REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U PAZINU

Franjevačke stube 2, Pazin

Poslovni broj P-92/2024-25

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Pazinu po sutkinji Mihaeli Kaligari Hek, u pravnoj stvari u kojoj sudjeluju tužitelj AU, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], kojeg zastupaju punomoćnice Jasna Mofardin i Kristina, odvjetnice u Rovinju, Istarska 46, i tuženici 1. ŠU, nepoznatog boravišta, 2. TU, nepoznatog boravišta, 3. ĐU, nepoznatog boravišta, 4. ZU, nepoznatog boravišta, 5. UU pok. A, [adresa], nepoznatog boravišta, i 6. DU, [adresa], nepoznatog boravišta, koje sve zastupa privremeni zastupnik Goran Okmaca, odvjetnik u Pazinu, Ulica 25. rujna 4, radi utvrđenja prava vlasništva, nakon održanog pripremnog ročišta i glavne rasprave zaključene 3. ožujka 2025. u prisutnosti tužitelja i njegove punomoćnice Kristine Cerin Načinović, 5. ožujka 2025.

p r e s u d i o  j e

I. Utvrđuje se da je tužitelj stekao pravo vlasništva nekretnina oznake k. č. [katastarska čestica] zgr., k. č. [katastarska čestica], k. č. [katastarska čestica], k. č. [katastarska čestica], sve upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], pa su tuženici 1. ŠU, 2. TU, 3. ĐU i 4. ZU, dužni trpjeti da se na temelju ove presude, a po njezinoj pravomoćnosti, izvrši prijenos njihovih suvlasničkih udjela (3.: 1/24, 4.: 1/24, 5.: 1/24 i 6.: 1/24) te uknjižba prava vlasništva u korist tužitelja u cijelosti.

II. Utvrđuje se da je tužitelj stekao pravo vlasništva nekretnine oznake k. č. [katastarska čestica] upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], pa su tuženici 5. UU i 6. DU, dužni trpjeti da se na temelju ove presude, a po njezinoj pravomoćnosti, izvrši prijenos njihovih suvlasničkih udjela te uknjižba prava vlasništva u korist tužitelja u cijelosti.

III. Nalaže se tužitelju da privremenom zastupniku tuženika, Goranu Okmaci, odvjetniku u Pazinu, isplati troškove postupka u iznosu 375,00 eura (tristo sedamdeset pet eura), u roku 15 (petnaest) dana.

Obrazloženje

1. Tužitelj je 2. veljače 2024. podnio tužbu (str. 1–3) protiv tuženika radi utvrđenja prava vlasništva na k. č. [katastarska čestica] zgr., k. č. [katastarska čestica], k. č. [katastarska čestica], k. č. [katastarska čestica], i k. č. [katastarska čestica], sve k. o. [katastarska općina], pa da su tuženici dužni trpjeti da se na tim nekretninama izvrši uknjižba prava vlasništva u korist tužitelja kao jedinog vlasnika. U obrazloženju tužbe je u bitnome naveo da zemljišnoknjižno stanje ne odgovara pravom i istinitom stanju jer da je tužitelj stvarni posjednik i vlasnik predmetnih nekretnina, uključujući i posjed pravnih prednika, preko 60 godina, što da potvrđuje i upis u katastru. Nitko nikada da nije smetao tužitelja i prednike u vršenju vlasničkih ovlaštenja.

2. Tuženici, koje je u postupku zastupao privremeni zastupnik Goran Okmaca (postavljen rješenjem ovog suda posl. br. P-92/2024-7 od 6. kolovoza 2024., str. 31– 33), u odgovoru na tužbu od 19. kolovoza 2024. (str. 36), opreza radi usprotivili su se tužbi i tužbenom zahtjevu u cijelosti, ne i provođenju predloženih dokaza od strane tužitelja.

3. Na temelju rezultata cjelokupnog dokaznog postupka, i to ocjene pročitanih i razgledanih isprava u spisu (izvoda iz katastarskog plana, str. 4–5, 12, 71–72, 75; izvoda iz posjedovnog lista, str. 7, 10, 70; izvadaka iz zemljišne knjige, str. 8–9, 11; povijesnog zemljišnoknjižnog izvatka, str. 21–27; isprave iz priklopljenog spisa ovog suda posl. br. O-58/2013; i ortofoto snimke; str. 73–74, 76) te izvedenih dokaza uviđajem uz sudjelovanje mjerničnog vještaka Sonje Mikulić, te saslušanjem svjedoka NU, VU i OU, i tužitelja (sve na str. 61–65), a u skladu s čl. 8. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ br. 53/1991., 91/1992., 112/1999., 88/2001., 117/2003., 88/2005., 2/2007. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 84/2008., 96/2008. – Odluka USRH, 123/2008., 57/2011., 148/2011. – pročišćeni tekst, 25/2013., 89/2014. – Odluka USRH, 70/2019., 80/2022., 144/2022. i 155/2023.; dalje: ZPP), sud je odlučio da je tužbeni zahtjev osnovan.

