REPUBLIKA HRVATSKA

TRGOVAČKI SUD U ZAGREBU

Zagreb, Trg Johna Fitzgeralda Kennedyja 11

Poslovni broj: P-1164/2022-27

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Trgovački sud u Zagrebu, po sucu Goranu Iskri, na temelju prijedloga sudske savjetnice Stelle Vujković, u pravnoj stvari tužitelja EUROHERC osiguranje d.d., Zagreb, Ulica grada Vukovara 282, OIB: 22694857747, kojeg zastupa punomoćnica Inga Bošnjak, odvjetnica u Odvjetničkom društvu Grgić & Partneri d.o.o., Zagreb, Ulica grada Vukovara 282, protiv tuženika HRVATSKE CESTE d.o.o., Zagreb, Vončinina 3, OIB: 55545787885, uz sudjelovanje umješača na strani tuženika ŽUPANIJSKE CESTE ZAGREBAČKE ŽUPANIJE d.o.o., Donja Zelina (Sveti Ivan Zelina), Goričica, Zagrebačka cesta 44a, OIB: 86962125052, radi isplate, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene 23. siječnja 2025., u prisutnosti punomoćnice tužitelja i punomoćnika tuženika po zaposlenju, s danom objave 5. ožujka 2025.,

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se tuženiku isplatiti tužitelju iznos od 4.981,12 eura sa zakonskim zateznim kamatama koje teku od 5. ožujka 2020. do isplate, po stopi koja se do 31. prosinca 2022. određuje, za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, od 1. siječnja 2023. do 29. prosinca 2023. po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotnih poena, a od 30. prosinca 2023. do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku od petnaest dana.

II. Nalaže se tuženiku naknaditi tužitelju troškove parničnog postupka u iznosu od 2.044,33 eura sa zakonskim zateznim kamatama koje teku od 5. ožujka 2025. do isplate, po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku od petnaest dana.

III. Odbija se kao neosnovan zahtjev tužitelja za naknadu troškova parničnog postupka u iznosu od 271,98 eura s pripadajućim zateznim zakonskim kamatama.

Obrazloženje

1. Tužitelj je 21. lipnja 2022. podnio tužbu protiv tuženika u kojoj je naveo da se 28. siječnja 2020. u 22,00 sati na 0. km + 839 m 2. dionice državne ceste D1 u općini Đurmanec, sa sjeverne strane tunela Đurmanec, dogodila prometne nezgoda na način da je vozilo marke Peugeot model Boxer, reg. oznake [registarska oznaka], uslijed neočišćenog kolnika dionice te ceste, naletjelo na odron kamenja, pri čemu je nastala materijalna šteta na vozilu. Naveo je da je on oštećeniku EUROLEASING d.o.o. nadoknadio imovinsku štetu na vozilu dana 4. ožujka 2020. u iznosu od 37.530,25 kuna, i to na temelju police automobilskog kasko osiguranja broj 831422222. Pojasnio je da se odgovornost tuženika temelji na propustu u održavanju ceste sukladno Zakonu o cestama, Pravilniku o ophodnji javnih cesta te Pravilniku o održavanju cesta, pa tužitelj stoga regresno potražuje od tuženika isplatu iznosa od 4.981,12 eura uz naknadu troškova parničnog postupka, sve sa zakonskim zateznim kamatama.

2. U odgovoru na tužbu od 20. srpnja 2022. tuženik je osporio odgovornost za nastanak štete, kao i visinu štete, a ujedno je istaknuo prigovor pomanjkanja aktivne i promašene pasivne legitimacije s navodom da tužitelj nije dostavio dokaz o izvršenoj uplati premije osiguranja. Naveo je da su prije mjesta nezgode bili postavljeni prometni znakovi "Kamenje pada" te "Ograničenje brzine" pri čemu je brzina kretanja bila ograničena na 60 km/h, slijedom čega je osiguranik tužitelja bio upozoren na postojanje opasnosti te je isto mogao predvidjeti i izbjeći, pa proizlazi da je postupao protivno postavljenoj prometnoj signalizaciji i prometnim pravilima. Istaknuo je da je predmetnog dana obavljena ophodnja cesta u periodu od 14,00 do 16,00 sati, pa da nije jasno što je još tuženik sukladno pozitivnim propisima trebao učiniti. Osporio je i tijek zakonskih zateznih kamata.

3. Tuženik je ujedno predložio da sud obavijesti društvo ŽUPANIJSKE CESTE ZAGREBAČKE ŽUPANIJE d.o.o., Donja Zelina (Sveti Ivan Zelina), Goričica, Zagrebačka cesta 44a, OIB: 86962125052, o otpočetoj parnici sukladno odredbi članka 211. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91., 91/92., 112/99., 129/00., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 96/08., 84/08., 123/08., 57/11., 148/11.

