Republika Hrvatska
Općinski sud u Karlovcu
Trg hrvatskih branitelja 1
Karlovac
Poslovni broj: P-613/2019-63
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
I
R J E Š E NJ E
Općinski sud u Karlovcu u ime Republike Hrvatske, po sutkinji Sylviane Kraljević, u pravnoj stvari tužiteljice PIE, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupana po Dinki Dobrović Legović, odvjetnica u Karlovcu, Naselje Marka Marulića 10C, protiv tuženika PRIVREDNA BANKA ZAGREB d.d. Radnička cesta 50, Zagreb, OIB: 02535697732, zastupan po predsjedniku uprave Dinku Luciću i odvjetnici Maji Čuljak iz Zageba, Medulićeva 31, radi isplate, nakon glavne javne rasprave zaključene 28. siječnja 2025. u nazočnosti tužiteljice, odvjetnice Dinke Dobrović Legović i zamjenice punomoćnika tuženika odvjetničke vježbenice PI, po objavi 5. ožujka 2025.
p r e s u d i o j e
I. Nalaže se tuženiku PRIVREDNA BANKA ZAGREB, d.d. Zagreb, Račkoga 6 OIB: 02535697732, da tužiteljici PIE, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] na ime preplaćenih kamata po kreditu podignutom u CHF, isplati novčani iznos od 2.056,83 € zajedno sa zakonskim zateznim kamatama do 31. 7. 2015. po eskontnoj stopi HNB koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu uvećanoj za pet postotnih poena, od dana 1. 8. 2015. do 31. 12. 2022., po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, a od 1. 1. 2023. do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a koje kamate teku na svaki pojedini iznos, i to:
-na iznos od 20,14 € od dana 31.08.07. god. pa do isplate
-na iznos od 20,09 € od dana 30.09.07. god. pa do isplate
-na iznos od 20,04 € od dana 31.10.07. god. pa do isplate
-na iznos od 19,99 € od dana 30.11.07. god. pa do isplate
-na iznos od 19,94 € od dana 31.12.07. god. pa do isplate
-na iznos od 19,89 € od dana 31.01.08. god. pa do isplate
-na iznos od 37,22 € od dana 29.02.08. god. pa do isplate
-na iznos od 37,13 € od dana 01.04.08. god. pa do isplate
-na iznos od 37,04 € od dana 02.05.08. god. pa do isplate
-na iznos od 36,95 € od dana 02.06.08. god. pa do isplate
-na iznos od 36,86 € od dana 30.06.08. god. pa do isplate
-na iznos od 37,90 € od dana 31.07.08. god. pa do isplate
-na iznos od 37,80 € od dana 31.08.08. god. pa do isplate
-na iznos od 37,70 € od dana 30.09.08. god. pa do isplate
-na iznos od 37,60 € od dana 31.10.08. god. pa do isplate
-na iznos od 37,50 € od dana 30.11.08. god. pa do isplate
-na iznos od 37,40 € od dana 31.12.08. god. pa do isplate
-na iznos od 38,40 € od dana 31.01.09. god. pa do isplate
-na iznos od 38,30 € od dana 28.02.09. god. pa do isplate
-na iznos od 38,19 € od dana 31.03.09. god. pa do isplate
-na iznos od 38,08 € od dana 30.04.09. god. pa do isplate
-na iznos od 37,97 € od dana 31.05.09. god. pa do isplate
-na iznos od 37,86 € od dana 30.06.09. god. pa do isplate
-na iznos od 37,74 € od dana 31.07.09. god. pa do isplate
-na iznos od 37,62 € od dana 31.08.09. god. pa do isplate
-na iznos od 37,50 € od dana 01.10.09. god. pa do isplate
-na iznos od 37,39 € od dana 02.11.09. god. pa do isplate
-na iznos od 37,26 € od dana 01.12.09. god. pa do isplate
-na iznos od 37,15 € od dana 31.12.09. god. pa do isplate
-na iznos od 37,02 € od dana 31.01.10. god. pa do isplate
-na iznos od 36,90 € od dana 28.02.10. god. pa do isplate
-na iznos od 36,78 € od dana 31.03.10. god. pa do isplate
-na iznos od 36,65 € od dana 30.04.10. god. pa do isplate
-na iznos od 36,53 € od dana 31.05.10. god. pa do isplate
-na iznos od 36,40 € od dana 30.06.10. god. pa do isplate
-na iznos od 36,26 € od dana 02.08.10. god. pa do isplate
-na iznos od 36,13 € od dana 01.09.10. god. pa do isplate
-na iznos od 36,00 € od dana 30.09.10. god. pa do isplate
-na iznos od 35,86 € od dana 31.10.10. god. pa do isplate
-na iznos od 28,74 € od dana 30.11.10. god. pa do isplate
-na iznos od 28,62 € od dana 31.12.10. god. pa do isplate
-na iznos od 28,50 € od dana 01.02.11. god. pa do isplate
-na iznos od 28,39 € od dana 01.03.11. god. pa do isplate
-na iznos od 28,27 € od dana 31.03.11. god. pa do isplate
-na iznos od 28,15 € od dana 30.04.11. god. pa do isplate
-na iznos od 23,21 € od dana 31.05.11. god. pa do isplate
-na iznos od 23,10 € od dana 30.06.11. god. pa do isplate
-na iznos od 3,71 € od dana 05.07.11. god. pa do isplate
-na iznos od 15,31 € od dana 31.07.11. god. pa do isplate
-na iznos od 18,25 € od dana 31.08.11. god. pa do isplate
-na iznos od 18,13 € od dana 30.09.11. god. pa do isplate
-na iznos od 18,01 € od dana 02.11.11. god. pa do isplate
-na iznos od 17,88 € od dana 01.12.11. god. pa do isplate
-na iznos od 17,75 € od dana 02.01.12. god. pa do isplate
-na iznos od 17,62 € od dana 31.01.12. god. pa do isplate
-na iznos od 17,49 € od dana 02.03.12. god. pa do isplate
-na iznos od 17,36 € od dana 31.03.12. god. pa do isplate
-na iznos od 17,22 € od dana 02.05.12. god. pa do isplate
-na iznos od 17,09 € od dana 31.05.12. god. pa do isplate
-na iznos od 16,95 € od dana 30.06.12. god. pa do isplate
-na iznos od 16,82 € od dana 02.08.12. god. pa do isplate
-na iznos od 16,68 € od dana 04.09.12. god. pa do isplate
-na iznos od 16,55 € od dana 30.09.12. god. pa do isplate
-na iznos od 16,41 € od dana 31.10.12. god. pa do isplate
-na iznos od 16,26 € od dana 30.11.12. god. pa do isplate
-na iznos od 16,12 € od dana 31.12.12. god. pa do isplate
-na iznos od 15,97 € od dana 31.01.13. god. pa do isplate
-na iznos od 15,83 € od dana 28.02.13. god. pa do isplate
-na iznos od 15,68 € od dana 31.03.13. god. pa do isplate
-na iznos od 15,54 € od dana 30.04.13. god. pa do isplate
-na iznos od 15,38 € od dana 31.05.13. god. pa do isplate
-na iznos od 15,24 € od dana 30.06.13. god. pa do isplate
-na iznos od 15,08 € od dana 02.08.13. god. pa do isplate
-na iznos od 14,94 € od dana 02.09.13. god. pa do isplate
-na iznos od 14,77 € od dana 02.10.13. god. pa do isplate
-na iznos od 14,63 € od dana 05.11.13. god. pa do isplate
-na iznos od 14,46 € od dana 30.11.13. god. pa do isplate
-na iznos od 11,53 € od dana 03.01.14. god. pa do isplate, sve u roku 15 dana.
II. Nalaže se tuženiku PRIVREDNA BANKA ZAGREB, d.d. Zagreb, Račkoga 6 OIB: 02535697732, da tužiteljici PIE, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], ime preplaćenog tečaja u CHF, po kreditu podignutom u CHF, isplati novčani iznos od 7.139,85 €
zajedno sa zakonskim zateznim kamatama do 31. 7. 2015. po eskontnoj stopi HNB koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu uvećanoj za pet postotnih poena, od dana 1. 8. 2015. do 31. 12. 2022., po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, a od 1. 1. 2023. do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a koje kamate teku na svaki pojedini iznos, i to:
-na iznos od 14,68 € od dana 31.10.08. god. pa do isplate
-na iznos od 4,49 € od dana 31.12.08. god. pa do isplate
-na iznos od 13,16 € od dana 05.01.09. god. pa do isplate
-na iznos od 4,60 € od dana 31.01.09. god. pa do isplate
-na iznos od 13,69 € od dana 02.02.09. god. pa do isplate
-na iznos od 19,40 € od dana 28.02.09. god. pa do isplate
-na iznos od 1,27 € od dana 31.03.09. god. pa do isplate
-na iznos od 14,77 € od dana 01.04.10. god. pa do isplate
-na iznos od 0,86 € od dana 30.04.09. god. pa do isplate
-na iznos od 14,43 € od dana 04.05.09. god. pa do isplate
-na iznos od 0,33 € od dana 31.05.09. god. pa do isplate
-na iznos od 11,60 € od dana 01.06.09. god. pa do isplate
-na iznos od 0,12 € od dana 30.06.09. god. pa do isplate
-na iznos od 7,29 € od dana 01.07.09. god. pa do isplate
-na iznos od 0,17 € od dana 31.07.09. god. pa do isplate
-na iznos od 8,86 € od dana 03.08.09. god. pa do isplate
-na iznos od 0,10 € od dana 31.08.09. god. pa do isplate
-na iznos od 12,17 € od dana 01.09.09. god. pa do isplate
-na iznos od 0,05 € od dana 01.10.09. god. pa do isplate
-na iznos od 10,15 € od dana 01.10.09. god. pa do isplate
-na iznos od 0,10 € od dana 02.11.09. god. pa do isplate
-na iznos od 8,75 € od dana 02.11.09. god. pa do isplate
-na iznos od 0,03 € od dana 01.12.09. god. pa do isplate
-na iznos od 12,41 € od dana 01.12.09. god. pa do isplate
-na iznos od 0,51 € od dana 31.12.09. god. pa do isplate
-na iznos od 14,77 € od dana 02.01.10. god. pa do isplate
-na iznos od 0,65 € od dana 31.01.10. god. pa do isplate
-na iznos od 19,69 € od dana 01.02.10. god. pa do isplate
-na iznos od 0,70 € od dana 28.02.10. god. pa do isplate
-na iznos od 18,42 € od dana 01.03.10. god. pa do isplate
-na iznos od 1,12 € od dana 31.03.10. god. pa do isplate
-na iznos od 23,77 € od dana 01.04.10. god. pa do isplate
-na iznos od 1,35 € od dana 30.04.10. god. pa do isplate
-na iznos od 22,37 € od dana 03.05.10. god. pa do isplate
-na iznos od 1,28 € od dana 31.05.10. god. pa do isplate
-na iznos od 24,86 € od dana 01.06.10. god. pa do isplate
-na iznos od 1,33 € od dana 30.06.10. god. pa do isplate
-na iznos od 40,59 € od dana 01.07.10. god. pa do isplate
-na iznos od 1,73 € od dana 02.08.10. god. pa do isplate
-na iznos od 39,74 € od dana 02.08.10. god. pa do isplate
-na iznos od 1,62 € od dana 01.09.10. god. pa do isplate
-na iznos od 41,79 € od dana 01.09.10. god. pa do isplate
-na iznos od 11,98 € od dana 13.09.10. god. pa do isplate
-na iznos od 0,14 € od dana 30.09.10. god. pa do isplate
-na iznos od 47,53 € od dana 01.10.10. god. pa do isplate
-na iznos od 0,14 € od dana 31.10.10. god. pa do isplate
-na iznos od 40,81 € od dana 02.11.10. god. pa do isplate
-na iznos od 1,43 € od dana 30.11.10. god. pa do isplate
-na iznos od 56,78 € od dana 01.12.10. god. pa do isplate
-na iznos od 0,48 € od dana 31.12.10. god. pa do isplate
-na iznos od 65,47 € od dana 03.01.11. god. pa do isplate
-na iznos od 2,60 € od dana 01.02.11. god. pa do isplate
-na iznos od 56,57 € od dana 01.02.11. god. pa do isplate
-na iznos od 3,95 € od dana 23.02.11. god. pa do isplate
-na iznos od 0,38 € od dana 01.03.11. god. pa do isplate
-na iznos od 62,61 € od dana 01.03.11. god. pa do isplate
-na iznos od 0,12 € od dana 31.03.11. god. pa do isplate
-na iznos od 56,74 € od dana 01.04.11. god. pa do isplate
-na iznos od 0,29 € od dana 30.04.11. god. pa do isplate
-na iznos od 58,28 € od dana 02.05.13. god. pa do isplate
-na iznos od 0,14 € od dana 31.05.11. god. pa do isplate
-na iznos od 78,92 € od dana 02.06.11. god. pa do isplate
-na iznos od 81,84 € od dana 30.06.11. god. pa do isplate
-na iznos od 2.054,83 € od dana 05.07.11. god. pa do isplate
-na iznos od 9,37 € od dana 31.07.11. god. pa do isplate
-na iznos od 78,43 € od dana 01.08.11. god. pa do isplate
-na iznos od 0,77 € od dana 31.08.11. god. pa do isplate
-na iznos od 87,71 € od dana 01.09.11. god. pa do isplate
-na iznos od 74,98 € od dana 30.09.11. god. pa do isplate
-na iznos od 75,65 € od dana 02.11.11. god. pa do isplate
-na iznos od 74,54 € od dana 01.12.11. god. pa do isplate
-na iznos od 78,37 € od dana 02.01.12. god. pa do isplate
-na iznos od 0,14 € od dana 31.01.12. god. pa do isplate
-na iznos od 82,77 € od dana 02.02.12. god. pa do isplate
-na iznos od 82,86 € od dana 02.03.12. god. pa do isplate
-na iznos od 0,21 € od dana 31.03.12. god. pa do isplate
-na iznos od 79,97 € od dana 02.04.12. god. pa do isplate
-na iznos od 80,91 € od dana 02.05.12. god. pa do isplate
-na iznos od 0,39 € od dana 31.05.12. god. pa do isplate
-na iznos od 82,71 € od dana 02.06.12. god. pa do isplate
-na iznos od 3,17 € od dana 30.06.12. god. pa do isplate
-na iznos od 78,38 € od dana 03.07.12. god. pa do isplate
-na iznos od 81,67 € od dana 02.08.12. god. pa do isplate
-na iznos od 79,78 € od dana 04.09.12. god. pa do isplate
-na iznos od 0,24 € od dana 30.09.12. god. pa do isplate
-na iznos od 75,78 € od dana 02.10.12. god. pa do isplate
-na iznos od 0,13 € od dana 31.10.12. god. pa do isplate
-na iznos od 80,04 € od dana 03.11.12. god. pa do isplate
-na iznos od 0,20 € od dana 30.11.12. god. pa do isplate
-na iznos od 80,62 € od dana 04.12.12. god. pa do isplate
-na iznos od 74,52 € od dana 31.12.12. god. pa do isplate
-na iznos od 0,12 € od dana 31.01.13. god. pa do isplate
-na iznos od 75,99 € od dana 02.02.13. god. pa do isplate
-na iznos od 0,20 € od dana 28.02.13. god. pa do isplate
-na iznos od 78,49 € od dana 02.03.13. god. pa do isplate
-na iznos od 0,39 € od dana 31.03.13. god. pa do isplate
-na iznos od 81,14 € od dana 03.04.13. god. pa do isplate
-na iznos od 0,33 € od dana 30.04.13. god. pa do isplate
-na iznos od 78,39 € od dana 03.05.13. god. pa do isplate
-na iznos od 0,11 € od dana 31.05.13. god. pa do isplate
-na iznos od 71,68 € od dana 04.06.13. god. pa do isplate
-na iznos od 0,15 € od dana 30.06.13. god. pa do isplate
-na iznos od 70,51 € od dana 02.07.13. god. pa do isplate
-na iznos od 73,41 € od dana 02.08.13. god. pa do isplate
-na iznos od 73,15 € od dana 02.09.13. god. pa do isplate
-na iznos od 2,55 € od dana 02.10.13. god. pa do isplate
-na iznos od 78,08 € od dana 02.10.13. god. pa do isplate
-na iznos od 1,28 € od dana 05.11.13. god. pa do isplate
-na iznos od 77,79 € od dana 05.11.13. god. pa do isplate
-na iznos od 0,42 € od dana 30.11.13. god. pa do isplate
-na iznos od 78,48 € od dana 03.12.13. god. pa do isplate
-na iznos od 78,66 € od dana 03.01.14. god. pa do isplate
-na iznos od 75,10 € od dana 01.02.14. god. pa do isplate
-na iznos od 0,45 € od dana 01.03.14. god. pa do isplate
-na iznos od 76,91 € od dana 01.03.14. god. pa do isplate
-na iznos od 0,83 € od dana 01.04.14. god. pa do isplate
-na iznos od 75,60 € od dana 01.04.14. god. pa do isplate
-na iznos od 1,31 € od dana 02.05.14. god. pa do isplate
-na iznos od 74,04 € od dana 02.05.14. god. pa do isplate
-na iznos od 0,99 € od dana 02.06.14. god. pa do isplate
-na iznos od 73,92 € od dana 02.06.14. god. pa do isplate
-na iznos od 0,55 € od dana 02.07.14. god. pa do isplate
-na iznos od 75,28 € od dana 02.07.14. god. pa do isplate
-na iznos od 0,12 € od dana 31.07.14. god. pa do isplate
-na iznos od 76,75 € od dana 02.08.14. god. pa do isplate
-na iznos od 58,52 € od dana 01.09.14. god. pa do isplate
-na iznos od 6,84 € od dana 20.09.14. god. pa do isplate
-na iznos od 79,41 € od dana 02.10.14. god. pa do isplate
-na iznos od 80,85 € od dana 04.11.14. god. pa do isplate
-na iznos od 1,94 € od dana 30.11.14. god. pa do isplate
-na iznos od 79,84 € od dana 02.12.14. god. pa do isplate
-na iznos od 2,93 € od dana 31.12.14. god. pa do isplate
-na iznos od 78,72 € od dana 03.01.15. god. pa do isplate
-na iznos od 13,46 € od dana 31.01.15. god. pa do isplate
-na iznos od 68,87 € od dana 05.02.15. god. pa do isplate
-na iznos od 14,52 € od dana 28.02.15. god. pa do isplate
-na iznos od 67,81 € od dana 03.03.15. god. pa do isplate
-na iznos od 18,48 € od dana 31.03.15. god. pa do isplate
-na iznos od 63,85 € od dana 01.04.15. god. pa do isplate
-na iznos od 22,47 € od dana 30.04.15. god. pa do isplate
-na iznos od 59,85 € od dana 02.05.15. god. pa do isplate
-na iznos od 27,63 € od dana 31.05.15. god. pa do isplate
-na iznos od 54,70 € od dana 01.06.15. god. pa do isplate
-na iznos od 31,36 € od dana 30.06.15. god. pa do isplate
-na iznos od 50,97 € od dana 02.07.15. god. pa do isplate
-na iznos od 34,27 € od dana 31.07.15. god. pa do isplate
-na iznos od 48,06 € od dana 04.08.15. god. pa do isplate
-na iznos od 26,60 € od dana 31.08.15. god. pa do isplate
-na iznos od 55,73 € od dana 02.09.15. god. pa do isplate
-na iznos od 82,33 € od dana 30.09.15. god. pa do isplate, sve u roku 15 dana.
