REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj: R1 Ob-1083/2024-8

R E P U B L I K A H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Općinski građanski sud u Zagrebu po sutkinji toga suda Luciji Arelić kao sucu pojedincu u pravnoj stvari predlagatelja ON iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i protustranke Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Zagreb, A. Mihanovića 3, OIB: 84397956623, radi utvrđenja izvanbračne zajednice, dana 5. ožujka 2025.

r i j e š i o  j e

Utvrđuje se da su predlagatelj ON iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i sada pok. ĆN, živjeli u izvanbračnoj zajednici od 1984. godine pa do smrti FN dana 25. kolovoza 2008. godine.

Obrazloženje

1. Predlagatelj je podnio ovom sudu prijedlog radi utvrđenja izvanbračne zajednice s pok. ĆN, a u svrhu priznanja prava na obiteljsku mirovinu. Navodi da je sa pok. ĆN živio neprekinuto od 1971. pa do Blaženkine smrti 25. kolovoza 2008. te da imaju zajedničko dijete, sina DN rođenog **.**.1979.

2. Protustranka je u svom očitovanju predložila dostaviti dodatnu dokumentaciju.

3. U dokaznom postupku, a radi utvrđenja odlučnih činjenica, sud je izvršio uvid u cjelokupnu dokumentaciju koja prileži spisu, proveo je dokaz saslušanjem predlagatelja, te svjedoka NN i LN.

4. Sukladno odredbi čl. 187. st. 2. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 – dalje ZPP) tužba na utvrđenje može se podignuti i kad je to posebnim propisom predviđeno, a upravo je odredbom čl. 22. st. 3. Zakona o mirovinskom osiguranju (Narodne novine broj 157/13, 151/14, 33/15, 93/15, 120/16, 18/18, 62/18, 115/18, 102/19,– dalje ZMO) propisano da se status izvanbračne zajednice utvrđuje u izvanparničnom sudskom postupku.

5. Zaključkom sa sastanka predsjednika građanskih odjela županijskih sudova i Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske od 15. lipnja 2018. zaključeno je, pozivom na odredbe čl. 433. i čl. 438. Obiteljskog zakona (Narodne novine, broj 103/15, 98/19, 47/20 – dalje ObZ), da se u izvanparničnom postupku ne može tražiti utvrđivanje postojanja izvanbračne zajednice, to se međutim, ne odnosi na situacije kada je podizanje takve tužbe predviđeno posebnim propisom. Dakle, utvrđenje postojanja izvanbračne zajednice sukladno odredbi čl. 22. st. 3. ZMO-a predstavlja izuzetak u odnosu na pravno shvaćanje predsjednika građanskih odjela Županijskih sudova i Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske održanog 15. lipnja 2018.

6. S obzirom da predlagatelj svoj prijedlog podnosi obrazlažući pravni interes ostvarivanjem prava na obiteljsku mirovinu mjerodavna je odredba čl. 22. st. 3. ZMO (lex specialis) koja se ima primijeniti u svezi odredbe čl. 11. st. 1. ObZ sukladno kojoj se odredbe ObZ o učincima izvanbračne zajednice primjenjuju na životnu zajednicu neudate žene i neoženjenog muškarca koja traje najmanje 3 godine, dok prema odredbi čl. 11. st. 2. ObZ izvanbračna zajednica koja ispunjava pretpostavke iz čl. 11. st. 1. ObZ stvara osobne i imovinske učinke kao bračna zajednica te se na nju na odgovarajući način primjenjuju odredbe tog Zakona o osnovnim i imovinskim odnosima bračnih drugova odnosno, odredbe drugih zakona kojima se uređuju odnosi u poreznim stvarima, osobni, imovinski i drugi odnosi bračnih drugova.

7. Uvidom u izvadak iz matice rođenih (list 14-15 spisa) i smrtni list (list 5 spisa) utvrđeno je da je UN rođen dana **.**.1949. u [adresa], a umrla dana **.**.2008. u Zagrebu. Sklopila je brak **.**.1971. sa ON i pritom je uzela prezime muža. Nadalje, presudom broj P2-1767/83 od 30. ožujka 1984. razveden je brak sa ON.

8. Uvidom u izvadak iz matice rođenih (list 17-18 spisa) utvrđeno je da je ON rođen dana **.**.1946. u [adresa], da je sklopio brak **.**.1971. sa UN te da je presudom broj P2-1767/83 od 21. veljače 1984. razveden je brak sa ON.

9. Uvidom u uvjerenje o prebivalištu za predlagatelja (list 4 spisa) sud je utvrdio da ima prijavljeno prebivalište od dana 11. lipnja 1996. na adresi u [adresa].