- službeni pročišćeni tekst, 25/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22., 155/23.; dalje: ZPP), pa je sud dopisom od 26. srpnja 2022. obavijestio navedeno društvo o otpočetoj parnici i o fazi u kojoj se parnica nalazi. Navedeno društvo je, sukladno odredbi članka 206. ZPP-a, podneskom od 17. svibnja 2023. prijavilo miješanje na strani tuženika navodeći da za to ima pravni interes. Stranke umješaču nisu osporile pravo da sudjeluje u postupku. Imajući u vidu navedeno te ocijenivši da umješač ima pravni interes da tuženik uspije u sporu jer se njegova pravna situacija može odraziti na pravnu situaciju umješača, raspravnim rješenjem od 16. siječnja 2024. prihvaćeno je njegovo miješanje na strani tuženika.

4. Umješač je gore spomenutim podneskom ujedno dostavio sudsku praksu te se pridružio svim navodima iz odgovora na tužbu tuženika.

5. Tijekom dokaznog postupka sud je pročitao kasko ponudu broj 831422222 (list 5. spisa), policu kasko osiguranja broj 831422222 (list 6. spisa), izvid štete od 30. siječnja 2020. (list 7. spisa), dopis Postaje prometne policije Krapina (list 10. spisa), račun - otpremnicu br. 156/1/2 od 3. veljače 2020. (list 20. -21. spisa), prometnu i vozačku dozvolu (list 22.-24. spisa), potvrdu Postaje prometne policije Krapina od 31. siječnja 2020. sa kroki skicom (list 25.-29. spisa), zapisnik o ispitivanju prisutnosti alkohola od 28. siječnja 2020. (list 31. spisa), prijavu i zahtjev za naknadu štete (list 33.-35. spisa), odgovor tuženika na regresni zahtjev (list 37. spisa), regresni zahtjev (list 38. spisa), potvrdu o izvršenom plaćanju (list 40. spisa), izjavu o prijeboju (list 41. spisa), potvrdu o uplaćenoj premiji (list 42. spisa), uvjete za kasko osiguranje cestovnih vozila (list 43.-69. spisa), dopis umješača od 6. travnja 2020. (list 80. spisa), izvješće o prometnoj nesreći od 28. siječnja 2020. (list 81. -82. spisa), ophodarski dnevnik od 28. siječnja 2020. (list 83. spisa) i službenu bilješku Postaje prometne policije Krapina od 31. siječnja 2020. (list 121.-122. spisa).

6. Također, sud je razgledao slike zaslona s mrežne stranice "Google karte" (list 8.-9. spisa), policijske fotografije izrađene povodom štetnog događaja (list 11. -19. spisa) te je saslušao svjedoke NT (list 131. spisa) i ŠT (list 132. spisa). Sud je i službenim putem izvršio uvid u sudski registar.

7. Konačno, izveden je dokaz prometnim vještačenjem po stalnom sudskom vještaku za cestovni promet i procjenu motornih vozila mr. sc. Robertu Spudiću, dipl. ing., na temelju kojeg je vještak izradio pisani nalaz i mišljenje od 16. listopada 2024. (list 148.-154. spisa) te je usmeno saslušan na ročištu od 21. siječnja 2025. (list 176. spisa).

8. Sud nije proveo dokazni prijedlog saslušanjem svjedoka - policijskih službenika iz razloga što su oni sastavili policijsku potvrdu i u njoj naveli sve okolnosti koje su utvrdili na mjestu nezgode pa nije bilo potrebno još i njihovo saslušanje o tim okolnostima. Osim toga, sud je odbio i dokazni prijedlog provođenjem uviđaja na licu mjesta iz razloga jer se neposrednim opažanjem suda mjesta nezgode nakon više od pet godina od štetnog događaja ne bi utvrdila niti jedna odlučna činjenica. Osim toga, sud nije izveo dokazne prijedloge iz točke 12., 19., 21. i 22. tužbe, kao niti s prve stranice odgovora na tužbu, i to iz razloga što se sporne činjenice koje bi se utvrdile navedenim dokazima mogu utvrditi i na temelju već izvedenih dokaza, pa bi izvođenje tih dokaza bilo nesvrhovito i protivno načelu ekonomičnosti parničnog postupka, a riječ je o sporu male vrijednosti (članak 464.a ZPP-a).

9. Nakon savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i u njihovoj ukupnosti te na temelju rezultata provedenog postupka sukladno odredbi članka 8. ZPP-a, sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev osnovan.

10. Predmet spora predstavlja regresni zahtjev tužitelja za isplatu iznosa od 4.981,12 eura, koji iznos je tužitelj prethodno isplatio svom osiguraniku na temelju police kasko osiguranja na ime imovinske štete nastale na osiguranom vozilu u prometnoj nezgodi od 28. siječnja 2020., prilikom koje je došlo do naleta vozila na odron kamenja.

11. Među strankama nije sporan nastanak prometne nezgode, kao niti uzročno posljedična veza između štetnog događaja i nastale štete.

12. Između stranaka je sporna aktivna legitimacija tužitelja, odgovornost tuženika za nastanak štete, kao i visina štete. Sporna je činjenica je li vozač osiguranog vozila doprinio nastanku štete.