III. Nalaže se tuženiku PRIVREDNA BANKA ZAGREB, d.d. Zagreb, Račkoga 6 OIB: 02535697732, da tužiteljici PIE, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], naknadi parnični trošak u iznosu od 2.206,81 euro, uz zakonsku zateznu kamatu tekuću počevši od dana donošenja prvostupanjske presude 5. 3. 2025 do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, sve u roku 15 dana.
r i j e š i o j e
Prigovor radi prebijanja u podnesku tuženika od 23. 2. 2022. i 9. 6. 2023. odbacuje se kao nedopušten.
Obrazloženje
1. Tužitelj u tužbi navodi da je sa Privrednom bankom Zagreb d.d. zaključio 23.8.2006. ugovor o kreditu br. 9011815694, solemniziran 25.8.2006. kod javnog bilježnika Željka Kaića, [adresa], posl.broj: OU- 883/2006. Navedenim ugovorom tužitelju je odobren kredit u iznosu 48.400,00 CHF u kunskoj protuvrijednosti po srednjem tečaju za CHF tečajne liste Banke važeće na dan korištenja kredita, sa kamatnom stopom 4,75% godišnje, koja je promjenjiva sukladno odluci banke o kreditiranju građana. Vraćanje kredita ugovoreno je u 180 jednakih mjesečnih anuiteta, plativo u kunskoj protuvrijednosti po srednjem tečaju za CHF tečajne liste Banke važeće na dan plaćanja.
Dokazi: uvid u privitak pod 1,2,3,4
2. NIŠTETNOST UGOVORNE ODREDBE O NAČINU PROMJENE KAMATNE STOPE
Odredbom čl. 4.1. ugovora o kreditu, ugovorena je kamatna stopa koja je u vrijeme sklapanja ugovora iznosila 4,75 % godišnje, promjenjiva u skladu s odlukom tuženika. U vrijeme zaključenja ugovora tužitelj i tuženik nisu pojedinačno pregovarali o navedenoj odredbi te ugovorom nisu utvrđeni egzaktni parametri i metode izračuna tih parametara koji utječu na odluku o promjeni stope ugovorene kamate. Od početka otplate kredita pa nadalje kamatna stopa se u nekoliko navrata povećavala (i do 6,45%), što je imalo za posljedicu povećanje mjesečnih anuiteta.
Dokazi: kao gore, saslušanje tužitelja
3. Presudom Trgovačkog suda u Zagrebu poslovni broj P-1401/2012 od
04.07.2013, potvrđenom odlukom Visokog trgovačkog suda RH poslovni broj Pž- 7129/2013 od 13.06.2014., u dijelu koji se odnosi na promjenjivu ugovorenu kamatnu stopu, utvrđeno je da je drugotužena Privredna banka Zagreb d.d. povrijedila kolektivne interese i prava potrošača, korisnika kredita, zaključujući ugovore o kreditima koristeći u njima ništetne i nepoštene ugovorne odredbe na način da je ugovorena redovna kamatna stopa koja je tijekom postojanja obveze po ugovorima o kreditima promjenjiva u skladu s jednostranom odlukom drugotužene Privredne banke Zagreb d.d., a da prije i u vrijeme zaključenja drugotužena Privredna banka Zagreb d.d. kao trgovac i korisnici kreditnih usluga kao potrošači, nisu pojedinačno pregovarali i ugovorom utvrdili egzaktne parametre i metodu izračuna tih parametara koji utječu na odluku drugotužene Privredne banke Zagreb d.d. o promjeni stope ugovorene kamate, a što je imalo za posljedicu neravnotežu u pravima i obvezama ugovornih strana, utemeljenoj na jednostranom povećanju kamatnih stopa, a sve na štetu potrošača, pa je time drugotužena Privredna banka Zagreb d.d. postupila suprotno odredbama Zakona o zaštiti potrošača i Zakona o obveznim odnosima. Navedenom odlukom je dakle pravomoćno utvrđeno da je u ugovorima o kreditu ništetna odredba o redovnoj kamatnoj stopi ukoliko je ista promjenjiva prema jednostranoj odluci banke.
Dokazi:- uvid u izreku presude Trgovačkog suda u Zagrebu poslovni broj P- 1401/2012
- uvid u izreku presude Visokog trgovačkog suda RH poslovni broj Pž- 7129/2013
4. Zbog navedenog, odredba o kamatnoj stopi mora biti određena odnosno odrediva, sukladno čl. 269. st. 2. Zakona o obveznim odnosima (NN 35/05, dalje u tekstu: ZOO/05), koji propisuje da ugovorna obveza (činidba) mora biti moguća, dopuštena i određena, odnosno odrediva. Prema čl. 272. ZOO/05, činidba je odrediva ako ugovor sadrži podatke s pomoću kojih se može odrediti ili su strane ostavile trećoj osobi da ju odredi. Kad je činidba nemoguća, nedopuštena, neodređena ili neodrediva, ugovor je ništetan (čl. 270. st. 1. ZOO/05). Ništetnost neke odredbe ugovora ne povlači ništetnost ugovora ako on može opstati bez ništetne odredbe i ako ona nije bila ni uvjet ugovora ni odlučujuća pobuda zbog koje je ugovor sklopljen. Ali će ugovor ostati valjan čak i ako je ništetna odredba bila uvjet ili odlučujuća pobuda ugovora u slučaju kad je ništetnost ustanovljena upravo da bi ugovor bio oslobođen te odredbe i vrijedio bez nje (čl. 324. ZOO/05).
5. Prema čl. 81. Zakona o zaštiti potrošača (NN 96/03, dalje u tekstu: ZZP/03), sada čl. 49. Zakona o zaštiti potrošača (NN 41/14, 110/15, 14/19, dalje u tekstu: ZZP), takva je ugovorna odredba nepoštena: Ugovorna odredba o kojoj se nije pojedinačno pregovaralo smatra se nepoštenom ako, suprotno načelu savjesnosti i poštenja, uzrokuje značajnu neravnotežu u pravima i obvezama ugovornih strana na štetu potrošača. Smatra se da se o pojedinoj ugovornoj odredbi nije pojedinačno pregovaralo ako je ta odredba bila unaprijed formulirana od strane trgovca te zbog toga potrošač nije imao utjecaja na njezin sadržaj, poglavito ako se radi o odredbi unaprijed formuliranoga standardnog ugovora trgovca. Nadalje, ZZP propisuje da je nepoštena ugovorna odredba ništetna.
6. Predmetnim ugovorom o kreditu odredbom čl. 4.1. ugovoreno da je kamatna stopa promjenjiva sukladno odluci Banke. O toj odredbi se nije pojedinačno pregovaralo; tužitelj je naime bio u situaciji da nema utjecaja na sadržaj budućeg ugovora te se nalazio u slabijem položaju u odnosu na banku, kako pregovarački, tako i u pogledu razumijevanja financijskih posljedica ugovora. Osim toga, prije sklapanja ugovora tužena banka ni na koji način nije dala informacije i obrazloženja koja bi tužitelju kao prosječnom potrošaču predstavljala pravovaljana tumačenja odredbi ugovora te rizika koji iz njih proizlaze, da bi kasnije samoinicijativno, ponovno bez pregovaranja, mijenjala kamatnu stopu. U konkretnom slučaju određena je jedino kamatna stopa u trenutku sklapanja ugovora (4,75%), tako da je jedino ta kamatna stopa valjana, dok način promjene kamatne stope, koji je prepušten u potpunosti volji druge ugovorne strane, banke, nije jasan, nije određen, niti je odrediv, stoga je ta odredba ništetna pa se ima smatrati da je ugovor sklopljen bez odredbe o promjenjivosti kamatne stope prema odluci banke.
7. Dakle, da je takva odredba ništetna potvrdio je i Vrhovni sud RH revizijskom presudom i rješenjem Rev-249/14-2 od 09.04.2015. S obzirom da je citiranom pravomoćnom presudom VTS-a utvrđena ništetnost ugovorene odredbe o promjenjivosti kamatne stope u skladu s jednostranom odlukom banke za sve ugovore o potrošačkom kreditu koji su sklapani u razdoblju između 01.11.2004. do 31.12.2008. to su tuženici sukladno čl. 323. Zakona o obveznim odnosima dužni vratiti sve što su primili na temelju takve odredbe Ugovora, sve to u svezi s čl. 1111. ZOO-a, 1115. ZOO-a te 1046. ZOO-a. Također čl. 502.c. Zakona o parničnom postupku propisano je: "Fizičke i pravne osobe mogu se u posebnim parnicama za naknadu štete pozivati na pravno utvrđenje iz presude kojom će biti prihvaćeni zahtjevi iz tužbe iz čl. 502.a. st. 1. ovog zakona da su određenim postupanjem, uključujući i propuštanjem tuženika, povrijeđeni ili ugroženi zakonom zaštićeni kolektivni interesi i prava osoba koje je tužitelj ovlašten štititi. U tom će slučaju sud biti vezan za ta utvrđenja u parnici u kojoj će se ta osoba na njih pozvati.". Slično navodi i čl. 138.a. Zakona o zaštiti potrošača (NN 79/07, 125/07 i 79/09): "Odluka suda donesena u postupku za zaštitu kolektivnih interesa potrošača…obvezuje ostale sudove u postupku koji potrošač osobno pokrene radi naknade štete koja mu je uzrokovana postupanjem tuženika. Osim toga Ugovor o kreditu reguliran je odredbama čl. 1021. do 1024. ZOO-a no ove odredbe ne propisuju način određivanja cijene, a kamata je upravo to – cijena kredita. Čl. 14. ZOO-a propisuje da se odredbe zakona primjenjuju na sve vrste ugovora, dakle i na ugovor o kreditu. S obzirom na čl. 388. ZOO-a prema kojem se smatra kao da cijena nije niti ugovorena, ako se ista određuje voljom samo jednog ugovaratelja, a i s obzirom na čl. 384. ZOO-a prema kojem cijena mora biti određena evidentno je kako je dio odredbe ugovora o kreditu o promjenjivoj kamatnoj stopi jednostranom odlukom jednog od ugovaratelja ništetna. Nadalje, u ovom slučaju u kojem dolazi do primjene klauzula rebus sic stantibus prema kojoj svaka od ugovornih strana može od druge zahtijevati izmjenu ugovora, ako nepredviđeno i bez njezine krivnje dođe do izmjena okolnosti koje otežavaju ispunjenje ugovora, što je nedvojbeno ovdje slučaj.
8. Isto tako utvrđeno je da to što je nepoštena i ništetna promjena kamatne stope, ne znači da je ništetna i ugovorena početna kamatna stopa. To znači da je za vrijeme otplate kredita primjenjiva ta početno ugovorena kamatna stopa, ali nije primjenjiva niti jedna uvećana kamatna stopa koju je banka kasnije svojevoljno vanugovorno mijenjala. Osim što je promjena kamatne stope nepoštena i ništetna na temelju propisa o zaštiti potrošača, svakako valja naglasiti da je ona i neodrediva na temelju odredaba Zakona o obveznim odnosima, jer ugovorom nisu utvrđeni podaci na temelju kojih bi se kamatna stopa mijenjala. Ta neodredivost uzrokuje također ništetnost tako ugovorene kamatne stope što je propisano člancima 269. do 272. Zakona o obveznim odnosima.
Dokaz: kao gore, slobodna ocjena suda;
9. Iz svega navedenog očigledno je nepošteno postupanje tuženika i sukladno pravomoćnim utvrđenjima iz gore navedene presude, u predmetnom ugovoru o kreditu ništetne su odredbe u kojima je ugovorena promjenjiva kamatna stopa sukladno odluci Banke.
10. NIŠTETNOST UGOVORNE ODREDBE O CHF VALUTNOJ KLAUZULI Odredbom čl. 1. ugovora o kreditu, ugovoreno je da se banka obvezuje staviti korisniku kredita na raspolaganje iznos u kunama koji odgovara protuvrijednosti od 48.400,00 CHF po srednjem tečaju za CHF tečajne liste Banke važeće na dan korištenja kredita. Odredbom čl. 7.2. ugovora o kreditu ugovoreno je da korisnik kredita otplaćuje kredit u 180 jednakih mjesečnih anuiteta u kunskoj protuvrijednosti po srednjem tečaju za CHF tečajne liste Banke važeće na dan plaćanja te odredbama čl. 4.2, 5. i 6. ugovoreno je da se kamata obračunava u CHF, sadržana je u anuitetima i dospijeva na naplatu zajedno s njima te da se interkalarna kamata i kamata na zakašnjela plaćanja obračunavaju u CHF, a naplaćuju u kunama po srednjem tečaju za CHF tečajne liste Banke važeće na dan plaćanja.
11. Tuženik prilikom ugovaranja predmetnog kredita nije tužitelja kao potrošača informirao i nije ga upozorio na rizičnost ugovaranja CHF valutne klauzule, već joj je, naprotiv, nudio takav kredit kao najpovoljniji i najisplativiji. Posebno treba imati u vidu činjenicu da se tečaj CHF u vrijeme ugovaranja kredita nalazio blizu svojih povijesnih minimuma te je u predstojećem razdoblju bio očekivan i izvjestan njegov rast, a što je tuženiku, s obzirom na njegov predmet poslovanja, odnosno znanje i stručnost, bilo i moralo biti poznato. Tuženik je dakle prilikom ugovaranja kredita postupao suprotno načelu savjesnosti i poštenja, ravnopravnosti ugovornih strana i jednakosti činidbi, a sve navedeno je za posljedicu imalo znatnu neravnotežu u pravima i obvezama ugovornih strana, na teret tužitelja. Ne može se razumno očekivati da bi tužitelj sklopio takav ugovor o kreditu da je bio upoznat sa mogućnošću da mu anuitet toliko naraste.
