Republika Hrvatska

Općinski sud u Splitu

Split

Poslovni broj: R1 Ob-288/2023-20

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E NJ E

Općinski sud u Splitu po sutkinji Dijana Selak kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari predlagateljice KP OIB: [osobni identifikacijski broj], prijavljenog prebivališta [adresa], te u pravnoj stvari predloženice ad.1) ŽP OIB: [osobni identifikacijski broj] prijavljenog prebivališta [adresa], te predloženice ad.2 ĐP OIB: [osobni identifikacijski broj] prijavljenog prebivališta [adresa], u izvanparničnom postupku radi utvrđenja izvanbračne zajednice, nakon održane glavne rasprave uz isključenje javnosti zaključene dana 23.siječnja 2025.g u nazočnosti predlagateljice, na ročištu od 05.ožujka 2025.g. održanog radi donošenja, objave i uručenja rješenja

r i j e š i o  j e :

I. Utvrđuje se da je postojala izvanbračna zajednica između predlagateljice KP OIB: [osobni identifikacijski broj] i sada pok.VP OIB: [osobni identifikacijski broj] rođenog **.**.1947., i to u razdoblju od lipnja 1991.g pa u kontinuitetu sve do smrti VP dana 21.lipnja 2017.g.

II. Svaka stranka snosi svoj trošak ovog postupka.

Obrazloženje

1. Ovom sudu je predlagateljica dana 27.ožujka 2023.g podnijela prijedlog radi utvrđivanja izvanbračne zajednice, u kojem prijedlogu je navela da je ona sa sada pokojnim VP bila sklopila bračnu zajednicu 11. rujna 1971., da je u tom braku rođeno i dvoje djece, ŽP rođ. **.**.1972. i sada pokojna KPV rođ. **.**.1977. Dalje navela da je brak razveden 21. lipnja 1991. ali da su do suprugove smrti 21. lipnja 2017. nastavili živjeti u izvanbračnoj zajednici, te da toga traži prijedlogom da sud donese rješenje o utvrđenju izvanbračne zajednice. Tijekom postupka je istakla da je prijedlog sudu podnijela jer su je u HZMO-u uputili da ima za potrebe ostvarivanja obiteljske mirovine iza smrti sada pok.VP dostavi sudsku odluku kojom bi bilo utvrđeno da je bila u izvanbračnoj zajednici sa navedenim.

2. Kako predlagateljica u prijedlogu nije bila označila protustranke, sud ju je rješenjem od 12.veljače 2024.pozvao da kao predloženike označi nasljednike sada pok.VP. Podneskom od 19.veljače 2024.g predlagateljica je označila kao predloženicu ad.1) ŽP (kćer) i kao predloženicu ad.2) ĐP (unuka)

3. Predloženice su se tijekom postupka sudu izjasnile pisanim izjavama da su suglasne s prijedlogom predlagateljice

4. Tijekom postupka sud je u dokazne svrhe pregledao vjenčani list za predlagateljicu i sada pok.VP, smrtni list za VP, rješenje o nasljeđivanju iza pok.VP, od 23.02.2018.g, presude ovog suda poslovni broj III P 539/88 od 24.svibnja 1990.g., saslušanjem predlagateljice i svjedokinja SP i LP na ročištu od 20.prosinca 2024.

5. Zaključenjem raspravljanja, sud je po ocjeni i analizi izvedenih dokaza na način kako propisuje čl.8.Zakona o parničnom postupku (NN RH 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 96/08,123/08, 57/11, 148/11, 25/13,89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 - dalje ZPP) donio rješenje kao u izreci iz slijedećih razloga.

6. Prijedlog predlagateljice je osnovan.

7. Predmet postupka je utvrđenje da je postojala izvanbračna zajednica između predlagateljice i sada pokojnoga VP do njegove smrti, radi ostvarenja predlagateljice prava na obiteljsku mirovinu iza smrti navedenog.

8. O pravu na obiteljsku mirovinu predlagateljice kao potencijalnog korisnika toga prava odlučuje HZMO u upravnom postupku, a o statusu predlagateljice kao izvanbračne supruge, odnosno o postojanju izvanbračne zajednice odlučuje sud u izvanparničnom postupku.

