Republika Hrvatska
Općinski sud u Bjelovaru
J. Jelačića br. 3, Bjelovar
Posl.br. P Ob-315/2024-8
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski sud u Bjelovaru po sucu toga suda Nedi Šoli, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužiteljice GI, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], sada na adresi [adresa], zastupane po punomoćnici Slađani Panić, odvjetnici u Odvjetničkom društvu Hanžeković & Partneri d.o.o., sa sjedištem ureda u Zagrebu, Pisarnica Osijek, protiv tuženika KI, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], radi razvoda braka, nakon zaključene glavne i tajne rasprave 28. veljače 2025., u prisutnosti tužiteljice i zamjenice punomoćnice tužiteljice, a u odsutnosti uredno pozvanog tuženika, 5. ožujka 2025.
p r e s u d i o j e
I. Razvodi se brak sklopljen 26. prosinca 1998. u Đurđenovcu između tužiteljice GI, OIB: [osobni identifikacijski broj], djevojački G, rođena **.**.1979. u [adresa], s prebivalištem u [adresa], sada na adresi [adresa], i tuženika KI, OIB: [osobni identifikacijski broj], rođenog **.**.1976. u [adresa], s prebivalištem u [adresa], koji je upisan u maticu vjenčanih Matičnog područja Đurđenovac za godinu 1998. pod rednim brojem 00082.
II. Nalaže se tuženiku KI, OIB: [osobni identifikacijski broj] da naknadi tužiteljici GI, OIB: [osobni identifikacijski broj] parnični trošak ovog postupka u iznosu od 500,00 EUR (slovima: petsto eura), u roku od 15 dana.
Obrazloženje
1. Tužiteljica je protiv tuženika podnijela tužbu radi razvoda braka.
1.1. U tužbi je navela da su ona i tuženik sklopili brak 26. prosinca 1998. u [adresa], koji brak je upisan u maticu vjenčanih Virovitičko-podravske županije, Matičnog ureda Orahovica za godinu 1998. pod rednim brojem 00082.
1.2. U braku je rođeno dvoje djece, koja djeca su već punoljetna, i to sin AI rođen **.**.1999. i sin ŠI rođen **.**.2003. Odrasli su i samostalni ljudi.
1.3. Odnosi između stranaka su već duže vrijeme poremećeni. Supružnici su se emocionalno i partnerski udaljili, uz učestale svađe i nerazumijevanje. Tužiteljica je stava da ovakva zajednica u budućnosti nije održiva upravo zbog teško i trajno poremećenih odnosa.
1.4. Slijedom prednjih navoda, tužiteljica predlaže da sud, nakon provedene glavne rasprave donese presudu kojom će se razvesti brak stranaka, a koji je sklopljen 26. prosinca 1998. u [adresa], a upisan je u maticu vjenčanih Matičnog ureda Orahovica, Virovitičko-podravske županije, za godinu 1998. pod rednim brojem 00082.
2. Tuženiku je dostavljena tužba 22. listopada 2024. (list 9 poleđina, dostavnica), no nije dao odgovor na tužbu niti je pristupio zakazanim ročištima radi saslušanja niti je opravdao razloge nedolazaka na zakazana ročišta.
3. Tijekom postupka sud je proveo dokaz uvidom u izvadak iz matice vjenčanih izdan od Matičnog ureda Orahovica od 30. rujna 2024.(list 3-4 spisa), rodni list za ŠI, sina stranaka izdan od Matičnog ureda Našice od 26. ožujka 2003. (list 5 spisa), rodni list za AI, sina stranaka izdan od Matičnog ureda Osijek od 29. studenog 1999. (list 6 spisa), odnosno u svu dokumentaciju priloženu spisu te je u svrhu dokazivanja saslušana tužiteljica na ročištu održanim kod ovoga suda 28. veljače 2025. (list 15-17 spisa).
3.1. Sud nije izveo dokaz saslušanja tuženika jer se nije očitovao na tužbu niti je pristupio na uredno zakazana ročišta 4. veljače 2025. (list 12-13 spisa) i 28. veljače 2025. (list 15-17 spisa), iako je uredno pozvan. U skladu s odredbom članka 295. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/1991, 91/1992, 112/1999, 129/2000, 88/2001, 117/2003, 88/2005, 2/2007, 96/2008, 84/2008, 123/2008, 57/2011, 25/2013, 89/2014, 70/2019, 80/2022, 114/2022, 155/2023), sud je održao raspravu 28. veljače 2025. (list 15-17 spisa) u odsutnosti uredno pozvanog tuženika.
4. Rezultate izvedenih dokaza sud je analizirao svakog zasebno kao i u njihovoj međusobnoj povezanosti dovodeći ih u vezu s rezultatima cjelokupnog postupka, čl. 8. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/1991, 91/1992, 112/1999, 129/2000, 88/2001, 117/2003, 88/2005, 2/2007, 96/2008, 84/2008, 123/2008, 57/2011, 25/2013, 89/2014, 70/2019, 80/2022, 114/2022, 155/2023), u vezi čl. 346. Obiteljskog zakona („Narodne novine“, broj 103/2015, 98/2019, 47/2020, 49/2023, 156/2023).
