Republika Hrvatska

Općinski sud u Splitu

Gundulićeva 27

21000 Split

Pr-1454/2022-15

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Splitu, po sutkinji tog suda Katici Bojčić Vidović, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužiteljice AL, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], koju zastupa punomoćnica Martina Radić Šunjić, odvjetnica u Splitu, protiv tuženika Kliničkog bolničkog centra Split, OIB:51401063283, 21000 Split, Spinčićeva 1, radi isplate, nakon održane usmene i javne glavne rasprave, zaključene dana 10. veljače 2025. u nazočnosti zamjenice punomoćnice tužiteljice i punomoćnika tuženika, dne 5. ožujka 2025.

p r e s u d i o  j e

I/ Dužan je tuženik, u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe, isplatiti tužiteljici razliku manje isplaćene naknade bruto plaće od one koju je trebao isplatiti po osnovi dodataka na plaću, te po osnovi naknade plaće za vrijeme korištenja godišnjih odmora i bolovanja, za razdoblje od 01.travnja 2017.g. do 31. prosinca 2023.g. u ukupnom iznosu od 403,72 € sa

- zakonskom kamatom koja na iznos od 12,80 EUR teče od 15. svibanj 2017.

- zakonskom kamatom koja na iznos od 6,02 EUR teče od 15. lipanj 2017.

- zakonskom kamatom koja na iznos od 40,35 EUR teče od 15. srpanj 2017.

- zakonskom kamatom koja na iznos od 30,11 EUR teče od 15. kolovoz 2017.

- zakonskom kamatom koja na iznos od 29,80 EUR teče od 15. rujan 2017.

- zakonskom kamatom koja na iznos od 16,98 EUR teče od 15. listopad 2017.

- zakonskom kamatom koja na iznos od 12,49 EUR teče od 15. siječanj 2018.

- zakonskom kamatom koja na iznos od 8,79 EUR teče od 15. veljača 2018.

- zakonskom kamatom koja na iznos od 93,65 EUR teče od 15. ožujak 2018.

- zakonskom kamatom koja na iznos od 5,57 EUR teče od 15. svibanj 2018.

- zakonskom kamatom koja na iznos od 6,53 EUR teče od 15. lipanj 2018.

- zakonskom kamatom koja na iznos od 6,02 EUR teče od 15. srpanj 2018.

- zakonskom kamatom koja na iznos od 13,71 EUR teče od 15. kolovoz 2018.

- zakonskom kamatom koja na iznos od 7,31 EUR teče od 15. rujan 2018.

- zakonskom kamatom koja na iznos od 10,56 EUR teče od 15. siječanj 2019.

- zakonskom kamatom koja na iznos od 2,79 EUR teče od 15. srpanj 2019.

- zakonskom kamatom koja na iznos od 5,82 EUR teče od 15. listopad 2019.

- zakonskom kamatom koja na iznos od 0,55 EUR teče od 15. prosinac 2019.

- zakonskom kamatom koja na iznos od 27,61 EUR teče od 15. ožujak 2020.

- zakonskom kamatom koja na iznos od 7,00 EUR teče od 15. travanj 2020.

- zakonskom kamatom koja na iznos od 5,49 EUR teče od 15. lipanj 2020.

- zakonskom kamatom koja na iznos od 0,19 EUR teče od 15. srpanj 2020.

- zakonskom kamatom koja na iznos od 2,60 EUR teče od 15. rujan 2020.

- zakonskom kamatom koja na iznos od 0,29 EUR teče od 15. prosinac 2020.

- zakonskom kamatom koja na iznos od 9,59 EUR teče od 15. prosinac 2021.

- zakonskom kamatom koja na iznos od 0,67 EUR teče od 15. siječanj 2022.

- zakonskom kamatom koja na iznos od 13,80 EUR teče od 15. veljača 2022.

- zakonskom kamatom koja na iznos od 21,10 EUR teče od 15. ožujak 2022.

- zakonskom kamatom koja na iznos od 0,56 EUR teče od 15. svibanj 2022.

- zakonskom kamatom koja na iznos od 4,59 EUR teče od 15. rujan 2022.