9. Izvanbračna zajednica ima jednake učinke kao i bračna zajednica, ako su ispunjene pretpostavke propisane odredbom čl. 11. st. 1. Obiteljskog zakona .

10. Ovaj sud je prihvatio predmetni zahtjev odnosno prijedlog predlagateljice radi utvrđenja postojanja izvanbračne zajednice sa VP, smatrajući da su ispunjene zakonske pretpostavke za postojanje izvanbračne zajednice u smislu odredaba Obiteljskog zakona (Narodne novine broj (NN 103/15, 98/19,47/20, 49/23, 156/23 - dalje Obz).

11. Naime, ovaj sud je u postupku utvrdio slijedeće. Pregledom priloženog vjenčanog lista izdanog od matičnog ureda Kaštel Sućurac 23.veljače 2023.g sudu je razvidno da su dana ll.rujna 1971.g. brak bili sklopili VP rođen **.**.1947. i GP rođena **.**.1949. kojoj je prezime nakon sklapanja braka VP. Iz tog vjenčanog lista je dalje razvidno da je taj brak razveden presudom ovog suda poslovni broj III P 539/ 88 . Da je razveden proizlazi i iz priložene presude ovog suda navedenog poslovnog broja, koja presuda (donesena 24.svibnja 1990.g) je u odnosu na razvod postala pravomoćna dana 02.studenog 1990.g. kako to ovom sudu proizlazi po pregledu presude o razvodu, opskrbljene potvrdom djelomične pravomoćnosti u odnosu na razvod (točka I izreke navedene presude) s datumom 02.studenog 1990.g.

12. Dalje je nespornim utvrđeno iz priloženog smrtnog lista izdanog od matičnog ureda Kaštel Sućurac da je navedeni VP rođen **.**.1943. preminuo dana **.**.2017.

13. Iz priloženog rješenja o nasljeđivanju iza smrti sada pok.VP, razvidno je da je javni bilježnik Maja Radovani, vršitelj dužnosti i sudski povjerenik ovog suda donio navedeno rješenje o nasljeđivanju poslovni broj O- 3785/17 UPP/OS-206/17 dana 23.veljače 2018.kada je i pravomoćno. Prema tom rješenju o nasljeđivanju njegovim nasljednicima na temelju zakona proglašene su ovdje predloženice ad.1. (kći) i ad.2 (unuka,kći pok CP rođene VP) kao nasljednice prvog nasljednog reda.

