REPUBLIKA HRVATSKA

TRGOVAČKI SUD U PAZINU

Dršćevka 1, 52000 Pazin

P-261/2020-140

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

I

R J E Š E NJ E

Trgovački sud u Pazinu, po sutkinji Sonji Marinac Rumora, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja EUROHERC OSIGURANJE d.d., OIB 22694857747, Zagreb, Ulica grada Vukovara 282, kojeg zastupaju punomoćnici iz Odvjetničkog društva Grgić & partneri iz Zagreba, Pisarnica Rijeka, Riva 8, protiv tuženika CROATIA OSIGURANJE d.d., OIB 26187994862, Zagreb, Vatroslava Jagića 33, kojeg zastupaju punomoćnice iz Zajedničkog odvjetničkog ureda Tulija Zele-Janjanin i Adrijana Jovanović iz Rijeke, Školjić 8 i tuženika GENERALI OSIGURANJE d.d., OIB 10840749604, Zagreb, Ulica grada Vukovara 284, radi isplate, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene 21. siječnja 2025. u prisutnosti punomoćnice tužitelja i punomoćnice prvotuženika, na ročištu za objavu presude 5. ožujka 2025.,

p r e s u d i o  j e

Nalaže se prvotuženiku CROATIA osiguranje d.d. Zagreb, Vatroslava Jagića 33, OIB: 26187994862, i drugotuženiku GENERALI osiguranje d.d. Zagreb, ul. Grada Vukovara 284, OIB: 10840749604, solidarno isplatiti tužitelju EUROHERC osiguranje d.d. Zagreb, ul. Grada Vukovara 282, OIB: 22694857747, iznos od ukupno 18.290,66 eura sa zakonskim zateznim kamatama koje teku od 28. kolovoza 2017. do isplate, po stopi koja se do 31. prosinca 2022. određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, od 1. siječnja 2023. do 29. prosinca 2023. po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na sve posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 30. prosinca 2023. po stopi određenoj, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve u roku od 15 dana.

r i j e š i o  j e

I. Odbija se prigovor mjesne nenadležnosti Trgovačkog suda u Pazinu.

II. Nalaže se tuženicima da tužitelju u roku od 15 dana naknade trošak postupka u iznosu od 11.304,96 eura sa zakonskom zateznom kamatom koja teče od 5. ožujka 2025. pa do isplate, po stopi određenoj, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine.

III. Odbija se zahtjev tužitelja za naknadu troškova postupka u iznosu od 2.080,00 eura sa zakonskom zateznom kamatom od 5. ožujka 2025. do isplate.

Obrazloženje

1. Tužitelj je 12. svibnja 2020. protiv tuženika podnio regresnu tužbu kojom zahtijeva da mu tuženici solidarno isplate iznos od 18.290,66 eura (pri utuženju iznos od 137.810,97 kn).

2. U tužbi navodi da se 10. svibnja 2017. na autocesti A10 Tauern u smjeru Villacha, u Republici Austriji, dogodila prometna nezgoda na način da je vozač skupa vozila OE, vozila marke MERCEDES registarske oznake [registarska oznaka] sa prikolicom marke KRONE registarske oznake [registarska oznaka] udario/naletio u stražnji dio vozila registarske oznake [registarska oznaka] koje se nalazilo zaustavljeno poradi nailaska na prometnu nezgodu koja se prethodno dogodila. Tužitelj tvrdi da je uslijed siline udarca vozilo [registarska oznaka], kojim je upravljao FE, odbačeno na vozilo registarske oznake [registarska oznaka] ( [registarska oznaka]), kojim je upravljao CE.

3. U odnosu na osiguratelje skupa vozila, tužitelj tvrdi da je vozilo registarske oznake [registarska oznaka], marke MERCEDES, bilo na dan 10. svibnja 2017. osigurano kod prvotuženika policom osiguranja od automobilske odgovornosti, dok da je vozilo registarske oznake [registarska oznaka], marke KRONE, bilo na isti dan osigurano kod drugotuženika policom osiguranja od automobilske odgovornosti. Ističe da sukladno odredbi članka 22. stavka 6. Zakona o obveznim osiguranjima u prometu vlasnici vučnog i priključnog vozila, odnosno njihovi osiguratelji odgovaraju za štetu solidarno.

4. Tužitelj tvrdi da je u štetnom događaju vozilo tužiteljeva osiguranika, oštećeno, da više nije bilo u voznom stanju pa da je isto bilo potrebno prevesti, o čemu je izdan račun broj 147-POSL2-1 od 16. svibnja 2017., od strane obrta „ [obrt]“ iz [adresa] (kako tužitelj opisuje izdavatelja navedenog računa).

5. Vozilo registarske oznake [registarska oznaka] bilo je na dan štetnog događaja osigurano kod tužitelja i to po ugovoru o kasko osiguranju motornog vozila, o čemu je izdana polica kasko osiguranja motornih vozila broj 831235692. Dalje se u tužbi navodi da su se tužitelju sa zahtjevom za naknadu štete, temeljem navedene police automobilskog kasta, obratili VB Leasing d.o.o., vlasnik vozila, kao i Larix d.o.o., korisnik leasinga. Procjenitelj tužitelja da je izvršio izvid i fotografiranje oštećenja na vozilu registarske oznake [registarska oznaka].

6. VB Leasing d.o.o. je 17. kolovoza 2017. tužitelju uputio suglasnost za rješavanje i isplatu štete za vozilo [registarska oznaka] neposredno korisniku leasinga, tvrtki Larix d.o.o. Tužitelj je temeljem police automobilskog kaska tvrtki Larix d.o.o. za popravak oštećenja na vozilu [registarska oznaka], temeljem računa popravka i prijevoza oštećenog vozila, isplatio naknadu u iznosu od 137.810,97 kn i to 28. kolovoza 2017.

7. Tužitelj drži da je vozač skupa vozila [registarska oznaka] i [registarska oznaka] odgovoran za štetni događaj i nastalu štetu na vozilu registarske oznake [registarska oznaka], pa da je stoga tužitelj isplatom utuženog iznosa stekao pravo regresa prema tuženicima temeljem odredbe članka 963. Zakona o obveznim odnosima. Zbog navedenog, predlaže da se tuženicima naloži da tužitelju solidarno plate utuženi iznos uvećan za zakonske zatezne kamate i troškove postupka uvećane za zakonske zatezne kamate.

8. Drugotuženik GENERALI OSIGURANJE d.d. Zagreb, u odgovoru na tužbu podnesenom 22. srpnja 2020., istaknuo je prigovor mjesne nenadležnosti naslovnog suda, ističući da je za postupanje u ovoj pravnoj stvari općemjesno nadležan Trgovački sud u Zagrebu, te je istaknuo prigovor zastare. Opreza radi osporio je osnovanost i visinu tužbe i tužbenog zahtjeva. Učinio je nespornim da je na dan štetnog događaja priključno vozilo registarske oznake [registarska oznaka] bilo osigurano kod drugotuženika, no osporio je odgovornost za isti u cijelosti.

9. Prvotuženik CROATIA OSIGURANJE d.d. Zagreb, u odgovoru na tužbu podnesenom 28. srpnja 2020., priznao je štetni događaj i pasivnu legitimaciju. Osporio je odgovornost za štetni događaj, visinu potraživanja i podredno opreza radi istaknuo prigovor zastare. Istaknut je prigovor mjesne nenadležnosti naslovnog suda uz tvrdnju da je za postupanje u ovoj pravnoj stvari mjesno nadležan Trgovački sud u Zagrebu.