Dokaz: saslušanje tužitelja
12. Presudom Trgovačkog suda u Zagrebu poslovni broj P-1401/2012 od 04.07.2013, potvrđenom odlukom Visokog trgovačkog suda RH poslovni broj Pž- 6632/2017 od 14.06.2018. pravomoćno je utvrđeno da je drugotužena Privredna banka Zagreb d.d. povrijedila kolektivne interese i prava potrošača, korisnika kredita, zaključujući ugovore o kreditima koristeći u njima ništetne i nepoštene ugovorne odredbe na način da je ugovorena valuta uz koju je vezana glavnica švicarski franak, a da prije i u vrijeme zaključenja ugovora drugotužena Privredna banka Zagreb d.d. kao trgovac nije potrošače u cijelosti informirala o svim potrebnim parametrima bitnim za donošenje valjane odluke utemeljene na potpunoj obavijesti, što je imalo za posljedicu neravnotežu u pravima i obvezama ugovornih strana, pa je time drugotužena Privredna banka Zagreb d.d. postupila suprotno odredbama Zakona o zaštiti potrošača i Zakona o obveznim odnosima. Dakle, navedenom odlukom pravomoćno je utvrđeno da je u ugovorima o kreditu ništetna ugovorna odredba kojom se glavnica kredita veže za valutu švicarskog franka.
13. S obzirom da se predmetnim ugovorom o kreditu glavnica kredita veže za valutu CHF, a tužitelj kao potrošač u trenutku sklapanja ugovora nije bio valjano informiran o riziku koji sa sobom povlači ta valutna klauzula, sukladno pravomoćnim utvrđenjima iz gore navedene presude, u predmetnom ugovoru o kreditu ništetne su odredbe predmetnog ugovora o kreditu kojima se glavnica i anuiteti vežu za tečaj valute CHF. Na dan isplate kredita srednji tečaj CHF-a iznosio je 4,61 %. Od početka otplate kredita pa nadalje tečaj se povećavao te narastao i do 6,45 %. Uz navedeno je tuženik povećavao i kamatnu stopu, što je imalo za posljedicu drastično povećanje obveze tužitelja.
Dokaz: financijsko-knjigovodstveno vještačenje
14. IZRAČUN PREPLAĆENIH IZNOSA
Člankom 3. prethodno citiranog Dodatka Ugovoru o kreditu, utvrđeno je da tražbina tužitelja prema tuženoj, nakon provedene konverzije, iznosi 4.195,74 EUR, sto preračunato u kune po srednjem tečaju za EUR iz tečajne liste tužene, važeće na dan 30. rujna 2015. g. iznosi 32.044,96 kn te je navedeni iznos tužitelju isplaćen kroz umanjenje kasnijih anuiteta kredita, dok je člankom 3. utvrđeno da preostala neotplaćena glavnica, prema novom otplatnom planu denominiranom u kunama ( 69.254,78 kn) s valutnom klauzulom u EUR, iznosi 9.067,73 EUR.
Dokaz: Uvid u privitke pod 5,6
15. Bez obzira sto je tužitelj ,,konvertirao" kredit i na ime te konverzije dobio određenu isplatu, i to kroz umanjenje rata kredita dospjelih nakon sklapanja gore citiranog Dodatka Ugovoru o kreditu, njegovo potraživanje nije u cijelosti isplaćeno, slijedom čega tužitelj ovom tužbom, postavlja zahtjev tuženoj za vraćanje onog sto je primljeno na osnovi ništetnih ugovorih odredbi o promjenjivim kamatama prema Odluci tužene i valutnoj klauzuli u CHF, zajedno sa zakonskim zateznim kamatama tekucim od dana plaćanja svakog iznosa pa do isplate, a sve budući su odredbe Ugovora o kreditu, opisanog u tocki 1. ove tužbe, koje se odnose na valutnu klauzulu u CHF u cl. 1. Ugovora i promjenjivu kamatnu stopu u skladu s Odlukom tužene u cl.
4.1. Ugovora, ništetne.
16. Osim toga, s obzirom na nezakonitu promjenu kamatnih stopa došlo je i do razlike kada se od preostale glavnice koja je dospjela u trenutku konverzije, a kakva bi bila po početnom tečaju, odbije otpis glavnice kojeg je priznala banka u konverziji. Naime, zbog nezakonitog povećanja kamatnih stopa nastala je razlika u dospjeloj glavnici po početnom tečaju na dan konverzije 30.09.2015.g. i glavnice koju je banka priznala u konverziji, a na štetu tužitelja pa i taj iznos tužitelj potražuje ovom tužbom. Dokaz: Uvid u dostavljenu dokumentaciju kao i dokumentaciju koju ce eventualno biti potrebna vještaku, a koju ce dostaviti tužena, vještačenje po sudskom vještaku knjigovodstveno-financijske struke, saslušanje tužitelja
17. POSLJEDICE NIŠTETNIH ODREDBI
Prema čl. 502.c ZPP-a i čl. 118. ZZP, odluka suda donesena u postupku za zaštitu kolektivnih interesa potrošača u smislu postojanja povrede propisa zaštite potrošača obvezuje ostale sudove u postupku koji potrošač osobno pokrene radi naknade štete, u konkretnom slučaju stjecanja bez osnove, koja mu je uzrokovana postupanjem tuženika. Utvrđenje ništetnosti ugovorne odredbe o promjenjivosti kamatne stope sukladno odluci banke te odredbi u kojima se ugovara CHF valutna klauzula, ima učinak uspostave pravne i činjenične situacije potrošača u kojoj bi se on nalazio da su te odredbe pošteno ugovorene, odnosno kamata i tečaj vraćaju se na početno ugovoreni tečaj i kamatnu stopu, jer su to jedini parametri koji su u ugovoru o kreditu navedeni i korisniku kredita prilikom sklapanja ugovora bili poznati. S obzirom na sve navedeno, tužitelj smatra da je predmetni kredit do sada preplatio za ukupan iznos od 80.532,76 kuna. Na svaki pojedino utvrđeni iznos dugovanja tužitelju pripada i zatezna kamata tekuća od dospijeća svakog pojedinog iznosa do konačne isplate. Dokazi:- financijsko–računovodstveno vještačenje
- saslušanje tužitelja
18. Na temelju svega navedenog, predlaže se da sud nakon provedenog postupka donese sljedeću presudu:
"I.Nalaže se tuženiku PRIVREDNA BANKA ZAGREB d.d., OIB 31829999594, da isplati tužitelju PIE, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], iznos od 80.532,76 kn zajedno sa pripadajućim zakonskim zateznim kamatama, tekućim od plaćanja svakog pojedinog iznosa pa do isplate, koji iznos će biti detaljno specificiran nakon nalaza i mišljenja vještaka.
II.Nalaže se tuženiku da tužitelju nadoknadi troškove parničnog postupka, zajedno sa zakonskom zateznom kamatom koja teče od dana donošenja presude pa do isplate po prosječnoj kamatnoj stopi na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godinu dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu, uvećanoj za tri postotna poena, sve u roku od 15 dana."
19. Podneskom od 27. 5. 2020. tužiteljica je ispravila tužbu vezano za navode u t. VIII historijata tužbe od 12 .6 2019., jer je iz daljnjih podnesaka razvidno da tužiteljica ne osporava provedenu konverziju, niti potražuje razliku u glavnicama te se tužbeni zahtjev odnosi samo na preplaćenu kamatnu stopu i preplaćeni tečaj i to do 30. 9. 2015.
20. Tužitelj je tužbeni zahtjev konačno specificirao podneskom od 20. 1. 2025. tako da glasi:
"1. Nalaže se tuženiku PRIVREDNA BANKA ZAGREB, d.d. Zagreb, Račkoga 6 OIB: 02535697732, da tužitelju PIE, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] na ime preplaćenih kamata po kreditu podignutom u CHF, isplati novčani iznos od 2.056,83 € zajedno sa zakonskim zateznim kamatama u visini koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prijeprvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta uvećanu za tri postotna poena, a koje kamate
teku na svaki pojedini iznos, i to:
-na iznos od 20,14 € od dana 31.08.07. god. pa do isplate
-na iznos od 20,09 € od dana 30.09.07. god. pa do isplate
-na iznos od 20,04 € od dana 31.10.07. god. pa do isplate
-na iznos od 19,99 € od dana 30.11.07. god. pa do isplate
-na iznos od 19,94 € od dana 31.12.07. god. pa do isplate
-na iznos od 19,89 € od dana 31.01.08. god. pa do isplate
-na iznos od 37,22 € od dana 29.02.08. god. pa do isplate
-na iznos od 37,13 € od dana 01.04.08. god. pa do isplate
-na iznos od 37,04 € od dana 02.05.08. god. pa do isplate
-na iznos od 36,95 € od dana 02.06.08. god. pa do isplate
-na iznos od 36,86 € od dana 30.06.08. god. pa do isplate
-na iznos od 37,90 € od dana 31.07.08. god. pa do isplate
-na iznos od 37,80 € od dana 31.08.08. god. pa do isplate
-na iznos od 37,70 € od dana 30.09.08. god. pa do isplate
-na iznos od 37,60 € od dana 31.10.08. god. pa do isplate
-na iznos od 37,50 € od dana 30.11.08. god. pa do isplate
-na iznos od 37,40 € od dana 31.12.08. god. pa do isplate
-na iznos od 38,40 € od dana 31.01.09. god. pa do isplate
-na iznos od 38,30 € od dana 28.02.09. god. pa do isplate
-na iznos od 38,19 € od dana 31.03.09. god. pa do isplate
-na iznos od 38,08 € od dana 30.04.09. god. pa do isplate
-na iznos od 37,97 € od dana 31.05.09. god. pa do isplate
-na iznos od 37,86 € od dana 30.06.09. god. pa do isplate
-na iznos od 37,74 € od dana 31.07.09. god. pa do isplate
-na iznos od 37,62 € od dana 31.08.09. god. pa do isplate
-na iznos od 37,50 € od dana 01.10.09. god. pa do isplate
-na iznos od 37,39 € od dana 02.11.09. god. pa do isplate
-na iznos od 37,26 € od dana 01.12.09. god. pa do isplate
-na iznos od 37,15 € od dana 31.12.09. god. pa do isplate
-na iznos od 37,02 € od dana 31.01.10. god. pa do isplate
-na iznos od 36,90 € od dana 28.02.10. god. pa do isplate
-na iznos od 36,78 € od dana 31.03.10. god. pa do isplate
-na iznos od 36,65 € od dana 30.04.10. god. pa do isplate
-na iznos od 36,53 € od dana 31.05.10. god. pa do isplate
-na iznos od 36,40 € od dana 30.06.10. god. pa do isplate
-na iznos od 36,26 € od dana 02.08.10. god. pa do isplate
-na iznos od 36,13 € od dana 01.09.10. god. pa do isplate
-na iznos od 36,00 € od dana 30.09.10. god. pa do isplate
-na iznos od 35,86 € od dana 31.10.10. god. pa do isplate
-na iznos od 28,74 € od dana 30.11.10. god. pa do isplate
-na iznos od 28,62 € od dana 31.12.10. god. pa do isplate
-na iznos od 28,50 € od dana 01.02.11. god. pa do isplate
-na iznos od 28,39 € od dana 01.03.11. god. pa do isplate
-na iznos od 28,27 € od dana 31.03.11. god. pa do isplate
-na iznos od 28,15 € od dana 30.04.11. god. pa do isplate
-na iznos od 23,21 € od dana 31.05.11. god. pa do isplate
-na iznos od 23,10 € od dana 30.06.11. god. pa do isplate
-na iznos od 3,71 € od dana 05.07.11. god. pa do isplate
-na iznos od 15,31 € od dana 31.07.11. god. pa do isplate
-na iznos od 18,25 € od dana 31.08.11. god. pa do isplate
-na iznos od 18,13 € od dana 30.09.11. god. pa do isplate
-na iznos od 18,01 € od dana 02.11.11. god. pa do isplate
-na iznos od 17,88 € od dana 01.12.11. god. pa do isplate
-na iznos od 17,75 € od dana 02.01.12. god. pa do isplate
-na iznos od 17,62 € od dana 31.01.12. god. pa do isplate
-na iznos od 17,49 € od dana 02.03.12. god. pa do isplate
-na iznos od 17,36 € od dana 31.03.12. god. pa do isplate
-na iznos od 17,22 € od dana 02.05.12. god. pa do isplate
-na iznos od 17,09 € od dana 31.05.12. god. pa do isplate
-na iznos od 16,95 € od dana 30.06.12. god. pa do isplate
-na iznos od 16,82 € od dana 02.08.12. god. pa do isplate
-na iznos od 16,68 € od dana 04.09.12. god. pa do isplate
-na iznos od 16,55 € od dana 30.09.12. god. pa do isplate
-na iznos od 16,41 € od dana 31.10.12. god. pa do isplate
-na iznos od 16,26 € od dana 30.11.12. god. pa do isplate
-na iznos od 16,12 € od dana 31.12.12. god. pa do isplate
-na iznos od 15,97 € od dana 31.01.13. god. pa do isplate
-na iznos od 15,83 € od dana 28.02.13. god. pa do isplate
-na iznos od 15,68 € od dana 31.03.13. god. pa do isplate
-na iznos od 15,54 € od dana 30.04.13. god. pa do isplate
-na iznos od 15,38 € od dana 31.05.13. god. pa do isplate
-na iznos od 15,24 € od dana 30.06.13. god. pa do isplate
-na iznos od 15,08 € od dana 02.08.13. god. pa do isplate
-na iznos od 14,94 € od dana 02.09.13. god. pa do isplate
-na iznos od 14,77 € od dana 02.10.13. god. pa do isplate
-na iznos od 14,63 € od dana 05.11.13. god. pa do isplate
-na iznos od 14,46 € od dana 30.11.13. god. pa do isplate
-na iznos od 11,53 € od dana 03.01.14. god. pa do isplate, sve u roku 15 dana.