14. Sud je u dokazne svrhe saslušao predlagateljicu i svjedokinje SP i LP. Iz iskaza predlagateljice je proizišlo da živi na adresi prijavljenog prebivališta [adresa]. U odnosu na presudu o razvodu njena braka sa sada pok.VP, koja je postala pravomoćna u odnosu na razvod dana 2.11.1990. opisala je da su u vrijeme donošenja te presude (donesena je 24.5.1990.g) , oni živjeli u istom stanu na adresi [adresa] (sadašnji naziv te ulice je NP),te je s njima tada u tom stanu živjela i njegova majka Anđa od 1972.g Prema iskazu predlagateljice, ona i VP su ostali živjeti u istom stanu i nakon razvoda zbog toga što je on rekao da ne želi razvod i da ona obzirom na financijsku situaciju kao i zbog djece ostane s njim živjeti u istom stanu. Prema iskazu predlagateljice osim toga njih dvoje su se nakon nekog vremena pomirili kao intimni partneri mada je bilo i dalje problema s njegovim alkoholom kao i sa zlostavljanjem, kako je iskazom opisala ali i istakla da su ipak obnovili zajednicu života u svemu kao bračni partneri, kao intimni partneri, te iz njena iskaza proizlazi da je ta njihova izvanbračna zajednica, nakon presude o razvodu braka, započela nekih 6 mjeseci nakon razvoda kada je on tražio oprost od predlagateljice te su njih dvoje od tada pa sve do njegove smrti nastavili živjeti u izvanbračnoj zajednici. Prema predlagateljičinom iskazu, po njihovom pomirenju nekih 6 mjeseci nakon razvoda, živjeli su zajedno sa njihovom djecom i Josipovom majkom HP u stanu u stambenoj zgradi na adresi [adresa], te je iskazom opisala da je taj stan tada bio u društvenom vlasništvu i plaćala se najamnina, koju je plaćala Josipova majka HP, poslije rata 1996. ga je navedena i otkupila, otplaćivala na rate kako je to sve iskazom opisala predlagateljica pa i to da je navedena HP bila tražila od predlagateljice nakon predlagateljičinog sudskog razvoda od VP da se predlagateljica iseli iz tog stana, zajedno sa njene dvije kćeri, te je iskazom opisala i da je HP bila pokrenula čak i sudski postupak radi iseljenja predlagateljice iz tog stana, dok naspram svog sina VP nije tražila iseljenje. Predlagateljica je u vezi navedene iskazom opisala da iako joj predlagateljica nije ništa loše nije napravila, navedena HP nije razgovarala sa predlagteljicom koja je u vezi toga iskazala i da kada se udala za Anđinog sina VP da je navedena njena svekrva htjela da joj predlagateljica daje svoju plaću, na što predlagteljica nije pristala kako je opisala iskazom kao i da kada je ovrhovoditelj došao na vrata tog stana, predlagateljica se fizički iselila 17.1.2007.g a njena djeca se već i ranije iz tog stana bile odselile, jer kćer CP se već ranije bila udala, a kćer ŽP od 1996. otišla u Zagreb gdje je dobila posao. Dalje je iskazom predlagateljica opisala da kada se ona fizički iselila 17.1.2007., da je tada otišla u svoju kuću na adresi [adresa], a VP ostao u [adresa] na adresi [adresa]. Na upit zašto nije otišao tada sa predlagateljicom u [adresa], iz predlagateljičina iskaza proizlazi da je to zato da majka njega neće iseliti. Dalje je predlagateljica iskazala i o daljnjim zbivanjima u obitelji a to je da je zajednička kćer predlagateljice i sada pok.VP, CP dobila leukemiju 2006.g u 8. mjesecu, te se preselila u predlagateljičinu kuću na adresi [adresa] zajedno sa svojim suprugom 2002.g, a 2003.g im se rodila kći ĐP, te su njih troje živjeli u toj predlgateljičinoj kući u vrijeme kada je predlagateljica u siječnju 2007.g u nju uselila, a VP nije tada doselio s obrazloženjem predlagateljice da je to zato jer je smatrao da kako je kćer CP tada bolovala od leukemije, da će možda on smetati u kući jer je ona tada bila u lošem zdravstvenom stanju, jer je ona tada išla na kemoterapije i presađivanje koštane srži. Iskazala je i o tome da je njihova kćer CP preminula **.**.2007.g, opisala i da su i predlagateljica i sada pok.VP bili na njenom sprovodu, a da je on nakon sprovoda popio alkohola i plakao po [adresa] te da je par dana nakon Ivaninog pogreba, otišao u stan na adresi [adresa], u kojem je do tada živio iz navedenih razloga, međutim da nije mogao ući u stan jer je netko promijenio bravu na ulaznim vratima stana. Predlagateljica pretpostavlja i to je navela iskazom, da su tu bravu promijenili kćer i zet od HP, s obrazloženjem predlagateljice da su navedeni pikirali na taj stan. Iskazala da je nakon toga VP doselio kod predlagateljice u kuću na adresi [adresa], te su u toj kući nastavili živjeti zajedno oboje, te zet JP i unuka ĐP. Prema iskazu predlagateljice, ona i sada pok.VP su u toj kući živjeli zajedno kao izvanbračni drugovi sve do njegove smrti 21.6.2017.g te su za vrijeme zajedničkog življenja bili u ekonomskoj, financijskoj zajednici, u dobrim partnerskim odnosima, jer ipak je on volio unuku ĐP i gledao je za njezino dobro, a to znači da je pio puno manje alkohola nego prije kako je to sve predlagateljica opisala iskazom. Samoinicijativno je opisala, iako je rekla da je su bili u dobrim partnerskim odnosima, da je ipak bilo situacija kada bi je on i fizički i verbalno zlostavljao, ali iskazala da je ona to trpjela i nije prekidala izvanbračnu zajednicu. Predložila je dvije svjedokinje, koje su i svjedočile, kao njene susjede iz onog razdoblja kada je živjela s VP u [adresa], jer je tamo provela 35 godina.U vezi sada pok VP iskazala i o tome da je on pokopan na groblju u Klisu, da je njihova kćer ŽP platila troškove sprovoda jer je ostalo nešto novaca od Josipove odštete od azbestoze. U vezi s time navela i da je VP imao rak na plućima kao posljedicu azbestoze. Opisala iskazom i da je on 2014. operirao bubreg kojim mu je izvađeno i jedno rebro, znači imao dobroćudni i zloćudni tumor, a 2015.g mu je dijagnosticirana i azbestoza. Prema predlagateljičinom iskazu, ona je sada pok.VP pomagala u bolesti, posjećivala ga u bolnici, kuhala mu, a njihov zet JP ga je vodio na terapije, a predlagateljica čuvala unuku ĐP, čistila, spremala po kući, dočekivala VP sa terapija. Iskazala i o tome da je VP za života imao svoju mirovinu, od koje je plaćao struju za njih i od svoje mirovine znao unuci ĐP kupovati slatkiše, voće.