10. Prvotuženik tvrdi da je na vozilo tužiteljeva osiguranika naletio skup vozila od kojeg je vučno vozilo osigurano kod prvotuženika, a priključno kod drugutuženika. Međutim, da je potom na skup vozila osiguranog kod oba tuženika naletjelo vozilo registarske oznake [registarska oznaka], koje da je skup vozila odbacilo u vozilo osiguranika tužitelja. Stav je prvotuženika da je tužitelj trebao tužiti solidarno nositelja zelene karte potencijalnog sukrivca ili krivca za oštećenja na vozilu svojeg osiguranika te je naveo da je na dan štetnog događaja vozilo registarske oznake [registarska oznaka] ( [registarska oznaka]) bilo osigurano kod Zrich Versicherungs-AG. Naveo je da se ne protivi dokaznim prijedlozima tužitelja, ali je predložio da se tužba i tužbeni zahtjev odbije u cijelosti i tuženiku naknadi trošak postupka.

11. U točki I. izreke rješenja odbijen je prigovor mjesne nenadležnosti. Naime, odredbom članka 52. stavka 1. Zakona o parničnom postupku, ("Narodne novine" broj 53/91., 91/92., 112/99., 129/00., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 96/08., 84/08., 123/08., 57/11., 148/11. - službeni pročišćeni tekst, 25/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22. i 155/23.; u daljnjem tekstu - ZPP) propisano je da je za suđenje u sporovima o izvanugovornoj odgovornosti za štetu, osim suda općemjesne nadležnosti, nadležan i sud na čijem je području štetna radnja počinjena ili sud na čijem je području štetna posljedica nastupila. Odredbom članka 52. stavka 3. ZPP-a propisano je da će se citirana odredba stavka 1. primjenjivati i u sporovima protiv društva osiguranja radi naknade štete trećim osobama na temelju propisa o neposrednoj odgovornosti društva osiguranja, kao i u sporovima o regresnim zahtjevima po osnovi naknade štete protiv regresnih dužnika. Kako je u konkretnom slučaju, u prometnoj nesreći od 10. svibnja 2020., oštećeno vozilo korisnika lizinga Larix d.o.o. Križine (Grad Umag) kojemu je sjedište na području nadležnosti Trgovačkog suda u Pazinu proizlazi neosnovanim prigovor mjesne nenadležnosti istaknut po oba tuženika. Naime, štetni događaj zbio se u Republici Austriji ali je štetna posljedica nastupila za društvo koje je korisnik toga vozila i čije je sjedište na području nadležnosti ovoga suda.

12. Nastavno, u vezi spomenutog mjesta nastanka štetnog događaja, u ovoj pravnoj stvari raspravlja se o regresnom zahtjevu tužitelja prema tuženicima, osiguravateljima skupa vozila, pa za primjenu prava Republike Hrvatske nije odlučno to što je do štetne radnje došlo na području Republike Austrije jer se radi o pravnom odnosu stranaka (tužitelja i tuženika) koji imaju sjedište na području Republike Hrvatske. Odredbom članka 4. stavka 1. i 2. Uredbe (EZ) br. 864/2007 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. srpnja 2007. o pravu koje se primjenjuje na izvanugovorne obveze („Rim II”) (Official Journal of the European Union, L 199, 31 July 2007, stranice 40 – 49) propisano je da ako nije drukčije propisano Uredbom Rim II, pravo koje se primjenjuje na izvanugovornu obvezu nastalu iz protupravnog postupanja je pravo one države u kojoj šteta nastane, bez obzira na to u kojoj državi je nastao događaj koji je prouzročio nastalu štetu te bez obzira na državu ili države u kojoj nastanu posredne posljedice tog događaja. Međutim, ako osoba kojoj je utvrđena odgovornost i osoba koja je pretrpjela štetu u trenutku nastanka štete imaju uobičajeno boravište u istoj državi, primjenjuju se propisi te države. Stoga, kako je na području Republike Hrvatske je sjedište tužiteljeva osiguranika kao i sjedište osiguranika oba tuženika, u odnosu na koje tužitelj tvrdi da su isti odgovorni za nastanak štetnog događaja, imaju se primijeniti propisi Republike Hrvatske.

13. Sud je proveo dokaze čitanjem dokumentacije u spisu, uvidom u fotodokumentaciju, reprodukcijom videosnimki, saslušanjem svjedoka i vještačenjem po vještaku prometne struke. U nastavku će se navesti listovi spisa na kojima se nalaze pojedine isprave, iskazi svjedoka te nalaz i mišljenje vještaka.

14. Na temelju provedenog dokaznog postupka ovaj sud zaključuje da je tužbeni zahtjev osnovan.

15. Tužitelj zahtijeva da mu tuženici kao regresni dužnici isplate iznos od 18.290,66 eura kojeg je isplatio svom osiguraniku i to zbog štete koja je nastala na vozilu tužiteljeva osiguranika registarske oznake [registarska oznaka] u prometnoj nezgodi od 10. svibnja 2017. na autocesti A10 Tauern, Republika Austrija, uslijed naleta skupa vozila i to vučnog vozila marke MERCEDES registarske oznake [registarska oznaka], osiguranog kod prvotuženika i priključnog vozila marke KRONE registarske oznake [registarska oznaka], osiguranog kod drugotuženika.

16. Među strankama nije sporan nastanak štetnog događaja te aktivna i pasivna legitimacija. Međutim, sporna je odgovornost osiguranika tuženika za nastanak štetnog događaja, visina štete te prigovor zastare.

17. U vezi prigovora zastare valja ponoviti da je do štetnog događaja nesporno došlo 10. svibnja 2017., a tužba je u ovoj pravnoj stvari podnesena 12. svibnja 2020. Odredbom članka 230. stavka 1. Zakona o obveznim odnosima (''Narodne novine'' broj 35/2005, 41/2008, 125/2011, 78/2015, 29/2018, 126/2021, 114/2022, 156/2022, 145/2023 i 155/2023; u daljnjem tekstu - ZOO) propisano je da tražbina naknade štete zastarijeva za tri godine otkad je oštećenik doznao za štetu i za osobu koja je štetu učinila, dok je odredbom članka 234. stavka 6. ZOO-a propisano da zastara tražbine koja pripada osiguratelju prema trećoj osobi odgovornoj za nastupanje osiguranog slučaja počinje teći kad i zastara tražbine osiguranika prema toj osobi i navršava se u istom roku. Štetni događaj zbio se 10. svibnja 2017. u Republici Austriji. Životno je i logično da je vozač vozila osiguranog kod tužitelja (vozilo registarske oznake [registarska oznaka]) o nastalom štetnom događaju istoga dana obavijestio korisnika lizinga, ugovaratelja osiguranja LARIX d.o.o. Križine. Vozilo registarske oznake [registarska oznaka] prevezeno je u Republiku Hrvatsku po SE, vlasniku obrta za proizvodnju, trgovinu i usluge [obrt], [adresa], a što sud utvrđuje na temelju računa 147- POSL2-1 od 16. svibnja 2017. (list 169 spisa), izdanog na teret ugovaratelja osiguranja LARIX d.o.o. Križine. U istom računu jasno je navedeno da je isporuka izvršena 13. svibnja 2017. Dakle, 13. svibnja 2017. vozilo registarske oznake [registarska oznaka] iz Republike Austrije dovezeno je u Republiku Hrvatsku te je istoga dana tužiteljev osiguranik, odnosno ugovaratelj osiguranja mogao vozilo pregledati i saznati za štetu koja je na njemu nastala. Da je o nastanku štetnog događaja obaviješten tužitelj jasno proizlazi iz činjenice da je tužitelj izvršio izvid štete 16. svibnja 2017. (list 165 i 166 spisa), te dopunske izvide 8. lipnja 2017. (list 167 spisa) i 4. srpnja 2017. (list 168 spisa). Sukladno sudskoj praksi oštećenik je saznao za obujam i visinu štete u trenutku kad je učinjen izvid štete s procjenom popravka (tako Visoki trgovački sud Republike Hrvatske u odluci poslovni broj Pž 4783/2021-2 od 2. rujna 2024.). Osim navedenog, sukladno starijoj sudskoj praksi, za početak zastarnog roka nije odlučujući trenutak kad je oštećenik saznao za štetni događaj već za štetu, a ta dva trenutka ne moraju uvijek nastupiti istodobno (VS, Rev-2782/87 od 22. prosinca 1988; PSP-43/65). Saznanje za štetu obuhvaća i doznavanje opsega i visine štete, što znači i relevantnih činjenica iz kojih oštećenik može zaključiti o opsegu štete (VS, Rev-2091/88 od 26. travnja 1989., Informator, 3818.). Kako je ranije navedeno, izvid je izvršen 16. svibnja 2017. Izvid svakako nije mogao biti izvršen prije 13. svibnja 2017., odnosno prije no što je vozilo registarske oznake [registarska oznaka] prevezeno u Republiku Hrvatsku. Slijedom navedenog, kako je izvid štete izvršen 16. svibnja 2017., a predmetni je postupak započeo 12. svibnja 2020. podnošenjem tužbe, proizlazi da tužiteljeva tražbina za isplatu utuženog iznosa nije zastarjela.

