REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI PREKRŠAJNI SUD U ZAGREBU

Zagreb, Avenija Dubrovnik 8

Broj: Pp-1735/2025-4

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski prekršajni sud u Zagrebu, po sutkinji toga suda Vlatkici Jurić, uz sudjelovanje Štefice Meštrović, kao zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okrivljenika LO, zbog djela prekršaja iz članka 59. stavak 1. točka 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama («Narodne novine» broj 67/08, 74/11, 80/13, 92/14, 64/15, 108/17, 70/19, 42/20, 114/22 i 133/23), kažnjivo po članku 59. stavak 5. istog Zakona, odlučujući po prigovoru okrivljenika na obavezni prekršajni nalog PU zagrebačke, II postaje prometne policije, broj: 211-07/24-2/50003 od 10. studenog 2024. godine, nakon ispitivanja okrivljenika u žurnom postupku dana 05. ožujka 2024. godine, istoga dana objavio je da

p r e s u d i o

j e

I Okrivljenik: ĆO, OIB [osobni identifikacijski broj], sin L i Ć, rođen **.**.1961. u [adresa], s prebivalištem u [adresa], državljanin RH, obrtnik, s primanjima u iznosu od oko 1.500,00 eura, oženjen, otac jednog djeteta, VSS, lošeg imovnog stanja, prekršajno osuđivan, kazneno neosuđivan, ne vodi se drugi prekršajni niti kazneni postupak

k r i v  j e

što je dana 10. studenog 2024. u 14,22 sati u Zagrebu, upravljao osobnim automobilom [registarska oznaka] kolnikom ulice Ilica u smjeru istoka i dolaskom do raskrižja s ulicom Trg hrvatskih obrambenih snaga gdje se prometom upravlja semaforima, nije zaustavio vozilo na znak crvenog svjetla na semaforu za svoj smjer kretanja,

dakle, protivno obvezi, propustio je zaustaviti vozilo na znak crvenog svjetla na semaforu za svoj smjer kretanja,

čime je počinio djelo prekršaja iz članka 59. st. 1. toč. 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, kažnjivo po čl. 59. st. 5. istog Zakona,

pa mu se temeljem citiranog propisa, uz primjenu čl. 37. Prekršajnog zakona

i z r i č e

NOVČANA KAZNA u iznosu od 250,00 eura (dvjesto pedeset eura) Temeljem odredbe članka 33. stavak 11. Prekršajnog zakona, okrivljenik je obvezan platiti novčanu kaznu u korist Državnog proračuna na račun naveden u priloženom predlošku uplatnice, u roku 15 dana po primitku ove presude jer će se u protivnom postupiti po odredbama članka 34. Prekršajnog zakona.

Ako okrivljenik u roku koji mu je određen za plaćanje novčane kazne uplati dvije trećine izrečene novčane kazne u korist Državnog proračuna, prema priloženom predlošku uplatnice, smatrat će se da je novčana kazna u cijelosti uplaćena.

II Temeljem odredbe članka 139. stavak 6. u svezi članka 138. stavak 2. točka 4. Prekršajnog zakona, okrivljenika se u cijelosti oslobađa plaćanja troškova prekršajnog postupka.

Obrazloženje

1. Tužitelj, PU zagrebačka, II postaja prometne policije, izdao je obavezni prekršajni nalog protiv okrivljenika zbog djela prekršaja činjenično opisanog i pravno označenog u izreci ove presude.

2. Temeljem odredbe članka 238. stavak 9. Prekršajnog zakona, povodom pravodobnog prigovora okrivljenika kojim poriče počinjenje prekršaja, pobijani obavezni prekršajni nalog stavljen je izvan snage i proveden prekršajni postupak.

3. Okrivljenik je iskazao da se smatra krivim i prekršajno odgovornim te je u svojoj obrani priznao da je dana 10. studenog 2024. godine u 14,22 sati u Zagrebu, upravljao osobnim automobilom [registarska oznaka] kolnikom ulice Ilica u smjeru istoka i dolaskom do raskrižja s ulicom Trg hrvatskih obrambenih snaga, gdje se prometom upravlja semaforima, nije zaustavio vozilo na znak crvenog svjetla na semaforu za svoj smjer kretanja. Žali zbog počinjenog djela prekršaja. Vozačka dozvola mu je neophodna radi obavljanja posla.

