REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI RADNI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj: Pr-2284/2022-36

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski radni sud u Zagrebu, po sucu toga suda Siniši Marinoviću, a po prijedlogu više sudske savjetnice-specijalistice Alme Beganović, u pravnoj stvari tužitelja BĐ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnica Marija Jukić Jurišić, odvjetnica u Zagrebu, protiv tuženika CROATIA osiguranja d.d., Zagreb, Vatroslava Jagića 33, OIB: 26187994862, kojeg zastupa zaposlenica RĐ, prema generalnoj punomoći Su-1121/2023, radi naknade štete, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene 30. siječnja 2025. u prisutnosti tužitelja, zamjenice punomoćnice tužitelja GĐ, odvjetničke vježbenice i u prisutnosti punomoćnice tuženika, 5. ožujka 2025.

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se tuženiku CROATIA osiguranju d.d. isplatiti tužitelju BĐ iznos od 102,12 EUR zajedno s pripadajućim zateznim kamatama tekućim od 7. ožujka 2022. do isplate, prema stopi koja se do 31. prosinca 2022. određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih za razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, a od 1. siječnja 2023. do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotnih poena, a od 30. prosinca 2023. do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve u roku od 15 dana.

II. Odbija se preostali dio tužbenog zahtjeva tužitelja za iznos od 800,00 EUR sa zateznim kamatama tekućim od 7. ožujka 2022. do isplate.

III. Nalaže se tuženiku isplatiti tužitelju iznos zateznih kamata koje na iznos od 1.990,84 EUR teku od 7. ožujka 2022. do 6. travnja 2022., prema stopi koja se do 31. prosinca 2022. određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih za razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, a od 1. siječnja 2023. do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotnih poena, a od 30. prosinca 2023. do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku od 15 dana.

III. Nalaže se tuženiku isplatiti tužitelju troškove parničnog postupka u iznosu od 752,96 EUR zajedno s pripadajućim zateznim kamatama tekućim od 5. ožujka 2025. do isplate, po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi navodi da je 11. studenog 2022., zadobio ozljedu na radu kod poslodavca PETROKEMIJA d.d. [adresa], u skladištu KAN-1 prilikom izmjene getribe na skreperu odnosno zamjene zupčanika getribe na skreperu. Naime, zbog masnoće zupčanika, isti je tužitelju iskliznuo i pao mu na lijevu šaku. Sukladno zakonskim odredbama poslodavac odgovara radniku za štetu uzrokovanu ozljedom na radu po načelu objektivne odgovornosti, a prema općim propisima obveznog prava. Odgovornosti se može osloboditi samo kada šteta potječe od više sile, radnje oštećenika ili treće osobe koju on nije mogao predvidjeti i čije posljedice nije mogao izbjeći ili otkloniti. Kako ovdje nije ispunjen niti jedan od navedenih uvjeta jer je tužitelj obavljao posao na uobičajeni način, i kako je tužitelju priznata ozljeda na radu, postoji odgovornost poslodavca pa samim time i tuženika kod kojega je poslodavac tužitelja osigurao odgovornost za naknadu štete. Slijedom navedenog, tužitelj je podnio tuženiku odštetni zahtjev 6. veljače 2022., a tuženik mu je isplatio iznos od 15.000,00 kn, koji tužitelj ne smatra pravičnom naknadom. Kod tužitelja je došlo do povrede prava osobnosti na duševno zdravlje, pa na ime naknade neimovinske i imovinske štete, a sve u okviru kvalifikatornih okolnosti i imovinske štete potražuje ukupan iznos od 27.000,00 kn, što umanjeno za nesporno plaćen iznos od 15.000,00 kn, ukupno iznosi 12.000,00 kn / 1.592,68 EUR sa zateznim kamatama od podnošenja odštetnog zahtjeva 7. ožujka 2022. do isplate. Potražuje i iznos zakonskih zateznih kamata na isplaćeni nesporni iznos naknade štete od 15.00,00 kn/ 1.990,855 EUR od dana podnošenja odštetnog zahtjeva do dana isplate 6. travnja 2022. te naknadu troška parničnog postupka zajedno sa zateznim kamatama koje teku od dana presuđenja do isplate.