18. Radi utvrđivanja odgovornosti za nastanak štetnog događaja provedeni su dokazi čitanjem dokumentacije priložene spisu, saslušanjem svjedoka i provedeno je prometno vještačenje.

19. Čitanjem dokumentacije priložene spisu, potvrde Zemaljskog odjela za promet - Salzburg, Policijske inspekcije za autoceste, od 10. svibnja 2017. (list 10.-13. spisa i 525. spisa) utvrđeno je da je na autocesti A10-TAB, u smjeru Villacha, došlo do prometne nezgode gubitkom gume na drugoj osovini lijevo na vozilu, tegljaču JO- EB440 (A), s poluprikolicom. Između ostalog, utvrđeno je da je do štete došlo i na teretnom vozilu SL-337KP (A) kojim je upravljao CE, na vozilu tužiteljeva osiguranika registarske oznake [registarska oznaka], kojim je upravljao VE, na tegljaču registarske oznake [registarska oznaka] s prikolicom registarske oznake [registarska oznaka], kojim je upravljao OE, te na teretnom vozilu registarske oznake [registarska oznaka] kojim je upravljao BE. Iz navedene potvrde jasno proizlazi da vozilo tužiteljeva osiguranika uslijed oštećenja koja su na istomu nastala u prometnoj nezgodi više nije bilo u voznom stanju te da je uslijedila vuča.

20. Iz spisu priloženih izvješća Zemaljske policijske uprave Salzburg, Zemaljskog odjela za promet - Salzburg, Policijske inspekcije za autoceste, od 11. svibnja 2017. (list 87., 88. i 602.), 21. lipnja 2017. (list 91. i 606) i 27. srpnja 2017. (list 95. i 411. spisa) te zaključnog izvješća od 19. kolovoza 2017. (list 85 spisa) proizlazi da je navedeno nadležno tijelo Republike Austrije utvrdilo da je na tegljaču registarske oznake [registarska oznaka] ( [registarska oznaka]) s prikolicom došlo do odvajanja jedne gume s prikolice koja se otkotrljala približno 400 m u tunel Helbersberg, a potom je kotač dospio u ležeći položaj. HE osumnjičen je za počinjenje kaznenog djela protiv opće sigurnosti s namjerom, zbog sumnje da je upravo on olabavio vijke kotača na tegljaču registarske oznake [registarska oznaka] ( [registarska oznaka]). Utvrđeno je da je vozač tegljača registarske oznake [registarska oznaka] ( [registarska oznaka]) nakon što je sa tog vozila otpao kotač uspio zaustaviti vozilo na trak za zaustavljanje vozila i o tomu obavijestiti policiju. Međutim, sa otpalim kotačem koji je ležao u voznom traku tunela sudarila su se tri osobna vozila. Osim navedenog, utvrđeno je da je prije no što je došlo do sudara teretnih vozila kratko bilo zaustavljeno teretno vozilo za prijevoz drva čiji vozač najvjerojatnije nije ni primijetio da je na njega blago naletjelo teretno vozilo registarske oznake [registarska oznaka] kojim je upravljao CE. Potom je na mjesto štetnog događaja FE dovezao teretno vozilo tužiteljeva osiguranika registarske oznake [registarska oznaka] te je isto pravovremeno zaustavio. Na teretno vozilo tužiteljeva osiguranika registarske oznake [registarska oznaka] naletjelo je teretno vozilo, tegljač registarske oznake [registarska oznaka] s prikolicom registarske oznake [registarska oznaka], kojim je upravljao OE. Iduće vozilo koje je nailazilo više se nije moglo zaustaviti pa je teretno vozilo registarske oznake [registarska oznaka] kojim je upravljalo BE naletjelo na vozilo osigurano kod tuženika. BE je zbog zadobivenih ozljeda helikopterom prevezen u bolnicu.

21. Prilikom provedbe dokaza ocijenjeno je da za odlučivanje u ovoj pravnoj stvari nije bilo odlučno analizirati sadržaj isprava koje se odnose na utvrđivanje kaznene odgovornosti ĆE koji je osumnjičen za počinjenje kaznenog djela, da je olabavio vijke na teretnom vozilu registarske oznake [registarska oznaka] ( [registarska oznaka]) sa kojega je otpao kotač. Navedeno se odnosi na isprave sastavljene povodom saslušanja osumnjičenog ĆE (list 112. i 627. spisa), iskaze ŽE (list 114. i 629. spisa), NE (list 116. i 631. spisa), PE (list 120. i 634. spisa), ME, vozača vozila sa kojeg je otpala guma (list 122. i 636. spisa), AE, člana trgovačkog društva u čijem je vlasništvu vozilo sa kojeg je otpao kotač (list 124. i 639. spisa), te o poduzetim radnjama vještačenja - pisana izvješća (list 143.-154. spisa i 648.-679. spisa). Osim navedenog, ističe se da nije bilo mogućnosti provjere sadržaja tahografskih listića za vozilo tužiteljeva osiguranika registarske oznake [registarska oznaka] i za vozilo osiguranika prvotuženika registarske oznake [registarska oznaka] (očitovanja na listu 238. i 239. spisa) jer oba vozila imaju digitalni tahograf. Sadržaj pohranjen na digitalnom tahografu se sukladno članku 9. Zakona o radnom vremenu, obveznim odmorima mobilnih radnika i uređajima za bilježenje u cestovnom prometu ("Narodne novine", broj 75/2013, 36/2015, 46/2017, 152/2022) čuva tri godine. Kako se štetni događaj zbio u 2017. traženi sadržaj u vrijeme traženja u listopadu 2021. više nije bio dostupan.

