenog djela protiv imovine - pokušaj teške krađe, opisano u članku 217. stavak 1. točka 1. u svezi člankom 216. stavak 1. i u svezi članka 33. Kaznenog zakona/97, a kažnjivo po članku 217. st. 1. Kaznenog zakona/97 povodom optužnog prijedloga Općinskog državnog odvjetništva u Osijeku K-DO-688/08 od 20. listopada 2008. , a nakon održane i dovršene javne rasprave dana 24. veljače 2025. u prisutnosti ZODO u [adresa] KŽ, okrivljenika BŽ, okrivljenikova branitelja po službenoj dužnosti Domagoja Pejića, odvjetnika iz Osijeka, presude izrečene i javne objavljene dana 5. ožujka 2025.

p r e s u d i o  j e

I/ Okrivljenik BŽ, sin B i majke K, r. O, rođen **.**.1984. u [adresa], s prebivalištem u [adresa], SSS, po zanimanju konobar, neoženjen, otac jednog mlt. djeteta , vojsku služio, osuđivan presudom Općinskog suda u Osijeku broj K-867/02-90 od 5. lipnja 2003. godine, pravomoćna 28. srpnja 2003. godine, zbog kaznenog djela teške krađe iz čl. 217. st. 1. i 3. u svezi čl. 216. st. 1. i 2. Kaznenog zakona, te kaznenog djela sprječavanja službene osobe u obavljanju službene dužnosti iz čl. 317. st. 1. i 2. KZ-a, na kaznu maloljetničkog zatvora od 1 (jedne) godine i 6 (šest) mjeseci, presudom Općinskog suda u Velikoj Gorici broj Km-58/03 od 15. veljače 2005. godine, pravomoćna 15. veljače 2005. godine, zbog kaznenog djela teške krađe iz čl. 217. st. 1. t. 1. KZ-a, na kaznu zatvora od 6 (šest) mjeseci, uvjetno na 2 (dvije) godine te presudom Općinskog suda u Splitu broj IK-702/05 od 19. srpnja 2005. godine, pravomoćna 29. studenog 2005. godine, zbog kaznenog djela prijevare iz čl. 224. st. 1. Kaznenog zakona i kaznenog djela krivotvorenje isprave iz čl. 311. st. 1. KZ-a, na kaznu zatvora od 8 (osam) mjeseci i presudom Općinskog suda u Osijeku broj K-460/07-5 od 13. rujna 2007. godine, pravomoćna 7. prosinca 2007. godine, zbog kaznenog djela teške krađe iz čl. 217. st. 1. t. 1. u svezi čl. 216. st. 1. KZ-a, na kaznu zatvora od 4 (četiri) mjeseca, kazna zatvora zamjenjuje se radom za opće dobro na slobodi u trajanju od 40 (četrdeset) radnih dana u roku od 1 (jedne) godine, brani se sa slobode, presudom Općinskog suda u Osijeku broj K-525/07-21 od 15. travnja 2008. pravomoćna 28. travnja 2008. zbog kaznenog djela 272. stavak 2. u svezi sa st.1. KZ/97 – izazivanje prometne nesreće na kaznu zatvora u trajanju od šest mjeseci, uvjetna osuda s rokom kušnje od tri godine, presudom Općinskog suda u Osijeku broj K-846/07-32 od 09.09.2008 pravomoćna 02.02.2009. zbog kaznenog djela iz čl.217 st.1 toč.1 usv. čl. 216 st. 1 - teška krađa na kaznu zatvora u trajanju od šest mjeseci, zamijenjena radom za opće dobro na slobodi u trajanju od 40 dana , rješenjem Kv-490/11 od 25. studenoga 2011, pravomoćna 23. prosinca 2011. određeno je izvršenje kazne zatvora u trajanju od šest mjeseci, presudom Općinskog suda u Osijeku broj K-243/08-26 od 10. rujna 2008 pravomoćna 20.02.2009. zbog kaznenog djela iz čl.217 st.1 toč.1 KZ/97 - teška krađa na kaznu zatvora u trajanju od šest mjeseci, zamijenjena radom za opće dobro na slobodi u trajanju od 40 dana , rješenjem Kv-234/2010-8 OD 28. rujna 2010. pravomoćno 11. kolovoza 2011. određeno je izvršenje kazne zatvora u trajanju od šest mjeseci, presudom Općinskog suda u Valpovu , Stalna služba u Donjem Miholjcu broj K-4/09 od 12.08,2009 pravomoćna 28.09.2009. zbog kaznenog djela iz čl.224 st.1 KZ/97 prijevar na kaznu zatvora u trajanju od četiri mjeseca, zamijenjena radom za opće dobro na slobodi u trajanju od 40 dana , presudom Općinskog suda u Valpovu , Stalna služba u Donjem Miholjcu broj K-10/09-42 od 01.09.2009 pravomoćna 18.09.2009. zbog kaznenog djela iz čl.224 st.1 KZ/97 prijevara na kaznu zatvora u trajanju od osam mjeseca, uz primjenu uvjetne osude s rokom kušnje od dvije godine, presudom Općinskog suda u Našicama broj K-151/07- 46 od 18.08.2009 pravomoćna 28.01.2010. zbog kaznenog djela iz čl. 303 st.1 KZ/97- davanja lažnog iskaza na kaznu zatvora u trajanju od sedam mjeseci, presudom Općinskog suda u Našicama broj K-71/08-27 od 23.02.2010 pravomoćna 29.05.2010. zbog kaznenog djela iz čl. 129 st.3 KZ/97- prijetnja, na kaznu zatvora u trajanju od 1 (jedne) godine uz primjenu uvjetne osude s rokom kušnje od četiri godine, presudom Općinskog suda u Osijeku broj K- 315/10 od 6.09.2011 pravomoćna 29.12.2011. zbog kaznenog djela iz čl.224 st.1 KZ/97 prijevara, čl. 311. st.1. u svezi sa čl. 313. st.1. i 3. KZ/97 krivotvorenje isprave na kaznu zatvora u trajanju od jedne godine i četiri mjeseca , presudom Općinskog suda u Osijeku broj K-199/12 od 28. svibnja 2012. pravomoćna 20.06. 2012. zbog kaznenog djela iz čl.224. st.1. KZ/97- prijevara , članka 313. st.1. t.3. KZ/97 – posebni slučajevi krivotvorenja isprave na kaznu zatvora u trajanju od jedne godine, presudom Općinskog kaznenog suda u Zagrebu broj Ko-391/12od 17. prosinca 2012. pravomoćna 29.12.2012. zbog kaznenog djela iz čl.311. st.1. KZ/97- krivotvorenje isprave , na kaznu zatvora u trajanju od četiri mjeseca uz primjenu uvjetne osude s rokom kušnje od jedne godine, presudom Općinskog kaznenog suda u Zagrebu broj Ko- 299/2013 od 10. rujna 2013. pravomoćna 03.12.2013. zbog kaznenog djela iz čl.224 st.1. KZ/97- prijevara , na kaznu zatvora u trajanju od pet mjeseci , presudom Općinskog suda u Osijeku broj K-199/12 od 28. svibnja 2012. pravomoćna 20.06. 2012. zbog kaznenog djela iz čl.224. st.1. KZ/97- prijevara , članka 313. st.1. t.3. KZ/97 – posebni slučajevi krivotvorenja isprave na kaznu zatvora u trajanju od jedne godine, presudom Općinskog suda u Osijeku broj Kv-96/14 od 24. ožujka 2014. godine, a koja je postala pravomoćna dana 5. travnja 2014. godine, zbog kaznenog djela iz čl. 224. st. 1. Kz i dr., na kaznu zatvora u trajanju od 1 godine i 2 mjeseca (u ovu presudu su uključene presude Općinskog suda u Valpovu, Stalna Služba u Donjem Miholjcu broj III K-10/09-42 od 1. rujna 2009.g. i presuda Općinskog suda u Splitu Ik-702/05 od 19. srpnja 2005.godine), presudom Općinskog suda u Osijeku broj K-609/13 od 22. siječnja 2014. godine, a koja je postala pravomoćna dana 8.svibnja 2014. godine, zbog kaznenog djela iz čl. 224. st. 1. i čl. 313. st. 1. KZ, na kaznu zatvora u trajanju od 1 godine i presudom Općinskog suda u Osijeku broj Kv- 202/14 od 2. lipnja 2014. godine, a koja je postala pravomoćna dana 17. lipnja 2014. godine, na kaznu zatvora u trajanju od 8 mjeseci (u ovu presudu su uključene presude Općinskog suda u Osijeku broj K-243/08-26 od 10. rujna 2008. godine i broj K-460/07-5 od 13. rujna 2007. godine), presudom Općinskog suda u Osijeku broj Kv-433/14 od 3. prosinca 2014. godine, a koja je postala pravomoćna dana 25. prosinca 2014. godine, zbog kaznenog djela izi čl. 224. st.1. KZ/97- prijevara , članka 303. st.1. KZ/97- davanje lažnog iskaza, članka 313. st.1. t.3. KZ/97- posebni slučajevi krivotvorenja isprave na kaznu zatvora u trajanju od 1(jedne) godine i 5 (pet) mjeseci (u ovu presudu su uključene presude Općinskog suda u Osijeku broj K-609/13 od 22. siječnja 2014. godine i Općinskog suda u Našicama broj K-151/07-46 od 18. rujna 2009.), presudom Općinskog suda u Osijeku broj Kv-106/2015 od 29. lipnja 2015. godine, a koja je postala pravomoćna dana 18. srpnja 2015. godine, zbog kaznenog djela iz čl. 217. st.1. KZ/97- teška krađa , članka 224..1. KZ/97- prijevare, članka 303. st.1. KZ/97- davanje lažnog iskaza, članka 313. stavak 1. t.3. KZ/97 posebni slučajevi krivotvorenja isprave na kaznu zatvora u trajanju od 2 (dvije) godine (u ovu presudu su uključene presude Kv-433/14 od 3. prosinca 2014. Općinskog suda u Osijeku i Kv-202/2014 od 2. lipnja 2014. ) , presudom Općinskog suda u Osijeku broj K-25/2014 od 30. ožujka 2015. pravomoćna 1. 10. 2015. zbog kaznenog djela iz čl.224. st.1. KZ/97- prijevara , članka 311. st.1. t.3. KZ/97 –krivotvorenja isprave na kaznu zatvora u trajanju od 10 (deset) mjeseci, presudom Općinskog kaznenog suda u Zagrebu broj Ko-1183/14 od 11. 03. 2015. pravomoćna 30.11.2015. zbog kaznenog djela iz čl.234 st.1. KZ/11- prijevara , na kaznu zatvora u trajanju od 1 (jedne ) godine i 6 (mjeseci) i sigurnosnu mjeru oduzimanja imovinske koristi, presudom Općinskog suda u Novom Zagrebu, broj K-44/2015 od 15. lipnja 2015.pravomoćna 20. lipnja 2016. zbog kaznenog djela iz čl. 224. st. 1 KZ/97 – prijevara na kaznu zatvora u trajanju od 11 (jedanaest) mjeseci, presudom Općinskog suda u Osijeku broj Kv-87/2016 od 24. ožujka 2016. godine, a koja je postala pravomoćna dana 20. siječnja 2017.godine, zbog kaznenog djela iz čl. 217. st.1. KZ/97- teška krađa , članka 224. st.1. KZ/97- prijevara , članka 303. st.1 KZ/97- davanje lažnog iskaza , članka 311. st.1. u svezi sa člankom 313. - krivotvorenje isprave, članka 313. stavak 1. t.3. KZ/97- posebni slučajevi krivotvorenja na kaznu zatvora u trajanju od 2 (dvije) godine i 8 (osam) mjeseci (u ovu presudu su uključene presude Općinskog suda u Osijeku broj Kv-106/2015 od 29. lipnja 2015. godine i Općinskog suda u Osijeku K-25/2014 od 30. ožujka 2015. ),

