REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj: Pn-2034/2021-46

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski građanski sud u Zagrebu po sutkinji tog suda Gorani Žurić Juretić, u pravnoj stvari tužiteljice ČBB iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koju zastupa punomoćnik Joško Biliškov, odvjetnik u Zagrebu, protiv tuženika Euroherc osiguranje d.d., Zagreb, Ulica grada Vukovara 282, OIB: 22694857747, kojeg zastupa punomoćnica Dajana Tica, odvjetnica u Odvjetničkom društvu Grgić i partneri iz Zagreba, radi naknade štete, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene 17. siječnja 2025. u prisutnosti tužiteljice osobno, punomoćnika tužiteljice Joška Biliškova, odvjetnika i punomoćnice tuženika Dajane Tica, odvjetnice, 5. ožujka 2025.

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se tuženiku Euroherc osiguranje d.d. isplatiti tužiteljici ČBB iznos od 14.466,79 EUR sa zateznim kamatama koje teku od 5. lipnja 2019. do isplate po stopi koja se za razdoblje do 31. prosinca 2022. određuje, za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, od 1. siječnja 2023. do 31. prosinca 2023. po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 1. siječnja 2024. pa do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem referentne stope tj. kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku od 15 dana.

II. Nalaže se tuženiku Euroherc osiguranje d.d. naknaditi tužiteljici ČBB, parnični trošak u iznosu od 8.949,30 EUR sa zateznim kamatama koje teku od 5. ožujka 2025. do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem referentne stope tj. kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku od 15 dana.

III. Odbija se kao neosnovan zahtjev tuženika Euroherc osiguranje d.d. za naknadu parničnog troška u iznosu od 5.118,00 EUR sa zateznim kamatama koje teku od 5. ožujka 2025. do isplate.

Obrazloženje

1. Tužiteljica u tužbi podnesenoj 28. srpnja 2021. navodi kako je vlasnica osobnog vozila marke KIA SPORTAGE 1.7. CRDI EX, reg. oznake [registarska oznaka], 2015. godine proizvodnje. Ističe kako je s tuženikom sklopila policu kasko osiguranja motornih vozila broj: 831352179 za vrijeme od 26. kolovoza 2018. do 26. kolovoza 2019. Navodi kako je 5. lipnja 2019. oko 09,10 sati na trajektnom pristaništu [adresa] u [adresa], došlo do prometne nesreće u kojoj je predmetno vozilo upalo u more preko rampe za ukrcaj. Do nesreće je došlo tako što je predmetno vozilo bilo uredno zaustavljeno i parkirano, a prije napuštanja vozila, uredno je bila podignuta ručna kočnica vozila, na koji način su poduzete sve dužne radnje za sigurno zaustavljanje, parkiranje i napuštanje vozila. Unatoč tome, došlo je do otklizavanja vozila u more. Nakon vađenja predmetnog vozila iz mora bilo je razvidno da je vozilo iz mora izvađeno sa podignutom ručnom kočnicom. Navodi kako je tuženiku, kao osiguratelju podnijela prijavu i zahtjev za naknadu štete, koji zahtjev je tuženik ocijenio pravno neosnovanim odlukom o otklonu štete od 15. srpnja 2019. nakon čega je tužiteljica 22. srpnja 2019. podnijela prigovor protiv odluke o otklonu štete, o kojem prigovoru tuženik nije odlučio. Smatra da je tuženik neosnovano otklonio njezin zahtjev budući da su poduzete sve mjere sprječavanja da vozilo samo krene s mjesta na kojem je ostavljeno, dok se sam štetni događaj odvio upravo onako kako je to tužiteljica i opisala radi čega je tuženik odgovoran za naknadu cjelokupne štete koju je tužiteljica pretrpjela navedene prigode. Činjenice koje se navode u potvrde Policijske postaje Korčula ishodila Potvrdu br. 511-03-10-64/49-19 od 11. lipnja 2019. nisu ispravno i točno utvrđene, radi čega se opis događaja iz Potvrde ne može uzeti kao istinit i mjerodavan dokaz u svezi nastanka predmetne prometne nesreće, radi čega je tužiteljica podnijela i prigovor na činjenična utvrđenja koja su iznijeta u potvrdi. Predmetno vozilo je u trenutku štetnog događaja bilo staro 3 godine i 10 mjeseci, sa 32.000 prijeđenih kilometara. Nabavna cijena predmetnog vozila je iznosila 176.392,00 kn, a obzirom na starost vozila i broj prijeđenih kilometara, njegova tržišna vrijednost u trenutku štetnog događaja je iznosila 129.000,00 kn. Tužiteljica je, spašene ostatke vozila prodala 17. lipnja 2019., za što je primila iznos od 20.000,00 kn, sve budući je vozilo totalno uništeno u štetnom događaju. Predlaže donijeti presudu kojom se nalaže tuženiku isplatiti tužiteljici iznos od 109.000,00 kn (14.466,79 EUR) sa zateznim kamatama i troškovima postupka.