22. JE je pred Zemaljskom policijskom upravom Salzburg, Zemaljskim odjelom za promet - Salzburg, Policijskom inspekcijom za autoceste 20. srpnja 2017. (list 131. i 132. spisa) izjavio da je 10. svibnja 2017. upravljao teretnim vozilom težine 12 tona, da je vozio na području tunela Helbersberg, a kada je ušao u tunel, otprilike 200m, da je uvidio da vozila ispred njegova koče. Unatoč tomu što je aktivirao puno kočenje nije uspio zaustaviti vozilo kojim je upravljao te je došlo do frontalnog udara. Ostao je priklješten u vozačkoj kabini. JE zamolbenim je putem saslušan i u tijeku ovoga postupka (iskaz dan 9. lipnja 2023. pred Okružnim sudom u Murau; list 759. spisa). Ponovio je da je na dan štetnog događaja upravljao teretnim vozilo težine 12 tona, da je u tunelu Helbersberg na otprilike 200 m uočio da vozila ispred njegova koče. Ispred njegova vozila nalazilo se teretno vozilo koje je naletjelo na vozilo ispred, zaustavilo se i iako je on naglo zakočio više se nije mogao zaustaviti pa je frontalno udario u to vozilo. S obzirom na to da je ostao priklješten u vozilu pružena mu je medicinska pomoć te je izvučen iz vozila i helikopterom prevezen u bolnicu. U vezi nastanka štetnog događaja izjavio je da je došlo do lančane reakcije. Međutim, nije imao saznanja što se zaista dogodilo sa vozilom sa kojega je otpao kotač, već je o istomu saznao od policijskih službenika na odjelu intenzivne njege. Iskaz svjedoka JE prihvaćen je kao životan i logičan, sukladan dokumentaciji priloženoj spisu te sadržaju videosnimki.

23. CE je pred Zemaljskom policijskom upravom Salzburg, Zemaljskim odjelom za promet - Salzburg, Policijskom inspekcijom za autoceste 24. srpnja 2017. (list 128. i 642. spisa) saslušan u svojstvu svjedoka. Potvrdio je da je na dan štetnog događaja upravljao vozilom registarske oznake [registarska oznaka]. Iskazao je da je vrijeme bilo lijepo, kolnik suh, da se kretao brzinom od 70-80 km/h i potom usporio u tunelu jer da je kamion koji se kretao ispred aktivirao puno kočenje. Iako je lagano naletio na desni zadnji nosač vozila koje je bilo ispred vozač teretnog vozila za prijevoz drva nastavio se dalje kretati. Međutim, potom je na vozilo kojim je on upravljalo naletjelo drugo teretno vozilo. Izjavio je da se ne smatra odgovornim za nastanak štetnog događaja. I svjedok CE zamolbenim je putem saslušan u tijeku ovoga postupka (iskaz dan 5. srpnja 2023. pred Okružnim sudom u Seekirchenu am Walleresee; list 775. spisa). Nije se mogao sjetiti detalja štetnog događaja. Prisjetio se da je u vrijeme kada je ušao u tunel već bio zastoj vozila u tunelu. Iza vozila kojim je on upravljao došlo je do sudara triju teretnih vozila. Potvrdio je da mu je prilikom davanja iskaza na policiji bila predočena video snimka. Iskaz svjedoka LE prihvaćen je kao istinit s obzirom na to da je isti sukladan spisu priloženoj dokumentaciji i video snimkama.

24. Svjedok FE, vozač vozila tužiteljeva osiguranika, saslušan je na ročištu za glavnu raspravu održanom 10. listopada 2022. (iskaz na listu 331. spisa). Iskazao je da je zaustavio vozilo kojim je upravljao s obzirom na to da je na ulazu u tunel kojemu je prilazio došlo do prometne nezgode, otpadanja kotača sa vozila. Uspio je zaustaviti vozilo kojim je upravljao, upalio sva četiri pokazivača smjera, i tako zaustavljen u retrovizoru je uvidio da iza dolazi tegljač sa poluprikolicom u vlasništvu „Javorić transporti“. To se vozilo nije uspjelo zaustaviti, udarilo je u vozilo kojim je on upravljao isto poguralo u vozila koja su bila zaustavljena ispred. Nakon toga, na opisana vozila naletio je još jedan manji kamion. Do prije ulaska u tunel vozio je otprilike 80-90 km/h, a kada je uočio zaustavljena vozila počeo je naglo kočiti. Istaknuo je da je vozilo kojim je on upravljalo bilo odbačeno u druga vozila nakon što je bilo udareno od prvog šlepera, ali da udar posljednjeg vozila nije osjetio. Potvrdio je da je vozač JE pretrpio tjelesne ozljede pa su drugi vozači pomakli vozila kojim su upravljali kako bi se ozlijeđenom mogla pružiti medicinska pomoć. Iskaz svjedoka FE prihvaćen je kao istinit s obzirom na to da je isti sukladan spisu priloženoj dokumentaciji i video snimkama.

25. Svjedok OE, vozač skupa vozila osiguranih kod tuženika, saslušan je na ročištu za glavnu raspravu održanom 12. prosinca 2022. (iskaz na listu 359. spisa). Isti je, sukladno ranije iznesenom kazivanju svjedoka, također ustvrdio da je na dan štetnog događaja do zastoja u prometu došlo s obzirom na to da je sa jednog vozila, kamiona, otpao kotač. Opisao je da se najprije zaustavilo vozilo registarskih oznaka Republike Austrije, a potom vozilo „pulskih registarskih oznaka“ iza kojega da je on zaustavio kamion kojim je upravljao. Vozila da su bila zaustavljena u tunelu. U tunel je ušao krećući se brzinom od 80 do 90 km/h. Ustvrdio je da je sva ta tri vozila „poguralo vozilo koje je bilo iza“ jer da vozač toga vozila nije uspio vozilo zaustaviti na vrijeme. Opisujući vozilo kojim je upravljao naveo je da se radilo o tegljaču s poluprikolicom i imalo je „krapinske registarske oznake“, a težilo je 40 tona. Na ponovni upit da li je vozilo kojim je upravljalo bilo u potpunosti zaustavljeno ili u fazi zaustavljanja, kočenja, u trenutku kada je vozilo koje se kretalo iza udarilo u vozilo kojim je upravljao, odgovorio je da se ne može točno očitovati ali da misli da je bio u fazi zaustavljanja, odnosno da vozilo kojim je on upravljao nije bilo u potpunosti zaustavljeno. Iskaz svjedoka ĐE nije prihvaćen u dijelu u kojem je isti kazivao da je vozilo kojim je upravljao uspio zaustaviti iza vozila tužiteljeva osiguranika, odnosno da je bio fazi zaustavljanja, kočenja, kada je na skup vozila kojim je on upravljalo naletjelo vozilo kojim je upravljao JE. Naime, isto je suprotno sadržaju spisu priloženih video snimaka reproduciranih na ročištu za glavnu raspravu održanom 21. siječnja 2025. te sadržaji iskaza svjedoka FE.