- zakonskom kamatom koja na iznos od 0,38 EUR teče od 15. listopad 2022.

do isplate, koja se zakonska kamata na navedene iznose do 31.12.2022. obračunava po stopi u skladu sa odredbom čl.29.st.2. ZOO-a (''NN'' 35/05, 41/08, 78/15, 29/18, 126/21), a od 1.1.2023. pa do 31.12.2023. po stopi iz izmijenjene odredbe čl.29.st.2. ZOO-a (''NN'' 114/22), te Uredbe o izmjeni ZOO-a (''NN'' 156/22), i to po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na odnose iz trgovačkih ugovora i ugovora između trgovca i osobe javnog prava na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za osam postotnih poena, a u ostalim odnosima za tri postotna poena, a od 1. 1. 2024. do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi 1. srpnja te godine, a koja referentna stopa je kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke.

II/ Dužan je tuženik, u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe, isplatiti tužiteljici parnični trošak u iznosu od 952,95 eura na račun punomoćnice tužitelja odvjetnice Martine Radić Šunjić koji se kod OTP banke d.d. vodi pod brojem IBAN: [broj bankovnog računa], sa kamatama koje teku od 5. ožujka 2025. do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi 1. srpnja te godine, a koja referentna stopa je kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke.

Obrazloženje

1.Tužiteljica je dne 14. travnja 2022. podnijela ovom sudu tužbu protiv tuženika radi isplate. U tužbi se navodi da je zaposlena kod tuženika pri Službi za čišćenje bolničkog prostora, te da joj je tuženik zbog pogrešnog načina obračuna u posljednjih pet godina pogrešno obračunao i isplatio naknadu plaće i to s osnova prekovremenog rada za rad noću, subotom i nedjeljom, u drugoj smjeni, dodatka za otežane uvjete rada na osnovnu plaću za sve odrađene sate rada, dodatka za iznimnu odgovornost za život i zdravlje ljudi za sve odrađene sate, te naknade za vrijeme korištenja godišnjeg odmora i bolovanja, a pri tome pozivajući se na Zakon o radu, Kolektivni ugovor za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja, Dodatke Kolektivnom ugovoru za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja, te Temeljni kolektivni ugovor za službenike i namještenike. Temeljem prednjeg, tužiteljica potražuje od tuženika, a nakon konačnog preciziranja tužbenog zahtjeva u podnesku od 12. prosinca 2024., isplatu iznosa od 403,72 eura s pripadajućim kamatama od dospijeća svakog pojedinog iznosa do isplate, sve uz potraživanje troškova postupka sa zakonskim zateznim kamatama od presuđenja do isplate.

2. U odgovoru na tužbu danoj na ročištu od 4. ožujka 2024. tuženik navodi kako osporava osnovu i visinu tužbenog zahtjeva.

3. Tijekom postupka sud je proveo dokaze pregledom obračunskih platnih lista, plana rada i evidencije o radnom vremenu, financijsko-knjigovodstvenim vještačenjem po stalnom sudskom vještaku za financije ZL od 22. srpnja 2024., dopune vještačenja vještaka ZL od 28. studenoga 2024. pa je na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza, kao i na temelju rezultata cjelokupno provedenog postupka donio odluku kao u izreci iz sljedećih razloga.

4. Neprijeporno je između parbenih stranaka da je tužiteljica u utuženom razdoblju radila kod tuženika pri Službi za čišćenje bolničkog prostora.

5. Prijeporna je između parbenih stranaka osnovanost i visina tužbenog zahtjeva.

6. Ovaj sud smatra tužbeni zahtjev osnovanim.

7. Predmet spora je zahtjev tužiteljice za isplatu razlike manje isplaćene plaće s osnove neisplaćenog dodatka za prekovremeni rad za rad noću, subotom i nedjeljom, u drugoj smjeni, te blagdanom temeljem odredbi čl. 49. KU/18, dodatka za otežane uvjete rada temeljem odredbe čl. 55. KU/18 i Dodatka II KU/19, te za isplatu razlike naknade plaće za vrijeme korištenja godišnjeg odmora i bolovanja, a sve zbog pogrešnog načina obračuna naknade plaće za godišnji odmor i bolovanje.