2. U odgovoru na tužbu tuženik osporava činjenične navode tužbe da bi vozilo tužiteljice bilo uredno zaustavljeno i parkirano te da je prije napuštanja vozila ručna kočnica bila uredno podignuta čime su navodno poduzete sve dužne radnje za sigurno zaustavljanje, parkiranje i napuštanje vozila. Vozilo koje je uredno zaustavljeno i parkirano sa podignutom ručnom kočnicom ili koje je osigurano od samopokretanja stavljanjem mjenjača u brzinu, ne može samo od sebe krenuti i upasti u more. Iz dostavljene potvrde MUP-a proizlazi da je u prometnoj nesreći sudjelovao vozač osobnog automobila ČB koji je prije napuštanja vozila propustio poduzeti sve radnje da vozilo samo ne krene s mjesta gdje je parkirano, uslijed čega je vozaču zbog prekršaja iz čl. 88. st. 1. ZOSPC-a naplaćena novčana kazna na mjestu događaja. Ističe kako vozač vozila nije postupio u skladu s Uvjetima koji su sastavni dio ugovora o osiguranju, odnosno nije poduzeo sve potrebne zaštitne radnje kako bi spriječio nastanak osiguranog slučaja, zbog čega su nastupili razlozi za isključenje obveze osiguravatelja iz čl. 20. st. 1. toč. 9. Uvjeta. Odredba čl. 20. Uvjeta u skladu je s čl. 953. ZOO-a prema kojemu tuženik kao osiguratelj može ugovorom određene štete isključiti iz pokrića, a za što nije u obvezi isplate osigurnine. Odredba čl. 20. st. 1. toč. 9. Uvjeta za kasko osiguranje motornih vozila proizlazi i iz odredbe čl. 950. st. 1. ZOO-a prema kojoj je osiguranik je dužan poduzeti sve propisane, ugovorene i sve ostale razborite mjere potrebne da se spriječi nastanak osiguranog slučaja, a ako osigurani slučaj nastupi, dužan je poduzeti sve što je razborito i u njegovoj moći da se ograniče njegove štetne posljedice. Odredba čl. 88. st. 1. ZOSPC-a propisuje obvezu vozača da prije nego što napusti vozilo poduzme sve mjere kojima se sprječava da vozilo samo krene s mjesta na kojem je ostavljeno ili da ga neovlaštene osobe stave u promet. Stoga smatra da je šteta na vozilu tužiteljice nastala isključivo kao posljedica nepridržavanja i povrede odredaba kojima je propisana obveza vozača da nakon izlaska iz vozila poduzme sve potrebne mjere da spriječi nekontrolirano kretanje vozila te time i nastanak štete. Osporava visinu tužbenog zahtjeva i tijek zatraženih zateznih kamata. Predlaže odbiti tužbeni zahtjev kao neosnovan, uz naknadu parničnog troška zajedno sa zateznim kamatama.

3. U dokaznom postupku sud je izvršio uvid u policu kasko osiguranja motornih vozila broj 831352179 (list 6), prometnu dozvolu (list 7-8), prijavu i zahtjev za naknadu štete (list 9-10), odluku tuženika povodom zahtjeva od 15. srpnja 2019. (list 11), prigovor tužiteljice protiv odluke tuženika od 22. srpnja 2019. (list 12-16), potvrdu Policijske uprave Dubrovačko-neretvanske od 11. lipnja 2019. (list 17-18), prigovor tužiteljice na činjenična utvrđenja iz te potvrde (list 19-21), zapisnik o ispitivanju prisutnosti alkohola, opojnih droga ili lijekova u organizmu (list 22), ugovor o kupoprodaji motornog vozila od 17. lipnja 2019. (list 23-24), izvid štete, s fotografijama (list 38-53), Uvjete za kasko osiguranje motornih vozila 03.01-2-1.5 (list 54-67), snimku testiranja kočnica vozila tužiteljice (list 76), podatke o tehničkom pregledu vozila tužiteljice dostavljane od Centra za vozila Hrvatske d.d. (list 78-79, 101-102), službenu bilješku PU Dubrovačko-neretvanske broj 511-03-10-21/200-2019 od 5. lipnja 2019. (list 82-83), izveden je dokaz saslušanjem svjedoka UB (list 114), ČB (list 115-117), RB (list 117-118), IB (list 118-119), PB (list 125-127) i tužiteljice (list 127-128), izveden je dokaz prometnim vještačenjem po vještaku dipl. ing. Berislavu Šimunoviću (list 145-151), saslušanjem vještaka

4. Ocjenjujući rezultate svih provedenih dokaza, a sukladno odredbi čl. 8. Zakona o parničnom postupku (''Narodne novine'' broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96,08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 - dalje: ZPP), sud je našao tužbeni zahtjev tužiteljice osnovanim.

5. Predmet spora je zahtjev tužiteljice za naknadu imovinske štete na vozilu u iznosu od 14.466,79 EUR sa zateznim kamatama, povodom štetnog događaja od 5. lipnja 2019.

6. Među strankama nije sporno da su zaključile policu kasko osiguranja motornih vozila koja je vrijedila u vrijeme štetnog događaja pa stoga proizlazi da nije sporna aktivna legitimacija tužiteljice, kao i pasivna legitimacija tuženika. Nije sporan ni nastanak štetnog događaja.

7. Sporno je, je li uslijed okolnosti nastanka štetnog događaja isključena obveza osiguratelja po polici kasko osiguranja, dakle sporna je osnova tužbenog zahtjeva, a sporna je i visina nastale štete na vozilu, odnosno visina tužbenog zahtjeva.

8. Iz police kasko osiguranja motornih vozila broj 831352179 proizlazi da su sastavni dio ugovora o osiguranju Uvjeti za kasko osiguranje motornih vozila 03.01-2-

1.5. (dalje: Uvjeti).

9. Uvidom u potvrdu Policijske uprave Dubrovačko-neretvanske, Policijske postaje Korčula od 11. lipnja 2019. utvrđeno je kako se u istoj navodi da se štetni događaja dogodio 5. lipnja 2019. oko 11,40 sati na trajektnom pristaništu Dominče, kojom prilikom se dogodila prometna nesreća s materijalnom štetom na vozilu do koje je došlo zbog propusta vozača (prije napuštanja vozila nije poduzeo sve radnje da vozilo samo ne krene s mjesta gdje je parkirano). Proizlazi i da je vozaču ČB naplaćena novčana kazna na mjestu događaja zbog prekršaja iz čl. 88. st. 1., u vezi s čl. 293. st. 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama. Tužiteljica je 22. srpnja 2019. prigovorila točnosti činjenica navedenih u toj potvrdi, osporila je da vozač ne bi poduzeo mjere da vozilo samo ne krene prije napuštanja vozila.