1.1. Nakon nalaza i mišljenja vještaka tužitelj konačno postavljenim tužbenim zahtjevom u podnesku od 19. prosinca 2024., na ime naknade neimovinske i imovinske štete zbog povrede prava osobnosti, potražuje u okviru kvalifikatornih okolnosti: za pretrpljene bolove iznos od 1.300,00 EUR, za pretrpljeni strah iznos od 1.000,00 EUR, za duševne boli zbog smanjene životne aktivnosti iznos od 500,00 EUR, za tuđu pomoć i njegu iznos od 92,96 EUR (28x3,32 EUR), što umanjeno za nesporno plaćen iznos od 1.990,84 EUR ukupno iznosi 902,12 EUR zajedno sa zateznim kamatama koje teku od 7. ožujka 2022. do isplate, na ime zakonskih zateznih kamata na isplaćeni nesporni iznos naknade štete od 1.990,84 EUR potražuje zatezne kamate od dana od dana podnošenja odštetnog zahtjeva odnosno od 7. ožujka 2022. do dana isplate 6. travnja 2022. te naknadu troška parničnog postupka zajedno sa zateznim kamatama koje teku od dana presuđenja do isplate.

2. U odgovoru na tužbu tuženik navodi da je nesporno da je tuženik s poslodavcem tužitelja PETROKEMIJA d.d. [adresa], u vrijeme nastanka štetnog događaja imao zaključenu policu osiguranja broj [broj police osiguranja], kojom policom je pokrivena odgovornost prema djelatnicima. Tuženik priznaje nastanak štetnog događaja, međutim osporava visinu tužbenog zahtjeva, kao i zatraženi tijek zateznih kamata. Tuženik ovdje ističe prigovor doprinosa tužitelja nastanku štete, odnosno štetnog događaja te osporava da je na strani osiguranika utvrđen bilo kakav propust koji bi bio od utjecaja na nastanak štetnog događaja. Naime, tužitelj u tužbi navodi kako je predmetnu ozljedu zadobio 11. studenog 2021. kada je kao radnik osiguranika tuženika u skladištu KAN-1 mijenjao getribe na skreperu, odnosno zupčanike getribe na skreperu. Predmetni zupčanik je bio mastan, zbog čega mu je iskliznuo i pao na lijevu šaku te je tužitelj zadobio ozljede lijeve šake. Budući da i sam tužitelj u tužbi navodi da je ozljedu zadobio obavljajući uobičajene poslove za poslodavca, tužitelj je morao znati da je predmetni zupčanik zamašćen i da prilikom mijenjanja istog postoji mogućnost iskliznuća iz ruke što iziskuje dodatan oprez. Dakle, riječ je o djelokrugu poslova s kojim se tužitelj svakodnevno susretao te je sigurno bio upoznat s načinom obavljanja svojih redovnih radnih zadataka. Stoga je očito da tužitelj nije primijenio dužnu pažnju pri obavljanju redovitog radnog zadatka na uobičajenom mjestu rada. Štoviše, iz prijave ozljede na radu razvidno je kako nisu bila primijenjena posebna pravila zaštite na radu što je prouzročilo nastanak štetnog događanja, odnosno štete, a tužitelj, koji je prošao odgovarajuću edukaciju i obuku vezano za zaštitu na radu, je bio dužan na to upozoriti svog poslodavca, ovdje osiguranika tuženika. Nastavno na navedeno, isključenje, odnosno umanjenje obveze poslodavca temelji se na čl. 25. st. 2. Zakona o zaštiti na radu koji predviđa da poslodavac može biti oslobođen odgovornosti ili se njegova odgovornost može umanjiti ako je šteta nastala krajnjom nepažnjom, na koje poslodavac nije mogao utjecati niti je njihove posljedice mogao izbjeći, unatoč provedenoj zaštiti na radu. Slijedom