5. Nakon provedenog žurnog postupka, cijeneći obranu i izričito priznanje okrivljenika, nedvojbeno je utvrđeno da je okrivljenik doista počinio djelo prekršaja na način i pod uvjetima kako je to navedeno u izreci presude te da je prekršajno odgovoran pa ga je za počinjeno djelo valjalo proglasiti krivom i sankcionirati.

6. Prilikom izbora vrste prekršajne sankcije sutkinja je uzela u obzir sve relevantne okolnosti koje se odnose na stupanj krivnje, opasnost djela u njegovim objektivnim i subjektivnim komponentama i počinitelja djela, uvažavajući pri tome svrhu prekršajne sankcije.

7. Primjenjujući institut ublažavanja kazne i odmjeravajući novčanu kaznu u izrečenom iznosu sutkinja je prvenstveno pošla od činjenice da je okrivljenik kritične zgode postupio svjesnim nehajem lakomisleno smatrajući, iako svjestan da može počiniti prekršaj, da se to neće dogoditi te da počinjenim prekršajem nije nastala teža posljedica. Uzimajući u obzir kao posebno izražene olakotne okolnosti primjereno ponašanje okrivljenika tijekom postupka i njegovo loše imovinsko stanje, sutkinja smatra kako se svrha kažnjavanja može postići i blažom kaznom od zakonom propisane pa je okrivljeniku umjesto kazne u propisanom iznosu izrekla kaznu ispod propisane najmanje mjere, u uvjerenju da će se u konkretnom slučaju i tako ublaženom kaznom postići svrha kažnjavanja.

8. Kao olakotno uzeta je u obzir okolnost da je okrivljenik iskreno priznao počinjenje djela prekršaja i izrazio žaljenje, dok od otegotnih okolnosti koje bi utjecale da kazna bude stroža, sutkinja nije našla ništa.

9. Cijeneći cjelokupni činjenični supstrat konkretnog slučaja i vrednujući učinjeno djelo prekršaja u kontekstu težine povrede pravnog poretka, stupnja krivnje počinitelja i opasnosti počinjenog djela, sutkinja je uvjerenja da će se upravo ovako izrečenom kaznom postići svrha kažnjavanja, kako u smislu specijalne prevencije u odnosu na okrivljenika, od kojeg se očekuje da se ubuduće kloni i suzdržava od takvih načina ponašanja, tako i u smislu opće prevencije, djelujući na druge glede zauzimanja njihovog negativnog stava u odnosu na takva društveno nepoželjna i neprihvatljiva ponašanja.

10. Odluka o presumpciji uplate novčane kazne u cijelosti, ukoliko okrivljenik u roku od 15 dana, kao paricijskom roku, uplati dvije trećine odmjerene novčane kazne, temelji se na odredbi članka 152. stavak 3. Prekršajnog zakona.

11. Okrivljenik je oslobođen plaćanja troškova postupka u paušalnom iznosu jer se takva odluka u konkretnom slučaju smatra opravdanom, budući je okrivljenik lošeg imovnog stanja i troškove ne bi mogao naknaditi bez štete za svoje nužno uzdržavanje.

12. Prema okrivljeniku nije primijenjena zaštitna mjera zabrane upravljanja motornim vozilom B kategorije, jer inkriminirano ponašanje, po ocjeni ovog Suda, ne predstavlja takvo ugrožavanje ostalih sudionika u prometu koje bi upućivalo na opasnost da će okrivljenik ponovno počiniti takav prekršaj. Nadalje, okrivljenik je priznao prekršajno djelo, za isto je izrazio kajanje, svjestan je svoje odgovornosti te stoga ima kritičan odnos prema ovom prekršajnom djelu. Po ocjeni ovog Suda, sve naprijed navedene okolnosti ne upućuju na potrebu i nužnost primjene zaštitne mjere zabrane upravljanja motornim vozilom „B“ kategorije kako bi se okrivljenika spriječilo da ponovno počini takav prekršaj, već se svrha kažnjavanja, odnosno specijalna prevencija može postići i samim izricanjem novčane kazne.

Zagreb, 05. ožujka 2025.

Zapisničarka

Sutkinja

Štefica Meštrović

Vlatkica Jurić

Ova presuda pravomoćna je dana 05. ožujka 2025. godine.

Dostavna naredba:

1. Okrivljeniku – ovdje

2. Tužitelju – PU zagrebačka, II postaja prometne policije

3. Pismohrana – ovdje.