10. Policijska uprava Dubrovačko-neretvanska, Policijska postaja na Korčula na zahtjev suda da dostavi sve isprave o obavljenom očevidu predmetne prometne nesreće, osobito foto-dokumentaciju te svu drugu dokumentaciju, dostavila je samo službenu bilješku od 5. lipnja 2019., a na daljnje upite suda u pogledu ostale dokumentacije odgovoreno je kako je sačinjena samo službena bilješka te Policijske uprave Dubrovačko-neretvanske od 11. lipnja 2019. od 11. lipnja 2019.

11. U dostavljenoj službenoj bilješci koju je sastavljao policijski službenik MB navodi se kako je do prometne nesreće došlo na način da je vozač ČB prethodno upravljajući vozilom isto parkirao na trajektnom pristaništu Dominče. Nakon što je parkirao, izašao je iz vozila te su vozač i njegova supruga, ovdje tužiteljica krenuli kupiti karte za trajekt. Nedugo zatim zamijetili su kako se vozilo samostalno uputilo te palo s obale u more. Također se navodi kako je vozač u razgovoru rekao kako nije siguran je li koristio ručnu kočnicu.

12. U svom iskazu svjedok ZB navodi kako je djelatnik tuženika. Zamoljen je od kolega iz Dubrovnika da pregleda vozilo koje se nalazilo u Splitu u ovlaštenom servisu "Prizmić". Prilikom pregleda vozila, vozilo je prebačeno iz servisa "Prizmić" u Autohrvatsku i vozilo je tamo pregledao. Kolege su mu rekle da imaju prijavu po šteti za kasko i da treba provjeriti je li ručna kočnica na vozilu ispravna. Vozilo je pregledao, a tom prilikom su napravljene i snimke te fotografije. Prilikom pregleda vozila utvrdio je da je ručna kočnica ispravna. To je utvrdio tako da su djelatnici servisa gurali vozilo po servisu, a jedan je djelatnik sjedio u vozilu i podizao ručnu kočnicu koja je radila ispravno. Također, u tom servisu Autohrvatske imaju i valjke koje imaju i stanice za tehnički pregled vozila. Ispravnost ručne kočnice su provjerili i na tim valjcima i ona je radila ispravno. Napravljena je i snimka vozila na valjcima. Misli da je pregled vozila odradio 7. ili 8. kolovoza 2019. Misli da je auto u servis stiglo 20-tak dana ranije, odnosno pretpostavlja da je došlepano u servis. Fotografije na listu 39 do 48 spisa nisu fotografije koje su snimljene prilikom servisa, već pretpostavlja ranije od strane kolega iz Dubrovnika. Fotografije na listu 49 do 53 spisa, fotografirane su prilikom servisa o kojem je iskazivao. Prilikom pregleda vozila utvrdio je samo opće stanje vozila, a koncentrirao se na pregled ručne kočnice.

13. U iskazu svjedok ČB navodi kako su 5. lipnja 2019. supruga i on krenuli autom na trajekt koji je trebao krenuti u 9,00 sati. Iz [adresa] krenuli su oko 8,15 sati. Primijetili su na polovini puta da se čuju šumovi, nešto što nije uobičajeno. Taj šum je zvučao nešto kao "tap-tap-tap" i to tapkanje je bilo češće pri većim brzinama, a smanjivalo se pri nižim brzinama. Razgovarali su o tome što bi to moglo biti. Smatrao je da se radi ili o rđi na diskovima ili o krajnicima. Do dolaska u trajektnu luku taj zvuk je nestao. Nisu stigli na trajekt u 9,00 sati. Bili su prvi na pristaništu. Kako su morali čekati dolazak drugog trajekta, odlučili se otići na kavu. Izašli se iz auta, zaključao je auto, a prije toga je auto "obezbijedio", odnosno podigao je ručnu kočnicu. Vozač je 50 godina, nikad nije imao sudar, uvijek podigne ručnu kočnicu i podigao ju je i taj put. Okrenuli su leđa i krenuli od auta. Vidjeli su dvojicu da trče, okrenuli su se i vidjeli da se auto kreće prema moru. Ta dvojica su pokušala zaustaviti auto, ali nisu uspjeli i auto je upalo u more. Tu su se zatekli policijski službenik i službenica. Prišli su im, a ubrzo je došao i policijski čamac. Policijski čamac je pomogao auto privući do obale kako ne bi potonuo. Nazvali su profesionalnog ronioca. Policajac koji se zatekao na mjestu događaja, nazvao je svog pretpostavljenog u PP Korčula. Policajac ga je pitao što da radi. Pretpostavljeni mu je rekao da mu naplati kaznu u iznosu od 650,00 kn. Nisu imali iskustva, nisu znali kako postupiti u tom trenutku pa su platili kaznu. Njegova supruga je sjela s policajcima u auto i oni su je odvezli do bankomata. Dok nje nije bilo, oko 10 sati, stigli su njihovi prijatelji RB i IB koje su pozvali da im dođu pomoći. Ronilac je došao oko 10,20 sati i počeo je pripremati auto za izvlačenje. Ronilac je provukao "sajle" kako bi se vozilo dizalicom moglo izvući iz mora. Tek tada mu je dao ključ od vozila i on je vozilo otključao i otvorio vrata s vozačeve strane. Vozilo je u tom trenutku još bilo u moru. Svi su gledali u unutrašnjost vozila i svi su vidjeli da je ručna kočnica bila podignuta. Prisutni policajac je fotografirao s digitalnim fotoaparatom. U razgovoru s automehaničarima saznao je da je moguće da je do problema došlo zbog toga što je auto dva mjeseca stajao parkiran u [adresa] i nije se koristio, a bio je izložen mogućoj plimi. Ta plima, odnosno more je moglo prouzročiti stvaranje rđe te je to moglo utjecati na ispravnost ručne kočnice. Kada je vozilo upalo u more to je moglo isprati rđu zbog čega je ručna kočnica proradila. Vozilo je bilo u moru više od sat vremena. Nazvala ih je gospođa iz osiguranja i rekla da mogu prebaciti auto u ovlašteni servis "Prizmić" u Splitu. Tamo su kupili novi auto za cijenu od 129.000,00 kn, a za predmetni auto su im priznali iznos 20.000,00 kn i za taj iznos su im umanjili cijenu novog vozila. Vozilo je do štetnog događaja prešlo 32.000 km, a godišnje otprilike prijeđu 10.000 km. Kada mu se predočava fotografije 1925 navodi da ista prikazuje ručnu kočnicu na vozilu tužiteljice koje je upalo u more u podignutom položaju. U takvom je položaju ostavio ručnu kočnicu neposredno prije štetnog događaja, to je njezin maksimalni gornji položaj. Nije bilo naročitih problema s nožnom kočnicom i općenito s kočionim sustavom prilikom vožnje do trajektne luke, ali mu se činilo kao da se pakne nisu odvajale od diskova. Prilikom kretanja to jutro, čuo se udarac, a taj udarac je predstavljao odvajao pakni od diskova. Misli da su se zbog toga čuli šumovi tijekom vožnje. Prilikom parkiranja auto nije ostavio u brzini. Dan nakon štetnog događaja otišao je na mjesto gdje su vozilo deponirali i pregledao vozilo tako da sam pogledao diskove na sva četiri kotača. Vidjeli su se tragovi rđe, ali rđe nije bilo, pretpostavlja jer ju je ispralo more.