navedenog, tuženik smatra da je uzrok ozljeđivanja tužitelja njegov neoprez, odnosno da je tužitelj osobno odgovoran za navedeni događaj. Uz dokaze predložene od strane tužitelja, na sporne okolnosti tuženik predlaže saslušanje neposrednog rukovoditelja tužitelja NĐ, na adresi poslodavca [adresa], od poslodavca tužitelja zatražiti inspekcijski nalaz sačinjen povodom predmetnog štetnog događaja te nadzorne snimke iz autobusa u kojem je došlo do štetnog događaja, cjelovitu prijavu ozljede na radu, rješenje koje je doneseno povodom prijave o ozljedi na radu te vještačenje po vještaku zaštite na radu. U odnosu na činjenicu da je tužitelju predmetna ozljeda priznata od strane HZZO-a kao ozljeda na radu, tuženik ističe da je isto utemeljeno isključivo na navodima tužitelja Nadalje, tuženik u cijelosti osporava kako ukupnu visinu tužbenog zahtjeva, kao i zatraženi tijek zakonske zatezne kamate. Tuženik ističe kako je tužbeni zahtjev tužitelja neosnovan iz razloga što se tužitelj obratio tuženiku odštetnim zahtjevom te je tužitelju temeljem dostavljene dokumentacije, a vodeći računa o svim okolnostima konkretnog slučaja, tuženik utvrdio i do sada isplatio naknadu štete u ukupnom iznosu od EUR 1.990,84/HRK 15.000,00. S tim u vezi, tuženik smatra da je u cijelosti ispunio svoju obvezu naknade štete prema tužitelju. Tuženik ujedno osporava zatraženi tijek zakonskih zateznih kamata s obzirom da je ispunio svoju obvezu prema tužitelju i nije u zakašnjenju. Opreza radi, tuženik ističe da sve i kada bi se utvrdila obveza tuženika na isplatu daljnjeg iznosa s osnova naknade štete, tuženik osporava zatraženi tijek zateznih kamata na neimovinsku štetu budući da se iste računaju od završetka liječenja i stabilizacije tužiteljeva zdravstvenog stanja narušenog štetnim događajem te na imovinsku štetu koju tužitelj potražuje na ime tuđe njege i pomoći iz razloga što tužitelj nije uz tužbu dostavila dokaz da je istu plaćala pa se pretpostavlja da su joj istu pružali ukućani. S obzirom da se radi o nerepariranoj šteti, zatezne kamate se mogu računati jedino od dana kada visina nereparirane štete bude utvrđenja, odnosno od dana presuđenja. Zaključno, tuženik predlaže sudu da nakon provedenog dokaznog postupka odbije tužbeni zahtjev u cijelosti te obveže tužitelja da tuženiku naknadi trošak parničnog postupka zajedno sa pripadajućom zakonskom zateznom kamatom.

3. Na ročištu održanom 30. siječnja 2025. tuženik je odustao od dokaznog prijedloga za provođenje vještačenja po vještaku zaštite na radu kao i pribave dokumentacije potrebne za izradu istog.

4. U tijeku postupka sud je izvršio uvid u Odštetni zahtjev (str. 5 spisa), Prijavu o ozljedi na radu (str. 6-10, 54-57 spisa), medicinsku dokumentaciju (str. 11-23, 58-71 spisa), Prijavu štete od odgovornosti i Odštetni zahtjev po osiguranju od odgovornosti (str. 49-52 spisa), provedeno je medicinsko vještačenje po sudskim vještacima dr. Tomislavu Trajbaru (str. 92-98 spisa) koji je usmeno saslušan na ročištu (str. 103- 104 spisa) i dr. CĐ (str. 113-114 spisa) koji je usmeno saslušan na ročištu (str. 123 spisa), saslušan je svjedok NĐ (str. 123 spisa) te tužitelj (str. 124 spisa).