13. Premda je tuženik u odgovoru na tužbu istaknuo prigovor promašene pasivne legitimacije, iz njegovog obrazloženja navedenog prigovora proizlazi da ustvari nije sporna pasivna legitimacija budući da tuženik nije osporio činjenicu da upravlja cestom na čijem području se dogodila prometna nezgoda (pa da bi tužba u protivnom trebala biti usmjerena protiv druge osobe koja upravlja tom cestom), već je prigovor pasivne legitimacije obrazložio na način da je osporio svoju odgovornost za nastalu štetu.

13. Uvidom u policu automobilskog kasko osiguranja broj 83142222 od 13. lipnja 2019. (list 6. spisa) proizlazi da je predmetnu policu osiguranja u svojstvu ugovaratelja zaključilo društvo DELTA JURASOVIĆ d.o.o., Slavonski Brod, Alojzija Stepinca 8, za osiguranika EUROLEASING d.o.o., Slavonski Brod, Petra Svačića 1, za razdoblje osiguranja vozila marke Peugeot tip Boxer 435 L4, reg. oznake [registarska oznaka], od 26. lipnja 2019. do 26. lipnja 2020, sukladno ponudi automobilskog kaska tužitelja od 4. lipnja 2019. (list 5. spisa), na kojoj je ovjeren potpis osiguratelja (ovdje tužitelja) i ugovaratelja osiguranja.

14. Iz potvrde o uplaćenoj premiji (list 42. spisa) vidljivo je da je odgovorna osoba tužitelja potvrdila da je ugovaratelj osiguranja, društvo DELTA JURASOVIĆ d.o.o., u cijelosti podmirilo premiju osiguranja po gore spomenutoj polici broj [broj police] u iznosu od 1.840,25 kuna, koji iznos u cijelosti odgovora iznosu premije navedenoj na predmetnoj polici osiguranja, a koja je dospjela na naplatu u cijelosti 4. lipnja 2019.

15. Sukladno članku 7. Uvjeta za kasko osiguranje cestovnih vozila (list 47. spisa), premija se plaća u skladu s ugovorenim rokovima plaćanja, a ako se premija plaća jednokratno (kao što je ovdje slučaj), ona se plaća prilikom sklapanja ugovora.

16. Prema odredbi članka 925. stavak 1. i 2. tada važećeg Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" broj 35/05., 41/08., 125/11., 78/15., 29/18.; dalje: ZOO), ugovor o osiguranju sklopljen je kad je ponuda o osiguranju prihvaćena. O sklopljenom ugovoru o osiguranju osiguratelj je obvezan bez odgađanja ugovaratelju osiguranja predati uredno sastavljenu i potpisanu policu osiguranja ili neku drugu ispravu o osiguranju.

17. Stoga, proizlazi da je ugovaratelj osiguranja u konkretnom slučaju prihvatio tužiteljevu ponudu automobilskog kaska za osiguranje vozila, reg. oznake [registarska oznaka], u razdoblju od 26. lipnja 2019. do 26. lipnja 2020., ovjerom svog potpisa na ponudi i uplatom dužnog iznosa premije osiguranja tužitelja, čime se ugovor o kasko osiguranju smatrao sklopljenim te je stoga tužitelj u smislu odredbe članka 925. stavak 2. ZOO-a izdao policu osiguranja broj [broj police osiguranja].

18. Prema odredbi članka 963. stavak 1. ZOO-a, isplatom naknade iz osiguranja prelaze na osiguratelja, po samom zakonu, do visine isplaćene naknade, sva osiguranikova prava prema osobi koja je po bilo kojoj osnovi odgovorna za štetu.

19. Uvidom u potvrdu o izvršenom plaćanju od 4. ožujka 2020. proizlazi da je tužitelj društvu AGRAM LEASING d.o.o., Zagreb, Remetinečka cesta 98, izvršio plaćanje po šteti broj 202603200039 dana 4. ožujka 2020. u iznosu od 37.530,25 kuna i to putem kompenzacije broj 212205 (redni broj stavke 5), kao i da je navedeni nalog u cijelosti proknjižen.

20. S time u vezi, iz uvida u sudski registar proizlazi da je za osiguranika, društvo EUROLEASING d.o.o., dana 28. veljače 2020. izvršena promjena tvrtke na način da ona glasi AGRAM LEASING d.o.o.

21. Također, uvidom u izvid štete od 30. siječnja 2020. (list 7. spisa) proizlazi da je predmetna šteta kod tužitelja evidentirana upravo pod brojem 202603200039, dok iz računa broj 156/1/2 od 3. veljače 2020. (list 20. -21. spisa) proizlazi da je društvo koje je izvršilo popravak oštećenog vozila navedeni račun ispostavilo osiguraniku tužitelja na iznos od 37.754,25 kuna, s danom dospijeća 4. ožujka 2020.