14. U iskazu svjedokinja RB navodi kako ju je nazvala prijateljica ovdje tužiteljica i rekla joj je da je njezino vozilo upalo u more u trajektnoj luci. Suprug i svjedokinja krenuli su iz [adresa] prema trajektnoj luci. Došli su oko 10,15 sati. Kad su stigli tužiteljice nije bilo, a nakon nekog vremena je došla s policajcem. Vidjela je njezino vozilo u more. Vidjela je kad su vozilo izvlačili van iz mora. Kad su vozilo izvukli pogledala je unutra, svi su pogledali i vidjela je da je ručna kočnica bila podignuta. Bili su prisutni policajac i jedna policajka, a taj policajac je cijelo izvlačenje vozila, i samo vozilo nakon što je izvučeno, fotografirao digitalnim aparatom. Kada joj se pokazuje fotografija 1925 na listu 51 spisa navodi kako fotografija prikazuje ručnu kočnicu povučenu prema gore. Nadalje navodi kako je ručna kočnica ''100%'' bila u tom položaju nakon izvlačenja vozila iz mora. Tužiteljica je držala parkirano predmetno vozilo uz more, svi drže vozila parkirana uz more, jer nemaju garaže. Svi su gledali u ručnu kočnicu, jer je bilo neobično da je vozilo upalo u more, a da je ručna kočnica bila podignuta.

15. Svjedok IB u svom iskazu navodi da je tužiteljica nazvala njegovu suprugu i rekla da im je auto upalo u more, u trajektnom pristaništu Dominče i da dođu pomoći. Stigli su između 9.45 i 10,00 sati. Auto je u tom trenutku bilo u moru. Tužiteljica nije bila tu, a u nekom trenutku se vratila zajedno s policijom. U 10.30 sati je vozilo izvučeno iz mora. Vidjeli su da je ručna kočnica bila zategnuta. Policija je fotografirala vozilo. Nitko nije smio taknuti vozilo dok policija nije napravila fotografije. Nakon toga nazvali su jednog prijatelja te je vozilo odvezeno u Blato. Kada mu se pokazuje fotografija br. 1925 na listu 51 spisa navodi kako ista prikazuje podignutu ručnu kočnicu, a u tom je stanju bila ručna kočnica kada je auto izvađen iz mora. Prije štetnog događaja tužiteljica je auto držala parkirano ispred svoje stambene zgrade, a na mjestu koje se nalazi svega nekoliko metara od mora. Od mora ga dijeli samo cesta.

Ima isto vozilo kao i tužiteljica.

16. Svjedok MB navodi kako je toga dana kad se dogodio štetni događaj radio u službi. Bio je u ophodnji. Po pozivu je izašao na mjesto događaja u trajektnu luku Dominče u Korčuli. Poziv je bio zbog pada vozila u more. Uzeo je iskaze od tužiteljice i njezinog supruga. Tom prilikom gospodin mu je rekao da je povukao ručnu kočnicu u vozilu nakon što se s vozilom zaustavio i išao je kupiti kartu za trajekt. Rekao je da mu nije bilo jasno što se dogodilo i zašto je došlo do pada vozila u more, a s obzirom da je povukao ručnu kočnicu. U tom trenutku nisu imali razloga za daljnje postupanje, jer se nije radilo ni o kakvom prekršaju, barem ne ozbiljnom prekršaju, dok gospodin i gospođa nisu rekli da je vozilo osigurano kasko osiguranjem. O događaju je obavijestio nadređenog i on ga je uputio na poduzimanje određenih radnji, a zbog toga što je vozilo bilo kasko osigurano. Obavili su očevid te su o postupanju sastavili zapisnik. Također, sastavljen je i zapisnik o alkotestiranju. Utvrdili su da vozač nije osigurao vozilo i da je zato vozilo upalo u more. Zbog toga je vozač prekršajno kažnjen i odmah je naplaćena novčana kazna od vozača. Fotografirao je vozilo nakon što je izvađeno iz mora. Vozilo je izvučeno dizalicom, pozvana je vučna služba i to prijevoznik HB koji je došao sa svojim vozilom s dizalicom. Cijelo vrijeme je bio na mjestu događaja. Fotografije nisu sačuvane zbog proteka vremena. Naime, fotoelaorat se radi u slučaju nesreća s ozlijeđenim osobama. Ovdje nije bio taj slučaj. Zbog toga su fotografije čuvane kroz razdoblje od 3 godine, a nakon toga su izbrisane s obzirom da nema dovoljno memorije za pohranu. Ne mogu reći sa stopostotnom sigurnošću, ali misli da je ručna kočnica na vozilu bila podignuta u trenutku kada je vozilo izvučeno iz mora. Misli da su zbog toga tužiteljica i vozač inzistirali da se vozilo fotografira. Po izvlačenju vozila iz mora, cijeli fokus je bio na ručnoj kočnici iz razloga što je vozač tvrdio da je podigao ručnu kočnicu, a vozilo je upalo u more. Svi su gledali u tu ručnu kočnicu, iako se ne sjeća točno o kojem se vozilu radilo, 90% je siguran da je ručna kočnica bila podignuta kada je vozilo bilo izvučeno iz mora. ''Sto posto'' je siguran da mu je vozač rekao da je podignuo ručnu kočnicu po izlasku iz vozila, a ne zna sad objasniti zašto u istoj piše "u razgovoru sa vozačem isti navodi kako nije siguran da li je koristio ručnu kočnicu". Službene bilješke se sastavljaju na kraju smjene. Siguran je, a tako je i iskazao, da mu je vozač rekao da je povukao ručnu kočnicu. Kazna je izdana prije nego što je vozilo izvučeno iz mora. Vozač je odgovoran i dužan osigurati vozilo na bilo koji način, a zaključili su da u ovom slučaju vozilo nije bilo osigurano s obzirom da je upalo u more, neovisno o tome je li ručna kočnica bila podignuta ili ne.