15. Prema svjedočenju svjedokinje SP, poznaje predlagateljicu koja je dugo godina živjela u centru [adresa], kraj policijske postaje, ne zna točno do koje godine, no zna da je iz [adresa] otišla živjeti u [adresa], drži da je to moguće bilo u vrijeme kada je predlagateljičina kćer CP umrla od leukemije. Kako joj je predlagateljica prijateljica dugi niz godina, tako je posvjedočila da zna da je predlagateljica u [adresa] u stanu u stambenoj zgradi živjela sa suprugom VP, njihovom djecom, te da je s njima živjela i Josipova majka HP. Zna iz predlagateljičinog kazivanja da su se ona i VP razveli, zbog nesuglasica i zato što je on dosta pio.Posvjedočila da je istina da je predlagateljica nastavila živjeti s VP i nakon donošenja presude o razvodu.Zna iz kazivanja predlagateljice da su i nakon razvoda živjeli skupa, da je predlagateljica govorila da su pomirili kao partneri. Posvjedočila i da kada je predlagateljica otišla iz [adresa], otišla je živjeti u [adresa] u svoju kuću, u kojoj su tada živjeli njena kćer CP, Ivanin muž JP i unuka ĐP. Posvjedočila je da zna da je VP poslije smrti kćer CP koja je bolovala od leukemije došao za GP živjeti s njom u kući u [adresa], a u stanu u [adresa] je ostala živjeti njegova majka.Posvjedočila je i da su od vremena kada je VP doselio za GP u kuću u [adresa], oni u toj kući živjeli kao izvanbračni drugovi, bez prekida sve do njegove smrti, ne sjeća se godine kad je umro ali se sjeća da je bolovao prije smrti i posvjedočila da se predlagateljica o njemu brinula o svemu oko njegove bolesti. Svjedokinja je bila na Josipovom sprovodu a posvjedočila i da dok su predlagateljica i VP živjeli zajedno u [adresa], da ih je posjećivala i tamo i u kući u [adresa]