k r i v  j e

što je:

II. dana 25. rujna 2008. godine, oko 02,45 sati, u Osijeku, Martina Divalta 2-a, u ugostiteljskom objektu „Bijelo Plavi“, vlasništvo tvrtke „Beata“ d.o.o. Osijek, u nakani da na bespravan način dođe do stvari, došao do stražnje strane navedenog ugostiteljskog objekta gdje je preskočio zid i ušao u dvorište objekta, a potom prišao prozoru ugostiteljskog objekta te isti razvalio i kroz tako načinjen otvor ušao u unutrašnjost, ali je svojevoljno prekinuo započeto počinjenje kaznenog djela te je prilikom izlaska iz objekta uočen na krovu od zaštitara tvrtke "Sigurnost" i zadržan do dolaska policijskih službenika

dakle, s namjerom započeo i dragovoljno prekinuo da provaljivanjem dođe do stvari iz zatvorenih prostorija, te tuđe pokretne stvari oduzme drugome s ciljem da ih protupravno prisvoji,

III. čime je dragovoljno odustao od kažnjivog pokušaja kaznenog djela protiv imovine - teške krađe, opisano u članku 217. stavak 1. točka 1. u svezi člankom 216. stavak 1. Kaznenog zakona/97, u svezi sa člankom 33. stavak 1. KZ/97 , a kažnjivo po članku 217. st. 1. KZ/97pa ga sud na temelju istih zakonskih propisa u svezi sa člankom 34. stavak 1. i 2. KZ/97 oslobađa kazne.