17. Tužiteljica u svom iskazu navodi kako je toga dana sa suprugom krenula na trajekt u trajektnu luku Dominče. Kako su krenuli tako je suprug govorio da čuje nekakav čudan zvuk i pitao je čuje li i ona taj zvuk. Govorio je da nešto nije u redu. Rekao je kao da mu se čini da nešto struže, pakne ili sl. Suprug je rakao da je uzrok zvuku nešto u vezi kočnica. Slabije čuje i nije razaznala taj zvuk iako se i njoj pred kraj vožnje činilo da je čula zvuk o kojem je suprug govorio. Na kraju snimke čuje se i zvuk podizanja ručne kočnice. Budući da su zakasnili na trajekt parkirali su se na parkiralištu za ulazak u trajekt. Izašli su iz vozila i krenuli kupiti karte. Na pola puta prema mjestu za prodaju karata okrenuli su se, vidjeli su da neki ljudi trče i uočili su da njihovo vozilo pada u more. Ne zna tko je pozvao policiju, ali policija je nakon nekog vremena došla. Suprug joj je rekao da trebam ići na bankomat podići novac kako bi platili kaznu. Pitala je kakvu kaznu bi trebali platiti, jer nisu imali prometnu nesreću. Policajac je rekao da je nazvao svog nadređenog i da ga je on uputio da napravi alkotest te mu je rekao da naplati kaznu u iznosu od 650,00 kn, jer auto nije osigurano po izlasku iz vozila. Policajac ju je odvezao do bankomata u Korčulu. Sigurna je da je njezin suprug podigao ručnu kočnicu prilikom izlaska iz vozila. Zbog toga su bili iznenađeni da je unatoč podignutoj ručnoj kočnici vozilo upalo u more. Kazna je naplaćena u 10:00 sati, a vozilo tada još nije bilo izvučeno iz mora. Ronilac je došao u 10:20 te je otvorio vrata i već tada su vidjeli da je ručna kočnica podignuta. Došla je i vučna služba te je u 10:45 vozilo podignuto iz mora. Otvorili su vrata i vidjeli da je ručna kočnica podignuta. Vozilo parkiraju ispred njihove zgrade, a to je odmah nasuprot mora, dijeli ih cesta do mora cesta i jedna mala staza za pješake. Auto ne voze često, prije tog događaja auto je bilo nekorišteno između 20 dana i mjesec dana. Automehaničari s kojima je razgovarala kasnije objasnili su da je moguće da auto krene unatoč podignutoj ručnoj kočnici zbog agresivne morske vode. Plimni valovi su na njihobom parkiralištu uobičajeni i more dođe do zgrade, poplavi auto do polovice kotača. Vučna služba auto je odvezla u Blato, tu je bilo parkirano. Došao ga je pogledati netko iz Euroherc osiguranja. Nakon toga su ih zvali da auto prebace u Split do Prižmića. Tako su i napravili. Procijenili su troškove popravka vozila na iznos od 159.000,00 kn. Odlučili su kupiti novo vozilo, a priznali su im iznos od 20.000,00 kn na ime tog starog vozila te su razliku cijene nadoplatili. Vozilo je ostalo kod Č. Prije štetnog događaja vozilo je prešlo oko 32.000 km, a bilo je staro 3 godine i 10 mjeseci. Fotografija broj 1925 na listu 51 spisa prikazuje podignutu ručnu kočnicu vozila koje je upalo u more, a bila je u tom položaju nakon što su izišli iz vozila. Svaki put pogleda kad njezin suprug vozi je li podignuta ručna kočnica po izlasku iz vozila jer joj je to navika, a to radi zato što i ona svaki put povlači ručnu kočnicu kad izlazi iz vozila, tako je naučio njezin otac, a vozač je 45 godina.