2. Nalaže se tuženiku PRIVREDNA BANKA ZAGREB, d.d. Zagreb, Račkoga 6 OIB: 02535697732, da tužitelju PIE, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], ime preplaćenog tečaja u CHF, po kreditu podignutom u CHF, isplati novčani iznos od 7.139,85 € zajedno sa zakonskim zateznim kamatama u visini koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta uvećanu za tri postotna poena, a koje kamate teku na svaki pojedini iznos, i to:
-na iznos od 14,68 € od dana 31.10.08. god. pa do isplate
-na iznos od 4,49 € od dana 31.12.08. god. pa do isplate
-na iznos od 13,16 € od dana 05.01.09. god. pa do isplate
-na iznos od 4,60 € od dana 31.01.09. god. pa do isplate
-na iznos od 13,69 € od dana 02.02.09. god. pa do isplate
-na iznos od 19,40 € od dana 28.02.09. god. pa do isplate
-na iznos od 1,27 € od dana 31.03.09. god. pa do isplate
-na iznos od 14,77 € od dana 01.04.10. god. pa do isplate
-na iznos od 0,86 € od dana 30.04.09. god. pa do isplate
-na iznos od 14,43 € od dana 04.05.09. god. pa do isplate
-na iznos od 0,33 € od dana 31.05.09. god. pa do isplate
-na iznos od 11,60 € od dana 01.06.09. god. pa do isplate
-na iznos od 0,12 € od dana 30.06.09. god. pa do isplate
-na iznos od 7,29 € od dana 01.07.09. god. pa do isplate
-na iznos od 0,17 € od dana 31.07.09. god. pa do isplate
-na iznos od 8,86 € od dana 03.08.09. god. pa do isplate
-na iznos od 0,10 € od dana 31.08.09. god. pa do isplate
-na iznos od 12,17 € od dana 01.09.09. god. pa do isplate
-na iznos od 0,05 € od dana 01.10.09. god. pa do isplate
-na iznos od 10,15 € od dana 01.10.09. god. pa do isplate
-na iznos od 0,10 € od dana 02.11.09. god. pa do isplate
-na iznos od 8,75 € od dana 02.11.09. god. pa do isplate
-na iznos od 0,03 € od dana 01.12.09. god. pa do isplate
-na iznos od 12,41 € od dana 01.12.09. god. pa do isplate
-na iznos od 0,51 € od dana 31.12.09. god. pa do isplate
-na iznos od 14,77 € od dana 02.01.10. god. pa do isplate
-na iznos od 0,65 € od dana 31.01.10. god. pa do isplate
-na iznos od 19,69 € od dana 01.02.10. god. pa do isplate
-na iznos od 0,70 € od dana 28.02.10. god. pa do isplate
-na iznos od 18,42 € od dana 01.03.10. god. pa do isplate
-na iznos od 1,12 € od dana 31.03.10. god. pa do isplate
-na iznos od 23,77 € od dana 01.04.10. god. pa do isplate
-na iznos od 1,35 € od dana 30.04.10. god. pa do isplate
-na iznos od 22,37 € od dana 03.05.10. god. pa do isplate
-na iznos od 1,28 € od dana 31.05.10. god. pa do isplate
-na iznos od 24,86 € od dana 01.06.10. god. pa do isplate
-na iznos od 1,33 € od dana 30.06.10. god. pa do isplate
-na iznos od 40,59 € od dana 01.07.10. god. pa do isplate
-na iznos od 1,73 € od dana 02.08.10. god. pa do isplate
-na iznos od 39,74 € od dana 02.08.10. god. pa do isplate
-na iznos od 1,62 € od dana 01.09.10. god. pa do isplate
-na iznos od 41,79 € od dana 01.09.10. god. pa do isplate
-na iznos od 11,98 € od dana 13.09.10. god. pa do isplate
-na iznos od 0,14 € od dana 30.09.10. god. pa do isplate
-na iznos od 47,53 € od dana 01.10.10. god. pa do isplate
-na iznos od 0,14 € od dana 31.10.10. god. pa do isplate
-na iznos od 40,81 € od dana 02.11.10. god. pa do isplate
-na iznos od 1,43 € od dana 30.11.10. god. pa do isplate
-na iznos od 56,78 € od dana 01.12.10. god. pa do isplate
-na iznos od 0,48 € od dana 31.12.10. god. pa do isplate
-na iznos od 65,47 € od dana 03.01.11. god. pa do isplate
-na iznos od 2,60 € od dana 01.02.11. god. pa do isplate
-na iznos od 56,57 € od dana 01.02.11. god. pa do isplate
-na iznos od 3,95 € od dana 23.02.11. god. pa do isplate
-na iznos od 0,38 € od dana 01.03.11. god. pa do isplate
-na iznos od 62,61 € od dana 01.03.11. god. pa do isplate
-na iznos od 0,12 € od dana 31.03.11. god. pa do isplate
-na iznos od 56,74 € od dana 01.04.11. god. pa do isplate
-na iznos od 0,29 € od dana 30.04.11. god. pa do isplate
-na iznos od 58,28 € od dana 02.05.13. god. pa do isplate
-na iznos od 0,14 € od dana 31.05.11. god. pa do isplate
-na iznos od 78,92 € od dana 02.06.11. god. pa do isplate
-na iznos od 81,84 € od dana 30.06.11. god. pa do isplate
-na iznos od 2.054,83 € od dana 05.07.11. god. pa do isplate
-na iznos od 9,37 € od dana 31.07.11. god. pa do isplate
-na iznos od 78,43 € od dana 01.08.11. god. pa do isplate
-na iznos od 0,77 € od dana 31.08.11. god. pa do isplate
-na iznos od 87,71 € od dana 01.09.11. god. pa do isplate
-na iznos od 74,98 € od dana 30.09.11. god. pa do isplate
-na iznos od 75,65 € od dana 02.11.11. god. pa do isplate
-na iznos od 74,54 € od dana 01.12.11. god. pa do isplate
-na iznos od 78,37 € od dana 02.01.12. god. pa do isplate
-na iznos od 0,14 € od dana 31.01.12. god. pa do isplate
-na iznos od 82,77 € od dana 02.02.12. god. pa do isplate
-na iznos od 82,86 € od dana 02.03.12. god. pa do isplate
-na iznos od 0,21 € od dana 31.03.12. god. pa do isplate
-na iznos od 79,97 € od dana 02.04.12. god. pa do isplate
-na iznos od 80,91 € od dana 02.05.12. god. pa do isplate
-na iznos od 0,39 € od dana 31.05.12. god. pa do isplate
-na iznos od 82,71 € od dana 02.06.12. god. pa do isplate
-na iznos od 3,17 € od dana 30.06.12. god. pa do isplate
-na iznos od 78,38 € od dana 03.07.12. god. pa do isplate
-na iznos od 81,67 € od dana 02.08.12. god. pa do isplate
-na iznos od 79,78 € od dana 04.09.12. god. pa do isplate
-na iznos od 0,24 € od dana 30.09.12. god. pa do isplate
-na iznos od 75,78 € od dana 02.10.12. god. pa do isplate
-na iznos od 0,13 € od dana 31.10.12. god. pa do isplate
-na iznos od 80,04 € od dana 03.11.12. god. pa do isplate
-na iznos od 0,20 € od dana 30.11.12. god. pa do isplate
-na iznos od 80,62 € od dana 04.12.12. god. pa do isplate
-na iznos od 74,52 € od dana 31.12.12. god. pa do isplate
-na iznos od 0,12 € od dana 31.01.13. god. pa do isplate
-na iznos od 75,99 € od dana 02.02.13. god. pa do isplate
-na iznos od 0,20 € od dana 28.02.13. god. pa do isplate
-na iznos od 78,49 € od dana 02.03.13. god. pa do isplate
-na iznos od 0,39 € od dana 31.03.13. god. pa do isplate
-na iznos od 81,14 € od dana 03.04.13. god. pa do isplate
-na iznos od 0,33 € od dana 30.04.13. god. pa do isplate
-na iznos od 78,39 € od dana 03.05.13. god. pa do isplate
-na iznos od 0,11 € od dana 31.05.13. god. pa do isplate
-na iznos od 71,68 € od dana 04.06.13. god. pa do isplate
-na iznos od 0,15 € od dana 30.06.13. god. pa do isplate
-na iznos od 70,51 € od dana 02.07.13. god. pa do isplate
-na iznos od 73,41 € od dana 02.08.13. god. pa do isplate
-na iznos od 73,15 € od dana 02.09.13. god. pa do isplate
-na iznos od 2,55 € od dana 02.10.13. god. pa do isplate
-na iznos od 78,08 € od dana 02.10.13. god. pa do isplate
-na iznos od 1,28 € od dana 05.11.13. god. pa do isplate
-na iznos od 77,79 € od dana 05.11.13. god. pa do isplate
-na iznos od 0,42 € od dana 30.11.13. god. pa do isplate
-na iznos od 78,48 € od dana 03.12.13. god. pa do isplate
-na iznos od 78,66 € od dana 03.01.14. god. pa do isplate
-na iznos od 75,10 € od dana 01.02.14. god. pa do isplate
-na iznos od 0,45 € od dana 01.03.14. god. pa do isplate
-na iznos od 76,91 € od dana 01.03.14. god. pa do isplate
-na iznos od 0,83 € od dana 01.04.14. god. pa do isplate
-na iznos od 75,60 € od dana 01.04.14. god. pa do isplate
-na iznos od 1,31 € od dana 02.05.14. god. pa do isplate
-na iznos od 74,04 € od dana 02.05.14. god. pa do isplate
-na iznos od 0,99 € od dana 02.06.14. god. pa do isplate
-na iznos od 73,92 € od dana 02.06.14. god. pa do isplate
-na iznos od 0,55 € od dana 02.07.14. god. pa do isplate
-na iznos od 75,28 € od dana 02.07.14. god. pa do isplate
-na iznos od 0,12 € od dana 31.07.14. god. pa do isplate
-na iznos od 76,75 € od dana 02.08.14. god. pa do isplate
-na iznos od 58,52 € od dana 01.09.14. god. pa do isplate
-na iznos od 6,84 € od dana 20.09.14. god. pa do isplate
-na iznos od 79,41 € od dana 02.10.14. god. pa do isplate
-na iznos od 80,85 € od dana 04.11.14. god. pa do isplate
-na iznos od 1,94 € od dana 30.11.14. god. pa do isplate
-na iznos od 79,84 € od dana 02.12.14. god. pa do isplate
-na iznos od 2,93 € od dana 31.12.14. god. pa do isplate
-na iznos od 78,72 € od dana 03.01.15. god. pa do isplate
-na iznos od 13,46 € od dana 31.01.15. god. pa do isplate
-na iznos od 68,87 € od dana 05.02.15. god. pa do isplate
-na iznos od 14,52 € od dana 28.02.15. god. pa do isplate
-na iznos od 67,81 € od dana 03.03.15. god. pa do isplate
-na iznos od 18,48 € od dana 31.03.15. god. pa do isplate
-na iznos od 63,85 € od dana 01.04.15. god. pa do isplate
-na iznos od 22,47 € od dana 30.04.15. god. pa do isplate
-na iznos od 59,85 € od dana 02.05.15. god. pa do isplate
-na iznos od 27,63 € od dana 31.05.15. god. pa do isplate
-na iznos od 54,70 € od dana 01.06.15. god. pa do isplate
-na iznos od 31,36 € od dana 30.06.15. god. pa do isplate
-na iznos od 50,97 € od dana 02.07.15. god. pa do isplate
-na iznos od 34,27 € od dana 31.07.15. god. pa do isplate
-na iznos od 48,06 € od dana 04.08.15. god. pa do isplate
-na iznos od 26,60 € od dana 31.08.15. god. pa do isplate
-na iznos od 55,73 € od dana 02.09.15. god. pa do isplate
-na iznos od 82,33 € od dana 30.09.15. god. pa do isplate, sve u roku od 15 dana.
3. Nalaže se tuženiku PRIVREDNA BANKA ZAGREB, d.d. Zagreb, Račkoga 6 OIB: 02535697732, da tužitelju PIE, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], naknadi troškove postupka, s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama tekućim od donošenja prvostupanjske presude do isplate, a sve u roku od 15 dana.''
21. U odgovoru na tužbu i tijekom postupka tuženik ističe da tužbeni zahtjev nije postavljen sukladno članku 186.b ZPP-a niti su ispunjeni uvjeti za podnošenje stupnjevite tužbe te predlaže da sud tužbu odbaci kao nepodobnu podredno odbije, protivi se tužbi i tužbenom zahtjevu u cijelosti kako u osnovu tako i u visini.
22. Dodatkom ugovora 9011815694 ugovorne strane suglasno su utvrdile iznos preplate i to iznos od 4.530,03 Eur što preračunato u kune iznosi 34.598,10 kune (sukladno čl.19c stavka prvog točke pete Zakona preračunava u kune po srednjem tečaju za EUR iz tečanje liste Banke).
Ugovorom o kreditu jasno je određena i ugovorena promjenjiva kamatna stopa i valutna klauzula, te u konkretnom slučaju ne postoji početni tečaj i kamatna stopa u fiksnom iznosu jer je ugovorena promjenjiva kamatna stopa kao početna. Svojstvo promjenjivosti se ne može odvajati od primijenjene kamatne stope, samim time što ugovaranje promjenjive kamatne stope nije ništetno već je sporan način promjene. Stranke su svoje pregovore utvrđivale dodatkom ugovoru, da bi konačno i provele konverziju temeljem Zakona, te je tužitelj jednokratnom zakonskom intervencijom stavljen u položaj kao da je onda uzeo kredit u Eur, odnosno tužitelj je u konkretnom slučaju izjednačen sa svim onim korisnicima/potrošačima kredita u Eur. Iz dokumentacije u spisu, točnije Ugovora o kreditu broj 9011815694 koji je temelj ovog odnosa stranaka, i to iz članka 4. jasno proizlazi da je ugovoreno da se korisnik kredita za ovaj kreditni odnos obvezuje platiti Banci kamatu po kamatnoj stopi koja je promjenjiva, a da visinu kamatne stope Banka može promijeniti i sukladno broju grupa proizvoda, te urednosti poslovanja korisnika kredita…., a kako iz nalaza i mišljenja vještaka nije vidljivo je li vještak primijenio predmetnu ugovorenu odredbu, tako se ukazuje na nepravilnosti i nedostatke prilikom obračuna. Prema tome, radi se o detaljno ugovorenim kamatama koje ne ovise samo o odluci Banke, i o kojem se dijelu detaljno pregovaralo te kako je ovaj kredit uvjetovan i dodatkom koji su stranke sklopile i to uz pregovore, nakon što je tužitelj bio u potpunosti informiran o svim parametrima, te nakon što je donio odluku o tome da prihvaća sklopiti Dodatak ugovoru. Na taj način, pravila ZID ZPK, kao prisilne norme hrvatskog prava, zamjenjuju dosadašnje ugovorne odredbe o valutnoj klauzuli i jednostranoj promjeni kamatne stope. Prema tome, konvertirani ugovor o kreditu u potpunosti i retroaktivno zamjenjuje dosadašnji ugovor o kreditu u CHF na način da se smatra kako je od samog početka između ugovornih strana bio sklopljen ugovor o kreditu u EUR.
23. Donošenjem Zakona o izmjeni i dopunama Zakona o potrošačkom kreditiranju došlo je do uspostavljanja ravnoteže interesa između ugovornih strana te je zakonskom intervencijom zakonodavac potpuno otklonio potrebu da se osobama koje su bile ovlaštene tužiti tuženika s osnove odredaba članka 138.a ZZP-a pruži sudska zaštita i u pogledu njihove restitucije. Položaj potrošača s kreditom denominiranim u CHF izjednačuje sa položajem u kojem bi bio da je koristio kredit u EUR, a položaj potrošača s kreditom denominiranim u kunama s valutnom klauzulom u CHF se izjednačava s položajem potrošača u kojem bi bio da je koristio kredit denominiran u kunama s valutnom klauzulom u EUR. Temeljeno načelo primjene i provedbe Zakonom o izmjeni i dopunama Zakona o potrošačkom kreditiranju je bilo da se izjednače korisnici kredita u CHF sa korisnicima kredita u EUR, što je u potpunosti i postignuto i u ovoj konkretnoj pravnoj stvari kada je među strankama sklopljen Dodatak ugovoru o kreditu broj 9011815694 radi provedbe postupka konverzije. Intervencija zakonodavca odnosila se i na valutu i na visinu kamatne stope i to za period od samog zaključenja ugovora, a ista je regulirana odredbama članka 19.b i 19.c Zakona o izmjeni i dopunama Zakona o potrošačkom kreditiranju (dalje u tekstu ZIDZPK. Postupkom konverzije i sklapanjem Dodatka ugovoru obuhvaćene su sve otplate (kamate i glavnica) učinjene do 30.09.2015. godine, odnosno do sklapanja Dodatka ugovoru. Uplate s naslova nepoštenih odredaba ugovora o kreditu korištene su radi otplate dospjelih obroka konvertiranog kredita u EUR, koji je stupio na mjesto kredita u CHF. Postupak konverzije iscrpno je uređen zakonskim odredbama i počiva na povijesnim podacima, kako kretanja tečaja kune prema EUR, tako i podacima o promjeni kamatne stope te drugim povijesnim izmjenama uvjeta i otplatnog plana. Novim se ugovorom Ugovor o kreditu u CHF u cijelosti mijenja u ugovor o kreditu u EUR na način kao da je i bio sklopljen u EUR (a ne u CHF) stoga ugovorne strane ne mogu na temelju prijašnjeg ugovora u CHF jedna od druge bilo što potraživati. Gore spomenutim Zakonom o izmjeni i dopunama Zakona o potrošačkom kreditiranju određen je i način vraćanja odnosno izračuna konverzije i to člankom 19.c. Kamate i glavnica koje su plaćene preračunate su u kamate i glavnicu plaćenu u EUR po tečaju koji je vjerovnik primjenjivao na dan uplate na kredite iste vrste i uplate u EUR. Ukupno uplaćene svote koje su veće od ukupne svote anuiteta u EUR čine preplatu, i ta se pretplata prema članku 19.c st.5 Zakona o izmjeni i dopunama Zakona o potrošačkom kreditiranju koristi za namirenje budućih obroka (anuiteta) sve dok se pretplata u potpunosti ne iskoristi. Tako je i došlo do potpune restitucije.
24. Sukladno gore navedenom Vrhovni sud Republike Hrvatske je u oglednom postupku vođenom pod brojem Gos-1/2019-36 Rješenjem od 04.03.2020. godine zauzeto pravno shvaćanje da je sklopljeni Dodatak/Sporazum o konverziji odnosno konkretno odredbe Dodatka Ugovoru o kreditu broj 9010928183 valjan i ima pravne učinke među strankama ovog postupka, koju činjenicu vještak u potpunosti zanemaruje. Iz obrazloženja naprijed navedene odluke i to u uvodnom dijelu obrazloženja, jasno je ponovljen cilj donošenja Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o potrošačkom kreditiranju koji je bio jednokratna mjera u vidu konverzije, a u cilju uspostavljanja ravnoteže i otklanjanja bilo kakove nepoštene prakse. Navedenim je zakonom jasno određen način provedbe konverzije i propisan je izračun konverzije u članku 19 b, a način izračuna u članku 19 c, te je određena i obveza objave kalkulatora sukladno članku 19 c. Naglašava se da je Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o potrošačkom kreditiranju Ustavni sud Republike Hrvatske ocijenio usklađenim s Ustavom Republike Hrvatske u svojem Rješenju broj U-I- 3685/2015 i dr. od 4.4.2017 godine te je u svojoj odluci istaknuo kako navedeni zakon ima legitimni cilj koji se ogleda u povećanju socijalne zaštite, sprečavanja nastavljanja nepoštene poslovne prakse kreditnih institucija i sprečavanju produbljivanja dužničke krize te da je navedene mjera (konverzija) razmjerna legitimnom cilju koji se želio postići jer su propisane mjere bile prikladne i nužne te nije postojala druga manje tegobna ili ograničavajuća mjera. Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o potrošačkom kreditiranju je poseban zakon (lex specialis) u odnosu na Zakon o obveznim odnosima. Radi se o izvanrednoj, jednokratnoj i retroaktivnoj mjeri (intervenciji) zakonodavca.