5. Na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno kao i na temelju rezultata cjelokupnog postupka, sukladno članku 8. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 112/99, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 23/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23

- dalje: ZPP), sud je utvrdio da je konačno postavljeni tužbeni zahtjev djelomično osnovan.

6. Čl. 19. st. 1. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" broj: 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18 - dalje: ZOO) propisano je da svaka fizička i pravna osoba ima pravo na zaštitu svojih prava osobnosti pod pretpostavkama utvrđenim zakonom dok je čl. 1100. st. 1. ZOO-a propisano da će u slučaju povrede prava osobnosti sud, ako nađe da težina povrede i okolnosti slučaja opravdavaju dosuditi pravičnu novčanu naknadu, nezavisno od naknade imovinske štete, a i kad nje nema.

7. Čl. 1095. st. 1. ZOO-a propisano je da tko drugome nanese tjelesnu ozljedu ili mu naruši zdravlje, dužan je nadoknaditi mu troškove liječenja i druge potrebne troškove s tim u vezi.

8. Odredbom čl. 111. st. 1. Zakona o radu ("Narodne novine" broj: 93/14, 127/17 i 98/19 - dalje: ZR) propisano je da ako radnik pretrpi štetu na radu ili u svezi s radom, poslodavac mu je dužan štetu naknaditi po općim propisima obveznog prava.

9. Čl. 25. st. 1. Zakona o zaštiti na radu ("Narodne novine" broj: 71/14, 118/14, 154/14, 94/18, 96/18 - dalje: ZZR) propisano je da se ozljeda na radu i profesionalna bolest koju je radnik pretrpio obavljajući poslove za poslodavca smatra da potječe od rada i poslodavac za nju odgovara po načelu objektivne odgovornosti. Stavkom 2. istoga članka propisano je da poslodavac može biti oslobođen odgovornosti ili se njegova odgovornost može umanjiti ako je šteta nastala zbog više sile, odnosno namjerom ili krajnjom nepažnjom radnika ili treće osobe, na koje poslodavac nije mogao utjecati niti je njihove posljedice mogao izbjeći, unatoč provedenoj zaštiti na radu.

10. Među strankama nije sporan nastanak štetnog događaja i pasivna legitimacija tuženika.

11. Među strankama je sporna odgovornost te osnova i visina tužbenog zahtjeva.

12. Prije svega valja reći da iz Prijave o ozljedi na radu proizlazi da se tužitelj ozlijedio 11. studenog 2021. u razdoblju od 11:00 do 11:59 sati prilikom zamjene zupčanika getribe kada je zupčanik iskliznuo zbog masnoće i pao na ruku tužitelja. Iz prijave proizlazi i da je uzrok ozljede "ostala neprimijenjena posebna pravila zaštite na radu koja nisu navedena pod oznakama 851 do 860", kao i da je radnik koristio svu zaštitnu opremu.

13. Temeljem podataka koji su navedeni u prijavi o ozljedi na radu, Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje priznao je tužitelju ozljedu ozljedom na radu i to ovjerom tiskanice prijave o ozljedi na radu, sukladno čl. 129. st. 1 Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju ("Narodne novine" broj: 80/13, 137/13 i 98/19) kojim je propisano da o priznavanju ozljede na radu Zavod odlučuje u pravilu bez donošenja pisanog rješenja, ovjerom tiskanice prijave o ozljedi na radu, odnosno profesionalne bolesti. Iz navedenog proizlazi da je Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje tužitelju priznao ozljedu od 11. studenog 2021. kao ozljedu na radu, a protiv navedene odluke Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje bila je dopuštena žalba Direkciji Zavoda u roku od 15 dana od dana primitka ovjerene tiskanice prijave o ozljedi na radu, što je vidljivo iz ovjerene tiskanice prijave o ozljedi na radu (list 13 spisa). Tuženik nije dostavio u spis dokaz iz kojeg bi bilo vidljivo da je protiv navedenog rješenja podnesena žalba, niti je to tvrdio tijekom postupka, slijedom čega je rješenje HZZO-a postalo pravomoćno.