18. U svom nalazu i mišljenju vještak dipl. ing. Berislav Šimunović navodi kako je neposredno nakon zaustavljanja vozila tužiteljice na trajektnom pristaništu, ispred ukrcajne rampe za trajekt, koja je bila u vrlo blagom nagibu, došlo do nenamjernog samopokretanja vozila. Tom prilikom vozilo tužiteljice je u nekontroliranom kretanju prema naprijed upalo u more. U trenutku samopokretanja vozilo tužiteljice je bilo zaustavljeno i parkirano, motor je bio ugašen, a vozač i tužiteljica su se nalazili izvan vozila. Tehničkim putem nije moguće utvrditi da li je u trenutku štetnog događaja parkirna kočnica bila aktivirana ili ne, odnosno da li je bila ispravna ili ne. U mišljenju vještak iznosi zaključak da je do samopokretanja vozila na blagom nagibu došlo jer mjenjač vozila nije bio u brzini i jer parkirna (ručna) kočnica nije bila podignuta (aktivirana) ili je ista bila neispravna. Da je vozač vozila tužiteljice nakon zaustavljanja i parkiranja vozilo ostavio u brzini ili/i da je povukao (aktivirao) ispravnu parkirnu (ručnu) kočnicu, do samopokretanja vozila tužiteljice, a time i ovog štetnog događaja ne bi došlo. Zbog raznolikosti zvukova koji se čuju i razgovora suputnika u vozilu, nije moguće sa sigurnošću utvrditi koju radnju prati svaki pojedini zvuk. Moguće je da se u snimci između ostalog čuje zvuk povlačenja (aktiviranja) ručne kočnice, ali vještak to ne može sa sigurnošću utvrditi. U predmetnom štetnom događaju na vozilu tužiteljice nastala je totalna šteta, koja svedena na današnji dan, iznosi oko 14.532,37 EUR.

19. Nalazu i mišljenju vještaka prigovorila je tužiteljica pa je vještak saslušan na ročištu održanom 17. siječnja 2025. U svom usmenom očitovanju vještak navodi kako su zvukovi u vožnji koji se čuju na snimci, atipični zvukovi prilikom vožnje. Salinitet kao i tragovi korozije mogu utjecati na kočioni sustav, međutim, kako je u štetnom događaju vozilo putovalo od [adresa] do Korčule oko 50 minuta prilikom vožnje, odnosno kočenja u vožnji, došlo bi do "čišćenja" diskova i bubnjeva kočnica. Salinitet može nagrizati disk kočnice, a s obzirom da je vozilo bilo staro 3,9 godina za očekivati je da je sajla ručne kočnice koja je zaštićena plastičnim omotačem i nalazi se u plastičnoj cijevi, zaštićena od utjecaja soli. Na fotografiji na listu 51 sudskog spisa nalazi se ručna kočnica u podignutom položaju. To znači u zakočenom položaju, ako je ispravna ručna kočnica. Pregledao je snimku testiranja kočnica vozila koja je sačinjena u prostorijama tuženika, radi se o snimci koja je nastala više od 2 mjeseca nakon štetnog događaja, nema podatak što je s vozilom bilo u međuvremenu. Snimka ukazuje da je kočnica u tom trenutku bila ispravna. Ukoliko od štetnog događaja do ispitivanja nije bilo nekakvih popravaka na vozilu, bilo bi za očekivati da neispravna kočnica ne može postati ispravna. Ne može isključiti da bi iskazi tužiteljice i svjedoka da je na vozilu tužiteljice ručna kočnica bila podignuta kada se vozilo samopokrenulo, bili objektivno održivi, pod pretpostavkom neispravne kočnice, jer da je bila ispravna ne bi došlo do štetnog događaja.

20. Sud je prihvatio nalaz i mišljenje vještaka dipl. ing. Berislava Šimunovića jer je njegov nalaz jasan i neproturječan, kako sam sebi, tako i ostalim izvedenim dokazima. Vještak je svojim usmenim očitovanjem otklonio sve prigovore tužiteljice na nalaz i mišljenje.

21. Sud je povjerovao iskazima saslušanih svjedoka VB, ČB, RB, IB i ĐB te ih je ocijenio istinitim jer su svjedoci iskazivali uvjerljivo i suglasno o okolnostima koje su im poznate o predmetnom štetnom događaju. Sud je povjerovao i iskazu tužiteljice jer je i tužiteljica pred sudom iskazivala uvjerljivo i iskreno, a i njezin je iskaz sukladan svim izvedenim dokazima, kao i iskazima saslušanih svjedoka.

22. Na temelju iskaza ČB i tužiteljice, koji su se nalazili u vozilu neposredno prije nego je vozilo upalo u more sud je utvrdio da je vozač vozila ČB prije izlaska iz vozila povukao ručnu kočnicu. Svjedok ČB je i odmah nakon štetnog događaja tvrdio da je povukao ručnu kočnicu nakon izlaska iz vozila te je isto izjavio policijskom službeniku ĐB, o čemu je taj svjedok pred sudom osobito uvjerljivo iskazao. Uslijed toga je sud povjerovao iskazu svjedoka ĐB u tom dijelu, unatoč tome što se u službenoj bilješci koju ju sudu dostavila PU Dubrovačko-neretvanska, Policijska postaja Korčula navodi kako je vozač vozila rekao da nije siguran je li podigao ručnu kočnicu.

23. Da je iskaz svjedoka ČB i tužiteljice u dijelu u kojem su iskazali da je ČB podigao ručnu kočnicu prije napuštanja vozila, istinit, sud zaključuje i uslijed činjenice da je po izvlačenju vozila iz mora, ručna kočnica bila podignuta. Da je tome tako, suglasno su iskazali RB i IB koji su bili prisutni tom događaju, svjedok ČB i tužiteljica, ali i policijski službenik MB.

24. O tome je osobito uvjerljivo iskazivao policijski službenik MB koji je iskazao da je po izvlačenju vozila cijeli fokus bio na ručnoj kočnici, svi su gledali u ručnu kočnicu iz razloga što je vozač tvrdio da je podigao ručnu kočnicu. Također je naveo da je fotografirao vozilo, a misli da su tužiteljica i vozač na tome inzistirali upravo jer je ručna kočnica bila podignuta u trenutku kad je vozilo izvučeno iz mora. Navedeni svjedok je nepristran i nezainteresiran za ishod postupka, za odlučne okolnosti o kojima je iskazivao je saznao u obavljanju svoje službene dužnosti pa je njegov iskaz za sud osobito relevantan, a posebno kad ga se dovede u vezu s iskazima ostalih svjedoka prisutnih pri izvlačenu vozila i iskazom tužiteljice.