26. Na ročištu za glavnu raspravu održanom 21. siječnja 2025. reproducirane su snimke oznake TV04 HB_VI 0554_2017-05-10_09-59-36_10-14-01 (dalje: TV04HB_VI) i TV03 HB_VI 0553_2017-05-10_09-59-24_10-24-01 (dalje: TV03HB_VI) , a o sadržaju svih spisu priloženih snimaka očitovao se i vještak u svom nalazu. Reproduciranjem sadržaja snimke TV04HB_VI jasno proizlazi da je na vozilo tužiteljeva osiguranika registarske oznake ([registarska oznaka]) naletio skup vozila (vozila osigurana kod prvo i drugo tuženika). Pri udaru petog teretnog vozila (teretno vozilo registarske oznake [registarska oznaka], kojim je upravljao JE) nije došlo do odbačaja prema unaprijed preostalih vozila, a što se pak bilo dogodilo kada je vozilo, skup vozila osiguranih kod prvo i drugo tuženika, naletjelo na vozilo tužiteljeva osiguranika. I iz snimke oznake TV03HB_VI razvidna je dinamika štetnog događaja, odnosno da se skup vozila osiguranih kod prvo i drugo tuženika prije naleta počeo kretati blago ulijevo ali nije uspjelo zaobići vozilo tužiteljeva osiguranika tužitelja već je naletjelo na isto, a potom je peto vozilo (teretno vozilo registarske oznake [registarska oznaka], kojim je upravljao JE) udarilo u vozilo, skup vozila osiguranih kod prvo i drugo tuženika. Reproduciranje snimki pratile su punomoćnice tužitelja i prvotuženika te na isto nisu imale primjedbi.

27. Vještak Saša Monas, stalni sudski vještak za cestovni promet, tehniku i procjenu vozila, podnio je nalaz i mišljenje (list 797. - 828. spisa) nakon što mu je dan nalog da provede vještačenje na okolnost dinamike nastanka oštećenja na vozilu tužiteljeva osiguranika i visine štete, sve u štetnom događaju od 10. svibnja 2017.

28. Vještak je u nalazu istaknuo da u spisu predmeta ne postoji zapisnik o očevidu nadležnog tijela Republike Austrije sa pripadajućim situacijskim planom mjesta prometne nesreće, kao niti fotodokumentacija prometne nesreće, a koji dokumenti bi prikazivali i opisivali evidentirane materijalne tragove nakon prometne nesreće, svojim položajem u odnosu na odabranu fiksnu točku mjerenja/početnu točku mjerenja i osovinu mjerenja. Međutim, u spisu predmeta postoje dvije snimke video kamera koje pokrivaju mjesto prometne nesreće unutar predmetnog tunela, dvije snimke video kamera koje pokrivaju prostor autoceste neposredno prije ulaza u predmetni tunel, te jedna snimka video kamere koja pokriva izlaz iz predmetnog tunela u kojem se dogodila predmetna prometna nesreća.

29. Vještak navodi da video snimka TVs01 HB_SB 0501_2017-05-10_10-19- 54_10-22-01 snimka pokriva izlaz iz predmetnog tunela u kojem se dogodila prometna nesreća, uočava se dolazak helikoptera na izlaznu stranu iz predmetnog tunela te da ista nema tehničkog značaja za evaluaciju dinamike nastanka prometne nesreće. Na video snimci TVs01 HB_VI 0551_2017-05-10_09-59- 06_10-00-01 koja snimka pokriva prostor autoceste neposredno prije ulaza u predmetni tunel, gledano po smjeru kretanja teretnih vozila koja su sudjelovala u prometnoj nesreći, uočava se kako kotač koji je odvojen od kamiona u kotrljanju po kolniku uz desni rub zaustavne trake autoceste ulazi u tunel.

30. Na video snimci TVs02 HB_VI 0552_2017-05-10_09-59- 06_10-24-01, koja pokriva prostor autoceste neposredno prije ulaza u predmetni tunel, gledano po smjeru kretanja teretnih vozila koja su sudjelovala u prometnoj nesreći, se uočava ulazak pet predmetnih teretnih vozila u kadar kamere, a koja vozila su sudjelovala u prometnoj nesreći, te nastavno njihov ulazak u tunel tijekom njihovog kretanja u nizu. Tako se na istoj uočava skup vozila osiguranih kod prvo i drugo tuženika (teretno vozilo registarske oznake [registarska oznaka], sa poluprikolicom registarske oznake [registarska oznaka]), kojim je upravljalo OE, te teretno vozilo registarske oznake [registarska oznaka] ( [registarska oznaka]), kojim je upravljao JE, a oba su vozila prilikom ulaska u tunel imala aktivirana stop svjetla na stražnjoj strani. Vještak reproduciranjem snimke nije mogao uočiti da li i teretna vozila koja su se nalazila ispred skupa vozila (teretno vozilo registarske oznake [registarska oznaka], sa poluprikolicom registarske oznake [registarska oznaka]) imaju aktivirana stop svjetla na njihovoj stražnjoj strani, jer je došlo do međusobnog prekrivanja vozila njihovim gabaritima. Vještak je uz pomoć aplikacije Google Earth izvršio mjerenje širine kolnika autoceste neposredno pred ulazak u predmetni tunel (dvije prometne trake za promet u jednom smjeru) te je utvrdio da je kolnik širine od oko 7,5 m. Na temelju video snimke i prikaza međusobnog razmaka između pet teretnih vozila u kretanju neposredno prije ulaska u tunel, a koja vozila su sudjelovala u nastanku prometne nesreće, vještak je iznio mišljenje da međusobni razmak između navedenih vozila u kretanju nije bio veći od oko 15m, odnosno nije bio veći od dvostruke širine kolnika na predmetnom dijelu autoceste. Vještak ističe da, prema pravilima struke, sigurnosni međusobni razmak vozila pri kretanju u nizu iznosi polovicu veličine brzine kretanja izražene u km/h, odnosno, ukoliko je brzina kretanja predmetnih vozila iznosila prosječno od oko 85km/h (uzimajući u obzir iskaz svjedoka ĐE i FE), tada proizlazi da je sigurnosni međusobni razmak kojeg su se vozači predmetnih vozila u ovoj prometnoj situaciji trebali pridržavati, iznosio od oko 42,5m.

31. Na video snimci TV03 HB_VI 0553_2017-05-10_09-59-24_10-24-01, koja snimka pokriva prostor autoceste unutar predmetnog tunela i samo mjesto prometne nesreće, gledano po smjeru kretanja teretnih vozila koja su sudjelovala u prometnoj nesreći, uočava se odvojeni kotač od kamiona koji ulazi u kadar kamere, i koji se kotrlja po kolniku, nakon čega se prevrće i zaustavlja u ležećem položaju dijelom na desnoj prometnoj traci unutar tunela, a dijelom na desnom rubnjaku, nakon čega se kao posljedica kontakta sa nepoznatim vozilima pomaknuo na desnu stranu desne prometne trake. Na ovoj snimci se zbog međusobnog prekrivanja teretnih vozila svojim gabaritima ne vidi sudar između prva tri teretna vozila. Međutim, iz iste je razvidno da skup vozila (teretno vozilo registarske oznake [registarska oznaka], sa poluprikolicom registarske oznake [registarska oznaka]), kojim je upravljalo OE, naglo skreće djelomično na lijevu stranu kolnika preko središnje linije, nakon čega se naglo zaustavlja u mjestu, a pri tomu su se kabina tegljača i sanduk poluprikolice jako zaljuljali. Vještak utvrđuje da navedeno upućuje na to da je u tom trenutku došlo do naleta skupa vozila na vozilo tužiteljeva osiguranika. U vrlo kratkom vremenskom odmaku nakon toga došlo je do naleta vozila registarske oznake [registarska oznaka] ( [registarska oznaka]), kojim je upravljao JE, na stražnji dio skupa vozila, poluprikolice registarske oznake [registarska oznaka]. Vještak utvrđuje da je iz snimke razvidno da je po udaru na stražnji dio poluprikolice registarske oznake [registarska oznaka] došlo do ponovnog ljuljanja skupa vozila ali ne i do pomaka skupa vozila prema naprijed, odnosno u smjeru njegova prijašnjeg kretanja. Time nije došlo do promjene prethodnog zaustavnog sudarnog položaja skupa vozila.