22. Iz ovjerene izjave o prijeboju (kompenzaciji) od 4. ožujka 2020. (list 41. spisa) vidljivo je da su osiguranik tužitelja i tužitelj izvršili međusobni prijeboj dospjelih potraživanja u ukupnom iznosu od 103.080,94 kuna, pa tako i dospjelo potraživanje po osnovi predmetne štete broj 202603200039 u iznosu od 37.530,25 kuna koje je osiguranik tužitelja imao prema tužitelju, čime je tužitelj u smislu odredbe članka 160.

ZOO-a ispunio svoju obvezu prema osiguraniku.

23. Slijedom navedenog, s obzirom da je tužitelj u trenutku štetnog događaja bio kasko osiguratelj predmetnog vozila, kao i da je u konkretnom slučaju tužitelj osigurninu isplatio osiguraniku i vlasniku predmeta osiguranja, čime je stupio u njegov pravni položaj (zakonska subrogacija), isti je aktivno legitimiran za vođenje ove regresne parnice protiv osobe koju smatra odgovornom za nastanak štete na predmetu osiguranja.

24. Nadalje, uvidom u službenu bilješku Postaje prometne policije Krapina od 31. siječnja 2020. (list 121.-122. spisa) proizlazi da je 28. siječnja 2020. oko 22,00 sati, na 2. dionici kolnika državne ceste DC1 u mjestu Đurmanec, ispred tunela Đurmanec, došlo do odrona kamenja na kolnik ceste, s time da je navedeno kamenje otpalo sa pećine iznad koje se nalazi šuma van zapadnog ruba kolnika ispred tunela, preko kamenog suhozida na zapadnu prometnu traku državne ceste, kao i da je potom vozač u preglednom zavoju u desno donjim postrojem vozilo naletio na navedeni odron. Iz predmetne bilješke također proizlazi da je uslijed opisanog događaja nastala materijalna šteta na vozilu u vidu oštećenja donjeg podvozja vozila. Navedene činjenice, uostalom, nisu niti sporne.

25. Nadalje, iz uvida u navedenu službenu bilješku proizlazi da je brzina kretanja vozila na predmetnoj dionici ceste bila ograničena na 60 km/h, kao i da je na udaljenosti od 100 m prije mjesta događaja bio postavljen prometni znak opasnosti "Kamenje pada".

26. Iz potvrde Postaje prometne policije Krapina od 31. siječnja 2020. (list 25. - 27. spisa) vidljivo je da po obavljenom policijskom očevidu nije utvrđena prekršajna odgovornost vozača.

27. Citirane isprave predstavljaju javnu ispravu u smislu odredbe članka 230. stavka 1. ZPP-a budući da ih je u propisanom obliku izdalo državno tijelo u granicama svoje nadležnosti.

28. Potrebno je navesti kako niti iz predmetne bilješke, kao niti iz dostavljene fotodokumentacije (list 11.-19. spisa), ne proizlazi da je tuženik na mjestu štetnog događaja postavio zaštitnu ogradu uz rub ceste ili zaštitnu mrežu preko pećine na zapadnom rubu kolnika koja bi sprječavala odrone ove vrste.

29. Nadalje, uvidom u izvid štete od 30. siječnja 2020. (list 7. spisa) proizlazi da je tužitelj dana 30. siječnja 2020. izvršio pregled oštećenog vozila u kojem je utvrdio dijelove za popravak, lakiranje i zamjenu.

30. Iz uvida u dopis umješača od 6. travnja 2020. (list 80. spisa) proizlazi da je predmetne zgode ophodar ŠT pozvan na mjesto nezgode, koji je potom uočio kamenje na cesti te obavio čišćenje kolnika. Osim toga, iz dopisa proizlazi da je predmetnog dana u vremenu između 14,00 do 16,00 sati izvršena ophodnja predmetne dionice ceste od strane spomenutog ophodara.

31. Uvidom u izvješće o prometnoj nesreći od 28. siječnja 2020. (list 81.-82. spisa) proizlazi da je umješač evidentirao intervenciju povodom predmetne nezgode u vremenu od 22,05 do 24,00 sati, i to u vidu obavljanja čišćenja ceste od kamenja.

32. Iz ophodarskog dnevnika umješača (list 83. spisa) vidljivo je da je 28. siječnja 2020. u periodu između 14,00 do 16,00 sati obavljena ophodnja predmetne dionice ceste po ophodaru ŠT.

33. Sud je gore spomenute isprave ocijenio vjerodostojnima budući da ih stranke nisu ničim osporile, a za navesti je da su one i u skladu s preostalim dokazima koji prileže spisu.