Dokaz: Rješenje Vrhovnog suda Republike Hrvatske broj Gos 1/2019-36
25. Tuženik ističe kako iz odredbi čl. 138 a Zakona o zaštiti potrošača (dalje u tekstu: ZZP) te čl. 502. Zakona o parničnom postupku (dalje u tekstu: ZPP) kao temelju po kojem bi navedena presuda u kolektivnom sporu obvezivala sudove povodom zahtjeva potrošača, proizlazi da se fizičke i pravne osobe mogu pozvati na pravno utvrđenje iz presude donesene u postupku radi zaštite kolektivnih interesa potrošača u posebnim parnicama za naknadu štete. Budući da se konkretnom slučaju ne radi o parnici radi naknade štete, već o parnici radi utvrđenja i stjecanja bez osnove (isplate), pozivanje tužitelja na utvrđenja suda iz kolektivnog spora pravno je irelevantna u smislu odredbi čl. 138.a. ZZP-a i 502.c. ZPP-a, čime se postavljeni tužbeni zahtjev i tužba u cjelini ukazuju u potpunosti neosnovanima i neurednima. Ujedno, tuženik ističe kako je tužitelj cijelu svoju tužbu pogrešno koncipirao na način kao da je predmetni ugovor i dalje na snazi, iako je isti u cijelosti prestao isplatom kredita. Kao što je upravo navedeno, ugovor o kreditu u potpunosti je konzumiran i otplaćen čime je predmetni ugovorni odnos okončan. Naime, iz članka 131. ZZP-a iz 2009. pak jasno proizlazi da se tužba za zaštitu kolektivnih interesa (što je u ovom slučaju tužba tužitelja POTROŠAČ- Hrvatski savez udruga za zaštitu potrošača, dalje u tekstu: kolektivna tužba) podnosi samo ako i dok postoji postupanje koje je protivno točno specificiranim odredbama ZZP. U skladu s navedenim, odluke sudova donesene povodom kolektivne tužbe tužitelja POTROŠAČ- Hrvatski savez udruga za zaštitu potrošača odnose se na ugovorne odnose koji su na snazi s obzirom da Trgovački sud u Zagrebu u toč. 9. izreke presude posl. br. P-1401/2012 od dana 4. srpnja 2013. godine nalaže bankama "da prekinu s gore opisanim postupanjem...". Kako je ugovorni odnos utužen u ovom predmetu okončan i ne postoji povreda koju je potrebno otkloniti, a utvrđenja iz predmeta po navedenom kolektivnom sporu odnose se na ugovorne odnose u kojima još postoji ugovorni odnos i povreda istoga, očito je da se u ovom konkretnom slučaju predmetna tužba i pozivanje na utvrđenja iz navedenog kolektivnog spora ukazuju u cijelosti neosnovanima. Utvrđenja iz kolektivne parnice ne mogu se primijeniti na konkretan predmet. Nadalje, tuženik kao najbitnije i kao polaznu pretpostavku za raspravljanje u ovom postupku ističe da tužba za zaštitu kolektivnih interesa i prava (dalje u tekstu: kolektivna tužba), odnosno odluke donesene u parnici pokrenutoj kolektivnom tužbom, na nijedan način, niti u bilo kojem segmentu, ne mogu zamijeniti pojedinačnu tužbu iz konkretnog pravnog odnosa te da nema mjesta primjeni utvrđenja iz parnice po kolektivnoj tužbi na ovaj konkretni spor. Stoga je ključno razlikovati pravni odnos podnositelja kolektivne tužbe (tužitelj: POTROŠAČ- Hrvatski savez udruga za zaštitu potrošača) i banke kao tuženika u toj kolektivnoj parnici, od pravnog odnosa pojedinačne banke i pojedinačne, individualne osobe, fizičke ili pravne, a koja se s bankom (ovdje tuženikom) nalazila u određenom ugovornom odnosu. U prvom slučaju radi se o apstraktnoj pravnoj zaštiti koja se u kolektivnom sporu ocjenjuje kroz apstraktnu osobu „prosječnog potrošača“. U drugom slučaju radi se o specifičnom, individualnom i konkretnom pravnom odnosu između određene banke i specifičnog, individualnog i konkretnog potrošača/tužitelja, a u kojem pravnom odnosu su upravno nastale specifične, individualne i konkretne okolnosti. Dakle, u svakoj pojedinoj parnici tek treba provesti dokazivanje na okolnost jesu li utvrđenja u kolektivnom sporu primjenjiva na pojedinačno određeni slučaj te ako jesu, na koji način su primjenjiva. Drugim riječima, presuda u kolektivnom sporu nema pravni učinak erga omnes da bi se mogla primjenjivati na svaki pojedinačni spor pokrenut tužbom individualnog tužitelja. Navedeno upravo znači da je u kolektivnom sporu utvrđivana tek apstraktna pravna zaštita čiji učinci se nikako ne mogu neposredno primijeniti na svaki pojedini ugovorni odnos, već je potrebno ispitati i utvrditi pripada li uopće tužitelj kategoriji „prosječnog potrošača“ o kakvom potrošaču se raspravljalo u kolektivnom sporu.
26. U životnoj i gospodarskoj realnosti Republike Hrvatske u kojoj je, prema podacima Hrvatske narodne banke, 80% ukupnih depozita (štednje) građana u stranoj valuti, a udio deviznih ili indeksiranih plasmana u ukupnim plasmanima banaka je 71%, tužbeni zahtjev kako ga je postavio tužitelj zapravo negira valutnu klauzulu, kao i opisanu gospodarsku realnost. Valutna klauzula, osim što je izričito dopuštena i predviđena odredbama Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine 35/2005, 41/2008, 125/2011, 78/2015, 29/2018, dalje u tekstu: ZOO) nije „nečija špekulacija“, već se radi o politici monetarne vlasti te uvjetovanosti valutnom strukturom štednih depozita velike većine hrvatskih štediša. Formula je jednostavna - kreditor koji odobrava kredit mora imati pokriće za ta sredstva upravo u toj valuti i to za vrijeme cijelog trajanja kredita. Pokriće su depoziti (štednja). Budući da je, dakle, 80% svih depozita u valuti, očito je da tržištem ne mogu prevladavati kunski krediti. To je naprosto hrvatska stvarnost uz koju su vezana odgovarajuća zakonska rješenja te prateća poslovna i dugogodišnja sudska praksa koji valutnu klauzulu kao i promjenjivu kamatnu stopu potvrđuju i prihvaćaju, o čemu će tuženik detaljnije obrazlagati u daljnjem tekstu ovog odgovora na tužbu. Zakon o obveznim odnosima valutnu klauzulu izričito dopušta. Nesporno je da ZOO u člancima 22. i 26. izričito dopušta valutnu klauzulu kao i promjenjivu kamatnu stopu. Osim toga, sadržaj ugovora te postupanje tuženika u cijelosti su usuglašeni sa lex specialis, odnosno zakonima koji direktno i jasno reguliraju predmetni poslovno -pravni odnos banke, ovdje tuženika i korisnika kredita kaso tužitelja. Osim toga, u ugovoru o kreditu ne navodi se da se kredit otplaćuje u kunama, niti je anuitet izražen u kunama. Naime u ugovoru jasno stoji da se kredit otplaćuje mjesečnim anuitetima plativim u kunskoj protuvrijednosti po srednjem tečaju CHF tečajne liste Banke važeće na dan plaćanja prema otplatnoj tablici koja je sastavni dio ugovora. Otplatna tablica uvezana je uz ugovor i čini njegov sastavni dio; u otplatnoj tablici, koja je izrađena sukladno Odluci Hrvatske narodne banke (dalje u tekstu: HNB), sadržani su anuiteti izraženi isključivo u CHF. Dakle, kune, a osobito iznosi koje navodi tužitelj nigdje i nikada nisu komunicirani klijentu, niti u prethodnim informacijama/izračunima, a ugovor i otplatna tablica ni u jednom svom dijelu ne navode iznos anuiteta u kunama kao obvezu tužitelja. Sukladno odredbi čl. 22. ZOO-a, svaki poduzetnik, neovisno kojom djelatnošću se bavi, može kao vjerovnik ugovarati valutnu klauzulu za svoju novčanu tražbinu. Po naravi stvari je razumljiv interes vjerovnika novčane tražbine, posebno banci kojoj je odobravanje kredita glavna djelatnost, da ugovara valutnu ili drugu zaštitnu klauzulu, napose kod dugoročnih kredita. Nema nikakvog uporišta za zaključak da se pravila odredbe čl. 22. ZOO-a ne mogu primijeniti na valutne klauzule kredita u CHF, odnosno upravo suprotno, iz dosadašnje dugogodišnje poslovne i sudske prakse kao i iz zakonskih rješenja, jedni je ispravan zaključak da valutna klauzula u RH u načelu uživa pravnu zaštitu na temelju odredbe čl. 22. ZOO-a i to neovisno o valuti uz koju je vezana otplata glavnice kredita. Ugovaranjem valutne klauzule ugovorne strane nisu u nejednakom položaju budući da valutna klauzula djeluje isto prema svim sudionicima. Naime, smisao zakonske odredbe čl. 22. ZOO-a je da kroz cijelo vrijeme svog postojanja novčana tražbina bude zaštićena valutnom klauzulom, koja prestaje djelovati tek kada dužnik ispuni svoju obvezu, odnosno, s obzirom na ugovoreni način plaćanja uz primjenu zakonom predviđene i dopuštene valutne klauzule, primjenjuje se načelo monetarnog nominalizma propisano odredbom čl. 21. ZOO-a. Naime, budući da je na temelju čl. 22. ZOO-a valutna klauzula dopuštena, onda je takva zakonska odredba jedini smjer u kojem sud, u okviru svoje zakonske uloge, smije tu odredbu primjenjivati
27. Tuženik tužitelju osporava svojstvo potrošača sukladno odredbama Zakona o zaštiti potrošača. Osporava tužitelju pravni interes za podnošenje tužbe jer je kao korisnik kredita u CHF svoje obveze konvertirao sukladno ZPK u obveze s naslova ugovora o kreditu u EUR. Tuženik ističe prigovor zastare potraživanja.
28. U podnesku od 23. 2. 2022. tuženik ističe podredno, ako Naslovni sud ne prihvati ispravnost obračuna po konverziji, a što tuženik smatra da je jedino zakonito i ispravno, tada tuženik ističe prigovor radi prebijanja na način kako slijedi. "Utvrđuje se da postoji tuženikova tražbina prema tužitelju u visini od:
- 34.598,10 kn (preplata po Dodatku ugovora) zajedno sa zakonskim zateznim kamatama od 30.09.2015. do namirenja po stopi zakonske zatezne kamate koja je do 31.12.2007 godine bila uređena čl.1 Uredbe o visini stope zatezne kamate, a od 1.1.2008 godine do 31.7.2015 godine u visini eskontne stope HNB-a koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu uvećanom za pet postotnih poena, a od 1.8.2015 do namirenja po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanje kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za 5 postotnih poena, tekućom od dospijeća svakog pojedinačnog iznosa do isplate odnosno namirenja, koji je tužitelju priznat i za koji iznos je umanjen njegov dug temeljem Dodatka Ugovora o kreditu koji je sastavni dio Ugovora o kreditu, a koja tražbina se stavlja u procesno pravnu kompenzaciju s tražbinom tužitelja prema konačno postavljenom tužbenom zahtjevu."
Ovaj iznos stranke su utvrdile dana 30.09.2015 godine, te
u podnesku od 9. 6. 2023.
"Utvrđuje se da postoji tuženikova tražbina prema tužitelju u visini od:
34.598,10 kuna/4.530,03 Eura(preplata utvrđena čl.5 Dodatka Ugovoru) sa pripadajućim zakonskim zateznim kamatama od 1.12.2015. do namirenja po stopi zakonske zatezne kamate koja je do 31.12.2007 godine bila uređena čl.1 Uredbe o visini stope zatezne kamate, a od 1.1.2008 godine do 31.7.2015 godine u visini eskontne stope HNB-a koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu uvećanom za pet postotnih poena, a od 1.8.2015 do namirenja po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanje kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za 5 postotnih poena, tekućom od dospijeća svakog pojedinačnog iznosa do isplate odnosno namirenja, koji je tužitelju priznat i za koji iznos je umanjen njegov dug temeljem Dodatka Ugovora o kreditu koji je sastavni dio Ugovora o kreditu. Ovaj iznos stranke su utvrdile dana 1.12.2015 godine.
Predlaže se sudu utvrđeni iznos od 34.598,10 kuna/4.530,03 Eura (preplata utvrđena čl.5 Dodatka Ugovoru o kreditu) sve zajedno sa zakonskim zateznim kamatama po stopi zakonske zatezne kamate koja je do 31.12.2007 godine bila uređena čl.1 Uredbe o visini stope zatezne kamate, a od 1.1.2008 godine do 31.7.2015 godine u visini eskontne stope HNB-a koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu uvećanom za pet postotnih poena, a od 1.8.2015 do 31.12.2022 po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanje kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za 5 postotnih poena, a od 1.1.2023 do namirenja po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena (u ostalim odnosima) tekućom od dospijeća svakog pojedinačnog iznosa do isplate odnosno namirenja, koji je tužitelju priznat i za koji iznos je umanjen njegov dug temeljem Dodatka Ugovora o kreditu koji je sastavni dio Ugovora o kreditu da se prebija sa eventualnim potraživanjem tužitelja ukoliko ga sud nađe osnovanim temeljem ovdje istaknutog prigovora radi prebijanja".
29. Zatim se ističe da je tijekom otplate bilo perioda nižeg tečaja od onog koji je vrijedio na dan isplate i niže kamatne stope od one koja je vrijedila na dan sklapanja Ugovora. Slijedom navedenog u nalazu i mišljenju vještaka potrebno je iskazati iznose koji su negativno izraženi.
30. Ističe se da u trenutku kada su se tražbine susrele iste nisu bile u zastari bez obzira na trenutak isticanja izjave o prijeboju (tako i Vrhovni sud Republike Hrvatske, Rev-2464/90 od 25.4.1991.) Sudska praksa čak navodi da se dug može prebiti zastarjelim potraživanjem samo ako ono još nije bilo zastarjelo u času kad su se stekli uvjeti za prijeboj. (tako i Visoki trgovački sud Republike Hrvatske, Pž-910/95 od 9.5.1995.)
31. Tuženik ostaje kod istaknutih prigovora zastare, prijeboja iako osnova za isplatu nema, prigovora aktivne legitimacije u vidu činjenice da tužitelj nije potrošač što je dužan u svakom pojedinačnom slučaju i dokazati i ostalih iznesenih prigovora te predlaže odbiti tužbu i tužbeni zahtjev tužitelja uz nalog tužitelju da tuženiku naknadi prouzročene parnične troškove sukladno odluci suda.
32. U dokaznom postupku sud je pročitao Ugovor o kreditu od 23 8. 2006., otplatnu tablicu za prikazom efektivne kamatne stope od 23. 8. 2006., plan otplate, pregled uplata po kreditu, izvadak iz otvorenih stavaka na dan 30. 9. 2015., Dodatak ugovora o kreditu, knjigovodstvenu karticu, pregled tečaja za valutu CCF i EUR od 2005. do 2019., izveden je dokaz financijsko-knjigovodstvenim vještačenjem po stalnom sudskom vještaku D&S d.o.o., te je izveden dokaz saslušanjem tužiteljice. Podneskom od 27. 1. 2025. tuženik je odustao od dokaznog prijedloga saslušanjem svjedokinje TI predložene na okolnost informiranosti potrošača o spornim odredbama ugovora o kreditu te potpisivanja istog. Na ročištu 28. 1. 2025. tuženik je naveo da je odustao od svih predloženih svjedoka.
33. Predmet ovog spora je potraživanje tužitelja novčanog iznosa na ime preplaćenih kamata po kreditu podignutom u CHF, te na ime preplaćenog tečaja u CHF, sve to do dana 30. 9. 2015., naime, Dodatkom ugovoru o kreditu od 8. 12. 2015. kredit je konvertiran u kredit u EUR, te je iz članka 5. Aneksa vidljivo da po izvršenoj konverziji postoji višak uplaćenog iznosa od 4.530,03 eura utvrđen na dan zaključenja tog aneksa, a što po srednjem tečaju HRK/EUR kreditora na dan 30. 9. 2015. iznosi 34.598,10 kn.
34. Prema stajalištu ovoga suda radi se o zahtjevu koji se temelji na institutu stjecanja bez osnove iz članka 1111. stavka 1. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“ broj 35/05., 41/08., 125/11., 78/15., 29/18., 126/21. i 114/22. – u nastavku teksta: ZOO).