IV. Temeljem odredbe članka 148. stavak 6. u svezi sa člankom 145. stavak 1. i 2. točka 1. do 8. i stavak 3. ZKP/08, okrivljenik BŽ u cijelosti se oslobađa obveze naknade troškova ovog kaznenog postupka te oni u cijelosti padaju na teret proračunskih sredstava

Obrazloženje

1.Općinsko državno odvjetništvo u Osijeku je optužnim prijedlogom broj K-DO- 688/08 od 20. listopada 2008. optužilo je okrivljenika BŽ zbog kaznenog djela protiv imovine - pokušaj teške krađe, opisano u članku 217. stavak 1. točka 1. u svezi člankom 216. stavak 1. i u svezi članka 33. Kaznenog zakona/97, a kažnjivo po članku 217. st. 1. Kaznenog zakona/97 , a počinjenog na način i u vrijeme kako se to pobliže navodi u izreci ove presude.

2.Okrivljenik BŽ očitovao se o osnovanosti optužnice na način da je u potpunosti razumije izjavio je da ne priznaje učin kaznenog djela i da se ne smatra krivim, a nije prihvatio niti predloženu kaznu.

3.U svojoj obrani je između ostalog naveo kako se sjeća da je zatečen na krovu ugostiteljskog objekta Bijelo Plavi i jako se dobro sjeća da je bio u alkoholiziranom stanju. Ističe da je u Drugoj PP izvršen alkotest i da mu je izmjerena koncentracija 1,73 promila alkohola u krvi. Nakon kritičnog događaja otišao se ispričati sada pok. OŽ tadašnjem vlasniku ugostiteljskog objekta Bijelo Plavi jer su bili u prijateljskim odnosima i ne bi mu palo na pamet nešto tako napraviti. Sam pokojni OŽ je prihvatio ispriku i ne vjeruje da bi mu on to ikada napravio jer su bili dugogodišnji prijatelji i cimeri u istražnom Zatvoru u Osijeku. Također primjećuje da su iskazi svjedoka Č i ČŽ u većem djelu kontradiktorni te da svjedoci donose zaključke i viđenja na temelju subjektivnog dojma o događaju koji se zbio prije trinaest godina opisuju ga kao da je bio jučer. Navedeno ukazuje da su se svjedoci koristili nečime prije svjedočenja čime se ne bi smjeli koristiti. Također ističe nesrazmjer o broju intervencija o kojima govore. Ne može opisati kako je završio na krovu restorana Bijelo – plavi, a da je bio na krovu tvrde oba svjedoka. Pojašnjava kako nije lako sići sa kosog krova pogotovo ne u stanju u kakvom se on nalazio. Nadalje naglašava da nasljednica oštećenika OŽ, EŽ ne inzistira na njegovom kaznenom progonu niti postavlja imovinskopravni zahtjev te da prilikom obrade i DNK obrade restorana "Bijelo plavi" nisu pronađeni tragovi njegovog DNK niti njegovih papilarnih linija, a pošto je odmah uhićen jasno je da nije imao nikakve rukavice. Da je ulazio u unutrašnjost objekta zasigurno bi negdje bilo ili otisaka ili vlakana. Smatra kako se u konkretnom slučaju radi o dragovoljnom odustanku što je razlog za oslobođenje od kazne jer se iz iskaza oba svjedoka zaključuje da je na njihov poziv sišao sa krova i mirno sačekao policiju.

4.U ponovljenom postupku, a tijekom dokaznog postupka, sud je ponovno ispitao u svojstvu svjedoka JŽ i ČŽ.

5.Sud je donio rješenje kojim je pročitao i izvršio uvid u materijalne i personalne dokaze iz spisa i to službena zabilješka sačinjena po sucu Siniši Gudelju od 23.11. 2021. o boravku okrivljenika u Zatvoru u Osijeku ,potvrda Kaznionice u Glini ,zapisnik o prisutnosti alkohola sačinjen po PP 25. rujna 2008. ,nalaz i mišljenje dr. MŽ od 11. rujna 2017. iskaz vještaka danog na zapisnik K-272/2017-58 od 3. srpnja 2018. , izvješće o uhićenju i dovođenju okr. sačinjenog po II PP Osijek 25. rujna 2008. ,medicinska dok. okr. Opće bolnice Varaždin na listu 550-552,nalaz i mišljenje medicinskog vještaka dr. Ivana Požgajina od 31. prosinca 2019. ,izvadak iz sudskog registra TS u Osijeku za tvrtku Bijelo plavi, ovosudni zapisnik K-107/2019 od 13. svibnja 2021. s iskazom oštećenika kao svjedoka EŽ ,uvid u ovosudni spis K- 680/08, medicinska dokumentacija okrivljenika s poviješću bolesti Opće bolnice u Varaždinu , dr. PŽ i KBC Osijek, Klinike za neurologiju, ovosudni zapisnik K-107/2019 od 23. studenoga 2021. s iskazom svjedoka JŽ i ČŽ , list 713-714 ovosudni zapisnik K-281/2024 od 4. studenoga 2024. s iskazom svjedoka JŽ ,ovosudni zapisnik K- 281/2024 od 22. studenoga 2024. s iskazom svjedoka ČŽ.

6.Svjedokinja EŽ iskazuje da joj nije ništa poznato o predmetnom događaju i da su njezini roditelji bili vlasnici tvrtke Beata. Ona je sada vlasnica tvrtke Bijelo plavi, a u sklopu tvrtke je i restoran, nije zainteresirana za okrivljenikov kazneni progon niti prema okrivljeniku postavlja imovinskopravni zahtjev.

7.Svjedok JŽ iskazuje da je kritične zgode tj. 25. rujna 2008. u noćnoj smjeni, ne sjeća se u koliko sati, kao nadzornik zaštitarske službe dobio dojavu da se nešto događa oko objekta "Bijelo plavi" u Osijeku. Izašao je na lice mjesta zajedno sa svojim kolegom ČŽ te vidio da se na krovu objekta nalazi muška osoba koja je već bila u povlačenju, a nalazila se u dijelu ograđenog prostora. Objekt na čijem krovu se nalazio bio je ograđen. Kolega ČŽ i on su potom pozvali policiju koja je utvrdila identitet te osobe, ne sjeća se i ne može reći da li je tom prilikom ta osoba bila alkoholizirana. Ne može sa stopostotnom sigurnošću tvrditi da je ta osoba koja je tamo zatečena upravo okr. koji je ustao sa svog mjesta okrenuo se licem prema svjedoku na udaljenosti od svega pola metra. Može samo reći da je ta osoba bila visine kao okrivljenik, ali ne može sa stopostotnom sigurnošću tvrditi da je to ta osoba je od tog događaja prošlo je šest godina. Ponovno ispitan na javnoj raspravi izjavio je da u cijelosti ostaje kod svog iskaza nema tome što dodati