16. Prema svjedočenju svjedokinje LP, ista je predlagateljičina poznanica iz [adresa], jer je kao djevojka živjela u [adresa], a preselila u Solin 1979. Tako je posvjedočila da je predlagateljica za vrijeme dok je ova svjedokinja živjela u [adresa], također živjela u [adresa], ali ova svjedokinja ne zna točno od kada, ali zna da je u [adresa] živjela dok se nije udala za VP i tada s njim preselila u [adresa] u [adresa], zna da je sada novi naziv te ulice, novi naziv ne zna. Posvjedočila je da zna da su na toj adresi živjeli u stanu u stambenoj zgradi, na prvom katu sa kćerima i svekrvom. Zna da su se GP i VP bili razveli zbog nekih njihovih različitih naravi i njegova alkoholizma za što je svjedokinja navela da je to bilo opće poznato. Posvjedočila je točnim da su predlagateljica i VP nakon presude o razvodu nastavili živjeti u istom stanu u [adresa]. Nije joj poznato jesu li oni nakon presude o razvodu i za vrijeme zajedničkog života u stanu u [adresa] nakon razvoda pomirili se kao partneri i započeli u [adresa] izvanbračnu zajednicu, jer su to svjedokinji detalji o njihovoj intimi. No iz njena svjedočenja proizlazi da zna da je predlagateljica odselila iz tog stana u [adresa] jer je dobila nalog od svoje svekrve da iz tog stana iseli, navela i da svekrva predlagateljicu nije voljela, iako je GP tražila oprost od svoje svekrve, naime od Neokatekumenske zajednice kojoj pripada i sada i predlagateljica, i SP i ova svjedokinja koja je samoinicijativno o tome iskazala, iskazala i da je predlagateljica dobila zadatak da se pomiri sa svekrvom i da traži oproštenje, no njena svekrva to nije prihvatila, zalupila joj je vratima, u vezi čega je svjedokinja LP navela da to zna jer je tada bila sa predlagateljicom kojoj je nakon toga čak i pomogla prenijeti stvari iz stana u [adresa] u kuću u [adresa]. Kao i predlagateljica i svjedokinja SP, i ova svjedokinja LP je posvjedočila da je VP još neko kraće vrijeme ostao u tom stanu u [adresa] pa onda i on preselio za GP u kuću u [adresa]. Posvjedočila je i da zna da su od vremena kad su počeli živjeti zajedno u kući u [adresa], u toj kući zajedno živjeli GP i VP sve do njegove smrti. Svjedokinja se nije mogla sjetiti kada je on umro no sjeća se kada bi dolazila nedjeljom u Gomilicu, da bi ga uvijek vidjela na autobusnoj stanici , zna i da je teško bolovao, te da mu je predlagateljica pomagala u bolesti. Svjedokinja ih je posjećivala u kući u [adresa], pa tako može posvjedočiti da su živjeli zajedno u svemu kao u braku, posvjedočila da je GP kuhala, spremala, brinula o unuci za koju svjedokinja LP zna da ju je VP volio te je ova svjedokinja ih onoga što je vidjela kad bi ih posjećivala u Gomilici te iz onoga što joj je predlagateljica pričala, zaključila da je GP više podmirivala njihove troškove, financijski je pomagala za Josipove lijekove, a da je VP od svoje mirovine znao dati nešto unuci ĐP i kupovati joj slatkiše i voće. Potvrdila je svjedočenjem da joj se predlagateljica tužila na VP za vrijeme njihova zajedničkog života i to da on zna popiti, pa bi ga pustila par dana, da on dođe k sebi, nakon čega bi oni razgovarali i nastavili zajednički život.

17. Dakle, da bi sud utvrdio jeli između predlagateljice i sada pokojnog VP, nakon njihova razvoda, postojala izvanbračna zajednica u periodu u kojem tvrdi predlagateljica, sud je saslušao predlagateljicu, i navedene dvije svjedokinje. Cijeneći postignute iskaze predlagateljice i svjedokinja, sud je zaključio da je predlagateljica istinito iskazivala jer je njen iskaz detaljan, okolnosan i životan, te nije u protivnosti sa sadržajem svjedočenja navedenih dviju svjedokinja a osim toga naknadnim pisanim izjavama su se predloženice ad. 1. i ad.2. sudu izjasnile na slijedeći način. Iz pisane izjava predloženice ŽP ovjerene u potpisu kod javnog bilježnika dana 27.12.2024. proizlazi da potvrđuje da su njena majka GP i njen otac VP ostali živjeti u izvanbračnoj zajednici poslije sudskog razvoda, u kontinuitetu duže od tri godine odnosno cijelo vrijeme do njegove smrti 21.lipnja 2017.g i da je ova predloženica suglasna za zahtjevom predlagateljice, istom se ne protivi, kao ni odluci suda da majka dobije dio obiteljske mirovine.