14. Iz iskaza svjedoka NĐ proizlazi da je navedenog dana bio prisutan kada se dogodio štetni događaj. Navodi da se to dogodilo prije nekih 4 godine, a da je svoje izjave o tom događaju napisao i predao kolegi koji obavlja poslove zaštite na radu. Sjeća se da se sve dogodilo u djelić sekunde, da su kolegi BĐ skliznuli prsti u trenucima kad je sa poda na paletu dizao zupčanik. Pojašnjava da u procesu, a tako i tada, dvoje ljudi dižu zupčanik, naime radi se o težini oko 50-ak kg. Navodi da je kolega B sa drugim kolegama uobičajeno dizao taj zupčanik kada su mu iskliznuli prsti i pričepili jedan od prstiju. Navodi da se sjeća da je kolega imao svu propisanu opremu i to rukavice, šljem i zaštitne naočale.

15. Iz iskaza tužitelja proizlazi da je navedenog dana sa kolegom išao promijeniti reduktor. Naime, u zupčaniku je pukla osovina te je bilo potrebno zamijeniti. Sam zupčanik je promjera oko 25 cm i težine 40-50 kg. Navodi da je zbog puknuća osovine iscurilo ulje te je sve bilo masno. Ulje je iscurilo i na rukavice te je u trenucima dok je sa kolegom premještao zupčanik isti iskliznuo i pao mu na kažiprst lijeve ruke. Navodi da je navedenog dana imao svu navedenu zaštitnu opremu. U trenucima kada su došli promijeniti taj dio zupčanika već je sve bilo masno od ulja te navodi da je sve radio na uobičajeni način kao i više puta do tada. Navodi da je prebacivanje zupčanika uz pomoć drugog kolege uobičajeni način premještanja pokvarenog dijela stroja, također navodi da su rukavice koje je koristio, rukavice koje se uvijek koriste u njegovom radnom procesu. Navodi da su baš te rukavice, a radi se o kožnim rukavicama propisane za određivanje te vrste poslova.

16. Sud je prihvatio kao istinit iskaz tužitelja jer je jasan, logičan i uvjerljiv te u skladu sa Prijavom o ozljedi na radu i ostalom priležećom dokumentacijom kao i iskazom svjedoka NĐ, a koji je sud također ocijenio vjerodostojnim obzirom je životan, uvjerljiv i jasan.

17. Cijeneći sve provedene dokaze sud je utvrdio da je do ozljeđivanja tužitelja došlo kada je sa kolegom NĐ sa poda dizao zupčanik težine 40-50 kg koji je, zbog puknuća osovine te ulja koje je iscurilo, bio mastan. Zbog curenja ulja bile su masne i rukavice. Sud je utvrdio i da je tužitelju, iako je navedeni način rada bio uobičajen i iako je tužitelj koristio propisanu zaštitnu opremu, zupčanik zbog masnoće iskliznuo i pao na kažiprst lijeve ruke.

18. Iz iskaza svjedoka i tužitelja sud je utvrdio da u ovom slučaju postoji odgovornost tuženika za štetu koja je tužitelju proizašla iz ovog štetnog događaja, te da ujedno ne postoje okolnosti iz čl. 25. st. 2. ZZR-a koje bi oslobodile tuženika odgovornosti za štetu u ovom slučaju. Naime, okolnost da u konkretnom slučaju nisu bila primijenjena posebna pravila zaštite na radu, na koja tužitelj nije upozorio poslodavca, ne može ići na štetu tužitelja kao radnika obzirom je poslodavac taj koji je odgovoran za organizaciju rada na radnom mjestu tužitelja, a pri tome osobito imajući na umu da iz suglasnih iskaza tužitelja i svjedoka proizlazi da je tužitelj toga dana svoj posao radio na uobičajen način te da je koristio svu zaštitnu opremu. U ovom postupku tuženik nije dokazao da je do štetnog događaja došlo namjerom ili krajnjom nepažnjom radnika ili treće osobe, na koje poslodavac nije mogao utjecati niti je njihove posljedice mogao izbjeći, unatoč provedenoj zaštiti na radu, radi čega je sud utvrdio da je tuženik odgovoran za nastanak štetnog događaja slijedom čega je dužan tužitelju nadoknaditi štetu koju je pretrpio u predmetnom štetnom događaju.