8. Vještačenjem po stalnom sudskom vještaku za financije ZL od 28. studenoga 2024. utvrđeno je kako je tužiteljici ispravno evidentirana satnica rada, te kako su u obračunima plaća ispravno izračunavani osnovica i dodatci na plaću za redovno radno vrijeme, međutim, niti za jedan mjesec u razdoblju tužbe do travnja 2020. nisu obračunavani dodatci za posebne uvjete rada za sate provedene u prekovremenom radu. Od travnja 2020. tužiteljica gotovo da nije niti radila prekovremeno. U odnosu na vrijeme provedeno u prekovremenom radu subotom, nedjeljom, noću, blagdanom i drugoj smjeni isto nije, osim u pojedinim mjesecima jasno evidentirano u evidenciji radnog vremena niti je zasebno plaćano što je vidljivo iz platnih lista, stoga je vještak u Tablici 1. obračunao iznose neisplaćenih dodataka na plaću za prekovremene sate po mjesecima rada. Vještak je mišljenja da u periodu obračuna plaća od travnja 2017. do ožujka 2020. tuženik kao poslodavac nije tužiteljici za sate povedene u prekovremenom radu isplaćivao dodatak na plaću za otežane uvjete rada u ukupnom iznosu 585,12 kn (=77,66 Eur); dodatke na plaću za rad u drugoj smjeni, subotom, nedjeljom i blagdanom u ukupnom iznosu 865,41 Kn (=114,86 Eur) i posljedično manje platio naknade plaće za vrijeme korištenja godišnjeg odmora u ukupnom iznosu 1.144,66 kn (=151,92 Eur), sveukupan bruto iznos 2.595,19 kn (=344,44 Eur). Mjesečni iznosi ukupno manje plaćenih dodataka i naknada na plaću su prikazani u Tablici br 3. stupac br. 6 i 7, Nalaza vještaka.

8.1. Na nalaz i mišljenje vještaka ZL, tužiteljica je imala primjedbi, dok tuženik istome nije prigovorio pa s obzirom na prigovore tužiteljice, vještak ZL u dopuni vještačenja od 28. studenoga 2024. navodi kako je prilikom izrade vještačenja izvršio uvid u priloženu dokumentaciju u spisu pa je na osnovi podataka i izvršenog obračuna mišljenja da u periodu obračuna plaća od travnja 2017. do prosinca 2023., tuženik kao poslodavac nije tužiteljici za sate povedene u prekovremenom radu isplaćivao dodatak na plaću za otežane uvjete rada u ukupnom iznosu 77,66 Eur, dodatke na plaću za rad u drugoj smjeni, sub, ned i blagdanom u ukupnom iznosu 116,61 Eur i posljedično manje platio naknade plaće za vrijeme korištenja godišnjeg odmora u ukupnom iznosu 209,44 Eur, sveukupan bruto iznos =403,72 Eur

8.2. Na dopunu vještačenja, tužitelj nije imao primjedbi, a sud vještačenje vještaka ZL kao stručno, objektivno i jasno obrazloženo, te dano u skladu s pravilima struke u cijelosti prihvaća.

9. Odredba čl. 45. KU (Narodne novine broj 29/2018) propisuje da plaću radnika čini osnovna plaća i dodaci na osnovnu plaću (stavak 1.), da osnovnu plaću radnika čini umnožak koeficijenta složenosti poslova radnog mjesta na koje je raspoređen i osnovice za izračun plaće, uvećan za 0,5 % za svaku navršenu godinu radnog staža (stavak 2.), te da su dodaci na plaću: stimulacija, dodaci za posebne uvjete rada, dodaci i uvećanja plaća (stavak 3.).

10. Prema odredbi članka 51. KU/2013, odnosno čl. 49.st.1 KU/2018 osnovna plaća radnika uvećat će se:– za rad noću 40%, – za rad subotom 25 %, – za rad nedjeljom 35 %, – za prekovremeni rad 50%,– za rad u drugoj smjeni 10%, ako radnik radi u smjenskom radu ili u turnusima. St.9.istog članka određeno je da se prekovremenim radom smatra svaki sat rada duži od predviđenog rada utvrđenog dnevnim rasporedom rada, kao i svaki sat rada duži od redovnog mjesečnog fonda radnih sati, te da redovni mjesečni fond radnih sati su sati koje radnik treba odraditi u tekućem mjesecu na bazi 40-satnog radnog tjedna. Mjesečni fond radnih sati tvori umnožak radnih dana u tekućem mjesecu s 8 sati (st.10.), a poslodavac je obvezan svakom radniku platiti prekovremeni rad (st.11.)