8.Svjedok ČŽ, iskazuje da je kritične zgode također bio zaštitar "Sigurnost Osijek" i putem dispečera su dobili dojavu da se aktivirao alarm, na prostoru objekta "Bijelo plavi" u Osijeku koji je jednim dijelom ograđen ogradom visine od 1, 80 do 2 metra i koju je relativno teško preskočiti, a još je teže ući u zaključani objekt. Dolaskom na lice mjesta zatekli su jednu osobu na krovu tog objekta, zna da se na krovu nalazio i manji krovni prozor, kojeg je ta osoba otvarala sa unutrašnje strane i pokušala izaći. Radilo se o mlađoj punoljetnoj muškoj osobi , životne dobi tada oko 25 godina. Kolega JŽ i on su tu osobu pozvali da siđe s krova što je ona i učinila , a zatim su pozvali policiju i zadržali tu sobu do dolaska policije koja je izvršila identitet te osobe. Još jednom napominje da je ta osoba zatečena na krovu nakon aktiviranja alarma pri pokušaju izlaska iz krovnog prostora. Iako je iz neposredne blizine pogledao okrivljenika u oči, ne može tvrditi da je ta osoba bila upravo on zbog proteka vremena. Pojašnjava kako je zaključio da ta osoba izlazi iz unutrašnjosti prostora , jer ju je i vidio. Restoran u to doba noći nije radio, i aktivirao se alarm, jedini zaključak je bio da je to bio pokušaj provaljivanja od strane te osobe. Uz to, alarm reagira pomoću senzora koji se nalaze unutar prostora i ti senzori reagiraju na pokret. Zaštitarskim poslom bavi se 16 godina. Bezbroj puta u svojoj karijeri bilo je i lažnih uzbuna od strane alarma, kada nije bilo znakova provale. Na dnevnoj bazi tih lažnih alarma bude između jednog do pet, ali ne na objektima ove vrste kao što je Bijelo plavi. Ne tvrdi da se nije mogao oglasiti i lažni alarm, u ovoj situaciji, ali iskustveno govori da se to u pravilu događa u prljavim i natrpanim skladištima, a ne u objektima ovakve vrste. Ne može točno precizirati koliko intervencija godišnje ima, negdje između 200 i 1000. Nije se u sustavu svoje tvrtke podsjećao o ovom događaju prije nego što je došao svjedočiti već je iskazivao na temelju sjećanja i nije mu se bilo teško prisjetiti događaja kod Bijelo plavi, jer su on i kolega JŽ u ovom razdoblju od događaja do danas imali svega dvije intervencije uz prisustvo policije, a jedna je ova koju je opisivao. Cijela zgrada restorana "Bijelo plavi" je natkrivena krovom pa se na tom prostoru nalazi i potkrovlje. Ne zna da li u restoranu "Bijelo plavi" postoje sobe, jer ja ne osigurava sam objekt restorana, nego izlazi na intervencije. Primijetio je da je alarmni sustav podignut nakon radnog vremena restorana. Na primjedbu okrivljenika svjedok se očitovao kako nije špekulirao prilikom davanja svog iskaza nego je iskazivao onako kako je doživio događaj i zatekli su osobu pri pokušaju izlaska iz prostora. Alarm se ne stavlja u funkciju ako se netko nalazi u objektu, već nakon radnog vremena.

9.U ponovljenom postupku svjedok ČŽ izjavljuje da se sjeća događaja i svog prethodnog iskaza danog pred ovim sudom kod kojeg ostaje te pojašnjava da on kao zaštitar nije imao ključeve od objekta " E" kritičnog događaja, i ne zna gdje su senzori alarma postavljani i koja je šema senzora, takav uvid ima dispečer zaštitarske tvrtke, ali je dispečer njih zaštitare navodio gdje se alarm oglasio. Samo pretpostavlja da su se senzori nalazili u donjem dijelu zgrade gdje je blagajna, jer im je dispečer kada ih je slao na intervenciju govorio zonu aktiviranja alarma i adresu objekta, pa je po tome zaključio da se nalaze u donjem dijelu zgrade kod šanka i blagajne. Ponovo ističe da je u potkrovlju vidio osobu koja je pokušavala izaći iz objekta. Bila je noć pa nije dobro vidio, ali pretpostavlja da počinitelj nije morao razbijati krovni prozor da bi izašao iz unutrašnjosti objekta, a kako je ušao u objekt to ne može reći. Opisuje da je izvana sve bilo čitavo jer su izvršili pregled objekta, kako na vratima tako i na prozorima. Koliko se sjeća njih obojca zaštitara su bili u roku od 5 do 6 minuta na licu mjesta od kada ih je uputio dispečer, jer je sjedište njihove tvrtke bilo u Gundulićevoj ulici u Osijeku. Ne sjeća se da li je u trenutku njihova dolaska na lice mjesta svirala sirena, glasnoća te sirene je različita na različitim objektima, dispečer najbolje čuje zvuk sirene kada dobije dojavu, ali kada su on i kolega JŽ došli na lice mjesta, uočili su i svjetlosne signale koje je alarm dojavljivao. Ne zna koliko se podaci u tvrtki za sigurnost čuvaju te o kojoj vrsti alarma se radi, da li se alarm aktivira zvučno ili svjetlosno i koja je jačina. To je vezano za sam prostor koji se osigurava, i nije bitno, bitno je da dispečeru dolazi dojava o aktivaciji alarma. Još pojašnjava da je njegov kolega JŽ došao neposredno prije njega na lice mjesta jer ga je vidio dok se uparkiravao, a obojca su došli svojim službenim automobilima. U trenutku kada je on uočio okrivljenika da izlazi iz prostora krovnog prozora tj. osobu da izlazi iz krovnog prozora, kolega JŽ je bio dva metra udaljen od njega i u tom trenutku JŽ je bio na vezi sa dipečerom govoreći mu o stanju objekta, javljali su se dispečeru, konkretno JŽ. Vjerojatno je tu osobu spazio i JŽ jer se on obratio u tom trenutku toj osobi koja je izlazila iz tog prostora sa pitanjem "Šta tu radiš?" i pozvao ju da siđe dolje, ta osoba je sišla dolje, jer je vjerojatno pretpostavila da su policajci.Svjedok je još napomenuo da je mogao dobro vidjeti događaj jer je radila javna rasvjeta, a očito je da ta osoba koja je izlazila iz krovnog prozora, da bi mogla sići morala prvo stati na krov ili kat jer je visina krovnog prozora bila na 5 metara od zemlje. Jedina njihova zapovijed prema toj osobi je bila da dođe do njih , a na koji način je došla, to ne može opisati jer je ta osoba vrlo brzo došla do njih.