19. Radi utvrđenja visine tužbenog zahtjeva izveo dokaz medicinskim vještačenjem po sudskom vještaku dr. Tomislavu Trajbaru, a nakon osnovanih prigovora tužitelja na nalaz i mišljenje navedenog vještaka sud je odredio provođenje novog medicinskog vještačenja po vještaku dr. CĐ. Stalni sudski vještak dr. CĐ je u svom nalazu i mišljenju naveo da je ozljeda: prijelom zadnjeg članka lijevog kažiprsta, koje je tužitelj zadobio posljedica narečenog štetnog događaja. Liječen je konzervativno. Ozlijeđeni se držao uputa liječnika. Ranije stanje narušenoga zdravlja koje bi moglo utjecati na stupanj oštećenja: pregledom osobnog zdravstvenog kartona, nema podataka koji bi utjecali na procjenu posljedica ove ozljede. Provodio je višekratne fizikalne terapije. Liječenje je završeno početkom ožujka 2022. (trajalo gotovo 4 mjeseca). Kod tužitelja prema priloženoj medicinskoj dokumentaciji i prema prirodi ozljede nije zaostalo trajnog smanjenja opće, životne i radne sposobnosti. Strah: takozvani primarni strah koji se javlja u trenutku ugroženosti i ozljeđivanja bio je kratkotrajan i intenzivan. Takozvani sekundarni strah koji proizlazi iz tjelesnih ozljeda i njenih posljedica, kao i ugroze, jačeg intenziteta 2 dana, srednjeg intenziteta kroz 5 dana i manjeg kroz još 7 dana. Pretrpio je takozvani kasni strah u vidu nelagode i bojazni za ishod liječenja oko 10 dana. Fizička bol: jakog intenziteta trajala je 2 dana, srednjeg inteziteta oko 7 dana, te manjeg inteziteta još oko 45 dana. (bolovi se opisuju i u nalazima fizijatra sve do 15.02.22.) Tuđa pomoć i njega: tuđu pomoć je trebao po 2 sata dnevno kroz 14 dana (poslije sam ozljede i vrijeme nošenja imobilizacije). Naruženja nema.

19.1. Obzirom da je na nalaz i mišljenje vještaka dr. CĐ bilo prigovora od strane tužitelja na ocjenu smanjenja životnih aktivnosti vještak je saslušan na ročištu održanom 30. siječnja 2025. te je naveo da je na temelju priložene medicinske dokumentacije kao i funkcijskog statusa šake tužitelja procijenjeno u ranijem vještačenju, kao i u njegovom vještačenju da trnci nakon ozljede kažiprsta i neznatno smanjenje GMS ne predstavljaju ograničenje koje bi se moglo procijeniti kao trajna posljedica. Ostaje kod mišljenja i procjene kao u njegovom pisanom nalazu.

19.2. Sud je prihvatio nalaz i mišljenje liječnika dr. CĐ budući da je sačinjen stručno, jasno i obrazloženo te na temelju relevantne medicinske dokumentacije i pregleda tužitelja. Također, vještak se dopunski očitovao i na objektivan i stručan način otklonio prigovore tužitelja.