4. Predmet ovog spora predstavlja zahtjev tužitelja za utvrđenje prava vlasništva na nekretninama k. č. [katastarska čestica] zgr., k. č. [katastarska čestica], k. č. [katastarska čestica], k. č. [katastarska čestica], i k. č. [katastarska čestica], sve k. o. [katastarska općina], i to (iako nije naveo pravni temelj), (i) putem dosjelosti.

5. U postupku je utvrđeno da su kao zemljišnoknjižni suvlasnici predmetnih nekretnina upisani tuženici, i to na k. č. [katastarska čestica] zgr., k. č. [katastarska čestica], k. č. [katastarska čestica] i k. č. [katastarska čestica], sve k. o. [katastarska općina] tuženici 1. ŠU, 2. TU, 3. ĐU i 4. ZU, a na k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] tuženici 5. UU i 6. DU. Kao posjednik predmetnih nekretnina je kod nadležnog Odjela za katastar nekretnina Pazin, upisan ČU, [adresa], koji je otac tužitelja (posjedovni list br. 257).

6. Predmetne nekretnine identificirane su u postupku od strane mjerničnog vještaka Sonje Mikulić, čiji je nalaz sud, uzimajući u obzir i to da stranke nisu imale primjedbi, pozitivno ocijenio, kao stručan i objektivan. Utvrđeno je da k. č. [katastarska čestica] zgr., na adresi [adresa], u naravi predstavlja kuću površine 270 m2. Radi se o ruševnoj zgradi u sredini niza u selu [adresa], do kućnog broja 13, a sastoji se od prizemlja i kata. Na kući postoji brojilo električne struje. Toj čestici s južne strane pripada i dvorište. Dio dvorišta odmah uz zgradu na udaljenosti oko 2 metra je asfaltiran i koristi se kao put za prijašnje zgrade te za ostale zgrade prema istoku. Po mapi toj k. č. pripada i objekt na istoku čestice, koji je u naravi srušen. Južno, nastavljajući na k. č. [katastarska čestica] zgr. nalazi se k. č. [katastarska čestica], naziva vrt, u naravi dvorište, površine 512 m2. Na toj k. č. je izgrađen gospodarski objekt (garaža) koji nije evidentiran u katastarskim planovima. U nastavku se nalazi k. č. [katastarska čestica], naziva vrt, u naravi oranica površine 434 m2. Predmetna k. č. zajedno s ranijom k. č. [katastarska čestica] u naravi čini jednu cjelinu. Na sjeveru je omeđena kamenim zidanim zidom. Uredno je pokošena i danas je dvorište uz garažu. Prema istoku nalazi se makadamski put koji nije održavan, a preko puta k. č. [katastarska čestica], naziva „Ogradica“, u naravi upisana kao dvije kulture (vinograd površine 600 m2 i oranica površine 5428 m2). Na terenu je sada u cijelosti šuma. K. č. [katastarska čestica], naziva „Buharišće“, upisana je kao šuma površine 985 m2. Nalazi se nekoliko kilometara prema jugozapadu od sela, prema granici s k. o. [katastarska općina]. Ista je i danas šuma, koja se nalazi u velikom kompleksu šuma.

7. U stvarnom posjedu predmetnih nekretnina danas je tužitelj, a prije njega je u posjedu su bili njegovi pravni prednici, posljednje ČU, njegov otac. ČU rođen je 1923., umro je 2015. (rođen je 1923.), a po njegovoj smrti predmetne nekretnine su pripale tužitelju. Tako je ČU oporukom odredio, dok je drugoj svojoj djeci ostavio drugu imovinu. U kući na k. č. [katastarska čestica] zgr. živjeli prednici tužitelja do 60-ih godina prošlog stoljeća, a prizemlje kuće nastavili su koristiti kao konobu. Konobu je koristio i tužitelj sve do 2006.–2008. Toj čestici pripada i dvorište zajedno s gospodarskim objektom, u kojima je obitelj tužitelja držala domaće životinje (krave, ovce, koze, kokoši) što je nekada bilo uobičajeno za svaku obitelj na selu. Životinja sada nema, ali tužitelj i dalje drži svoje osobne stvari u gospodarskom objektu. U nastavku dvorišta prema istoku nalazi se nekadašnji vrt obitelji tužitelja (k. č. [katastarska čestica]), a još dalje nekadašnji vinograd obitelji tužitelja naziva „Ogradice“ (k. č. [katastarska čestica]), danas zarastao u šumu. Izvan sela obitelj tužitelja drži u posjedu šumu naziva „Buharišće“ (k. č. [katastarska čestica]) koju je tužitelj posljednje ispilio prije desetak godina.