11. Člankom 57. st.1 i 2. KU/2013, odnosno čl. 55. st. 1. i 2. KU/2018 određeno je da radniku u djelatnosti zdravstva i zdravstvenog osiguranja na pojedinim radnim mjestima i poslovima kod kojih postoje posebni uvjeti rada, pripada pravo na dodatak na plaću, a u stavku 2. tog članka navedena su radna mjesta za koja se uvećava osnovna plaća radnicima koji rade na tim radnim mjestima (Popis radnih mjesta i poslova zdravstvenih i nezdravstvenih radnika koji imaju pravo na dodatak).

12. Dakle, gore navedena odredba članka 51. KU/2013, odnosno čl. 49. stavka 1. KU 29/2018 propisuje na koji se način obračunava naknada za prekovremeni rad – tako da se za 50 % uvećava osnovna plaća. Iz citirane odredbe ne proizlazi da radniku, koji radi na radnom mjestu s otežanim uvjetima rada, kao što je slučaj i s tužiteljicom, ne bi pripadalo pravo na uvećanje plaće iz članka 57 KU/2013, odnosno čl. 55. KU /2018 na one sate koji su ostvareni kao prekovremeni. Isključenje prava na uvećanje osnovne plaće temeljem odredbe članka 55. i 57. KU/2018 i na sate ostvarene u prekovremenom radu ne proizlazi ni iz jedne druge odredbe navedenog kolektivnog ugovora.

13. Stoga, kako tužiteljici kolektivni ugovor daje istodobno pravo na isplatu više različitih dodataka, tužiteljica ima pravo na isplatu kumulativno tih dodataka po osnovu čl. 57 KU/2013, odnosno čl. 55. KU/2018, zajedno s dodatkom za prekovremeni rad. Jedini izuzetak je zabrana kumuliranja položajnog dodatka iz odredbe čl. 56. KU 29/2018 s dodacima iz odredbe čl. 57 KU/2013, odnosno čl. 55 KU 29/2018, ali to ovdje nije slučaj. Ovaj stav suda potvrđuje i Odluka Vrhovnog suda Republike Hrvatske br. Revr-206/12 od 02. travnja 2014.g., kojom je utvrđeno da se prava radnika na dodatke kumuliraju, a dodaci na plaću odnose se kako na plaću za redovno radno vrijeme, tako i na plaću za prekovremeni rad.

13.1. Naime, isplata dodatka za prekovremeni rad, ne isključuje pravo tužiteljice na isplatu dodataka po osnovama 57 KU/2013, odnosno čl. 55. KU/2018, budući da tužiteljica i kad radi prekovremeno, također radi u svojstvu radnika koji radi u otežanim, posebnim uvjetima rada u smislu odredbe čl. 57. KU/2013, odnosno čl. 55. KU/2018. Tužiteljici pripada pravo na dodatak na plaću za posebne uvjete rada neovisno o tome je li rad ostvaren u redovnom radnom vremenu ili kao prekovremeni rad, jer ukoliko postoje otežani uvjeti rada tada oni postoje i pri redovnom i pri prekovremenom radu.

13.2. Ovo pravo tužiteljice je utvrđeno i KU i čl. 94. Zakona o radu ("Narodne novine" br. 93/14, 127/17; dalje ZR) kojom je propisano da za otežane uvjete rada, prekovremeni i noćni rad te za rad nedjeljom, blagdanom ili nekim drugim danom za koji zakonom određeno da se ne radi, radnik ima pravo na povećanu plaću. Kod toga valja naglasiti da je osnovna plaća prema KU umnožak koeficijenta složenosti poslova radnog mjesta na koje je radnik raspoređen i osnovice za izračun plaće, uvećan za 0,5 % za svaku navršenu godinu radnog staža. Dodaci na osnovnu plaću su stimulacija, dodaci za posebne uvjete rada, te dodaci i uvećanja plaće. Stoga, po mišljenju ovoga suda, utuženi dodaci tužiteljici pripadaju za efektivno odrađene sate rada, bilo kao sate redovnog mjesečnog fonda radnih sati, bilo kao prekovremene sate.