10.Iz zapisnika o očevidu PU osječko baranjske broj 511-07-23-KU-389/08 od 28. rujna 2008. sadržanog u ovosudnom smislu K-680/2008 vidljivo je da se mjesto događaja nalazi u Osijeku u ulici Martina Divalta na kbr. 2-a gdje se nalazi ugostiteljski obekt "Bijelo – plavi" koji je sa stražnje strane ograđen zidom i kapijom visine do 2,5 metara, a sa istočne strane od Wilsonove ulice nalazi se dvokrilna metalna kapija koja se zatiče zatvorena i otključana. Prolaskom kroz ista ulazi se u popločano dvorište. U sjeverozapadnom dijelu dvorišta na visini 1,9 metara nalazi se izbočeni dio objekta koji je natkriven metalno ustakljenom stjenkom, gdje se nalaze četiri identična protuprovalna stakla od kojih se prvo zatiče razbijeno, raspucano te udubljeno. Na metalnoj pregradi između prvog i drugog stakla uočava se fragment traga otisaka potplate obuće u sloju prašine. Iznad istog dijela, na stražnjem južnom zidu objekta nalaze se dva manja prozora dimenzija 50x50 centimetara od kojih se istočni zatiče u položaju na kip, a zapadni otvoren odnosno izbačen iz ležišta te vidi o metalnim nosačima mehanizma "na kip". U prostoru muškog WC-a zatiče se muški kožni preklopni novčanik a u istom novčani iznos od 400,00 kuna, dvije novčanice po 200,00 kuna, i osobni dokumenti na ime TŽ iz [adresa].

11.Uvidom u izvješće o uhićenju i dovođenju okrivljenika sačinjenog po II PP Osijek, 25. rujna 2008. vidljivo je da je okrivljenik uhićen 25. rujna 2008. u 03, 20 sati , u [adresa] DŽ , poradi osnovane sumnje za učin kaznenog djela teške krađe iz članka 217. KZ te da je pušten na slobodu 25. rujna 2008. u 11, 55 sati.

12.Iz izvješća policijskih službenika II PP Osijek o predmetnom događaju vidljivo je kako je pregledom unutrašnjosti ugostiteljskog objekta "Bijelo-plavi" u ulici Martina Divalta 2-a , utvrđeno da je razvaljen prozor koji vodi u prostorije sanitarnog čvora dimenzija oko 50x50 cm, a koji se nalazi na oko 2,5 metara od tla, na način da je prozorčić uslijed djelovanja tjelesne snage izvaljen iz ležišta. Osim razvaljenog prozorčića bilo je vidljivo oštećenje armiranog stakla po kojem je počinitelj gazio da bi došao do prozorčića, a isto je dimenzije oko 120 x100 cm, a dio je stropa stubišta koje vodi u podrum ugostiteljskog objekta. Djelatnici ophodnje PP su u 03, 20 sati uhitili BŽ na mjestu događaja. Daljnjim pregledom objekta je utvrđeno da osim navedenog prozora i armiranog stakla nema drugih oštećenja niti iz unutrašnjosti nešto nedostaje. Djelatnici auto ophodnje II PP Osijek prevezli su BŽ u prostorije II PP i isti je odbio podvrgnuti se alkotestiranju.

13.Iz izvatka iz sudskog registra TS u Osijeku vidljivo je da je EŽ direktor tvrtke "Bijelo-plavi" d.o.o. za trgovinu , ugostiteljstvo i usluge koja zastupa društvo pojedinačno i samostalno.

14.Iz nalaza i mišljenja dr. MŽ od 11. lipnja 2017. te iskaza vještaka danog na zapisnik K-272/2017-58 od 3. srpnja 2018. vidljivo je kako vještak zaključuje ako bi se prihvatilo da se kod okrivljenika kritične zgode radilo o srednje teškom pijanom stanju te imajući u vidu prirodu samog djela i način izvršenja vještak zaključuje da je okrivljenik u odnosu na djelo za koje se tereti mogao shvatiti značenje svojeg djelovanja i upravljati svojim postupcima, ali su te njegove sposobnosti bile umanjene ne do bitnog stupnja. Ukoliko bi se pojavili dokazi o postojanju izraženije alkoholenije kod okrivljenik "in tempore criminis" ova ocjena bi mogla biti podvrgnuta reviziji. Kako nema nikakvih drugih podataka o stanju u kojem se nalazio okrivljenik "in tempore criminis" osim njegove izjave da je u jutarnjim satima u policiji gdje je proveo cijelu noć imao 1,73 promila alkohola u organizmu te da pri tom počinjenje djela za koje se tereti uključuje i preskakivanje zida visine oko 1,7 metara to su bile potrebne određene motoričke sposobnosti i dobra koordinacija pokreta pa vještak smatra da okrivljenik nije mogao biti u pijanom stanju izraženijem od srednje teškog pijanog stanja. U psihičkom statusu kod okrivljenika osim simptoma poremećaja ličnosti disocijalnog tipa vještak ne nalazi znake težeg duševnog poremećaja niti ometenosti u razvoju pa niti elemente za postojanje kod njega amnezije za sam događaj. Neposredno ispitan vještak je pojasnio da ukoliko bi se utvrdilo da je okrivljenik u inkriminirano vrijeme bio u teško pijanom stanju tada bi se moglo govoriti o vjerojatnom postojanju amnezije za pojedine aspekte događaja. Prema uobičajenim podjelama u odnosu na koncentraciju alkohola u krvi teška pijana stanja počinju od 2,5 g/kg alkohola u krvi pa nadalje.

15.Uvidom u medicinsku dokumentaciju s poviješću bolesti okrivljenika sačinjenu po Općoj bolnici Varaždin od 11. rujna 2019. vidljivo je da okrivljenikovo zdravlje narušeno u vidu jakih glavobolja te da mu je dijagnosticiran PTSP.

16.Uvidom u izvadak iz KE za okrivljenika vidljivo je da je okrivljenik do sada višestruko osuđivan.

17.Nakon provedenog dokaznog postupka te ocjene svakog izvedenog dokaza posebno i svih izvedenih dokaza zajedno u međusobnoj povezanosti sud je utvrdio da je okrivljenik s namjerom započeo i dragovoljno prekinuo da provaljivanjem dođe do stvari iz zatvorenih prostorija te tuđe pokretne stvari oduzme drugome s ciljem da ih protupravno prisvoji odnosno da je dragovoljno odustao od kažnjivog pokušaja kaznenog djela protiv imovine - teške krađe, opisano u članku 217. stavak 1. točka 1. u svezi člankom 216. stavak 1. i u svezi članka 33. Kaznenog zakona/97, a kažnjivo po članku 217. st. 1. Kaznenog zakona/97 , a na način i u vrijeme kako se to pobliže navodi u izreci ove presude pa ga je sud na temelju istih zakonskih propisa u svezi sa člankom 34. stavak 1. i 2. KZ/97 proglasio krivim i oslobodio kazne.