5. Tužbeni zahtjev tužiteljice je osnovan.
6. Nije sporno između stranaka da su zaključili brak 26. prosinca 1998. u [adresa] kako to proizlazi iz Vjenčanog lista Matičnog ureda Orahovica od 30. rujna 2024. (list 3-4 spisa).
7. Isto tako, nije sporno između stranaka da se njihova zajednica života i bračni odnosi ne mogu ponovno uspostaviti, a što je vidljivo i iz iskaza tužiteljice i pasivnog držanja tuženika.
8. Osim toga, nije sporno između stranaka da nemaju zajedničku maloljetnu djecu, posvojenu djecu ili djecu nad kojom ostvaruju roditeljsku skrb nakon punoljetnosti.
9. Među strankama je sporno jesu li njihovi bračni odnosi trajno i teško poremećeni i je li od prestanka bračne zajednice proteklo više od dvije godine dana odnosno u studenom 2023., a što proizlazi iz navoda iz tužbe i iskaza tužiteljice danog na ročištu održanim 28. veljače 2025. (list 15-17 spisa).
9.1. S tim u vezi, među strankama je sporno može li se njihova zajednica života i bračni odnosi ponovno uspostaviti, imajući u vidu iskaze tužiteljice.
10. Tužiteljica u svojem iskazu navodi da je bračna zajednica prestala u studenom 2023. Tada se ona preselila u sobu na kat, prestali su dijeliti financije, a svaki je davao svoj dio za režije i što je bilo potrebno djeci. Od tada su njihovi odnosi narušeni i nema mogućnosti za ponovnu uspostavu bračne zajednice.
10.1. Tuženik i ona su roditelji dvoje djece koji su sada punoljetni. Stariji sin AI je u dobi od 26 godina i on živi na adresi gdje je tužiteljica do nedavno bila, a mlađi sin ŠI je u dobi od 22 godine. Nemaju maloljetne djece, posvojene djece niti djece nad kojom bi ostvarivali roditeljsku skrb nakon punoljetnosti.
10.2. Tužiteljica navodi da su ona i tuženik imali zajedničku zadnju adresu u [adresa], a ona se odselila prije deset dana kod svojih roditelja. Nisu išli na zajednička događanja, osim kod njegovog brata na rođendan, no oboje su svjesni da nije moguće nastaviti zajedničku bračnu zajednicu jer su odnosi do te mjere narušeni tako da ni ne mogu živjeti više zajedno. Oni mogu komunicirati zbog djece, a sada djeca su suglasna s njihovim razvodom braka zbog svega lošeg što se događalo između tuženika i nje.
10.3. Tužiteljica navodi da je tuženik napravio preljub, zbog kojeg je nju optužio da je to morao napraviti, a ona to više ne želi slušati niti se želi tako ponižavati. Drago joj je da djeca gledaju na njega kao oca, a nju kao majku i da sve što se događa između njih dvoje se tiče njih dvoje. Između tuženika i nje nema više povjerenja, a ona nema više razumijevanja za njegove postupke. On za ovaj postupak, ali je rekao po djeci da neće doći na ročište i da neće sudjelovati u postupku.
10.4. Tužiteljica dodaje i već deset dana živi kod svojih roditelja i tamo planira i ostati, a djeca tamo dolaze kod nje u posjetu jer žive kod oca. Tuženik i ona nemaju ništa zajedničko, svaki ima svoje financije, društveni život, nemaju emocija više i nemaju povjerenja jedan u drugoga.
11. Nije sporno između stranaka da nemaju zajedničke maloljetne djece već da je njihovo dvoje zajedničke djece punoljetno.
12. S obzirom na utvrđene činjenice koje nisu sporne, zatim činjenicu da se tuženik nije očitovao na tužbu iz koje se može zaključiti da se ne protivi razvodu braka posebice jer iz iskaza tužiteljice proizlazi da žive na različitim adresama i da više od dvije godine ne dijele društveni život, nemaju zajedničke interese, nemaju intimnu zajednicu te je prema iskazu tužiteljice izostalo i povjerenje i poštivanje, a što sve utječe na stvaranje narušenih odnosa posebice jer je tužiteljica navela i da je tuženik napravio preljub, proizlazi da su ispunjeni uvjeti iz odredbe čl. 51. t. 2. i t. 3. Obiteljskog zakona.
13. Naime, prema iskazima tužiteljice proizlazi da su njihovi bračni odnosi bili relativno skladni, no kako je vrijeme prolazilo, a uslijed nesuglasica naravi te počinjenog preljuba od strane tuženika, došlo je do teškog i trajnog poremećaja bračnih odnosa zbog čega su se udaljili jedan od drugoga i nastavili voditi odvojeno svoj život. Nadalje, isto tako proizlazi i da nemaju zajedničkih interesa niti zajednički društveni život, kao i da nemaju zajedničku ekonomsku niti emotivnu zajednicu.