34. Nadalje, svjedok NT u svom iskazu s ročišta od 25. travnja 2024. (list 131. spisa) naveo je da se predmetnog dana kretao prema Krapini, da je bila noć i padala je kiša, kao i da se tom prilikom neposredno prije nezgode kretao u koloni vozila budući da je autocesta bila zatvorena, pa su sva vozila bila preusmjerena na državnu cestu. Naveo je da se tom prilikom kretao brzinom od 40-50 km/h, da se ispred njega u koloni nalazio kamion, da je udaljenost između njega i kamiona bila oko 50 metara, kao i da je u jednom trenutku ispred njegovog vozila, po prolasku kamiona, pao kamen na kojeg je on naletio. Istaknuo je da se nakon naleta na kamen njegovo vozilo nastavilo kretati svega nekoliko metara te se potom ugasilo. Istaknuo je da sve do samog naleta nije uočio kamen na cesti jer je padala kiša, s time da je imao upaljena kratka svjetla na vozilu budući da su se iz suprotnog smjera kretala druga vozila.

35. Sud je u cijelosti prihvatio iskaz navedenog svjedoka budući da ima neposredna saznanja o pravno-relevantnim činjenicama u ovoj pravnoj stvari te je iskazivao objektivno, logično i uvjerljivo. Također, ukazuje se da je iskaz svjedoka u bitnome suglasan i u skladu s materijalnim dokazima izvedenim tijekom postupka, posebice ispravama dostavljenim uz policijski spis.

36. Svjedok ŠT je u svom iskazu od 25. travnja 2024. (list 132. spisa) potvrdio da je ispunio i potpisao izvješće o prometnoj nesreći od 28. siječnja 2020. (list 81.-82. spisa) te ophodarski dnevnik (list 83. spisa). Naveo je da je on predmetnog dana vršio ophodnju navedene dionice ceste te da nije primijetio da bi se tada bilo što nalazilo na cesti, a ujedno je istaknuo da se odronjavanje kamenja na cesti ne može predvidjeti.

37. Sud je u cijelosti prihvatio iskaz navedenog svjedoka budući da je u skladu s ispravama koje prileže spisu.

38. Stoga, na temelju iskaza ophodara i gore analiziranih dokaza sud je zaključio da je ophodar umješača ŠT obavio redovnu ophodnju predmetne dionice ceste u razdoblju od 14,00 do 16,00 sati, kao i da prilikom obavljanja redovne kontrole nije uočio nikakvo kamenje na cesti. Također, utvrđeno je da je ophodar po dojavi o prometnoj nezgodi u vremenu između 22,05 i 24,00 sati izvršio intervenciju u vidu čišćenja ceste od kamenja.

39. Iz nalaza i mišljenja vještaka od 16. listopada 2024. (list 148. -154. spisa) proizlazi da je vještak utvrdio da je mjesto naleta vozila na nakupinu kamenja na kolniku bilo na desnoj strani kolnika državne ceste DC1 neposredno prije nailaska u tunel Đurmanec. Vještak je za analizu dinamike kretanja uzeo u obzir iskaz svjedoka, pri čemu je koristio njegovu prosječnu brzinu kretanja od 45 km/h, uslijed čega je zaključio da je njegov zaustavni put iznosio oko 24,2 metara ili vremenski oko 2,5 sekundi. S time u vezi, vještak je utvrdio da je vozač u uvjetima noćne vožnje s uključenim kratkim svjetlima ima mogućnost uočavanja niskih prepreka na udaljenosti ne većoj od 17,5 metara od prepreke, pa da do naleta ne bi došlo da se u konkretnom slučaju kretao brzinom jednakoj ili manjoj od 40 km/h.

40. Vještak je ujedno utvrdio da je uslijed navedenog događaja nastala šteta na vozilu, odnosno, da je bilo potrebno zamijeniti prednju i srednju rešetku branika vozila, zaštitu, hladnjak i korito motora, alternator, kompresor klima uređaja s cijevi, odvodno crijevo rashladne tekućine, prednji i srednji dio prednjeg branika, poprečni nosač, kućište radilice donje, nosač generatora, hladnjak ulja motora i prednabijenog zraka te cijev hladnjaka zraka.

41. Konačno, vještak je usporedbom računa popravka s izvidom štete zaključio da su svi predviđeni auto dijelovi za ugradnju i popravak, kao i radni sati, u skladu s izvidom štete, kao i da su realno obračunati prema važećim normama i cijenama u Republici Hrvatskoj, slijedom čega je obračunao da visina štete iznosi 6.263,56 eura.

42. Na ročištu od 21. siječnja 2025., vještak je u cijelosti ostao kod svog nalaza i mišljenja, a stranke nisu imale pitanja za vještaka.

43. Sud je u cijelosti prihvatio nalaz i mišljenje vještaka ocijenivši ga jasnim, argumentiranim, objektivnim i sačinjenim u skladu s pravilima struke. Stranke nisu imale primjedbi na nalaz i mišljenje vještaka, niti su predlagale obnovu vještačenja po novom vještaku.

44. Stoga, sud je na temelju nalaza i mišljenja vještaka zaključio da je do štetnog događaja došlo na način da je vozač osiguranog vozila neposredno prije nailaska u tunel Đurmanec naletio na nakupinu kamenja na kolniku državne ceste, pri čemu je nastala materijalna šteta na vozilu te je bilo potrebno izvršiti popravak i zamjenu dijelova vozila, s time da su svi predviđeni dijelovi za popravak i ugradnju, kao i radni sati, obračunati u skladu s izvidom štete, te prema važećim normama i cijenama u Republici Hrvatskoj.