7. 1. Navedeno je utvrđeno na temelju uvjerljivih i suglasnih, i iz tog razloga pozitivno ocijenjenih, iskaza svih saslušanih svjedoka, ali i tužitelja koji je iskazivao suglasno sa svjedocima. Svjedoci VU (rođen 1948.) i PU (rođen 1950.), oboje su rodom iz [adresa], na pješačkoj udaljenosti od predmetnih nekretnina, starije životne dobi, i oboje su i poznavali prednike tužitelja, prvenstveno ČU, i kojima je iz tih razloga bilo poznato posjedovno stanje. Osim toga, kod šume tužitelja naziva „Buharišće“ svjedok PU ima šuma u svom posjedu i vlasništvu. NU je nešto mlađe životne dobi (rođe. 1979.), ali mu je kao prvom susjedu predmetne kuće i dvorišta zasigurno bilo poznato posjedovno stanje unazad 30 godina. Ti su svjedoci iskazivali o svojim neposrednim zapažanjima, objektivno, pri čemu sud nije utvrdio da bi postojao njihov interes da se spor riješi na određeni način.

7. 2. Da je još djed tužitelja PU kao svog univerzalnog nasljednika imenovao sina ČU (1961.), oca tužitelja, proizlazi i iz ostavinskog spisa koji se kod ovog suda vodio pod posl. br. O-1127/2015 (ranije O-58/2013) iza JU (žene djeda tužitelja, PU).

8. U ovom postupku nije dokazano da tužitelj i njegovi pravni prednici kroz cijelo vrijeme posjedovanja, i to najmanje 50 godina unazad, nisu znali ili da su s obzirom na okolnosti imali dovoljno razloga posumnjati da im ne pripada pravo na posjed predmetnih nekretnina u cijelosti. Sud je to zaključio budući da je iz iskaza saslušanih svjedoka jasno da im nitko nije smetao posjed niti bilo što tražio za predmetne nekretnine. U postupku nije dokazano ni da su tužitelj i njegovi prednici u posjed ušli silom, prijevarom ili zlouporabom povjerenja. Niti jedan od saslušanih svjedoka nikada nije čuo da bi tužitelju i prednicima netko osporavao pravo na posjed, pa ni tuženici. Svjedoci su jedino tužitelja i njegovog oca viđali na prijeporu. Tužitelj i njegov otac su zapravo vršili samostalan i neprekidan posjed te su se u pogledu predmetnih nekretnina ponašali kao vlasnici, a tužitelj to čini i danas. Njihov stav o posjedovanju kao vlasnika potvrđuje upis oca tužitelja, ČU, kao posjednika u katastarskom operatu, za koji je poznato (prije svega zbog poreznih nameta koje je taj upis nosio), da je nekada odražavao stvarno stanje.

9. Jedan od načina stjecanja prava vlasništva predstavlja i pravni institut dosjelosti. Dosjelost je stjecanje prava vlasništva neke stvari njezinim neprekidnim samostalnim posjedovanjem kroz zakonom određeno vrijeme. Time se višegodišnjem posjedovnom stanju priznaje vlasničkopravni učinak čime se uklanja razlika između faktičnog i pravnog.

9. 1. Sukladno odredbi čl. 159. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“ br. 91/1996., 68/1998.,137/1999., 22/2000., 73/2000., 114/2001., 79/2006., 141/2006., 146/2008., 38/2009., 153/2009., 143/2012., 152/2014., 81/2015.

– pročišćeni tekst i 94/2017. – ispravak pročišćenog teksta; dalje: ZV) dosjelošću se stječe vlasništvo stvari samostalnim posjedom te stvari ako taj ima zakonom određenu kakvoću i neprekidno traje zakonom određeno vrijeme, a posjednik je sposoban da bude vlasnikom te stvari. Samostalni posjednik čiji je posjed nekretnine zakonit, istinit i pošten stječe je dosjelošću protekom deset godina neprekidnog samostalnog posjedovanja, a samostalni posjednik nekretnine kojem je posjed barem pošten stječe je dosjelošću u vlasništvo protekom dvadeset godina neprekidnog samostalnog posjedovanja. Samostalni posjed postoji ako posjednik izvršavajući svoju faktičnu vlast ne izvršava ničiju tuđu vlast, a posjed nema onaj tko prividno posjeduje ali ne izvršava nikakvu svoju vlast glede tuđe stvari.