35. Nesporno je među strankama:
-Ugovorom o kreditu broj 9011815694 od 23.8.2006. godine je tužitelju odobren kredit u kunskoj protuvrijednosti 48.400,00 CHF obračunato po srednjem tečaju za CHF tečajne liste tuženika važećem na dan korištenja kredita. Ugovara se promjenjiva redovna kamata koja u trenutku zaključenja ugovora iznosi 4,75 %. Rok otplate kredita je 180 mjeseci. Kredit se otplaćuje u jednakim mjesečnim anuitetima plativo u kunskoj protuvrijednosti po srednjem tečaju kreditora za CHF, važećem na dan dospijeća.
-Stranke su sklopile I. Dodatak ugovoru o kreditu broj 9011815694 od 17.7.2011. godine. Ovim dodatkom ugovorne strane suglasno utvrđuju uvjete prijevremene djelomične otplate kredita.
-Stranke su sklopile Dodatak ugovoru o kreditu od 8.12.2015. godine. Kredit je konvertiran u kredit denominiran u EUR. Iz članka 5. Aneksa vidljivo je da po izvršenoj konverziji postoji višak uplaćenog iznosa od 4.530,03 EUR utvrđen na dan zaključenja tog aneksa, a što po srednjem tečaju HRK/EUR kreditora na dan 30.9.2015. iznosi 34.598,10 kn. Aneksom je utanačeno da će se preplata koristiti sukcesivno kod plaćanja budućih anuiteta u visini od 50 % anuiteta sve dok iznos te preplate ne iskoristi u cijelosti.
36. Nesporno je da je tuženik u nekoliko navrata za trajanja otplate kredita povećavao kamatnu stopu, te je nesporno da se mijenjao i tečaj CHF u odnosu na kunu, a što je dovelo do povećanja mjesečnog anuiteta.
37. Nadalje, nije sporno:
- da je donijeta pravomoćna presuda Trgovačkog suda u Zagrebu broj: P-1401/2012 od 4. srpnja 2013., u sporu po kolektivnoj tužbi Udruge potrošač koja je u odnosu na promjenjivu kamatnu stopu potvrđena presudom Visokog Trgovačkog suda RH broj:
Pž-7129/13 od 13. lipnja 2014., a nastavno revizija odbijena presudom VSRH broj:
Revt-249/14 od 9. travnja 2015.,
- da je donijeta pravomoćna presuda Trgovačkog suda u Zagrebu broj: P-1401/2012 od 4. srpnja 2013., u sporu po kolektivnoj tužbi Udruge potrošač koja je u odnosu na ugovorenu valutu CHF potvrđena presudom Visokog trgovačkog suda RH broj: Pž- 6632/2017 od 14. lipnja 2018., a nastavno je revizija odbijena presudom VSRH broj:
Revt-2221/18 od 3. 9. 2019.,
- da je, dakle, pravomoćnom presudom utvrđeno da je tužena banka povrijedila kolektivne interese i prava potrošača koristeći u ugovorima o potrošačkom kreditiranju ništetne i nepoštene ugovorne odredbe ugovarajući švicarski franak kao valutu uz koju je vezana glavnica, a da prije zaključenja i u vrijeme zaključenja ugovora nije potrošače u potpunosti informirala o svim potrebnim parametrima bitnim za donošenje valjane odluke te da je tužena banka povrijedila kolektivne interese i prava potrošača koristeći u ugovorima o potrošačkom kreditiranju ništetne i nepoštene ugovorne odredbe o ugovorenoj redovnoj kamati koja se tijekom postojanja obveze promijenila u skladu s jednostranom odlukom tužene banke te da su nepoštene odredbe o kojima se nije pojedinačno pregovaralo ništetne od samog početka, odnosno od trenutka kada su postale sadržajem standardnog ugovora, a njihovo korištenje predstavlja postupanje protivno odredbama Zakona o zaštiti potrošača
- da je predmetni Ugovor o kreditu sklopljen u razdoblju na koje se odnosi presuda Trgovačkog suda u Zagrebu iz postupka zaštite kolektivnih interesa.
38. Nadalje, iako je Ugovor o kreditu čije odredbe su predmet ovog spora sklopljen prije pristupanja Hrvatske Europskoj uniji, već za vrijeme pregovora o pristupanju preuzeta je obveza prihvaćanja pravne stečevine Europske unije i Ugovorom o pristupanju Hrvatska se obvezala primjenjivati propise Europske unije te ih implementirati u svoje propise. Obveza je sudova pratiti europsku sudsku praksu, tako i presudu Suda Europske unije predmetu Oceano Grupo Editorial SA i Salvat Editores SA v Rocio Murciano Quintero i drugi, kojom je utvrđena obveza nacionalnih sudova da ex offo ispituju nepoštenost spornih odredbi bez obzira radi li se o materijalnim ili postupovnim odredbama.
39. Na temelju izvedenih dokaza glede glavnih zahtjeva tužitelja ovaj sud utvrđuje:
- da glede pravomoćnih presuda Trgovačkog suda u Zagrebu, a u smislu odredbe čl. 118. ZZP/14 odluka suda donesena u postupku za zaštitu kolektivnih interesa potrošača iz članka 106. stavka 1. ovog zakona u smislu postojanja povrede propisa zaštite potrošača iz članka 106. stavka 1. zakona obvezuje ostale sudove u postupku koji je potrošač osobno pokrenuo radi naknade štete koja mu je uzrokovana postupanjem tuženika
- da je istovjetno bilo propisano i odredbama ZZP/07 tj. čl. 138.a
- da je i odredbom članka 502.c ZPP-a propisano da se fizičke i pravne osobe mogu u posebnim parnicama za naknadu štete pozvati na pravno utvrđenje iz presude kojom će biti prihvaćeni zahtjev iz tužbe iz čl. 502.a st. 1. ZPP-a slijedom čega pravna utvrđenja iz presude povodom tužbe za zaštitu kolektivnih interesa potrošača valja primijeniti u svim parnicama koje potrošači individualno pokreću protiv trgovaca radi ostvarenja svojih prava koja su im povrijeđena na način kako je to utvrđeno u postupku za zaštitu kolektivnih interesa i prava, dakle ne samo u postupcima radi naknade štete, već i u svim parnicama u kojima se zahtjev za isplatu temelji upravo na utvrđenju ništetnosti pojedine ugovorne odredbe, koju je ništetnost sud već utvrdio u postupku radi zaštite kolektivnih interesa i prava potrošača, a na takvo tumačenje upućuje i Vrhovni sud Republike Hrvatske u svojoj odluci broj Revt-249/14-2 od 9. travnja 2015., pa je sud vezan utvrđenjima u tom postupku za zaštitu kolektivnih interesa
- da je sud u postupku koji pokrene potrošač vezan utvrđenjima iz odluke Trgovačkog suda u Zagrebu broj P-1401/12 od 4. srpnja 2013., a koja je potvrđena odlukom Visokog trgovačkog suda poslovni broj Pž-7129/13-4 od 13. lipnja 2014., odnosno odlukom Visokog trgovačkog suda poslovni broj Pž-6632/17 od 14. lipnja 2018., a koja odluka je donesena protiv više tuženika (kolektivna tužba), među kojima i ovdje tuženika te u kojima je utvrđeno da su kamatne stope tuženici mijenjali bez ugovorenih parametara, jednostranom odlukom banke, samim obavještavanjem o promjeni, da se o promjeni nije pojedinačno pregovaralo, čime je došlo do povrede kolektivnih interesa i prava potrošača, korisnika kredita (upravo u razdoblju u kojem je predmetni Ugovor sklopljen), što je imalo za posljedicu neravnotežu u pravima i obvezama ugovornih strana na štetu potrošača, odnosno nepoštenost odnosno ništetnost navedene ugovorne odredbe; kao i da je tuženik povrijedio kolektivne interese i prava potrošača korisnika kredita sklapanjem ugovora o kreditu koristeći nepoštene i ništetne ugovorne odredbe ugovaranjem valute uz koju je vezana glavnica švicarski franak; a da prije zaključenja i u vrijeme zaključenja predmetnih ugovora nisu kao trgovac informirale u cijelosti potrošače o svim potrebnim parametrima bitnim za donošenje valjanje odluke utemeljene na potpunoj obavijesti; što je imalo za posljedicu neravnotežu u pravima i obvezama ugovornih stranaka
- da test poštenosti predmetnih ugovornih odredaba proveden je već u kolektivnom sporu u kojemu je pravomoćno utvrđen nedostatak transparentnosti uslijed čega potrošači – korisnici kredita nisu mogli procijeniti potencijalno znatne gospodarske posljedice koje bi te odredbe imale za njihove financijske obveze
- da je odredbom čl. 81. st. 1. i 2. Zakona o zaštiti potrošača/03, koji je vrijedio u vrijeme sklapanja Ugovora o kreditu, propisano da se ugovorna odredba o kojoj se nije pojedinačno pregovaralo smatra nepoštenom ako suprotno načelu savjesnosti i poštenja, uzrokuje znatnu neravnotežu u pravima i obvezama ugovornih strana na štetu potrošača; smatra se da se o pojedinoj ugovornoj odredbi nije pojedinačno pregovaralo ako je ta odredba bila unaprijed formulirana od strane trgovca te zbog toga potrošač nije imao utjecaja na njezin sadržaj, poglavito ako se radi o odredbi unaprijed formuliranoga standardnog ugovora trgovca; stavkom 4. određeno je da ako trgovac tvrdi da se o pojedinoj ugovornoj odredbi unaprijed pregovaralo dužan je to dokazati; prema odredbi čl. 84. ZZP nije dopušteno ocjenjivati jesu li poštene ugovorne odredbe o predmetu ugovora i cijeni, ako su te odredbe jasne, lako razumljive i uočljive, dok je posljedica takve nepoštene odredbe ništetnost ugovora (čl. 87.)
- da upravo u dijelu glede promjene kamatne stope odredba je utvrđena nepoštenom u kolektivnom sporu jer se o veličini te promjene, parametrima nije pojedinačno pregovaralo (što je utvrđeno u kolektivnom sporu); ta je okolnost istovremeno s velikim promjenama uslijed primjene valutne klauzule u CHF kojom je sav rizik tečajnih razlika prebačen na korisnika kredita, povećala kreditno opterećenje korisnika
- da treba voditi računa o tumačenju nacionalnog prava u duhu prava Europske unije pa tako uzeti u obzir presude Europskog suda, konkretno presudu P BI i PIER protiv Cajasur Banco i Banco Bilbao Vizcaya Argentaria SA u spojenim predmetima C-154/15, C-307/15 i C-308/15 gdje je Europski sud utvrdio i definirao pravila koja vrijede neovisno o tome je li ugovorna odredba proglašena nepoštenom u postupku individualne ili kolektivne zaštite potrošača od nepoštenih odredaba; da se radi o tri pravila koja se primjenjuju kumulativno i tek je na taj način osigurana potpuna i djelotvorna zaštita sukladno Direktivi 93/13 EEZ, a sastoji se u ostvarivanju prava potrošača na uspostavljanje situacije u kojoj bi se nalazio da nepoštenih odredaba nije bilo, što podrazumijeva nastanak subjektivnog prava na restituciju i na ostvarenje pune restitucije svih neosnovano isplaćenih iznosa od trenutka sklapanja ugovora, neovisno o tome kad je utvrđeno da je odredba nepoštena.
40. O pravnom interesu za podnošenje predmetne tužbe:
- da ovdje valja cijeniti sklopljen Dodatak Ugovoru, da po pravnom shvaćanju ovog suda, konverzija odnosno sklapanje navedenog Dodatka nije od značaja za pravilna utvrđenja u ovoj pravnoj stvari glede ništetnosti odredbi Ugovora, jer se niti odredbama ZID ZPK, a niti navedenim Dodatkom izrijekom ne spominje način rješavanja ugovornih odredbi kojima se u ugovorima o kreditima s valutom u CHF ugovarala promjenjiva kamatna stopa i valutna klauzula, kao što se ne spominje niti na koji način bi se trebala riješiti eventualna ništetnost tih odredbi koje se tiču promjenjive kamatne stope, valutne klauzule (odluka suda drugog stupnja u tzv. kolektivnom sporu tada nije bila niti donesena glede valutne klauzule), a koja ništetnost je nastupila zbog činjenice da je banka, bez prethodnog pregovaranja s korisnikom kredita sama tj. nepošteno mijenjala kamatnu stopu u Ugovoru o kreditu s valutnom klauzulom u CHF, tim više što je ratio donošenja navedenog zakona bio da se položaj korisnika kredita u CHF, kao potrošača, izjednači s položajem u kojem bi bili da su koristili kredit denominiran u valuti EUR, a navedenim Dodatkom se uređuje pitanje određivanja kamatne stope nakon sklapanja istih, odnosno njima se ne rješava pitanje preplaćenih kamata u kreditima u valuti CHF, a do koje preplate je došlo zbog nepoštenog postupanja banaka, koje je utvrđeno ništetnim (u kolektivnom sporu), sve uz primjenu valutne klauzule
- da činjenica da su stranke sklopile Dodatak Ugovoru kojim je izvršena konverzija kredita s valutnom klauzulom u CHF u kredit s valutnom klauzulom u EUR i utvrđen iznos koji još tužitelj mora platiti ne upućuje na zaključak da je tužitelju vraćen sav novčani iznos koji predstavlja razliku s obzirom na ništetne odredbe, pa time niti da je izgubio pravni interes za utvrđenjem, u osnovi, da su pojedine odredbe ugovora o kreditu ništetne i postavljanje kondemnatornog zahtjeva
- da takvo shvaćanje nije suprotno ni pravnom shvaćanju Vrhovnog suda Republike Hrvatske izraženo u rješenju poslovni broj: Gos-1/2019 od 4. ožujka 2020. jer je u tom rješenju samo izraženo pravno shvaćanje da sporazum o konverziji sklopljen na osnovi ZID ZPK ima pravne učinke i valjan je u slučaju kada su ništetne odredbe osnovnog ugovora o kreditu o promjenjivoj kamatnoj stopi i valutnoj klauzuli,
- da tužitelj u tijeku postupka ne ističe ništetnost Dodatka Ugovoru o kreditu (Sporazuma o konverziji), pa ogledni spor Gos 1/2019 VSRH nije od utjecaja na ovaj parnični postupak tim više što je presudom suda EU C – 118/17 (slučaj Dunaj) utvrđeno da nacionalni sudovi moraju utvrditi je li zakonodavnom intervencijom provedena potpuna restitucija, a vještačenjem u ovom postupku utvrđeno je da nije, u kojem smislu su i odluke Vrhovnog suda RH broj Rev – 2868/2018 od 12. veljače 2019. godine i Rev-18/2018 od 26. svibnja 2020. godine koje u bitnom ukazuju da ništetnost nastupa po zakonu, pa sklapanje dodatka o konverziji nije zapreka utvrđivanju ništetnosti ugovora o kreditu.
41. Naime, konverzija kredita izvršena je na temelju Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o potrošačkom kreditiranju („Narodne novine“ broj 102/15, dalje:ZID ZPK) kojim je bankama naložena izmjena odredbi osnovnog ugovora te eventualno do tada sklopljenih dodataka, i to valute kredita, kamatne stope i iznosa preostale neotplaćene glavnice kredita, te se između ugovornih strana postiže sporazum o konverziji iz čl. 19.s toč.6. ZID ZPK-a na način kako je to propisano tim zakonom. Glavni motiv i svrha tog zakona bila je da se položaj korisnika kredita u valuti CHF, kao potrošača izjednači s položajem u kojem bi bili da su koristili kredit denominiran u valuti EUR. Odredbama ZID ZPK-a, a niti dodacima ugovora o kreditu sklopljenim na temelju tog zakona izrijekom se ne spominje način rješavanja ugovornih odredbi kojima se u ugovorima o kreditima s valutom u CHF ugovarala promjenjiva kamatna stopa, niti se spominje način rješavanja eventualne ništetnosti ugovornih odredbi koje se tiču promjenjive kamate stope, a koja ništetnost je nastupila iz razloga što su banke bez prethodnog pregovaranja sa potrošačima kao korisnicima kredita jednostrano odnosno nepošteno mijenjale početno ugovorenu kamatnu stopu. Dodacima ugovora o kreditu uređuje se pitanje određivanja kamatne stope nakon sklapanja istih, dakle ne rješava se pitanje preplaćenih kamata u periodu koji je prethodio konverziji, a do koje pretplate je došlo nepoštenim postupanjem banaka odnosno primjenom ništetnih ugovornih odredbi, dakle dodacima ugovora nije uređeno pitanje rješavanja posljedica ništetnosti nepoštenih ugovornih odredbi. Konverzija kredita u valuti CHF u kredit u valuti EUR izvršena na temelju ZID ZPK-a odnosi se isključivo na ugovorne obveze proizašle iz ugovora o kreditu, a ne i na izvanugovorne obveze stranaka kao što su restitucijski zahtjevi korisnika kredita s osnove ništetnih ugovornih odredbi.