20. Na temelju odredbe čl. 19. ZOO-a, a u vezi s čl. 1046. i čl. 1100. istog zakona, tužitelj ima pravo od tuženika zahtijevati naknadu neimovinske štete koju trpi zbog povrede prava osobnosti. Provedenim dokazima sud je utvrdio da tužitelju pripada pravo na pravičnu novčanu naknadu za pretrpljene fizičke boli i strah temeljem odredbe iz članka 1100. ZOO-a, a temeljem odredbe čl. 1095. ZOO-a i pravo na naknadu štete zbog pružene tuđe pomoći i njege. Visine pojedinih zahtjeva sud je cijenio po slobodnoj ocjeni imajući u vidu sve relevantne okolnosti značajne za svaki pojedini vid štete, odnosno, pri odlučivanju o zahtjevu za naknadu neimovinske štete te o visini njezine naknade sud je vodio računa o značenju povrijeđenoga dobra i cilju kome služi ta naknada, ali i o tome da se njome ne pogoduje težnjama koje nisu spojive s njezinom prirodom i društvenom svrhom.

21. Cijeneći utvrđenu dužinu, trajanje i intenzitet bolova, lokalitet povrede i način liječenja sud je ocijenio tužitelju primjerenom naknadu u iznosu od 1.200,00 EUR. Imajući u vidu u nalazu i mišljenju vještaka opisanu vrstu i intenzitet pretrpljenog straha i dužinu trajanja sud je ocijenio primjerenom naknadu u visini od 800,00 EUR. S obzirom na sve izloženo, te da prema ocjeni ovog suda težina povrede i okolnosti predmetnog slučaja daju pravo tužitelju na pravičnu novčanu naknadu, to sud smatra da tužitelju temeljem čl. 1100. st. 2. ZOO-a pripada ukupan iznos 2.000,00 EUR.

22. Odlučujući o zahtjevu tužitelja za naknadu imovinske štete za tuđu pomoć i njegu, sud je primijenio čl. 1089. st. 2. u vezi s čl. 1095. st. 1. ZOO-a, te smatra kako je tuženik dužan tužitelju nadoknaditi imovinsku štetu. Troškovi naknade za tuđu pomoć i njegu utvrđeni su u skladu s nalazom i mišljenjem vještaka prema intenzitetu i trajanju potrebe za ovakvom pomoći i njegom od ukupno 28 sati s tim da je cijena jednog sata od 3,32 EUR utvrđena u smislu čl. 223. st. 1. ZPP-a. Stoga je sud tužitelju dosudio s ove osnove ukupan iznos od 92,96 EUR.

23. S obzirom da je vještak dr. CĐ utvrdio da zbog navedene ozljede kod tužitelja nema ograničenja koje bi se moglo procijeniti kao trajna posljedica, a što je u skladu s nalazom i mišljenjem dr. Trajbara, sud je odbio dio potraživanja tužitelja koje se odnosi na duševne boli zbog smanjene životne aktivnosti.

24. Imajući u vidu sve navedeno ovaj sud smatra da tužitelju na ime neimovinske i imovinske štete zbog povrede prava osobnosti pripada ukupan iznos od 2.092,96 EUR, što umanjeno za uplaćeni iznos od 1.990,84 EUR iznosi 102,12 EUR, dok je u preostalom dijelu konačno postavljenog tužbenog zahtjeva za iznos od 800,00 EUR s pripadajućim kamatama sud tužbeni zahtjev odbio.

25. Odredbom čl. 1103. ZOO-a propisano je da obveza pravične novčane naknade dospijeva danom podnošenja pisanog zahtjeva ili tužbe, osim ako je šteta nastala nakon toga. Obzirom tužitelj potražuje zateznu kamatu počevši od 7. ožujka 2022. pa do isplate odnosno od dana podnošenja odštetnog zahtjeva, a pri tome cijeneći da je liječenje tužitelja završeno početkom ožujka 2022, sud je zahtjev koji se odnosi tijek kamate ocijenio osnovanim. Odluka o stopi zatezne kamate temelji se na odredbi čl. 29. st. 2. i st. 8. ZOO-a i Uredbi o izmjeni Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“ broj 156/22).