25. Na temelju svega navedenog, sud je utvrdio da je prije izlaska iz vozila u trajektnoj luci Dominče, vozač vozila ČB povukao ručnu kočnicu na vozilu. Stoga sud smatra da je vozač vozila ČB poduzeo sve mjere kojima se sprječava da vozilo samo krene s mjesta na kojem je ostavljeno ili da ga neovlaštene osobe stave u pokret, a u smislu odredbe čl. 88. Zakona o sigurnosti prometa na cestama (''Narodne novine'' br. 67/08, 48/10, 74/11, 80/13, 158/13, 92/14, 64/15, 108/17 i 70/19 – dalje: ZOSPC).

26. Okolnost da je vozaču ČB policijski službenik naplatio kaznu zbog navedenog prekršaja, nije od utjecaja na ovaj zaključak suda. Naime, a kako proizlazi iz izvedenih dokaza, kazna je vozaču naplaćena prije nego je vozilo izvučeno iz mora, o čemu su iskazivali vozač ČB, tužiteljica i svjedoci RB i IB. Očekivan je i logičan zaključak policijskog službenika (odnosno njegovog nadređenog) da je u predmetnoj situaciji do otklizavanja vozila u more na blagoj nizbrdici došlo jer vozač nije postupio sukladno odredbi čl. 88. ZOSPC. Međutim, okolnosti za takav zaključak su se izmijenile kad je vozilo izvučeno i kad je uočeno da je ručna kočnica ipak bila podignuta, no navedeno se dogodilo nakon što je kazna već izrečena i plaćena.

27. Prema odredbi čl. 20. st. 1. t. 9. Uvjeta tuženika osiguratelj nije u obvezi isplatiti osigurninu i troškove koji su prouzročeni ostvarenjem neosiguranog rizika, ako je šteta nastala zbog tehničke neispravnosti vozila, osim kad je tehnička neispravnost nastala iznenada tijekom vožnje i prouzročila ostvarenje rizika iz čl. 17. Uvjeta .

28. Iz dokumentacije dostavljene od Centra za vozila Hrvatske d.d. proizlazi da je na predmetnom vozilu tužiteljice izvršen tehnički pregled 27. kolovoza 2018. te je vozilo bilo tehnički ispravno.

29. S obzirom na navedeni podatak, uz uvažavanje okolnosti da su se tužiteljica i njezin suprug ČB s tim vozilom dovezli do trajektne luke Dominče, a ne proizlazi da bi imali problem s tehničkom neispravnosti vozila prije štetnog događaja i uz uvažavanje činjenice da je u trenutku štetnog događaja vozilo bilo staro 3,9 godina, sud utvrđuje da je tehnička neispravnost nastala iznenada tijekom vožnje i prouzročila ostvarenje rizika iz čl. 17. Uvjeta, a u smislu odredbe čl. 20. st. 1. t. 9. istih Uvjeta.

30. O tome je sud zaključio i na temelju iskaza vozača ČB i tužiteljice koji su iskazivali o tome kako je vozač u vožnji čuo neobične zvukove, a koje zvukove koji se čuju na audio-vizualnoj snimci iz vozila tužiteljice je i vještak u svom usmenom očitovanju opisao kao atipične zvukove u vožnji. Upravo navedeno sugerira na tehničku neispravnost vozila koja je nastala uslijed vožnje, a rezultirala je neispravnošću kočionog sustava, odnosno konkretno neispravnošću ručne kočnice u trenutku zaustavljanja nakon te vožnje.

31. Uostalom, a kako to proizlazi iz nalaza i mišljenja vještaka, do samopokretanja vozila na blagom nagibu došlo je jer ručna kočnica nije bila podignuta (aktivirana) ili je ista bila neispravna. Kako je na temelju izvedenih dokaza sud utvrdio da je ručna kočnica bila podignuta, odnosno aktivirana, tada je do štetnog događaja moglo doći samo uslijed toga što ista nije bila ispravna.

32. Okolnost da je pri pregledu vozila koji je obavio svjedok ZB, 7. ili 8. kolovoza 2019. utvrđeno da je ručna kočnica bila ispravna, ne utječe na drugačiju odluku suda, a sve jer je sud na temelju dokaza izvedenih u ovom postupku utvrdio odlučnu činjenicu da je ručna kočnica u trenutku samopokretanja vozila bila podignuta, što, a s obzirom na nalaz i mišljenje vještaka, ukazuje na samo još jednu mogućnost za nastanak štetnog događaja, a to je da ona u tom trenutku nije bila ispravna.

33. Što se s vozilo i ručnom kočnicom događalo nakon štetnog događaja pa do pregleda koji je izvršio ZB, sudu nije poznato sudu jer niti jedna od stranaka tijekom postupka nije iznosila činjenica u vezi s tim, niti je i jedna od stranaka tvrdila tijekom postupka da bi ta okolnost (gdje se vozilo nalazilo) na bilo koji način bila odlučna za odluku. S tim u vezi treba reći da je iz dostavljenog izvida štete razvidno da je isti obavio tuženik u Dubrovniku 26. lipnja 2019. pa se u tom trenutku vozilo zasigurno nalazilo kod tuženika, dok se u trenutku pregleda od strane saslušanog svjedoka VB nalazilo u ovlaštenom servisu Prizmić u Splitu. S obzirom da je svjedok iskazao da je zamoljen od kolega iz Dubrovnika da pregleda vozilo u Splitu, za zaključiti je da je tuženik znao kako se kretalo vozilo nakon izvida štete koji je obavljen 26. lipnja 2019.

34. Kako je već navedeno, stranke u svojim činjeničnim navodima nisu ni na koji način problematizirale da bi se nešto s vozilom događalo do pregleda u kolovozu 2019., a što je moglo biti od utjecaja na predmetnu odluku, uslijed čega sud nije prihvatio prijedlog tuženika s ročišta održanog 17. siječnja 2025. da se naloži tužiteljici da se očituje gdje se nalazilo predmetno vozilo u razdoblju od štetnog događaja pa do dovoženja vozila u prostorije tuženika, odnosno, a kako se razabire iz tog prijedloga, da da se ista dopunski sasluša na te okolnosti.