18.Sud nakon izvedenih dokaza smatra utvrđenim da je okrivljenik dragovoljno prekinuo daljnje aktivnosti počinitelja. Naime, počinitelj koji je započeo izvršenje djela mora se ponašati tako da ne dođe do posljedica. O dragovoljnom odustanku je riječ kada je odluka počinitelja o odustanku izvršenja djela rezultat u biti slobodnog samo određivanja počinitelja, kada je on odustao iz vlastitih pobuda. Ne smije proisteći iz takvih zapreka pred kojima se našao, a koje su ga stvarno prisilile na odustanak. U razgraničenju dragovoljnog odustanka pomaže nam "Frankova formula":" Kada počinitelj sam sebi kaže , neću izvršiti djelo iako bih mogao". Za prosudbu o dragovoljnosti najčešće je situacija kad počinitelj u nepromijenjenim od njega predviđenim okolnostima na mjestu djela odustane od izvršenja.

19.Dragovoljnost će postojati uvijek kada počinitelj na osnovu vlastitog razmišljanja odustane iako bez povećanog rizika može ostvariti djelo.

20.Važno je za dragovoljnost da je počinitelj ostao gospodarom svoje odluke držeći mogućim ostvarenje plana. Postoji dragovoljnost i onda ako je odustao od straha pred kaznom.

21.Bitno je utvrditi što je bilo odlučujuće u konkretnoj situaciji pa tako i uključivanje alarma nije djelo učinilo neostvarivim jer se alarm , ako sud zaključuje na temelju iskaza svjedoka , očito nalazio u donjem prostoru objekta, a okrivljenik je bio na krovu u trenutku dolaska zaštitara koji u ostalom ističu da je okrivljenik bio u svojevrsnom povlačenju iz čega se također zaključuje da je dragovoljno odlučio odustati od djela jer je očito mogao uzeti novčanik i napustiti objekt.

22.Nije morao " kapitulirati" pred snažnim zaprekama za dovršenje djela, a i u toj procjeni pomaže nam "Frankova formula" koja kaže: " Ne mogu do cilja i da hoću". U konkretnoj situaciji bilo je upravo suprotno.

23.Sud je po službenoj dužnosti, a u smislu odredbe članka 3. stavak 1. i 2. KZ/11, utvrdio da postoji pravni kontinuitet kaznenog djela protiv imovine - pokušaj teške krađe, opisano u članku 217. stavak 1. točka 1. u svezi člankom 216. stavak 1. i u svezi članka 33. Kaznenog zakona/97, a kažnjivo po članku 217. st. 1. Kaznenog zakona/97 i utvrdio da taj pravni kontinuitet postoji u glavi 25. kaznena djela protiv imovine - kazneno djelo teške krađe iz članka 229. stavak 1. KZ/11 u svezi sa člankom 34. KZ/11.

24.Također je neosnovana i okrivljenikova tvrdnja da je nastupila zastara kaznenog progona u odnosu kazneno djelo koja se okrivljeniku stavljaju na teret. Ovo iz razloga što je odredbom članka 20. stavak 1. KZ/97 određeno da zastara kaznenog progona počinje teći od dana kada je kazneno djelo počinjeno, a odredbom članka 19. stavak 6. istog zakona da zastara kaznenog progona nastupa u svakom slučaju kada protekne dva puta onoliko vremena koliko je prema zakonu određena zastara kaznenog progona.

25.Po mišljenju suda nije nastupila zastara kaznenog progona u odnosu na učin kaznenog djela protiv imovine – pokušaj teške krađe opisano u čl. 217. st.1. t.1. u svezi sa člankom 216. stavak 1. i u svezi sa člankom 33 KZ/97, a kažnjivo po članku 217. stavak 1 KZ/97 gdje je kao glavna kazna zapriječena kazna zatvora od šest mjeseci do pet godina , što u smislu odredbe članka 19. stavak 1. alineja 3. KZ/97 je određeno da zastara kaznenog progona iznosi pet godina za kazneno djelo s propisanom kaznom težom od tri godine. Odredbom članka 19. stavak 6. KZ/97 je određeno da zastara kaznenog progona nastupa u svakom slučaju kada protekne dva puta onoliko vremena koliko je prema zakonu određena zastara kaznenog progona.

26.U konkretnom slučaju okrivljeniku se stavlja na teret je predmetno kazneno djelo počinio 25. rujna 2008. godine što znači da dvostruko vrijeme zastare kaznenog progona iznosi 10 godine, odnosno da zastara po KZ/97 nastupila 26. rujna 2018. godine.

27.Dana 1. siječnja 2013. stupio je na snagu KZ/11. Odredbom članka 81. stavak 1. alineja 4. je određeno da kazneni progon zastarijeva za 15 godina za kaznena djela za koja se može izreći kazna zatvora u trajanju dužem od tri godine. Također je u pogledu primjena rokova zastare člankom 86. KZ/11 određeno ako se prije nastupa zastare kaznenog progona ili zastare izvršenja kazne promijeni rok zastare, primjenjivat će se zastarni rokovi novog zakona.

28.Taj uvjet je u odnosu na navedenu inkriminaciju je ostvaren, a zastarni rok iznosi 15 godina ili u konkretnom slučaju 26. rujna 2023. Međutim odredbom članka 81. stavak 3. KZ/11 je određeno ako je prije proteka rokova iz stavka 1. ovog članka donesena prvostupanjska presuda zastara kaznenog progona produljuje se za dvije godine. U konkretnom slučaju i ovaj zakonski uvjet je ispunjen te zastara kaznenog progona za predmetno kazneno djelo nastupa 26. rujna 2025. godine.

29. Zaključak da je okrivljenik dragovoljno odustao od kažnjivog pokušaja kaznenog djela protiv imovine - teške krađe, opisano u članku 217. stavak 1. točka 1. u svezi člankom 216. stavak 1. Kaznenog zakona/97, u svezi sa člankom 33. stavak 1. KZ/97 , a kažnjivo po članku 217. st. 1. KZ/97 sud izvodi dijelom iz okrivljenikove obrane koji navodi kako se sjeća da je zatečen na krovu ugostiteljskog objekta "Bijelo plavi" i da je bio u alkoholiziranom stanju te da prilikom DNK obrade restorana " E" nisu pronađeni tragovi njegovog DNK niti tragovi njegovih papilarnih linija. Okrivljenik također ističe dragovoljni odustanak.