9. 2. Odredba čl. 160. st. 1. i 2. ZV-a određuje da vrijeme potrebno za dosjelost počinje teći onoga dana kad je posjednik stupio u samostalni posjed stvari i završava istekom posljednjeg dana vremena potrebnog za dosjelost, a u vrijeme potrebno za dosjelost uračunava se i vrijeme za koje su prednici sadašnjeg posjednika neprekidno posjedovali kao zakoniti, pošteni i istiniti samostalni posjednici odnosno kao pošteni samostalni posjednici. Pretpostavka stjecanja prava vlasništva dosjelošću je barem pošten posjed. Posjed je pošten ako posjednik kad ga je stekao nije znao niti je obzirom na okolnosti imao razloga posumnjati da mu ne pripada pravo na posjed (čl. 18. st. 3. ZV-a). Zakoniti posjed postoji ako posjednik ima valjani pravni temelj tog posjedovanja, dakle, objektivno valjani titulus ili naslov stjecanja.

10. Tužitelj je u nesmetanom samostalnom posjedu predmetnih nekretnina od smrti oca 2015.,, a prije, putem prednika, unazad najmanje 50 godina. Budući da je taj posjed najmanje pošten, predmetne nekretnine stekao je tužitelj u vlasništvo i dosjelošću.

11. Slijedom iznijetog, sud je utvrdio da je tužitelj stekao pravo vlasništva nekretnina oznake k. č. [katastarska čestica] zgr., k. č. [katastarska čestica], k. č. [katastarska čestica], k. č. [katastarska čestica], sve upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], te k. č. [katastarska čestica] upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], te da su tuženici dužni trpjeti da se na temelju ove presude, a po njezinoj pravomoćnosti, izvrši prijenos njihovih suvlasničkih udjela i uknjižba prava vlasništva u korist tužitelja u cijelosti, sve kao u t. I. i II. izreke presude.

12. I prema pravnim pravilima iz § 1452. – 1477. austrijskog Općeg građanskog zakona (dalje: OGZ) koji se primjenjuje s obzirom na vrijeme stjecanja neprekinutog i nesmetanog posjeda, a na temelju Zakona o načinu primjene pravnih pravila donesenih prije 6. travnja 1941. („Narodne novine“ br. 73/1991.) i na osnovi čl. 388. st. 2. ZV-a, u konkretnom slučaju su se ispunile pretpostavke za stjecanje prava vlasništva dosjelošću (rok za stjecanje vlasništva na nekretninama koje nisu u državnom i crkvenom vlasništvu iznosi 30 godina, s tim da je taj rok nakon 1945. skraćen na 20 godina; dosjedatelj mora biti u samostalnom posjedu te mora biti istinit i pošten; samostalnost posjeda označava okolnost da on ne priznaje višu vlast neke druge osobe, odnosno da stvar drži kao svoju, kao da je njezin vlasnik; posjed je istinit ako nije stečen silom, potajno, prijevarom ili zlouporabom povjerenja (§ 345. OGZ-a), a pošten ako posjednik ne zna niti ima razloga za posumnjati da mu ne pripada pravo na posjed (§ 326. OGZ-a), s tim što se smatra da je posjednik istinit i pošten sve dok se ne dokaže drukčije (§ 328., 345. OGZ-a).

13. Privremeni zastupnik tuženika je potraživao trošak sastava odgovora na tužbu, odnosno 100 bodova uvećano za PDV, te nagradu za zastupanje više osoba 50 % odnosno 100,00 eura, sveukupno 375,00 eura.

13. 1. Zahtjev za naknadu troškova je osnovan. Privremeni zastupnik postavljen iz redova odvjetnika ima pravo na naknadu prouzročenih troškova na ime zastupanja tuženika prema Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika. Takav pravni stav zauzeo je i Vrhovni sud Republike Hrvatske u odluci posl. br. Rev-169/2021 od 11. siječnja 2023. U skladu s Tarifom o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine“ br. 138/2023., dalje: OT) i čl. 155. ZPP-a, uzimajući u obzir vrijednost predmeta spora, privremenom zastupniku pripada naknada za zastupanje u zatraženom iznosu 375,00 eura u koji je uključen PDV.

13. 2. Slijedom toga, odlučeno je kao u t. III. izreke presude.

U Pazinu 5. ožujka 2025.

Sutkinja

Mihaela Kaligari Hek

UPUTA O PRAVU NA ŽALBU

Protiv ove presude dopuštena je žalba nadležnom županijskom sudu. Žalba se podnosi putem ovog suda u roku 15 (petnaest) dana od dostave presude.

DNA:

1. tužitelj po pun., uz rješenje o sudskoj pristojbi za presudu,

2. tuženici po p. z.,

3. Porezna uprava, Područni ured Pazin, po pravomoćnosti.