32. Vještak dalje po analizi snimke TV04 HB_VI 0554_2017-05-10_09-59- 36_10-14-01 u nalazu navodi da ista pokriva prostor autoceste unutar predmetnog tunela i samo mjesto prometne nesreće, gledano po smjeru kretanja teretnih vozila koja su sudjelovala u prometnoj nesreći. Na istoj se uočava odvojeni kotač od kamiona koji ulazi u kadar kamere, i koji se kotrlja po kolniku, nakon čega se prevrće i zaustavlja u ležećem položaju dijelom na desnoj prometnoj traci unutar tunela, a dijelom na desnom rubnjaku, nakon čega se kao posljedica kontakta sa nepoznatim vozilima pomaknuo na desnu stranu desne prometne trake. U vremenu 05:21s u kadar kamere ulazi teretno vozilo registarske oznake [registarska oznaka] ( [registarska oznaka]), kojim je upravljao CE, a koje je vozilo svojim desnim dijelom vrlo i sasvim lagano dotaknulo desni zadnji nosač praznog kamiona za prijevoz drva. Potom u kadar kamere ulazi teretno vozilo tužiteljeva osiguranika registarske oznake [registarska oznaka], kojim je upravljao FE, a koje se u potpunosti uspjelo zaustaviti iza teretnog vozila registarske oznake [registarska oznaka] ( [registarska oznaka]), kojim je upravljalo CE, i to u njegovoj neposrednoj blizini ali bez međusobnog kontakta. Potom u kadar kamere ulazi skup vozila (teretno vozilo registarske oznake [registarska oznaka], sa poluprikolicom registarske oznake [registarska oznaka]). Tegljač je usmjeren u lijevu stranu te svojom desnom čeonom stranom udara odnosno nalijeće na stražnji dio vozila tužiteljeva osiguranika registarske oznake [registarska oznaka], kojeg odbacuje na vozilo ispred njega, odnosno na vozilo registarske oznake [registarska oznaka] ( [registarska oznaka]). Kao posljedica naleta skupa vozila, osiguranih kod prvo i drugo tuženika, na vozilo tužiteljeva osiguranika, došlo je do blagog pomaka unaprijed i u lijevo vozila registarske oznake [registarska oznaka] ( [registarska oznaka]), kojim je upravljalo CE, te su se sva tri vozila izrazito zaljuljala uslijed sudara. Vještak dalje navodi da u vrlo kratkom vremenskom odmaku nakon toga, u vremenu snimke 05:26s, ponovno se na snimci uočava ljuljanje navedenih vozila, a što da ukazuje da je upravo tada došlo do naleta vozila registarske oznake [registarska oznaka] ( [registarska oznaka]), kojim je upravljao JE, na stražnji dio poluprikolice registarske oznake [registarska oznaka]. Pri tomu nije došlo do uzdužnog pomaka preostalih vozila koja su bila u položaju ispred vozila registarske oznake [registarska oznaka] ( [registarska oznaka]), kojim je upravljao JE, odnosno nije došlo do odbačaja navedenih vozila prema naprijed iz njihovog prijašnjeg zaustavnog sudarnog položaja.

33. U odnosu na visinu štete vještak je utvrdio da je vrijednost vozila tužiteljeva osiguranika registarske oznake [registarska oznaka] na dan nastanka štete, a prema stanju vozila neposredno prije štete, iznosila 30.149,34 eura (uz napomenu da PDV nije uključen jer je vlasnik pravna osoba). Utvrdio je da je na vozilu tužiteljeva osiguranika nastupila djelomična šteta jer ista iznosi oko 54,7% vrijednosti vozila na dan štetnog događaja. Visina štete u vrijeme nastanka štetnog događaja utvrđena je u iznosu od 16.517,77 eura. Istu je vještak utvrdio uzimajući u obzir spisu priložene račune društava VALCAR d.o.o. i Auto Hrvatska PSC d.o.o., kao i pribavom ponude za cijenu novih dijelova potrebnih za zamjenu, koju je ponudu pribavio od Auto Hrvatska PSC d.o.o., ovlaštenog prodajno-servisnog centra za MAN teretna vozila.

34. Vještak je iznio mišljenje da između vozila koja su sudjelovala u nastanku prometne nesreće razmak nije bio veći od oko 15m, odnosno nije bio veći od dvostruke širine kolnika na predmetnom dijelu autoceste. Prema pravilima struke, sigurnosni međusobni razmak vozila pri kretanju u nizu iznosi polovicu veličine brzine kretanja izražene u km/h, odnosno, ukoliko je brzina kretanja predmetnih vozila iznosila prosječno od oko 85km/h, sukladno kazivanju svjedoka ĐE i FE, tada proizlazi da je sigurnosni međusobni razmak, kojeg su se vozači predmetnih vozila u ovoj prometnoj situaciji trebali pridržavati iznosio od oko 42,5m. Mišljenja je stoga da se u konkretnom slučaju sudionici prometne nesreće nisu pridržavali pravila struke za kretanje u nizu, u pogledu potrebnog sigurnosnog međusobnog razmaka između njihovih vozila. Oštećenja na vozilu tužiteljeva osiguranika tužitelja registarske oznake [registarska oznaka] nastala su kao posljedica naleta skupa vozila (teretno vozilo registarske oznake [registarska oznaka], sa poluprikolicom registarske oznake [registarska oznaka]) na stražnji dio vozila osiguranika tužitelja. Na vozilu tužiteljeva osiguranika nastupila je šteta u iznosu od 16.517,77 eura (bez uključenog PDV-a i troškova prijevoza vozila iz Republike Austrije u Republiku Hrvatsku).

35. Na ročištu za glavnu raspravu održanom 21. siječnja 2012. (list 849 i 850. spisa) vještak je u cijelosti ostao pri nalazu i mišljenju. Ustvrdio je da se iz dostavljenih video snimaka moglo imati uvid u dinamiku nastanka prometne nezgode te napomenuo da vozila koja su sudjelovala u predmetnom lančanom sudaru nisu kontaktirala predmetni odvojeni kotač koji se nalazio nepomično u desnoj prometnoj traci u tunelu. U trenutku nastanka štetnog događaja vozila koja su bila ispred tog kotača bila su uredno zaustavljena. Niti jedno nije bilo u kontaktu sa tim kotačem pa je zaključak vještaka da je nakon toga do štetnog događaja došlo uslijed nepridržavanja pravila o sigurnosnom razmaku. Izjavio je da bi se samo hipotetski moglo pretpostaviti da do štetnog događaja ne bi došlo da ranije kotač nije bio na prometnici te napomenuo da se isto tako umjesto kotača moglo raditi o pješaku, zaustavljenom vozilu zbog kvara i sl., a što su sve uobičajene situacije. Kao i u pismenom nalazu i mišljenju, ustvrdio je da uslijed naleta vozila registarske oznake [registarska oznaka] ( [registarska oznaka]), kojim je upravljao JE, nije došlo do odbačaja preostalih vozila. Zbog toga je zaključio da šteta do koje je došlo na vozilu tužiteljeva osiguranika je šteta koja je nastala uslijed naleta vozila osiguranog kod prvotuženika. U vezi potrebe prijevoza vozila iz Republike Austrije u Republiku Hrvatsku vještak je potvrdio da vozilo tužiteljeva osiguranika nakon prometne nezgode nije bilo u voznom stanju. U vezi cijene za radni sat mehaničara u Republici Hrvatskoj ustvrdio je da je isti niži od onoga u Republici Austriji i da je tako bilo i u vrijeme nastanka štetnog događaja.