30.Okrivljenikovu obranu u navedenom dijelu sud smatra iskrenom jer je sukladna sa ostalim izvedenim dokazima posebno iskazima ispitanih svjedoka, zaštitara JŽ i ČŽ čije iskaze sud smatra vjerodostojnim i koji potvrđuju da su na krovu objekta "Bijelo plavi" vidjeli mušku osobu koja je bila u povlačenju a nalazila se u dijelu ograđenog prostora, a tijekom postupka je nesporno utvrđeno da je to bio okrivljenik.

31.Iz podataka u spisu sud zaključuje kako je istinita okrivljenikova tvrdnja da u objektu restorana bijelo plavi nisu pronađeni DNK tragovi koji bi potjecali od okrivljenika čak štoviše pronađen je novčanik s osobnim dokumentima i novcem nakon što je okrivljenik napustio objekt.

32.Iako okrivljenik u svojoj obrani navodi da je inkriminirano vrijeme bio alkoholiziran sa znatnom koncentracijom alkohola u krvi , o toj okrivljenikovoj tvrdnji ne postoje podaci u spisu osim da je odbio alkotestiranje. Iako je medicinski vještak psihijatar prilikom izrade nalaza i mišljenja uzeo u obzir okrivljenikovu mogućnost upravljanja svojim postupcima pri takvoj alkoholiziranosti i dao detaljno mišljenje sud takvu mogućnost ne može prihvatiti nije potkrijepljena materijalnim dokazima, ali ono što sud nedvojbeno prihvaća je okrivljenikovo ukupno zdravstveno stanje u inkriminirano vrijeme koje je vještak uzeo u obzir prilikom izrade nalaza tj. činjenicu da je okrivljenik narušenog zdravlja s teškim glavoboljama i dijagnosticiranim PTSP-om te da je bio umanjenih sposobnosti upravljanja svojim postupcima za koje vještak tvrdi da su bile umanjene ne do bitnog stupnja, što također sud prihvaća i dovodi do zaključka da je okrivljenik imao svijest o djelu odnosno svjesno dragovoljno odustao od kažnjivog pokušaja kaznenog djela.

33.Tim više što se i iz okrivljenikove medicinske dokumentacije s poviješću njegove bolesti, a sadržane u spisu zaključuje da je okrivljenikovo zdravlje narušeno u vidu jakih glavobolja i da mu je dijagnosticiran PTSP.

34.Analizirajući ostale izvedene dokaze sud zaključuje kako ispitani svjedoci JŽ i ĐŽ suglasno iskazuju kako su vidjeli na krovu objekta mušku osobu koja se nalazila u dijelu ograđenog prostora. Uz to svjedok ĐŽ pojašnjava da se na krovu nalazio i manji krovni prozor kojeg je ta osoba otvarala sa unutrašnje strane i pokušavala izaći, a na krovu je zatečena nakon aktiviranja alarma pri pokušaju izlaska iz krovnog prostora. Restoran u to doba nije radio. Cijela zgrada je natkrivena krovom pa se na tom prostoru nalazi i potkrovlje pa zaštitari ĐŽ i JŽ nisu znali gdje se nalaze senzori alarma, potvrđuje svjedok ĐŽ. Također potvrđuje da je bila noć, te da je izvana sve bilo čitavo jer su izvršili pregled objekta kako na vratima tako i prozorima. Ne sjeća se da li je u trenutku njihova dolaska na lice mjesta svirala sirena, ali su uočili svjetlosne signale koje je alarm dojavljivao. Pojašnjava da je je njegov kolega JŽ došao prije njega na lice mjesta, a u trenutku kada je uočio okrivljenika da izlazi iz prostora krovnog prozora da je njegov kolega JŽ bio dva metra udaljen od njega i bio na vezi s dispečerom.

35.Svjedoci su još napomenuli da su mogli dobro vidjeti događaj jer je radila rasvjeta te da je osoba koja je izlazila iz krovnog prozora da bi mogla sići morala prvo stati na krov jer je visina krovnog prozora bila na pet metara.

36.Isti zaključak sud izvodi i na temelju uvida u zapisnik o očevidu te izvješća policijskih službenika PP Osijek u kojima se između ostalog utvrđuje da se u sjeverozapadnom dijelu dvorišta na visini od 1,9 metara nalazi izbočeni dio objekta koji je natkriven metalnom ustakljenom stjenkom koja je sastavljena od četiri identična stakla, a prvo od tih stakala gledano sa istočne strane zatečeno je razbijeno odnosno raspucano te udubljeno dok je na metalnoj pregradi između prvog i drugog stakla uočen fragment traga otiska potplate obuće. Iznad istog dijela, na stražnjem južnom zidu objekta nalaze se dva manja prozora dimenzija 50x50 centimetara od kojih se istočni zatiče u položaju na kip, a zapadni otvoren odnosno izbačen iz ležišta te vidi o metalnim nosačima mehanizma "na kip". U prostoru muškog WC-a zatiče se muški kožni preklopni novčanik a u istom novčani iznos od 400,00 kuna, dvije novčanice po 200,00 kuna, i osobni dokumenti na ime TŽ iz [adresa].

37.Jednako tako iz izvješća policijskih službenika II PP Osijek o predmetnom događaju vidljivo je kako je pregledom unutrašnjosti ugostiteljskog objekta "Bijelo-plavi" u ulici Martina Divalta 2-a , utvrđeno da je razvaljen prozor koji vodi u prostorije sanitarnog čvora dimenzija oko 50x50 cm, a koji se nalazi na oko 2,5 metara od tla, na način da je prozorčić uslijed djelovanja tjelesne snage izvaljen iz ležišta. Osim razvaljenog prozorčića bilo je vidljivo oštećenje armiranog stakla po kojem je počinitelj gazio da bi došao do prozorčića, a isto je dimenzije oko 120 x100 cm, a dio je stropa stubišta koje vodi u podrum ugostiteljskog objekta. Djelatnici ophodnje PP su u 03, 20 sati uhitili BŽ na mjestu događaja. Daljnjim pregledom objekta je utvrđeno da osim navedenog prozora i armiranog stakla nema drugih oštećenja niti iz unutrašnjosti nešto nedostaje.

38.Dakle ocjenom izvedenih dokaza sud kao odlučne, a nesporne činjenice smatra da je okrivljenik dana 25. rujna 2008. godine oko 02, 45 sati u Osijeku, Martina Divalta 2-a, u ugostiteljskom objektu „Bijelo Plavi“, vlasništvo tvrtke „Beata“ d.o.o. Osijek, u nakani da na bespravan način dođe do stvari, došao do stražnje strane navedenog ugostiteljskog objekta gdje je preskočio zid i ušao u dvorište objekta, a potom prišao prozoru ugostiteljskog objekta te isti razvalio i kroz tako načinjen otvor ušao u unutrašnjost.