45. Također, sud je na temelju provedenog dokaznog postupka, a posebno povezujući nalaz i mišljenje vještaka s policijskim ispravama, utvrdio da se vozač tog vozila neposredno prije naleta na odron kamenja kretao brzinom od oko 45 km/h, koja brzina u konkretnom slučaju po stavu ovog suda predstavlja primjerenu brzinu, pri čemu se napominje da je ograničenje brzine na tom dijelu ceste bilo ograničeno na 60 km/h, kao i da vozač u konkretnom slučaju nije imao mogućnost izbjegavanja naleta, ovo iz razloga jer bi nalet bio izbjegnut da je brzina vozila bila jednaka ili manja od 40 km/h.

46. Slijedom navedenog, a obzirom da spisu predmeta ne prileže dokazi koji bi upućivali na protupropisno ponašanje vozača, to je zaključeno da je uzrok nastanka štetnog događaja kamenje na kolniku i da vozač nije imao mogućnost izbjegavanja naleta jer ga nije vidio budući da je ispred njega bila kolona vozila te su bili prisutni noćni uvjeti na cesti, a vozač se pritom kretao primjerenom brzinom.

47. Slijedom navedenog, protivno stavu tuženika, ovaj sud smatra da vozač ni na koji način nije odgovoran za nastanak štete, niti je doprinio nastanku štete.

48. Prema odredbi članka 2. stavak 1. točka 3. Zakona o cestama ("Narodne novine" broj 84/11., 18/13., 22/13., 54/13., 148/13., 92/14., 110/19. - na snazi u vrijeme štetnog događaja; dalje: ZC), državne ceste su javne ceste koje imaju funkciju povezivanja Republike Hrvatske u europski prometni sustav, ostvarivanja kontinuiteta E-ceste prometnog povezivanja regija Republike Hrvatske, prometnog povezivanja sjedišta županija međusobno, povezivanja sjedišta županija s većim regionalnim sjedištima susjednih država, omogućavanja tranzitnog prometa, koje čine cestovnu okosnicu velikih otoka i kojima se ostvaruje kontinuitet državnih cesta kroz gradove, a koje su razvrstane kao državne ceste sukladno tom Zakonu.

49. Prema odredbi članka 17. stavak 1. ZC-a, javne ceste se planiraju, projektiraju, grade, rekonstruiraju i održavaju, među ostalom, na način da omogućuju sigurno prometovanje svih sudionika u prometu, kao i sukladnost javnih cesta s drugim zahvatima u prostoru i s okolišem kroz koji se protežu.

50. Odredbom članka 82. stavak 1. ZC-a propisano je da tuženik upravlja državnim cestama, gradi ih, rekonstruira i održava, a sukladno odredbama točke III. Odluke o razvrstavanju javnih cesta ("Narodne novine" broj 103/18.), cesta D1 razvrstana je u državnu cestu.

51. Odredbom članka 6. stavci 1. -2. Zakona o sigurnosti prometa na cestama ("Narodne novine" broj 67/08., 48/10., 74/11., 80/13., 158/13., 92/14., 64/15., 108/17., 70/19.) propisano je da se ceste, kao osnova na kojoj se odvija promet, moraju projektirati, izgrađivati, opremati, održavati i štititi tako da odgovaraju svojoj namjeni i zahtjevima sigurnosti prometa u skladu s odredbama posebnog zakona i propisima donesenim na temelju toga zakona. Pravna ili fizička osoba obrtnik nadležna za održavanje ceste dužna je voditi brigu i poduzimati primjerene mjere glede omogućavanja odvijanja sigurnog i nesmetanog prometa.

52. Na temelju odredbe članka 2. Pravilnika o održavanju cesta ("Narodne novine" broj 90/14.; dalje: Pravilnik) upravitelji cesta u obvezi su osigurati da se ceste se održavaju na način da se prilikom održavanja omogući siguran promet na njima, da se očuvaju temeljna svojstva i poboljšaju njihove prometne, tehničke i sigurnosne značajke, zaštite od štetnog utjecaja cestovnog prometa, te da se očuva njihov okoliš i uredan izgled.

53. S time u vezi, sukladno odredbi članka 30. Pravilnika, upravitelj ceste u obvezi je osigurati da izvođač radova održavanja ceste sve sastavne dijelove javne ceste očisti na način da odstrani sve što može utjecati na sigurnost prometa, njegovu funkcionalnost i uređeni izgled ceste te zaštitu okoliša, a upravitelj ceste ujedno je u obvezi osigurati da izvođač radova održavanja ceste pokose usjeka, zasjeka i nasipa održava tako da osigura zadani nagib i oblik, da je na njima stalno osiguran ili odstranjen nestabilni materijal, te da su tehničke i biološke zaštitne mjere (zaštitna vegetacija, zaštitne mreže te druge naprave i mjere za zadržavanje nestabilnog materijala) u takvom stanju da je osigurana učinkovita zaštita pokosa i ceste (članak 24. Pravilnika).