35. Iako je tužiteljica dostavila audio-vizualnu snimku koju je sud preslušao, sud nije mogao sa sigurnošću razaznati iz kojeg izvora potječu zvukovi koji se čuju, odnosno koji je njihov uzrok, kao što se o tome nije mogao sa sigurnošću očitovati ni vještak. Međutim, unatoč tome, sud nije izveo dokaz provođenjem odgovarajućeg vještačenja te snimke, kako je to predložila tužiteljica, jer s obzirom na izvedene dokaze i utvrđene činjenice, sud navedeno nije smatrao potrebnim. Nije izveden dokaz saslušanjem policijske službenice JB jer su stranke odustale od njezinog saslušanja.

36. Prema odredbi čl. 17. st. 2. Uvjeta osnovni osigurani rizik potpunog kasko osiguranja je i, između ostalog, prometna nesreća, primjerice iskliznuće, a prema odredbi st. 1. istog članka potpuno kasko osiguranje pokriva štete prouzročene oštećenjem uništenjem ili nestankom osiguranog vozila odnosno drugih osiguranih stvari u i na vozilu nakon ostvarenja osiguranog rizika.

37. Slijedom navedenog, s obzirom da se ostvario osigurani rizik, to je sukladno navedenoj odredbi i na temelju odredbe čl. 943. Zakona o obveznim odnosima (''Narodne novine'' br 35/05, 41/08, 125/11, 78/15 i 29/18 – dalje: ZOO) naloženo tuženiku isplatiti tužiteljici iznos od 14.466,79 EUR, kako je to odlučeno u točki I. izreke ove presude.

38. Visina štete utvrđena je na temelju nalaz i mišljenju vještaka, kojoj visini štete stranke nisu prigovarale. Iako je vještak štetu utvrdio u iznosu od 14.532,37 EUR, tužiteljici je dosuđen iznos koji je potraživala u ovom postupku, a to je iznos štete naznačen u tužbi.

39. Tužiteljici pripadaju i zatezne kamate i to sukladno odredbi čl. 943. st. 4. ZOO-a, odnosno od dana od kad je osiguratelj primio obavijest o osiguranom slučaju. Kako je tužiteljica prijavu i zahtjev za naknadu štete tuženiku podnijela 5. lipnja 2019., od tog dana joj pripadaju i zatezne kamate na utvrđeni iznos štete. Stopa zatezne kamate određena je sukladno odredbi čl. 29. st. 2. Zakona o obveznim odnosima (''Narodne novine'' br 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22 i 155/23).

40. Odluka o parničnom trošku temelji se na odredbi čl. 154. st. 1. i 5. i čl. 155. ZPP-a, a trošak se odnosi na trošak zastupanja po odvjetniku koji je odmjeren prema odredbama Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (''Narodne novine'' broj 138/23 - dalje: Tarifa).

41. Tužiteljici je prema Tarifi i vrijednosti predmeta spora od 14.466,79 EUR, priznat trošak sastava prigovora na odluku tuženika o odštetnom zahtjevu u visini 250 bodova, sastava tužbe u visini 250 bodova prema Tbr. 7/1 Tarife, sastava podnesaka od 30. srpnja 2021. i 29. travnja 2024. u visini od 25 bodova za svaki podnesak prema Tbr. 8/4 Tarife (a u visini prema zahtjevu tužiteljice), sastava podnesaka od 28. ožujka 2022., 5. srpnja 2022., 9. rujna 2022. i 24. srpnja 2024. u visini 250 bodova za svaki podnesak (Tbr. 8/1 Tarife), trošak pristupa na ročišta održana 28. veljače 2022., 8. srpnja 2022., 7. veljače 2023., 18. siječnja 2024., 15. travnja 2024., 24. rujna 2024. i 17. siječnja 2024. u visini od 250 bodova za svako ročište prema Tbr. 9/1 Tarife i trošak pristupa na ročište radi objave presude 5. ožujka 2025. u visini 50 bodova (Tbr. 9/3 Tarife), odnosno ukupno 3.350 bodova. Vrijednost jednog boda prema Tbr. 54. Tarife iznosi 2,00 EUR pa tužiteljici pripada iznos od 6.700,00 EUR uz PDV od 25 % u iznosu 1.675,00 EUR. Tužiteljici je priznat i trošak predujma za prometno vještačenje u iznosu od 383,18 EUR, trošak sudske pristojbe na tužbu u iznosu od 95,56 EUR i sudske pristojbe na presudu u iznosu od 95,56 EUR.

42. Slijedom navedenog, tužiteljici na ime parničnog troška pripada ukupan iznos od 8.949,30 EUR, zajedno sa zateznim kamatama koje teku od dana donošenja ove presude do isplate, temeljem čl. 151. st. 3. ZPP-a, po stopi propisanoj čl. 29. st. 2. Zakona o obveznim odnosima (''Narodne novine'' br 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22 i 155/23), kako je odlučeno u točki II. izreke.

43. Kako tuženik nije uspio u ovom postupku to je odbijen kao neosnovan i njegov zahtjev za naknadu troškova postupka u zatraženom iznosu od 5.118,00 EUR, sa zateznim kamatama koje teku od 5. ožujka 2025. do isplate (točka III. izreke).

Zagreb, 5. ožujka 2025.

Sutkinja

Gorana Žurić Juretić

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku 15 dana, a koji rok se računa:

- od dana održavanja ročišta na kojem se presuda objavljuje, ukoliko je stranka uredno obaviještena o ročištu za objavu, bez obzira da li je na isto pristupila, odnosno

- od dana primitka prijepisa presude, ukoliko stranka nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem je presuda objavljena.

Žalba se podnosi pisano, u četiri istovjetna primjerka, putem ovog suda županijskom sudu.

DNA:

- punomoćniku tužiteljice

- punomoćnici tuženika