39.Nesporno je da je okrivljenik prvotno na provalni način protupravno ušao u prostor navedenog ugostiteljskog objekta u čijoj se unutrašnjosti u donjem prostoru nalazio novčanim sa osobnim dokumentima i novčanim iznosom od 400,00 kuna.

40.Nesporno je da te predmet okrivljenik nije otuđio.

41.Također je nesporno da mu je u trenutku aktiviranja alarma barem njegovih svjetlosnih signala i dolaska zaštitara na lice mjesta događaja, a sami zaštitari govore da su bili u neposrednoj blizini, i da im je trebalo svega nekoliko minuta da dođu do objekta, okrivljenik zatečen u povlačenju na krovnom prostoru što također potvrđuje zaključak suda na dragovoljnost odustanka jer je očito imao dovoljno vremena i mogućnosti otuđiti navedene predmete, ali je svjesno od toga odustao te da nije bilo odlučujuće u toj okrivljenikovoj odluci promatrajući je u konkretnoj situaciji uključivanje alarma pa da bi uključivanje alarma okrivljeniku djelo bilo neostvarivo nego je upravo okrivljenik ostao "gospodar svoje odluke" i dragovoljno odustao od izvršenja predmetnog kaznenog djela.

42.Sporne, a odlučne činjenice su da li je okrivljenik u predmetnom događaju razbio prozor i uzao u objekt. Da to nije učinio već da je prišao prozoru ugostiteljskog objekta te isti razvalio i kroz tako načinjen otvor ušao u unutrašnjost zaključuje se i iz iskaza svjedoka JŽ i ĐŽ čije iskaze sud ocjenjuje vjerodostojnim koji između ostalog navode da su izvršili pregled mjesta događaja i nisu naišli na nikakva oštećenja , a posebno sud takav zaključak izvodi iz zapisnika o očevidu u kojem se navodi da se na stražnjem južnom krilu objekta nalaze dva manja nalaze se dva manja prozora dimenzija 50x50 centimetara od kojih se istočni zatiče u položaju na kip, a zapadni otvoren odnosno izbačen iz ležišta te visi o metalnim nosačima mehanizma "na kip".

43.Istina u zapisniku očevidu se navodi da se u sjeverozapadnom dijelu dvorišta na visini 1,9 metara nalazi izbočeni dio objekta koji je natkriven metalno ustakljenom stjenkom, gdje se nalaze četiri identična protuprovalna stakla od kojih se prvo zatiče razbijeno, raspucano te udubljeno. Na metalnoj pregradi između prvog i drugog stakla uočava se fragment traga otisaka potplate obuće u sloju prašine no to ne ukazuje na činjenicu da je okrivljenik prilikom ulaska u unutrašnjost objekta razbio prozor već da je hodao po protuprovalnim staklima, da da je u unutrašnjost objekta ušao na način kako je to navedeno u izreci ove presude tj. prišao prozoru , razvalio ga i kroz tako načinjen otvor ušao u unutrašnjost.

44.Slijedeća odlučna, a sporna činjenica je gdje je okrivljenik zatečen po dolasku zaštitara. Iz iskaza zaštitara JŽ i ĐŽ, koje sud prihvaća , sud zaključuje da je okrivljenik zatečen na krovu pri pokušaju izlaska iz krovnog prostora.

45.Nadalje odlučna , a sporna činjenica je okrivljenikova ubrojivost u vrijeme počinjenja djela. Da je okrivljenik bio umanjenih sposobnosti upravljanja svojim postupcima sud zaključuje iz nalaza i mišljenja dr. MŽ od 11. lipnja 2017. te iskaza vještaka danog na zapisnik K-272/2017-58 od 3. srpnja 2018. i okrivljenikove medicinske dokumentacije iz koje je vidljivo da je okrivljenikovo zdravlje narušeno te da ima dijagnosticiran PTSP.

46.Slijedeća odlučna, a sporna činjenica je okrivljenikova dragovoljnost odustanka od kažnjivog pokušaja kaznenog djela protiv imovine teške krađe koju se sud već ranije osvrnuo pa ovdje ističe kako smatra da se u konkretnom slučaju radi o dragovoljnom odustanku jer je očito da je okrivljenikov opisani tijek radnji i plan izvršenja bio takav da je on poduzeo sve što je smatrao potrebnim ili bar započeo fazu radnje izvršenja, po mišljenju suda mogao je djelo i dovršiti otuđenjem novčanika sa novcem tj. otuđiti novčanik sa novcem i osobnim dokumentima, ali je očito da je on nakon započete faze radnje izvršenja prestao sa daljnjim djelovanjem tj. da je dragovoljno odustao od kažnjivog pokušaja kaznenog djela protiv imovine teške krađe jer je bez tih predmeta uočen na krovu pri pokušaju izlaska iz krovnog prostora, a također sud smatra da eventualno okrivljenikovo uočavanje uključenja alarma nije bilo odlučujuće u konkretnoj situaciji u smislu njegovog dragovoljnog odustanka od kažnjivog pokušaja kaznenog djela protiv imovine teške krađe.

47.Time je sud uvažavajući upute iz ukidbenog rješenja Županijskog suda u Osijeku u ponovljenom postupku raspravio sva sporna pitanja i odlučio kao u izreci ove presude.

48.Slijedom iznijetog sud je temeljem citiranih zakonskih odredbi, a nakon što je utvrdio da je okrivljenik dragovoljno odustao od kažnjivog pokušaja kaznenog djela protiv imovine teške krađe, okrivljenika proglasio krivim, ali i iskoristio fakultativnu zakonsku mogućnost te ga oslobodio kazne.

49.Nadalje je sud temeljem odredbi iz izreke presude okrivljenika u cijelosti oslobodio obveze naknade troškova kaznenog postupka te odlučio da oni u cijelosti padnu na teret proračunskih sredstava jer okrivljenik nije u mogućnosti naknaditi troškove postupka bez posljedica za svoju i egzistenciju svoje obitelji. Naime, okrivljenik se više godina nalazio na izdržavanju kazne zatvora, narušenog je zdravlja sa dijagnozom PTSP-a, ne ostvaruje nikakve prihode , prema podacima u spisu nije vlasnik vrjednije imovine, a otac je jednog maloljetnog djeteta prema kojem ima zakonsku obvezu uzdržavanja. Dakle, okrivljenik nema stvarne mogućnosti naknaditi troškove ovog kaznenog postupka.

50.Slijedom iznijetog odlučeno je kao u izreci ove presude.

Osijek, 5. ožujka 2025.

S U D A C

Siniša Gudelj

POUKA O PRAVNOM LIJEKU

Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana računajući od dana primitka ove presude. Žalba se podnosi pismeno u 5 istovjetnih primjeraka ovome sudu, a o njoj odlučuje Županijski sud u Osijeku.

DNA:

1. ODO u Osijeku K-DO-30/08

2. okrivljenik

3. branitelj okrivljenika