42. S obzirom na prethodno navedeno, prema pravnom shvaćanju ovog suda korisnicima kredita unatoč sklopljenim dodacima ugovora kojima je izvršena konverzija pripada pravo na obeštećenje i potpunu restituciju kroz povrat svih neosnovano isplaćenih (preplaćenih) iznosa na temelju ništetnih ugovornih odredbi osnovnog ugovora o kreditu.
43. Slijedom navedenog, u konkretnom slučaju sklapanjem Dodatka Ugovoru o kreditu kojim je izvršena konverzija predmetnog kredita, nije otklonjena posljedica ništetnosti spornih ugovornih odredbi o promjenjivoj kamatnoj stopi na temelju jednostrane odluke tuženika i valutne klauzule, a niti iz provedenih dokaza ne proizlazi da bi se tužitelj dodatkom ugovora odrekao prava zahtijevati potpuno obeštećenje na temelju ništetnih ugovornih odredbi, a niti se u izračunu konverzije koji je prije sklapanja dodatka ugovora dostavljen tužitelju spominje promjenjiva kamatna stopa kredita u valuti CHF niti je u tom izračunu izvršen obračun preplaćenog iznosa nastalog povećanjem početno ugovorene kamatne stope na temelju jednostrane odluke tuženika odnosno promjenama početnog tečaja CHF tijekom trajanja otplate kredita. Stoga, prema stavu ovog suda tužitelju unatoč sklopljenom Dodatku Ugovoru kojim je izvršena konverzija kredita ugovorenog u CHF u protuvrijednosti kuna u kredit u EUR u protuvrijednosti kuna, pripada pravo potraživati od tuženika vraćanje iznosa koji je tuženik stekao na temelju ništetnih ugovornih odredbi odnosno pravo na potpunu restituciju kroz povrat svih neosnovano isplaćenih (preplaćenih) iznosa s osnove ništetnih ugovornih odredbi iz osnovnog ugovora o kreditu.
44. Takvo pravno shvaćanje u skladu je i sa pravnim shvaćanjem Suda Europske unije izraženom u presudi od **.**.2019., SI protiv ERSTE Bank Hungary Zrt.,C-118/17, ECLI:EU:C:2019:207, prema kojem potrošaču pripada pravo na potpuno obeštećenje tj. na uspostavu činjenično i pravno one situacije u kojoj bi se nalazio da nepoštena odredba nije postojala, a osobito pravo ostvariti povrat koristi koju je trgovac neopravdano stekao na njegovu štetu na temelju nepoštene i ništetne ugovorne odredbe. Pri tome, nije relevantno što je u tom predmet riječ o zakonskoj intervenciji na temelju sudskog utvrđenja ništetnosti ugovorne odredbe, a u konkretnom slučaju riječ je o izmjeni ugovora intervencijom stranaka, jer je ZID ZPK-a predviđena mogućnost potrošača da odbije sklapanje ponuđenog sporazuma o konverziji s obzirom na okolnosti u kojima je donesen taj zakonski propis i u kojima je vršena konverzija (stalni rast i nepredvidivost tečaja CHF te posljedično tome značajno povećanje iznosa mjesečnih anuiteta u odnosu na vrijeme sklapanja osnovnog ugovora o kreditu) bilo upitno da li je potrošač stvarno bio slobodan u izboru prihvatiti ili odbiti konverziju. Naime, jedina alternativa potrošaču bila je ostanak u ugovornom odnosu u kojem je njegova novčana obveza bila sve veća i nepredvidiva u odnosu na vrijeme sklapanja ugovora o kreditu s obzirom na kretanje tečaja CHF, a mnogi potrošači sklapali su dodatke ugovora upravo iz razloga spašavanja vlastite egzistencije.
45. Također, prethodno izraženo pravno shvaćanje ovog suda u skladu je i sa pravnim shvaćanjem suda EU izraženom u presudi od 9. srpnja 2020., XZ protiv Ibercaja Banco,SA, C-452/18, ECLI:EU:C:2020:536, prema kojem nepoštene odredbe ugovora koji je trgovac sklopio s potrošačem nisu obvezujuće za potrošača i uzima se kao da nikada nisu postojale te nemaju učinak prema potrošaču. Posljedično tome iste se izuzimaju od primjene osim ako potrošač na temelju slobodnog i informiranog pristanka izjavi da se protivi isključenju njihove primjene i učinaka koji bi mogli za njega proizaći iz nepoštenih odredbi ugovora, što u konkretnom slučaju nije utvrđeno.
46. S obzirom na utvrđenu djelomičnu ništetnost predmetnog ugovora o kreditu, tužitelju pozivom na čl. 323. st. 1. i čl. 1111. ZOO-a pripada pravo na povrat onoga što je isplatio na temelju ništetnih ugovornih odredbi o promjenjivoj kamatnoj stopi na temelju jednostrane odluke tuženika i valutne klauzule u CHF.
47. O prosječnom potrošaču:
- da se presude donesene u kolektivnom sporu odnose na prosječne potrošače i u tom je smislu doista pravomoćno utvrđeno da se o osporenim odredbama ugovora o kreditu (ni tečaju ni promjenjivosti kamatne stope) nije pojedinačno pregovaralo i da se radilo o nerazumljivim odredbama za prosječnog potrošača jer nije bilo odgovarajućih obavijesti potrošačima u općim informacijama koje su banke davale kroz tržišnu komunikaciju te da su te odredbe uzrokovale neravnotežu u međusobnim pravima i obvezama, a da je tužiteljica prosječni potrošač proizlazi iz njezinog stranačkog iskaza, po zanimanju je inženjer zaštite prirode, nije razumjela, niti ju je itko upozoravao da visina rate ovisi o kretanju tečaja, a ionako ne zna ništa o stručnim bankarskim nazivima, pročitala je ugovor i jedino o čemu je razmišljala je da li će imati dovoljno novaca za plaćanje rate i da li će imati dovoljno novaca za život. Kredit je podigla kao vojni umirovljenik, i tada je mogla plaćati ratu od vojne mirovine jer ju je jedino interesiralo kolika će biti rata, rok vraćanja kredita i koju količinu novca će moći dobiti u CHF. Na okolnost pojedinačnog pregovaranja tuženik je odustao od predloženih svjedoka.
48. O informiranosti tužitelja kao potrošača:
- da tuženik nije dokazao da bi tužitelju kao potrošaču dao odgovarajuće obavijesti o parametrima promjene kamatne stope, odnosno o rizicima fluktuacije tečaja švicarskog franka (ali ne u smislu da se o tim odredbama pregovaralo jer da se o istima nije pregovaralo utvrđeno je u tzv. kolektivnom sporu – poslovni broj: P- 1401/2012 Trgovačkoj suda u Zagrebu), a da tužena banka tužitelja kao potrošača doista nije obavijestila o parametrima u odnosu na obje osnove nesporno proizlazi iz stranačkog iskaza tužitelja, dočim je tuženik odustao od dokaznog prijedloga saslušanjem svjedoka na navedene okolnosti.
49. O prigovoru zastare:
- da je neosnovan prigovor zastare tuženika jer je tužitelj tužbu u ovom predmetu podnio 12. 6. 2019., da je tužba za zaštitu kolektivnih interesa podnijeta 4. travnja 2012., da je presuda Trgovačkog suda u Zagrebu broj: P-1401/2012 (od 4. srpnja 2013.) u odnosu na ništetne i nepoštene ugovorne odredbe o ugovorenoj redovnoj promjenjivoj kamati postala pravomoćna 13. lipnja 2014., a u odnosu na ugovorenu valutu 14. lipnja 2018.
- da je podnošenjem kolektivne tužbe Trgovačkom sudu u Zagrebu u navedenom sporu za zaštitu kolektivnih prava prekinut tijek zastare, dok je pravomoćnim okončanjem spora u odnosu na kamatu pred Visokim trgovačkim sudom Republike Hrvatske donošenjem presude Pž-7129/13 dana 13. lipnja 2014. godine zastara počela teći ispočetka, a pravomoćnim okončanjem spora pred Visokim trgovačkim sudom Republike Hrvatske donošenjem presude broj: Pž-6632/2017 dana 14. lipnja 2018. zastara je počela ponovno teći u odnosu na tražbinu s osnova ugovorene valute, kod čega se vrijeme prije prekida ne uračunava u tijek zastare; o čemu je zauzeto i pravno shvaćanje u odluci VSRH broj: Rev-2245/17-2 od 20. ožujka 2018.,
- da stoga u vrijeme podnošenja kolektivne tužbe 4. travnja 2012., utužena tražbina, a imajući u vidu utuženi period, nije bila u zastari jer je podnošenjem kolektivne tužbe došlo do prekida zastare, a vrijeme koje je proteklo prije prekida ne računa se u zakonom određeni rok za zastaru, da zastara je za individualne tužbe (pa tako i ovu predmetnu) počela ponovno teći 13. lipnja 2014. u odnosu na tražbinu s osnova povrata preplaćene kamate, tj. 14. lipnja 2018. u odnosu na tražbinu s osnova ugovorene valute (razlike u tečaju CHF)
- da tražbina zastarijeva u roku 5 godina čl. 225. ZOO-a, pa do podnošenja tužbe nije protekao rok od 5 godina (od 13. lipnja 2014., odnosno 14. lipnja 2018.).
50. Tuženik je prigovor radi prebijanja podnio tek u podnesku od U podnesku od 23. 2. 2022. Naime, odredbom članka 288.a stavka 6. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 84/08., 96/08., 123/08., 57/11., 148/11., 25/13., 89/14., 70/19. i 80/22. – u nastavku teksta: ZPP) je propisano da se na pripremnom ročištu prigovor radi prebijanja može istaknuti do donošenja rješenja o zaključenju prethodnog postupka, dakle, radi se o procesnopravnom prigovoru. Prethodni postupak je zaključen 28. 10. 2020. stoga prigovor tuženika nije dopušten slijedom čega je odlučeno kao u izreci rješenja.
51. Ipak sud daje pojašnjenje. Što se tiče prigovora tzv. negativne razlike u mjesečnim anuitetima, radi se o tražbini kreditora s osnova nižeg tečaja u odnosu na početno ugovoreni koji je vrijedio na dan korištenja kredita. Naime, potrošač plaćanjem po nižem tečaju i nadalje nije stjecatelj, već je to kreditor, pa nema mjesta primjeni instituta stjecanja bez osnove. Nadalje, tražbina kredita s osnova nižeg tečaja bila bi u zastari. Naime, učinak prijeboja nastaje onog trenutka kada su ispunjene pretpostavke za nastanak istoga, odnosno kada su iste međusobno suprotstavljene/konfrontirane. Potencijalna tražbina kreditora s osnova nižeg tečaja suprotstavljena je tražbini potrošača tek pravomoćnošću presude Visokog trgovačkog suda RH Pž-6632/17 od 14.6.2018. jer je istom tečaj anuliran na početno ugovoreni kao jedini relevantan među
strankama,
prema
postojećoj
praksi.
Do tada, obzirom na to da niži tečaj datira iz perioda ugovaranja kredita prije 2007/08, nastupila je zastara potraživanja i prijeboj ne nastaje. Osim toga, za nepoštenosti navedene odredbe odgovorni su isključivo kreditori, pa isti ne mogu imati nikakve benefite uslijed svojeg nepoštenog postupanja i ugovaranja
sporne
odredbe.
Čak ako bi se uzelo u obzir da je kreditor naplatio dospjeli anuitet u manjem iznosu nego je trebao, svi dospjeli anuiteti zastarijevaju nakon tri godine, pa je i u tome smislu nastupila zastara potraživanja razlike tečaja za kreditora. Naime, ti negativni iznosi su u zastari i sa valjanim prigovorom radi prijeboja ili protutužbom jer se u odnosu na tuženika i njegovo potraživanje ne primjenjuje kolektivna presuda.
52. Podnošenjem tužbe u kolektivnom sporu prekinuta je zastara samo u odnosu na potrošače i njihove tražbine, dok je u odnosu na banke cijelo vrijeme ostala neprekinuta. I zato u trenutku pravomoćnosti presude za valutu 2018., već je nastupila zastara za niži tečaj iz perioda od 2006-2008.
- Sud ukazuje na sudsku praksu:
„Pravilno je prvostupanjski sud smatrao da nije osnovan prigovor radi prebijanja. Manje kamatne stope proizlaze iz činjenice što je banka jednostrano mijenjala kamatnu stopu (pa i na niže), a manje plaćeni anuiteti zbog tečajne razlike CHF koja, cijeneći sve naprijed navedeno, nije bila jasno predočena pa tužena ne može crpiti koristi iz svog nezakonitog postupanja. Plaćanjem anuiteta tužiteljica nije ništa primila pa stoga ne postoji niti obveza vraćanja nečeg što nije primila, a time niti tražbina tužene po osnovi ništetnih ugovornih odredbi, dok je osnovan i prigovor zastare budući je od prvog dospjelog iznosa 2. 5. 2006. (kamata), odnosno 2. 2. 2014. (valuta), do zaključno 23. 12. 2014. i postavljanja prigovora radi prebijanja 21.1.2020. nastupila zastara, te zastarjelo potraživanje nije moguće prebiti a tuženu ne štiti kolektivna tužba za zaštitu potrošača, koja je prekinula zastaru u odnosu na potraživanje tužiteljice.“ (Gž – 755/21 ŽSST). Prema tome, ako sud uračuna negativne razlike, onemogućuje tužitelja da prigovori zastari.
-Nadalje, praksa ŽS Bjelovar koja je nastala recentno i gdje sud smatra da te razlike treba uračunavati sud i bez zahtjeva tuženika je potpuno neprihvatljiva iz više razloga, a osnovni je onaj što taj sud smatra da se ne radi o istovrsnim tražbinama tužitelja i tužene što je netočno, jer čim se radi o obostrano novčanim tražbinama, one su iste vrste, neovisno o pravnom osnovu iz kojeg potječu.
-Sud ukazuje na najnoviju sudsku praksu:
„Nije u pravu prvostupanjski sud što nije dosudio tužitelju ukupno preplaćeni iznos, odnosno, što ga je umanjio za iznos tzv. Negativne kamate. Naime, iako formalno nije podnesen prigovor o prijeboju, ipak je za napomenuti da je osnovni uvjet za prijeboj potraživanja u smislu odredbe članka 195 Zakona o obveznim odnosima, postojanje protutražbine tuženika, koje u konkretnom slučaju nema. Naime, plaćanjem anuiteta po tečaju ili kamati nižom od početno ugovorenog tužitelj nije ništa primio niti stekao bez osnove jer je čitavu uplatu primio tuženik pa ne postoji obveza za vraćanjem nečega što nije primio, a nedvojbeno nije utvrđeno ni da tuženik ima prema tužitelju nepodmireno potraživanje.“ (Gž-1429/21, ŽS SB, SS Požega)
-Nadalje, VSRH je u predmetu ŽS Bjelovar u kojem je sud te razlike uračunao bez prigovora radi prijeboja i bez protutužbenog zahtjeva, dopustio podnošenje revizije sa pitanjem: „Je li sud u postupku koji se vodi radi isplate temeljem ništetnih odredbi ugovora o kreditu u CHF o promjenjivoj kamatnoj stopi i valutnoj klauzuli, ovlašten samoinicijativno izvršiti prijeboj (uračunavanje) prema tužiteljevoj tražbini onog iznosa kojeg je tužitelj u određenim razdobljima manje platio od iznosa kojeg je trebao platiti bez primjene ništetne odredbe, u situaciji kada tužena nije istaknula procesnopravni prigovor radi prebijanja ili protutužbeni zahtjev, sve sukladno odredbama članka 189. i članka 288.a stavka 6. Zakona o parničnom postupku, kao i predstavlja li takav "potplaćeni iznos" dio jedinstvenog materijalnopravnog odnosa temeljem ništetnosti ili predstavlja protutražbinu koju je potrebno zahtijevati prigovorom radi prebijanja ili protutužbenim zahtjevom?". VSRH Revd – 1479/22
53. O visini zahtjeva:
Na okolnost visine zahtjeva provedeno je vještačenje po sudskom vještaku D&S d.o.o. Karlovac.
Zadatak vještačenja je:
U pravnoj stvari tužitelja protiv tuženika određeno je izvođenje dokaza financijskim vještačenjem.
Vještak se poziva dati nalaz i mišljenje te utvrditi:
- koliki je iznos tužitelj preplatio na ime razlike između iznosa redovnih kamata obračunatih po početnoj kamatnoj stopi ugovorenoj ugovorom o kreditu i iznosa kamata obračunatih prema odlukama Banke o promjeni kamatnih stopa u mjesečnim iznosima i ukupno do dana 30.9.2015. godine,
- koliki je iznos kredita tužitelj preplatio na ime razlike između iznosa utvrđenih početnim otplatnim planom po tečaju CHF po kojem je kredit isplaćen i iznosa koje je tužitelj platio zbog rasta tečaja CHF u mjesečnim iznosima i ukupno do dana 30.9.2015. godine.