54. S obzirom da je u konkretnom slučaju došlo do odrona kamenja na kolnik državne ceste, koje kamenje je otpalo sa pećine iznad koje se nalazi šuma van zapadnog ruba kolnika, kao i da je navedeni odron kamenja, odnosno pojava kamenja na kolniku, u direktnoj uzročno-posljedičnoj vezi s nezgodom, ovaj sud zaključuje kako je tuženik odgovoran za štetu jer je u vrijeme predmetnog štetnog događaja sukladno gore citiranim zakonskim odredbama bio dužan osigurati neometan i siguran promet na javnim cestama, a što nije učinio.

55. Naime, budući da je do odrona kamenja došlo na dijelu kolnika ceste na kojem cesta prolazi kroz tunel, a uz čiji zapadni rub se nalazi pećina, dok iz stanja spisa ne proizlazi da je tuženik na mjestu štetnog događaja postavio zaštitnu ogradu uz rub ceste ili zaštitnu mrežu preko pećine na zapadnom rubu kolnika koja bi sprječavala predmetne odrone (niti je tuženik iznio tu činjenicu), proizlazi da je tuženik propustio poduzeti predviđene radnje i zaštitne mjere za održavanje javne ceste, a posebno održavanje pokosa u smislu članka 24. Pravilnika na način da na njima stalno osigura nestabilni materijal (kamenje), odnosno da osigura učinkovitu zaštitu pokosa i ceste. Osim toga, s obzirom da se u trenutku nezgode na cesti nalazilo rasipano kamenje, proizlazi da tuženik nije postupio niti prema članku 30. Pravilnika budući da nije osigurao da izvođač radova održavanja ceste očisti sve sastavne dijelove javne ceste na način da odstrani sve što može utjecati na sigurnost prometa.

56. Premda je tuženik u spis dostavio ophodarske dnevnike kao dokaz da su ophodari ugovornog izvođača radova održavanja ceste predmetnog dana vršili ophodnju predmetne dionice, to ga ne oslobađa od odgovornosti od štete jer je tuženik dužan održavati javne ceste za siguran promet vozača kao što je odron kamenja na cesti. Naime, sama činjenica što je ophodarska služba izvršila izvršila redovnu ophodnju mjesta štetnog događaja otprilike šest sati prije naleta vozača na odron kamenja ne upućuje na nepostojanje propusta u održavanju državne ceste. Teret dokaza da su poduzete sve radnje radi odvijanja nesmetanog prometa bio je na tuženiku, a tuženik navedeno nije dokazao (slično i Visoki trgovački sud Republike Hrvatske u svojoj odluci, poslovni broj Pž-3597/2023-2 od 2. rujna 2024.).

57. Stoga, tužitelj je dokazao da su se ispunile kumulativne pretpostavke odgovornosti tuženika za štetu u smislu odredbe članka 1045. ZOO-a, i to subjekte odgovornosti za štetu (štetnika i oštećenika), štetnu radnju, štetu, uzročno-posljedičnu vezu te protupravnost štetne radnje u objektivnom smislu, a krivnja štetnika se predmnijeva, dok tuženik nije dokazao da bi šteta nastala bez njegove krivnje.

58. Slijedom iznesenog, s obzirom da tuženik upravlja državnom cestom i da ju je bio u obvezi održavati na način koji omogućava siguran promet, tuženik je na temelju odredbe članka 82. stavak 1. ZC-a i članka 6. stavaka 1.-2. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, u vezi s člankom 963. stavak 1. ZOO-a, dužan isplatiti tužitelju nastalu štetu u utuženom iznosu, a koja odgovara visini štete koju je vještak utvrdio u svom nalazu i mišljenju.

59. Tužitelj ima pravo i na zakonske zatezne kamate od prvog sljedećeg dana od izvršene isplate, dakle od 5. ožujka 2020. pa do isplate. Naime, odluka o zakonskoj zateznoj kamati temelji se na odredbi članka 29. stavak 1. ZOO-a, prema kojoj dužnik koji zakasni s ispunjenjem novčane obveze duguje, osim glavnice, i zakonsku zateznu kamatu po stopi utvrđenoj zakonom, kao i odredbi članka 183. stavka 1. i članka 1086. ZOO-a prema kojoj se obveza naknade štete smatra dospjelom od trenutka nastanka štete, dok prema odredbi članka 300. stavak 1. ZOO-a, rok određen u danima počinje teći prvog dana poslije događaja od kojega se rok računa.

60. Odluka o visini stope zateznih kamata donesena je na temelju odredbe članka 29. stavak 2. ZOO-a te članaka 2. i 5. Zakona o izmjenama Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine "broj" 114/22.), članka 1. Uredbe o izmjeni Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine "broj" 156/22.) te članka 1. Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" broj 155/23) za ostale odnose budući da je riječ o izvanugovornom obveznom odnosu.