18. Predloženica ĐP je pisanom izjavom ovjerenom u potpisu kod javnog bilježnika dana 27.prosinca 2024.g pod kaznenom i materijalnom odgovornošću izjavila da je njena baka KP živjela sa djedom VP u kontinuitetu duže od tri godine do djedove smrti, te da ova predloženica nema ništa protiv da predlagateljica dobije dio obiteljske mirovine, jer su navedeni živjeli zajedno.

19. Nakon ovako provedenih dokaza i utvrđenja koja su iz istih proizišla, a koja su utvrđenja navedena, i kojim utvrđenjima protivnih dokaza nema, za navesti je slijedeće. Iz članka 5. Zakona o mirovinskom osiguranju (NN 157/13, 151/14, 33/15, 93/15, 120/16, 18/18, 62/18, 115/18, 102/19, 84/21, 119/22) proizlazi da ostvarivanje prava osiguranika na temelju generacijske solidarnosti provodi Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje. Status izvanbračne zajednice utvrđuje se u izvanparničnom sudskom postupku.

20. Člankom 11. stavkom 1. Obiteljskog zakona ("Narodne novine", broj 103/15, 98/19, 47/20, 49/23, 156/23 dalje u tekstu: ObZ) propisano je da se odredbe tog zakona o učincima izvanbračne zajednice primjenjuju na životnu zajednicu neudane žene i neoženjenog muškarca, koja traje najmanje tri godine, a kraće ako je u njoj rođeno zajedničko dijete ili ako je nastavljena sklapanjem braka.

21. U smislu članka 3. ranije važećeg Obiteljskog zakona ("Narodne novine", broj 116/03, 17/04, 136/04, 107/07, 61/11 i 25/13, dalje u tekstu: ObZ/03) odredbe zakona o učincima izvanbračne zajednice primjenjuju na životnu zajednicu neudane žene i neoženjenog muškarca, koja traje najmanje tri godine ili kraće ako je u njoj rođeno zajedničko dijete.

22. Iz članka 8. stavka 2. Zakona o nasljeđivanju ("Narodne novine", broj 48/03, 163/03, 127/13 , 33/15, 14/19 dalje u tekstu: ZN) proizlazi da na temelju zakona ostavitelja nasljeđuje i njegov izvanbračni drug, s tim što se izvanbračnom zajednicom u smislu tog zakona smatra životna zajednica neudane žene i neoženjenog muškarca koja je trajala dulje vrijeme, a prestala ostaviteljevom smrću, pod uvjetom da su bile ispunjene pretpostavke koje se traže za valjanost braka

23. Iz provedenih dokaza, a ponajviše iz iskaza same predlagateljice koji je okolnosan i detaljan i kojim je po prosudbi suda istinito opisala obiteljsku dinamiku, sud je utvrdio da su predlagateljica i sada pok.VP nedvojbeno bili u izvanbračnoj zajednici dugi niz godina , nakon što su sudski razveli, dakle puno duže od tri godine, i to u kontinuitetu sve do njegove smrti 21.lipnja 2017.godine. Iz iskaza predlagateljice koja je opisala da je njihova izvanbračna zajednica započela negdje 6 mjeseci nakon razvoda braka, sud zaključuje slijedeće. Presuda o razvodu braka je postala pravomoćna 02.studenog 1990.g , pa sud zaključuje da je izvanbračna zajednica među njima započela od lipnja 1991.g i obzirom na suglasne iskaze predlagateljice, svjedočenja svjedokinja SP i LP, te pisanih izjava predloženica ad.1. i ad.2. trajala u kontinuitetu sve do smrti sada pok.VP