36. Sud je prihvatio nalaz i mišljenje vještaka ocijenivši da je isto izrađeno objektivno, sukladno pravilima struke, te uz detaljnu analizu dokumentacije priložene spisu, video snimaka i iskaza svjedoka.

37. Provedbom dokaznog postupka utvrđeno je da je 10. svibnja 2017. na autocesti A10 Tauern, u smjeru Vilaha, u tunelu Helbersberg, Republika Austrija, došlo do predmetne prometne nesreće i to lančanog sudara u kojemu je oštećeno vozilo tužiteljeva osiguranika registarske oznake [registarska oznaka]. U tunelu Helbersberg bila su uredno zaustavljena vozila s obzirom na to da je na desnoj prometnoj traci u tunelu nepomično ležao kotač koji je ranije otpao sa tegljača registarske oznake [registarska oznaka] ( [registarska oznaka]). U lančanom sudaru sudjelovalo je pet teretnih vozila. Prvo je bilo zaustavljeno teretno vozilo i to tegljač sa poluprikolicom za prijevoz drvenih trupaca, nepoznate marke i registracije. Drugo je zaustavljeno vozilo bilo teretno vozilo registarske oznake [registarska oznaka] ( [registarska oznaka]), kojim je upravljao CE. Treće je bilo zaustavljeno vozilo tužiteljeva osiguranika kojim je upravljao FE. Vozilo tužiteljeva osiguranika u potpunosti je bilo zaustavljeno iza teretnog vozila registarske oznake [registarska oznaka] ( [registarska oznaka]). Na vozilo tužiteljeva osiguranika, na stražnji dio toga vozila, naletio je skup vozila i to tegljač registarske oznake [registarska oznaka], osiguran kod prvotuženika, sa poluprikolicom registarske oznake [registarska oznaka], osiguranom kod drugotuženika, a kojim je upravljao OE. Skup vozila naletio je na vozilo tužiteljeva osiguranika desnom čeonom stranom u stražnji dio vozila tužiteljeva osiguranika i odbacio ga na vozilo ispred njega, odnosno na vozilo registarske oznake [registarska oznaka] ( [registarska oznaka]), a uslijed nalijetanja skupa vozila došlo je do blagog pomaka unaprijed i u lijevo vozila registarske oznake [registarska oznaka] ( [registarska oznaka]). Nakon nalijetanja skupa vozila na vozilo tužiteljeva osiguranika došlo je i do naleta vozila registarske oznake [registarska oznaka] ( [registarska oznaka]), kojim je upravljao JE, na stražnji dio poluprikolice registarske oznake [registarska oznaka]. Međutim, pri tomu naletu nije došlo do uzdužnog pomaka preostalih vozila koja su bila u položaju ispred vozila registarske oznake [registarska oznaka] ( [registarska oznaka]), odnosno nije došlo do odbačaja navedenih vozila prema naprijed iz njihovog prijašnjeg zaustavnog sudarnog položaja. Po provedbi prometnog vještačenja utvrđeno je da je do prometne nezgode došlo zbog nepridržavanja pravila struke za kretanje u nizu s obzirom na to je na temelju iskaza svjedoka ĐE i FE utvrđeno da su se vozila kretala prosječnom brzinom od 85 km/h te da je stoga sigurnosni razmak iznosio 42,5 m. Međutim, uslijed nepridržavanja potrebnog sigurnosnog razmaka došlo je do nalijetanja skupa vozila, tegljača registarske oznake [registarska oznaka], osiguranog kod prvotuženika, sa poluprikolicom registarske oznake [registarska oznaka], na vozilo tužiteljeva osiguranika koje je bilo u potpunosti zaustavljeno iza teretnog vozila registarske oznake [registarska oznaka] ( [registarska oznaka]). Dakle, vozilo tužiteljeva osiguranika oštećeno je uslijed naleta skupa vozila na isto, a zbog nepridržavanja sigurnosnog razmaka vozila pri kretanju u nizu. Iako je nakon nalijetanja skupa vozila na vozilo tužiteljeva osiguranika došlo i do naleta petog teretnog vozila registarske oznake [registarska oznaka] ( [registarska oznaka]) na skup vozila isto za posljedicu nije imalo odbačaj navedenih vozila prema naprijed iz njihovog prijašnjeg zaustavnog sudarnog položaja, odnosno nalet vozila registarske oznake [registarska oznaka] ( [registarska oznaka]) nije bio od utjecaja na štetu koja je na vozilu tužiteljeva osiguranika nastala uslijed naleta skupa vozila na isto.

38. Iz navedenog slijedi da je provedbom dokaznog postupka utvrđeno da je u predmetnom štetnom događaju za nastanak štete na vozilu tužiteljeva osiguranika isključivo odgovoran vozač vučnog vozila, tegljača registarske oznake [registarska oznaka], koji se pri upravljanju vozilom nije pridržavao pravila sigurnosnog razmaka vozila pri kretanju u nizu. S obzirom na to da se radilo o skupu vozila valja ukazati da je odredbom članka 22. stavka 7. Zakona o obveznim osiguranjima u prometu (''Narodne novine'', broj 151/2005, 36/2009, 75/2009, 76/2013, 152/2014, 155/2023) propisano da ako je šteta nastala od vučnog ili priključnog vozila dok su oba vozila bila spojena i činila jednu cjelinu ili ako je šteta nastala tijekom vožnje nakon odvajanja priključnog vozila, za štetu trećim osobama solidarno odgovaraju vlasnici obaju vozila.

39. Glede pozivanja oba tuženika na činjenicu da su u tunelu Helbersberg vozila bila zaustavljena zbog prepreke, kotača koji je ležao na desnoj prometnoj traci nakon što je prethodno otpao sa vozila registarske oznake [registarska oznaka] ( [registarska oznaka]), valja još jednom ponoviti da prije no što je došlo do naleta skupa vozila na vozilo tužiteljeva osiguranika su tri teretna vozila bila u potpunosti zaustavljena. Vozač je dužan držati potreban razmak kad se kreće iza drugog vozila, tako da ne ugrožava sigurnost prometa. S obzirom na to da je uslijed kršenja prometnog propisa, nepridržavanjem potrebnog razmaka, došlo do naleta skupa vozila na vozilo tužiteljeva osiguranika i posljedične štete na istomu, sud nije kao odlučnu uzeo činjenicu da su teretna vozila koja su bila zaustavljena prije što je došlo do nalijetanja skupa vozila bila zaustavljena zbog prepreke u tunelu, kotača koji je ležao na prometnoj traci. Naime, kako je i sam vještak ustvrdio, ista su vozila mogla biti zaustavljena i iz kojeg drugog razloga, primjerice zbog izvanrednog izvođenja radova na cesti, vozila u kvaru i sl., ali bi i u tim situacijama vrijedila ista prometna pravila, konkretno pravilo držanja potrebnog razmaka kako ne bi bila ugrožena sigurnost prometa. Vozač skupa vozila nije poštovao navedeno prometno pravilo, a što je za posljedicu imalo nalet na vozilo tužiteljeva osiguranika.