61. Slijedom navedenog, odlučeno je kao pod točkom I. izreke presude. 62. Odluka o troškovima parničnog postupka temelji se na odredbama članka 151., članka 154. stavka 1. i 2., članka 155. te članka 164. stavka 2. ZPP-a budući da je tužitelj u cijelosti uspio u parnici, dok je visina naknade troškova za rad odvjetnika odmjerena na temelju Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine" broj 138/23.; dalje: Tarifa), Zakona o sudskim pristojbama ("Narodne novine" broj 118/18., 51/23., dalje: ZSP) te Uredbe o tarifi sudskih pristojbi ("Narodne novine" broj 37/23.).

63. Stoga, tužitelju su kao potrebni priznati troškovi zastupanja po odvjetniku, primjenjujući pritom Tbr. 52.1. i Tbr. 54. Tarife, i to za sastav tužbe u iznosu od 21. lipnja 2022. u iznosu od 200,00 eura (Tbr. 7.1. Tarife), za sastav obrazloženog podneska od 5. siječnja 2024. kojim se očituje na navode iz odgovora na tužbu u iznosu od 200,00 eura (Tbr. 8.1. Tarife), za zastupanje na ročištima od 16. siječnja 2024. i 25. travnja 2024. u iznosu od 200,00 eura za svako ročište (Tbr. 9.1. Tarife), za sastav obrazloženog podneska od 22. listopada 2024. u iznosu od 200,00 eura (Tbr. 8.1. Tarife) te za zastupanje na ročištu od 23. siječnja 2025. u iznosu od 200,00 eura (Tbr. 9.1. Tarife), što sve uvećano za PDV po stopi od 25% (Tbr. 46. Tarife) iznosi ukupno 1.500,00 eura.

64. Tužitelj ima pravo i na naknadu troškova na ime plaćenog predujma za prometno vještačenje u iznosu od 400,00 eura (potvrda s lista 143. spisa).

65. Tužitelj ujedno ima i pravo na trošak sudske pristojbe za tužbu u plaćenom iznosu od 48,11 eura te na trošak sudske pristojbe za presudu u iznosu od 96,22 eura, sukladno odredbi članka 1. stavak 1. ZSP-a i Tar. br. 1. stavka 1. i Tar. br. 2. stavka 1. Uredbe o tarifi.

66. Stoga, tužitelj u konačnici ima pravo na naknadu troškova parničnog postupka u ukupnom iznosu od 2.044,33 eura.

67. Na troškove parničnog postupka tužitelj ima pravo i na zakonsku zateznu kamatu po stopi propisanoj odredbom članka 29. stavak 2. Zakona o obveznim odnosima ZOO-a za ostale odnose, koja, teče od 5. ožujka 2025., kao dana donošenja prvostupanjske presude, pa do isplate, sve sukladno odredbi članka 151. stavak 3. ZPP-a.

68. S druge strane, tužitelju nije priznat trošak sastava podneska 28. ožujka 2024. u iznosu od 200,00 eura, uvećano za PDV, kojim dostavlja i citira sudsku praksu, iz razloga što navedeni podnesak nije bio potreban za vođenje ove parnice (članak 155. ZPP-a).

69. Tužitelj nema pravo niti na naknadu troškova za "ostalo - (izdaci tijekom postupka)" u iznosu od 21,98 eura jer u smislu odredbe članka 164. stavak 2. ZPP-a nije dokazao nastanak tih troškova, niti po osnovi (budući da nije određeno naznačio na što se oni odnose), niti po visini.

70. Stoga, tuženik nema pravo na naknadu troškova parničnog postupka u ukupnom iznosu od 271,98 eura sa zakonskim zateznim kamatama.

71. Slijedom navedenog, o troškovima parničnog postupka odlučeno je kao u točkama II. i III. izreke presude.

U Zagrebu 5. ožujka 2025.

Sudac:

Goran Iskra

Nacrt odluke izradila:

Stella Vujković, sudska savjetnica

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude stranka može podnijeti žalbu Visokom trgovačkom sudu Republike Hrvatske u roku od petnaest dana od dana kada se smatra da joj je dostava presude obavljena, odnosno od dana kada je održano ročište na kojem se presuda objavljuje (za stranku koja je bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje) odnosno u roku od petnaest dana od dana dostave prijepisa presude (za stranku koja nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje). Žalba se predaje ovom sudu u elektroničkom obliku putem informacijskog sustava. Presuda ili rješenje kojim se završava spor u postupku u sporovima male vrijednosti može se pobijati samo zbog pogrešne primjene materijalnog prava i zbog bitnih povreda odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. ZPP-a, osim zbog povrede iz članka 354. stavka 2. točke 3. ZPP-a (članak 467. stavak 1. ZPP-a). Nepravovremenu, nepotpunu ili nedopuštenu žalbu odbacit će rješenjem sudac pojedinac, odnosno predsjednik vijeća prvostupanjskog suda bez održavanja ročišta (članak 358. stavak 1. ZPP-a).