24. Za priznanje učinka izvanbračne zajednice potrebno je da niti jedan od partnera nije u braku ( a utvrđeno je da u naprijed navedenom periodu nisu bili), nadalje da među njima postoji trajnija zajednica i to ne samo u smislu zajedničkog stanovanja, već i uspostavljanju emocionalne povezanosti, te ekonomske zajednice u kojoj se izvanbračni drugovi međusobno pomažu i brinu jedno o drugome, neovisno o eventualnoj namjeri zaključenja braka, a utvrđeno je da su predlagateljica i sada pok.VP u naprijed navedenom periodu od lipnja 1991.g (kada su se kao partneri pomirili nakon pravomoćnog razvoda sudskom presudom) do njegove smrti bili u trajnoj zajednici, zajednički stanovali, bili emocionalno povezani iako je bilo , o čemu je sama predlagateljica samoinicijativno iskazala, perioda da ju je i fizički i verbalno zlostavljao, ali se izvanbračna zajednica nije prekidala. Utvrđeno je da su bili u ekonomskoj, financijskoj zajednici, međusobno se pomagali i brinuli naročito predlagateljica o njemu u njegovoj bolesti. Posljedično navedenim utvrđenjima proizišlim iz rezultata provedenog postupka, iskaza predlagateljice, saslušanih svjedokinja i pisanih izjava predloženica ad.1. i ad.2. ovaj sud utvrđuje da je postojala izvanbračna zajednica između predlagateljice i sada pok. VP u kontinuitetu od lipnja 1991.g. pa sve do njegove smrti 21.lipnja 2017.g.

25. Imajući u vidu da se predlagateljica u prijedlogu izrijekom poziva na svoje ostvarivanje prava na obiteljsku mirovinu iza pokojnog VP kod nadležnog tijela, Zavoda za mirovinsko osiguranje i to kao izvanbračni drug, to je za navesti da pasivno legitimirana stranka nije navedeni zavod iako je ranija sudska praksa bila da je protustranka HZMO. Međutim, sukladno recentnom stavu Vrhovnog suda Republike Hrvatske u odluci Rev 1639/2022 od 02.veljače 2022., HZMO nije pasivno legitimirana stranka u ovakvim postupcima, već nasljednici pok.osobe.

26. Prema odredbi čl. 22. st. 3. Zakona o mirovinskom osiguranju pod članom obitelji iz st. 1. toč. 1. ZMO smatra se i izvanbračni drug koji je s osiguranikom ili s korisnikom mirovine do njegove smrti živio u zajedničkom kućanstvu najmanje tri godine, time da se status izvanbračne zajednice utvrđuje u izvanparničnom sudskom postupku. Stoga, iz te odredbe ne proizlazi da bi u izvanparničnom postupku, u kojem bi se utvrđivalo postojanje izvanbračne zajednice, Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje bio pasivno legitimiran. Ukazuje se i na odredbu čl. 436. Obiteljskog kojom je propisano tko su stranke u izvanparničnom postupku, prema kojoj stranka ne može biti Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, jer se status izvanbračne zajednice ne utvrđuje u odnosu na javnopravno tijelo koje provodi određeni upravni postupak, već se status izvanbračne zajednice i eventualna prava koja iz toga stranke stječe, utvrđuje u odnosu na osobe koje imaju određena nasljedna prava u odnosu na osobu koja je umrla.

27. Utoliko je predlagateljica pravilno označila kao predloženike nasljednike sada pok.VP, i to baš predloženicu ad.1) njegovu kćerku i predloženicu ad.2) unuku tj. kćer pokojne kćeri CP. To jer se radi o postupku između fizičkih osoba, a u takvom postupku ne odlučuje se o pravima i interesima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje.

28. Posljedično navedenom, sud je prihvatio kao osnovan prijedlog predlagateljice u odnosu na predloženice kao pasivno legitimirane u ovom postupku, a i predlagateljica je u postupku dokazala svojim iskazom i dokaznom dokumentacijom, iskazima svjedokinja , što ne osporavaju ni predloženice, da je bila u izvanbračnoj zajednici sa sada pokojnim VP u kontinuitetu u razdoblju od lipnja 1991.g. sve do njegove smrti 21.lipnja 2017.g. Posljedično svemu navedenom je odlučeno kao u točki I izreke ovog rješenja.

29. Temeljem čl.366.st.1. Obiteljskog zakona odlučeno je kao u točki II izreke rješenja.

U Splitu, 05.ožujka 2025.

S U D A C

DIJANA SELAK

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ovog rješenja strankama je dopuštena žalba nadležnom Županijskom sudu. Žalba se podnosi putem ovog suda u četiri primjerka, u roku od 15 dana od dana primitka ovog rješenja.

DNA

-predlagateljici

-predloženicama ad1. i ad.2.