40. Visina štete utvrđena je provedbom prometnog vještačenja, a uzimajući u obzir spisu priložene račune VALCAR d.o.o. Umag (list 170. spisa) i AUTO HRVATSKA PRODAJNO SERVISNI CENTRI d.o.o. (list 171.-173. spisa). Tako je utvrđeno da je vrijednost vozila tužiteljeva osiguranika na dan nastanka štete iznosila 30.149,34 eura, a da je na istomu nastupila djelomična šteta koja iznosi oko 54,7% vrijednosti vozila na dan štetnog događaja. Provedbom vještačenja visina štete u vrijeme nastanka štetnog događaja utvrđena je u iznosu od 16.517,77 eura (bez PDV- a), sve sukladno navedenim spisu priloženim računima i po vještaku pribavljenoj ponudi za cijenu novih dijelova potrebnih za zamjenu. Nadalje, u tijeku postupka utvrđeno je da vozilo tužiteljeva osiguranija uslijed oštećenja koja su nastala u predmetnoj prometnoj nesreći više nije bilo u voznom stanju, kao i da je radni sat ovlaštenog mehaničara u Republici Hrvatskoj niži od onoga u Republici Austriji, kako u vrijeme donošenja odluke tako i u vrijeme štetnog događaja. Sud je stoga ocijenio osnovanim i zahtjev tužitelja za naknadu troškova prijevoza vozila tužiteljeva osiguranika iz Republike Austrije u Republiku Hrvatsku i to u iznosu od 1.772,89 eura (bez PDV-a), sukladno računu 147-POSL2-1 od 16. svibnja 2017. izdanom po SE, vlasniku obrta za proizvodnju, trgovinu i usluge [obrt], [adresa] (list 169. spisa). Spisu su priložene potvrde o izvršenom plaćanju u korist LARIX d.o.o. Križine, iz kojih je razvidno da je tužitelj 28. kolovoza 2017. isplatio naknadu za štetu (potvrde na listu 184. i 185. spisa; sporazum o izvansudskoj nagodbi na listu 186. spisa). Isplatom naknade iz osiguranja prešla su na tužitelja kao osiguratelja, do visine isplaćene naknade, sva osiguranikova prava prema osobi koja je po bilo kojoj osnovi odgovorna za štetu (članak 963. stavak 1. Zakona o obveznim odnosima; ''Narodne novine'', broj 35/2005, 41/2008, 125/2011, 78/2015, 29/2018, 126/2021, 114/2022, 156/2022 i 155/23.; u daljnjem tekstu - ZOO).

41. S obzirom na to da je tužba podnesena 2020., tužitelj je u podnesku od 20. siječnja 2025. uredio tužbeni zahtjev na način da je utuženi iznos iskazao u eurima.

42. U izreci presude tuženicima je kao solidarnim dužnicima naloženo da tužitelju isplate iznos od 18.290,66 eura sa zakonskim zateznim kamatama koje teku od 28. kolovoza 2017. pa do isplate. Odluka o stopi je sukladna izmjenama odredbe članka 29. stavka 2. ZOO-a (''Narodne novine'' broj 114/2022., 156/2022., i 155/2023.).

43. Odluku o parničnom trošku u točki II. izreke rješenja sud je donio na temelju odredbe članka 154. stavka 1. ZPP-a. Kako su tuženici u cijelosti izgubili parnicu isti su u obvezi tužitelju naknaditi troškove postupka. U točki II. izreke naloženo je tuženicima da tužitelju naknade trošak postupka u iznosu od 11.304,96 eura koji se odnosi na troškove sastava tužbe u iznosu od 625,00 eura, u skladu sa Tbr. 7. t. 1. i Tbr. 46. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine", broj 138/2023.; u daljnjem tekstu – Odvjetnička Tarifa), trošak zastupanja na pripremnim ročištima održanim 20. listopada 2021. i 18. svibnja 2022. te ročištima za glavnu raspravu održanim 12. rujna 2022. i 13. ožujka 2024., na kojima se nisu provodili dokazi, u iznosu od po 312,50 eura za svako od tih ročišta, u skladu s Tbr. 9. t. 2. u vezi s Tbr. 7. t. 1. Odvjetničke Tarife, po 625,00 eura za zastupanje na ročištima održanim 10. listopada 2022., 12. prosinca 2022. i 21. siječnja 2025., u skladu s Tbr. 9. t. 1. u vezi s Tbr. 7. t. 1. Odvjetničke Tarife, iznos od po 625,00 eura za sastav podnesaka od 10. lipnja 2021. i 20. siječnja 2025., u skladu s Tbr. 8. t. 1. Odvjetničke Tarife. U navedenim iznosima priznat je i PDV, u skladu s Tbr. 46. Odvjetničke Tarife. Osim navedenog, priznati je iznos od po 114,67 eura na ime sudske pristojbe na tužbu i na presudu sukladno članku 1. Zakona o sudskim pristojbama (''Narodne novine'' broj 118/2018., 51/2023.) i Tar. br. 2. stavak 1. Uredbe o Tarifi sudskih pristojbi (''Narodne novine'' broj 37/2023.), te 66,36 eura za troškove sudskog tumača, 4.645,30 eura za troškove prijevoda, 132,72 eura za trošak svjedoka, 83,45 eura za trošak sudskog tumača, 25,88 eura za trošak prijevoda, 181,16 eura za trošak prijevoda i 940,75 eura na ime troškova vještačenja po vještaku prometne struke (795,00 eura + 145,75 eura). Rješenja kojima je računovodstvu naložena isplata nagrade tumaču, odnosno vještaku i svjedoku sredstvima prethodno uplaćenim po tužitelju donesena su 25. studenog 2021. (list 253 spisa), 14. travnja 2022. (list 271 spisa), 25. svibnja 2022. (list 285 spisa), 3. lipnja 2022. (list 297 spisa), 21. studenog 2022. (list 349 spisa), 8. prosinca 2022. (list 357. spisa), 15. ožujka 2023. (list 450. spisa), 15. svibnja 2023 (list 490. spisa), 27. lipnja 2024. (list 831. spisa), 28. siječnja 2025. (list 858. spisa), a rješenjem od 11. rujna 2023. tužitelju je naloženo izvršiti plaćanje izravno tumaču (list 783. spisa). Na dosuđeni iznos troškova parničnog postupka u točki II. izreke tuženiku je naloženo i plaćanje zateznih kamata od dana donošenja ove presude do isplate (članak 151. stavak 3. ZPP-a) po stopi koja se primjenjuje na ostale odnose (članak 29. stavak 2. ZOO-a; ''Narodne novine'' broj 155/23.).

44. Tužitelju je u točki III. izreke rješenja odbijen više zatraženi trošak za zastupanje na pripremnim ročištima održanim 20. listopada 2021. i 18. svibnja 2022. i ročištima za glavnu raspravu održanim 12. rujna 2022. i 13. ožujka 2024., te više zatraženi trošak prometnog vještačenja. (Tužitelju će biti vraćen više uplaćeni predujam u iznosu od 59,25 eura). Odbijen je zahtjev za naknadu troška za sastav podneska od 22. rujna 2020. jer je tužitelj dokazne prijedloge iznesene u tom podnesku mogao iznijeti još prilikom podnošenja tužbe. Sveukupno, u točki III. izreke rješenja odbijen je zahtjev za naknadu troškova postupka u iznosu od 2.080,00 eura.

U Pazinu 5. ožujka 2025.

Sutkinja

Sonja Marinac Rumora

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv presude dopuštena je žalba Visokom trgovačkom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi putem ovog suda u roku od petnaest dana računajući od održavanja ročišta za objavu presude, ako je stranka bila uredno obaviještena o održavanju ročišta za objavu, odnosno od primitka prijepisa presude, ako stranka nije bila uredno obaviještena o ročištu za objavu presude.

DNA:

- Tužitelju po punomoćnicima, uz nalog za plaćanje sudske pristojbe na presudu,

- I. Tuženiku po punomoćnicima,

- II. Tuženiku.