54. Iz pisanog nalaza i mišljenja od 17. veljače 2022. proizlazi:
- da je tužiteljica zbog promjene kamatnih stopa, ali uz isključenje razdoblja u kojem je kamatno opterećenje bilo jednako ugovorenom ili povoljnije po tužitelja od ugovorenog, kredit platila 2.447,15 CHF više no što bi ga platila da se kamatna stopa nije mijenjala.
Ova razlika – radi promjene kamatne stope – iskazana u kunama prema srednjem tečaju tuženika na dan dospijeća svake obveze/uplate iznosi ukupno 13.144,70 kn. Pojedinačni iznosi razlika iskazani su u tablici koja se nalazi u prilogu ovog nalaza u stupcu 19 u CHF, a u stupcu 20 u kunama.
-da razlika zbog ugovorene valutne klauzule koja je nastala zbog promjene tečaja u razdoblju otplate kredita po kojem je kredit bio obračunavan i plaćan i početnog tečaja po kojem je kredit iskorišten iznosi ukupno 51.926,48 kn. Negativne tečajne razlike za vrijeme u kojem je tečaj bio niži od tečaja korištenja kredita vještak nije uzimao u obzir prilikom izrade nalaza.
- pojedinačni iznosi razlika iskazani su u tablici koja se nalazi u prilogu ovog nalaza u stupcu 21.
- ukupna razlika po obje osnove iznosi 65.071,18 kn.
Ukupne razlike prikazane su u svakomjesečnim iznosima u stupcu 22 tablice u prilogu.
55. Nalazu i mišljenju prigovorile su obje stranke te je sudski vještak dostavio I. pisano očitovanje od 14. 10. 2022. U odnosu na podnesak tužitelja od 18. svibnja 2022. godine i tuženika od 23. ožujka 2022. godine kojim oba prigovaraju danom nalazu i mišljenju vještak navodi:
Tužitelj prigovara nalazu jer da vještak nije izračunao razliku između stvarno plaćene kamate i početno ugovorene kamate i tvrdi da je ovu razliku trebalo izraziti kao razliku između te dvije obračunate kamate. Vještak skreće pozornost na članak 323. Zakona o obveznim odnosima (("Narodne novine" br. 35/05., 41/08., 125/11., 78/15., 29/18., 126/21.) koji propisuje posljedice ništetnosti i koji glasi:
Članak 323.
„(1) U slučaju ništetnosti ugovora svaka ugovorna strana dužna je vratiti drugoj sve ono što je primila na temelju takva ugovora, a ako to nije moguće, ili ako se narav onoga što je ispunjeno protivi vraćanju, ima se dati odgovarajuća naknada u novcu, prema cijenama u vrijeme donošenja sudske odluke, ako zakon što drugo ne određuje.
(2) Ugovaratelj koji je kriv za sklapanje ništetnog ugovora odgovoran je svome suugovaratelju za štetu koju trpi zbog ništetnosti ugovora ako ovaj nije znao ili prema okolnostima nije morao znati za postojanje uzroka ništetnosti.“.
Ono što je tužiteljica stvarno više platila, zbog promjena kamatnih stopa i tečaj CHF u odnosu na HRK, jest razlika između anuiteta obračunatih po početnom otplatnom i tečaju na dan korištenja i anuiteta obračunatih i plaćenih nakon promjena kamatnih stopa po tečaju na dan plaćanja svakog od anuiteta.
Vještak je u nalazu napravio i izračun upravo na način na koji je zahtijevala tužiteljica, takav obračun opisali smo na stranici četiri i pet nalaza i za taj izračun priložili tablicu izračuna – Tablica 2.
Tužiteljica u tužbi potražuje i upire na to da bi se razlika preplaćenog s osnove ništetnih odredaba ugovora o kreditu2 trebala utvrditi kao razlika (svake) obračunate i plaćene kamate u anuitetu u odnosu na kamatu u tom anuitetu po početnim uvjetima (kamatnoj stopi) iz osnovnog Ugovora.
Kunski iznosi razlike kamate u Tablici 2 dani su prema početnom tečaju - tečaju na dan korištenja kredita kako bi se u potpunosti isključio utjecaj valutne klauzule na iskazane razlike u kamati. Vještak je pojasnio i izračunao razlike preplate ukoliko bi sud prihvatio razlike iskazane u drugoj tablici – koje su projicirane s osnove rasta same kamate. Pojedinačni iznosi razlika iskazana su u tablici u prilogu nalaza u stupcu 19 u CHF, a u stupcu 20 u kunama. Izračunata je i razlika zbog ugovorene valutne klauzule koja je nastala zbog promjene tečaja u razdoblju otplate kredita po kojem je kredit bio obračunavan i plaćan i početnog otplatnog tečaja po kojem je kredit iskorišten. Pojedinačni iznosi razlike iskazani su u tablici i stupcu 21. Ukupne razlike u svakomjesečnim iznosima prikazane su u stupcu 22 tablice.
U tablici 3 sačinjen je i izračun po prijedlogu tužiteljice tako da je razlika kamate (Tablica 1) iskazana bez utjecaja valutne klauzule.
U odnosu na prigovore tuženika nalaz je sačinjen temeljem dostavljene dokumentacije u spisu predmeta te je sačinjen sukladno nalogu suda. Vještak potvrđuje da u ovom kreditu nije bila ugovorena fiksna kamatna stopa od 4,75% već promjenjiva kamatna stopa. Takav izračun u osnovi implicira izračun kao da se radi o kunskom kreditu s fiksnom kamatnom stopom no zadaća je vještaka bila da se izračun radi usporedbom s tom stopom i tečajem koji je vrijedio kod isplate kredita i to je napravljeno. Što se tiče rezultata konverzije – preplate i konverzije same zadaća vještaka nije bila da se utvrđuje je li po ugovoru provedena konverzija i koji su rezultati konverzije, postoji li preplata po konverziji i kako ta preplata utječe na dani nalaz i mišljenje.
56. Sudski vještak je dostavio II. pisano očitovanje od 27. 12. 2022. u kojem se očitovao na ranije iznesene prigovore tuženika vezano za I. pisano očitovanje vještaka te navodi:
Tuženik u citiranom podnesku ponovno prigovara nalaza (i očitovanju) jer da nisam uzeo u izračun ona razdoblja kad je došlo do preplate anuiteta u razdobljima kada su kamatna stopa i tečaj bili niži od početno ugovorenih odnosno tečaja kod isplate kredita.
Tuženik tvrdi da je u izračun trebalo uključiti i razdoblja kad su postojale negativne razlike. Tuženi se protivi i prigovara zadatku (vještaku) kao netočno postavljenom. U odnosu na izneseni prigovor opetovano navodima da je zadaća napravljena upravo na način na koji je to određeno zadaćom dobivenom od strane suda. Da podsjetim sud je pozvao vještaka dati nalaz i mišljenje te utvrditi:
- koliki je iznos tužitelj preplatio na ime razlike između iznosa redovnih kamata obračunatih po početnoj kamatnoj stopi ugovorenoj ugovorom o kreditu i iznosa kamata obračunatih prema odlukama Banke o promjeni kamatnih stopa u mjesečnim iznosima i ukupno do dana 30.9.2015. godine,
- koliki je iznos kredita tužitelj preplatio na ime razlike između iznosa utvrđenih početnim otplatnim planom po tečaju CHF po kojem je kredit isplaćen i iznosa koje je tužitelj platio zbog rasta tečaja CHF u mjesečnim iznosima i ukupno do dana 30.9.2015. godine.
Na takvu zadaću odgovoreno je u nalazu i mišljenju. Vještak ne može raspravljati sa stranama u postupku jeli sud ispravno postavio zadatak već svoj nalaz mora napraviti upravo onako kako je odredio sud. Ne može vještak upozoravati i podučavati sud o tome što bi trebao raditi. Upravo suprotno sud nalaže vještaku što treba raditi. Vještak se ne bavi pravom. Odlučivanje o pravu je na sudu, ne na vještaku. Posebno ističem da je apsolutno netočan navod tuženika da sam „proizvoljno“ tumačio kreditni odnos između tužitelja i tuženika. To je, moguće, napravio sud kad je odredio zadaću i pravac vještačenja.
57. Sudski vještak dostavio je i III. pisano očitovanje od 14. 2. 2023. vezano za prigovore tuženika u podnesku od 24. 1. 2023. u kojem je naveo da tuženik u citiranom podnesku ponovno prigovara nalazu jer da vještak nije otklonio nedostatke na koje je tuženik upozorio pa ostaje kod iznesenih prigovora. Citira da se sudski vještak očitovao da je zadaća napravljena prema nalogu suda, ali da se tuženik ne slaže s navedenim.
U tom smislu navodi da: “Zadatak suda ne odgovara ugovornom odnosu stranaka, pa tuženik ističe da je vještačenje trebalo biti provedeno na temelju cjelokupne dokumentacije u spisu uz primjenu odgovarajuće i za ovaj odnos primjenjive regulative i zakona koji se na ovaj odnos primjenjuju, jer inače obračun nije točan“. U odnosu na ponovljeni prigovor vještak opetovano odgovara da vještak ne može raspravljati sa strankama u postupku je li sud ispravno postavio zadatak već svoj nalaz mora napraviti upravo onako kako je odredio sud i ne može vještak mijenjati zadaću određenu od strane suda kako se kojoj stranci u postupku prohtije. Ne može i ne smije vještak podučavati sud kao će mu postaviti zadaću vještačenja. Nije vještak onaj koji zna pravo. Pravo zna sud. Budući da je nalaz napravljen točno onako kako je naloženo od strane suda u cijelosti ostaje kod danog nalaza i mišljenja.
58. Najzad, sudski vještak je saslušan na ročištu 29. 10. 2024. Iskazao je da se na prigovore stranaka detaljno očitovao pisanim putem te je dao i alternativne izračune sukladno podnesenim prigovorima tužiteljice. O ostalim prigovorima tuženika u podnescima od 9. 6. 2023. i 24. 7. 2023. radi se o prigovorima pravne prirode, a odnose se na zadaću suda u odnosu na predmet vještačenja. Nalaz je izrađen po nalogu suda, stoga vještak u cijelosti ostaje kod nalaza i mišljenja i pisanih očitovanja. Na upit punomoćnice tužiteljice da li je kamatu računao na način da je kod svakog anuiteta razliku utvrdo kao razliku kamate od kamate u anuitetu u odnosu na kamatu iz početnog otplatnog plana kako je bilo ugovoreno, vještak je odgovorio da u osnovnom nalazu i mišljenju kamatu nije utvrđivao na navedeni način, već kao razliku anuiteta i takvu iskazao u tablici 1. koju je priložio uz nalaz, međutim u tablici 2. i obrazloženju u samom nalazu i mišljenju, razlike kamate su obračunate na navedeni način, uz ograde koje je vještak iznio. Dakle, razlika kamate je izračunata na dva načina, prvi je da se razlike kamate utvrđuju kao razlika samih anuiteta, a drugi način je da se razlike kamate utvrđuju kao razlika između obračunate kamate tijekom razdoblja plaćanja i početnog otplatnog plana. Također u tablici 1. i 2. vještak je prilikom izračuna preplaćenog tečaja u svakom pojedinom anuitetu računao na način da je u svakom naplaćenom anuitetu izračunao razliku cijelog anuiteta koji je naplaćen i anuiteta kakav je trebao biti naplaćen po tečaju realizacije kredita.
59. Dakle, vještak je postupio po nalogu suda, detaljno je obrazložio nalaz i mišljenje, nalaz je jasan i određen, nalaz je iznio usmeno i očitovao se na prigovore tuženika, stoga je sud nalaz i mišljenje prihvatio u cijelosti. Radi se o vještačenju od strane stručne osobe, a na okolnost utvrđivanja činjenica za koje je potrebno stručno znanje kojim sud ne raspolaže.
60. Tužitelj je u cijelosti prihvatio izračun iz Tablice 2 koja čini sastavni dio nalaza i mišljenja vještaka od 17.2.2022. koju vještak obrazlaže u svom očitovanju od 14.10.2022.godine. Naime, iz Tablice 2 izračuna vještaka od 17.2.2022. odnosno iz podneska – očitovanja vještaka od 14.10.2022. proizlazi da je tužiteljica ukupno po obje osnove preplatila iznos od 69.292,44 kuna. Ovakav izračun preplate tužiteljica u cijelosti prihvaća kao pravilan i objektivan. Ovaj sud smatra da je pravilan stav tužiteljice da je upravo način izračuna preplate onako kako je to vještak učinio u Tablici 2 ispravan, a razlog zašto to smatra je tužiteljica potanko objasnila u podnesku od 18.5.2022. Naime, kako je tijekom otplate kredita rasla i kamatna stopa i tečaj, to su po takvim kreditima preplaćene i kamate po uvećanoj kamatnoj stopi i tečajne razlike po ukupno otplaćenim anuitetima. Stoga se mora najprije obračunati razlika preplaćene kamate u kamatnoj stopi bez utjecaja promjene tečaja, a potom se izračunava razlika ukupno uplaćenog anuiteta po početnom otplatnom planu i anuiteti pomnoženi sa stvarnim tečajem u razdoblju otplate kredita. Pritom se ističe da je kamata preplaćena i zbog povećanja kamatne stope i zbog povećanja tečaja. U obračunu preplate po obje osnove iskazane u Tablici 2 nalaza i mišljenja vještaka, pravilno je izračunata preplaćena kamata zbog povećanja kamatne stope, a u anuitetu u kojem je sadržana i kamata i glavnica kredita, pravilno je izračunata i tečajna razlika.
61. Slijedom svega navedenog tužbeni zahtjev prihvaćen je kao osnovan u cijelosti za iznos od 2.056,83 eura na ime preplaćenih kamata i za iznos od 7.139,85 eura na ime preplaćenog tečaja u CHF.
62. Zatezna kamata dosuđena je od dospjelosti svakog pojedinačnog utuženog mjesečnog preplaćenog iznosa do isplate, dakle, od dana kad su izvršene preplate temeljem članka 1115. ZOO-a, , po stopi propisanoj člankom 29. stavkom 2. ZOO-a.
63. Odluka o trošku temelji se na odredbi članka 154. stavka 1. i članka 155. ZPP- a. Trošak tužitelja za zastupanje po punomoćniku odvjetniku odmjeren je temeljem Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne Novine“ broj 138/2023. – u nastavku teksta: Tarifa) u visini od 100 bodova kako slijedi: za sastavljanje tužbe iznos od 200,00 eura (Tbr.7.t.1.), sastavljanje podneska od 12. 5. 2019. – očitovanje na odgovor na tužbu, iznos od 200,00 eura (Tbr.8.t.1.), sastavljanje podneska od 8. 10. 2020. – očitovanje na podnesak tuženika od 1. 6. 2020. i 3. 7. 2020. iznos od 100,00 eura (Tbr.8.t.3.), zastupanje na ročištu 28. 10. 2020. iznos od 100,00 eura prema zahtjevu tužitelja (Tbr.9.t.1.), sastavljanje podneska od 18. 5. 2022. – očitovanje na nalaz i mišljenje vještaka iznos od 200,00 eura (Tbr.8.t.1.), zastupanje na ročištu 29. 10. 2024. iznos od 200,00 eura (Tbr.9.t.1.), sastavljanje podneska od 20. 1. 2025. – očitovanje na nalaz i mišljenje vještaka i specifikacija tužbenog zahtjeva iznos od 200,00 eura (Tbr.8.t.1.), zastupanje na ročištu 28. 1. 2025. iznos od 200,00 eura (Tbr.9.t.1.) i pristup na ročište za objavu iznos od 100,00 eura (Tbr.9.t.3.), zbrojeno 1.500,00 eura što uvećano za PDV iznosi 1.875,00 eura. Tom iznosu treba dodati trošak vještačenja od 331,81 euro, stoga ukupni trošak tužitelja iznosi 2.206,81 euro. Na parnični trošak dosuđena je zatezna kamata od dana donošenja ove presude do isplate temeljem odredbe članka 30. stavka 2. Ovršnog zakona („Narodne novine“ broj 112/12., 25/13., 93/14., 55/16. i 73/17., u daljnjem tekstu: OZ) po stopi iz članka 29. stavka 2. ZOO-a.
U Karlovcu 5. ožujka 2025.
Sutkinja Sylviane Kraljević
Uputa o pravnom lijeku: Protiv ove presude može se podnijeti žalba u roku od 15 dana od dana dostave prijepisa presude. Žalba se predaje pismeno u tri istovjetna primjerka, putem ovog suda, a podnosi se Županijskom sudu.
Dostavljeno:
1. Dinka Dobrović Legović, odvjetnica u Karlovcu, Naselje Marka Marulića 10C
2. Maja Čuljak iz Zageba, Medulićeva 31