14. Nadalje, tužiteljica potražuje i naknadu plaće s naslova prekovremenog rada za rad noću, subotom, nedjeljom, u drugoj smjeni, te blagdana prema čl. 51. KU/2013, odnosno čl. 49. KU/2018, koji zahtjev je osnovan, jer kako je utvrđeno vještačenjem tužiteljici u razdoblju od travnja 2017. do prosinca 2023. nisu isplaćeni svi dodaci za rad izvan redovnog radnog vremena (subotom, nedjeljom, noću…).

15. Također, tužiteljica potražuje naknadu plaće za vrijeme korištenja godišnjeg odmora i zbog privremene nesposobnosti za rad (bolovanje, u smislu odredbi čl. 34 KU/2018), a koji zahtjevi su također osnovani. I odredbom čl. 81. ZR-a propisano je da za vrijeme korištenja godišnjeg odmora radnik ima pravo na naknadu plaće u visini određenoj kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu, najmanje u visini njegove prosječne plaće u prethodna tri mjeseca (uračunavajući sva primanja u novcu i naravi koja predstavljaju naknadu za rad).

16. Imajući u vidu prednje, valjalo je prihvatiti tužbeni zahtjev tužiteljice na isplatu ukupnog iznosa od 403,72 eura zajedno sa zakonskim zateznim kamatama, sukladno odredbi čl. 29. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“ br. 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22 i 156/22) koje teku od dospijeća svakog pojedinačnog mjesečnog iznosa, petnaestog dana u mjesecu za protekli mjesec pa do isplate (čl. 92. st. 3. ZR/14), koje kamate se ne dosuđuju na pripadajući iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak koji je sadržan u bruto iznosu temeljem odredbe čl. 45. st.1. i 2. Zakona o porezu na dohodak, kako je to tužiteljica pravilno i zatražila tužbenim zahtjevom, a kao u točki I izreke presude.

17. Odluka o parbenom trošku temelji se na odredbi čl. 154. st. 1. i čl. 155. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj: 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 25/13 , 89/14, 70/19, 80/22 i 114/22 - drugdje u tekstu ZPP-a), te Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine“ br. 142/12, 103/14, 118/14, 107/15, 37/22, 126/22 i 138/23; dalje Tarifa) pa tužiteljici koja je u cijelosti uspjela u postupku dosuđen je trošak i to: za sastav tužbe 50 bodova, za sastav podneska od 6. kolovoza i 12. prosinca 2024. po 50 bodova, za zastupanje na ročištima od 4. ožujka i 10. veljače 2025. po 50 bodova, za pristup ročištu za objavu i uručenje presude 25 bodova, što pomnoženo s vrijednošću boda od 2 eura iznosi 550,00 eura, na ime PDV-a iznos od 137,50 eura, te na ime troškova financijskog vještačenja iznos od 265,45 eura, ukupno iznos od 952,95 eura, a koji trošak će se isplatiti na žiro račun punomoćnika tužiteljice, s pripadajućom zakonskom zateznom kamatom počevši od 5. ožujka 2025., kao dana presuđenja, do isplate.

17.1. Naime, prema odredbi čl. 94. st.1. ZPP-a opseg punomoći određuje stranka, a u smislu odredbe čl. 95. st. 1. toč. 3. ZPP-a punomoćnik poduzima sve radnje za zastupanog pa je tako ovlašten od protivne stranke primati dosuđene troškove u ime i za račun zastupanog. Radi se o ovlaštenju propisanom u zakonu.

17.2. U punomoći od 6. veljače 2023. stranka (tužiteljica) je izričito ovlastila punomoćnika da prima novčane tražbine (prima novac i novčane vrijednosti i o tome izdaje potvrde), dakle i dosuđene troškove parničnog postupka na svoj račun radi čega se ukazuju neutemeljenim prigovori tuženika kako punomoćnik tužiteljice nema zakonsku osnovu za primanje dosuđenih troškova na broj svog računa.

U Splitu 5. ožujka 2025.

Sutkinja

Katica Bojčić Vidović

NAPUTAK O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana od dana primitka pisanog otpravka iste. Žalba se podnosi nadležnom Županijskom sudu, putem ovog suda u dovoljnom broju primjeraka za sud i stranke.

DNA: - pun. tužiteljice

- tuženiku