26. Tužitelju je sud sukladno gore navedenoj odredbi ZOO-a dosudio i zateznu kamatu na nesporno plaćeni iznos naknade štete od 1.990,84 EUR tekuću od dana podnošenja odštetnog zahtjeva do dana kada je tuženik isplatio nespornu štetu. Odluka o stopi zatezne kamate temelji se na odredbi čl. 29. st. 2. i st. 8. ZOO-a i Uredbi o izmjeni Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“ broj 156/22).

27. Odluka o parničnom trošku temelji se na odredbama čl. 154. st. 2. i čl. 155. ZPP-a, a troškovi su odmjereni sukladno Tarifi o nagradama i naknadi za rad odvjetnika ("Narodne novine" broj: 138/23 - dalje: Tarifa) prema vrijednosti konačno postavljenog tužbenog zahtjeva i zatraženom trošku.

28. Tužitelj je uspio u osnovi svog zahtjeva u cijelosti, jer je tužitelj u cijelosti dokazao osnovanost tužbenog zahtjeva, a u kvantitativnom dijelu tužitelj je uspio u sporu sa 11,32 %. Temeljem navedenog sud je ocijenio da je tužitelj u ovom sporu uspio sa 55,66 %. Nadalje, a na temelju čl. 154 st. 2. ZPP-a, sud je utvrdio da je tuženik uspio u sporu sa 44,34 %, što znači da tužitelju pripada naknada parničnog troška u omjeru od 11,32 %.

28.1. Tako je tužitelju valjalo priznati trošak sastava odštetnog zahtjeva po Tbr. 28 – 75 bodova, tužbe po Tbr. 7/1 – 75 bodova, trošak zastupanja na ročištu 10. travnja 2024. po Tbr. 9/1 – 75 bodova, trošak sastava podneska od 21. lipnja 2024. po Tbr. 8/4 – 18,75 bodova, trošak sastava podneska od 17. rujna 2024. po Tbr. 8/1 – 75 bodova, trošak zastupanja na ročištu 17. listopada 2024. po Tbr. 9/1 – 75 bodova, trošak sastava podneska od 19. prosinca 2024. po Tbr. 8/1 – 75 bodova, zastupanja na ročištu 30. siječnja 2025. po Tbr. 9/1 – 75 bodova odnosno ukupno 543,75 bodova što pomnoženo s vrijednošću boda iznosi 1.087,50 EUR, a što uz PDV od 25% iznosi 1.359,37 EUR. Stoga je valjalo naložiti tuženiku da naknadi tužitelju troškove parničnog postupka u omjeru od 11,32 % odnosno u iznosu od 153,88 EUR. Navedenom iznosu dodani su troškovi medicinskih vještačenja u iznosu od 199,08 i 300,00 EUR te trošak pristupa vještaka na ročište 17. listopada 2024. i 30. siječnja 2025. u iznosu od po 50,00 EUR pa je tužitelju na ime sveukupnog parničnog troška dosuđeno 752,96 EUR.

28.2. Tužitelju nije priznat trošak sastava podneska od 15. travnja 2024. i 22. studenog 2024. obzirom istima samo dostavlja dokaz o uplati predujma za medicinsko vještačenje, trošak sastava podneska od 16. travnja 2024. nije priznat obzirom istima traži od suda pribavu daljnje medicinske dokumentacije, dok trošak sastava podneska od 18. listopada 2024. nije priznat jer navedenim samo dostavlja dokaz o uplati troškova.

29. Na dosuđeni parnični trošak tužitelju je dosuđena zatezna kamata koja teče od dana donošenja presude do isplate, sukladno odredbi čl. 151. st. 3. ZPP-a, u visini određenoj čl. 29. st. 2. i st. 8. ZOO-a.

30. Slijedom svega navedenog odlučeno je kao u izreci.

U Zagrebu 5. ožujka 2025.

Sudac

Siniša Marinović

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana računajući od dana primitka otpravka ove presude. Žalba se podnosi putem ovog suda, a o istoj odlučuje županijski sud.

DNA:

1. Tužitelju po pun.

2. Tuženiku