10. Čitanjem rješenja o nasljeđivanju iza pok. ĆN donesenom od strane javnog bilježnika Marine Dabelić iz Zagreba poslovni broj O-5913/08-5 od 4. studenoga 2008. (list 25-26 spisa) utvrđeno je da su nasljednicima iza pok. ĆN proglašeni DN i ON (ovdje predlagatelj).

12. Predlagatelj ON je na ročištu održanom dana 5. ožujka 2025. izjavio da je ĆN upoznao 1971. u studenskom domu a oženili su se 20.11.1971. i otišli su kao podstanari živjeti u [adresa]. im se rodio sin DN. Kako je ĆN 1975. počela raditi na Ekonomskom fakultetu, 1983. su ĆN rekli da bi bolje prošla o dodjeli stana od strane fakulteta ako od socijalne službe donese rješenje da je samohrana majka. Stoga su se oni sporazumno razveli 1984. Kada je ĆN dobila rješenje da je samohrana majka došla je na listu za stan te su oni 1986. dobili stan u [adresa]. Taj stan su prodali 1994. kada su i kupili stan u [adresa] gdje i danas živi. Od ĆN se nije nikada odvajao i ona mu je nakon pada 2008. a prije smrti bila na rukama.

13. Svjedok HN na ročištu održanom dana 5. ožujka 2025. iskazao je da je on susjed predlagatelja i gđe. ĆN. Kada je ĆN bila živa oni su se viđali i djeca su se zajedno igrala. Bio je par puta kod njih u kućanstvu. Nikada se nitko od njih dvoje nije selio. Ostavljali su dojam kao normalni ljudi, imali su zajedničko dijete i živjeli su zajedno. Djelovali su kao par i on je mislio da su u braku.

14. Svjedok PN ročištu održanom dana 5. ožujka 2025. iskazao je da je on susjed od ON i ĆN i da su ih nekada posjećivali. Nikada nije primijetio da bi se netko od njih selio. Na sprovodu je ON stajao uz odar. Ostavljali su dojam kao da su muž i žena.

15. Sud u cijelosti prihvaća kao istinite iskaze saslušanih svjedoka i predlagatelja, jer su dati sa sigurnošću, logično i uvjerljivo, a životno su i međusobno suglasni, kao što su suglasni i sa dokumentacijom koja prileži spisu. Pored toga svi svjedoci su osobe koje su osobno nezainteresirane za ishod ovog postupka.

16. Odredbom čl. 22. st. 1. ZMO propisano je da su u slučaju smrti osiguranika ili korisnika starosne, prijevremene starosne ili invalidske mirovine osigurani članovi njegove obitelji. U stavku 3. istoga članka propisano je da se članom obitelji iz članka 1. točka 1. toga Zakona smatra i izvanbračni drug koji je s osiguranikom ili korisnikom mirovine do njegove smrti živio u zajedničkom domaćinstvu najmanje tri godine.

17. Na temelju rezultata cjelokupnog dokaznog postupka, sud je nedvojbeno utvrdio da su predlagatelj i pokojna ĆN bili u vezi te su živjeli u istom domaćinstvu u Zagrebu puno duže od zakonom propisanog roka od 3 godine. Predlagatelj i pokojna ĆN bili su u braku od 1971. do 1984., u njihovoj je bračnoj zajednici rođeno zajedničko dijete DN te su po prestanku bračne zajednice nastavili živjeti zajedno, kada je pokojna ĆN bila neudana, a predlagatelj neoženjen za vrijeme daljnjeg zajedničkog života u istom domaćinstvu koji je trajao sve do smrti ĆN. Dakle, postojala je zajednica stanovanja odnosno zajedničko kućanstvo, a pored toga, bila je to ekonomska i emotivna zajednica u svemu jednaka zajednici muškarca i žene koji žive u bračnoj zajednici.

18. Slijedom navedenog, utvrđeno je da su ispunjene pretpostavke iz odredbe čl. 11. ObZ- pa je sud je utvrdio postojanje statusa izvanbračne zajednice i odlučio kao izreci rješenja.

U Zagrebu 5. ožujka 2025.

Sutkinja:

Lucija Arelić

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ovog rješenja stranke imaju pravo žalbe u roku od petnaest (15) dana, računajući od dana dostave pisanog otpravka istog. Žalba se podnosi putem ovog suda u dovoljnom broju primjerka za sud i stranke, a o njoj odlučuje Županijski sud.

DNA:

1. Predlagatelju uz rješenje za plaćanje pristojbe na rješenje

2. Protustranci