14. Prije svega, za donošenje odluke o razvodu braka po tužbi bilo je nužno utvrditi da li je od prestanka bračne zajednice protekla godina dana u smislu članka 51. stavak 1. točka 3. Obiteljskog zakona, kao i jesu li bračni odnosi teško i trajno poremećeni u smislu članka 51. st. 1. toč. 2. Obiteljskog zakona.
14.1. Uzimajući u obzir sve navedeno, ističe se da uzroci za razvod braka nastaju u toku zajedničkog života bračnih drugova i predstavljaju činjenice ili okolnosti određene zakonom na osnovi kojih sud izriče razvod braka.
14.2. U konkretnom slučaju o relativnim uzrocima za razvod braka i na osnovi tih uzroka koji su inače samo primjerice navedeni u čl. 51. Obiteljskog zakona, brak može razvesti samo ako postoji povezanost uzoraka s još nekim okolnostima, što posljedično se očituje u teško i trajno poremećenim-bračnim odnosima ili u nemogućnosti nastavka daljnjeg zajedničkog života bračnih drugova.
15. Imajući u vidu da su obje stranke navele da vode odvojene društvene živote, da su se odvojili jedan od drugoga nakon što je tuženik napravio preljub, da nemaju zajedničke interese i da nemaju zajedničku ekonomsku zajednicu niti intimnu i emotivnu zajednicu, proizlazi da je opravdan zahtjev tužiteljice, a to je da bi brak stranaka trebalo razvesti zbog teško i trajno poremećenih bračnih odnosa te da njihova bračna zajednica više nije održiva kao i da je faktički prestala postojati prije dvije godine.
15.1. Pri tome se dodaje da stranke nemaju zajedničku maloljetnu djecu, posvojenu djecu ili djecu nad kojom ostvaruju roditeljsku skrb nakon punoljetnosti.
15.2. Isto tako, dodaje se da je tuženik nije osporio navode iz tužbe niti je pristupio ročištima zakazanima radi njegova saslušanja.
16. U skladu s navedenim, sud je utvrdio da su ispunjeni uvjeti iz odredbe čl. 51. t. 2. i t. 3. Obiteljskog zakona.
17. Slijedom navedenoga, sud je odlučio kao u točki I. izreke ovoga rješenja.
18. Odluka o troškovima postupka temelji se na odredbi čl. 366. st. 1. Obiteljskog zakona u vezi s čl. 154. st. 2. Zakona o parničnom postupku, a sve u skladu s važećom Tarifom o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine 138/2023,dalje: Tarifa).
19. Tužiteljica, zastupana po punomoćniku, navela je da traži parnične troškove (list 17 spisa) u visini jednokratne nagrade za cijeli prvostupanjski postupak od 200 bodova (Tbr. 7. toč. 2. Tarife), a što uz vrijednost jednog boda od 2,00 EUR (slovima: dva eura) prema važećoj Tarifi (Tbr. 54. Tarife), iznosi sveukupno 400,00 EUR (slovima: četiristo eura) uvećano za porez na dodanu vrijednost prema Tbr. 46. Tarife, što sveukupno iznosi 500,00 EUR (slovima: petsto eura).
19.1. Tuženik se nije očitovao na zahtjev tužiteljice za naknadom parničnog troška, a koji je imajući u vidu tijek postupka opravdano zatražen s obzirom na to da tuženik nije dao odgovor na tužbu te nije pristupio ni jednom od dva ročišta zakazanima radi njegova saslušanja.
20. Zahtjev tužiteljice za naknadom troškova je osnovan.
21. Naime, sud je prilikom donošenja odluke o troškovima postupka uzeo u obzir o okolnosti slučaja i ishod postupka, a posebice imajući u vidu kako je i navedeno da je tuženik uzrokovao parnicu s obzirom na njegovo pasivno držanje.
22. Dakle, tužiteljici je priznat trošak u iznosu od 500,00 EUR (slovima: petsto eura).
23. Nadalje, na dosuđeni trošak, tužiteljica nije zatražila zateznu kamatu, pa odlučujući u granicama postavljenog zahtjeva sud o tome nije donosio odluku u skladu s čl. 151. st. 3. Zakona o parničnom postupku.
24. Slijedom navedenoga, sud odlučio kao u točki II. izreke ove presude.
U Bjelovaru, 5. ožujka 2025.
S U D A C
Neda Šola
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:
Protiv ove presude dopuštena je žalba nadležnom Županijskom sudu. Žalba se podnosi putem ovoga suda u roku od 15 dana, od dana dostave ove presude, u tri istovjetna primjerka. Smatra se da je dostava presude obavljena onog dana kada je održano ročište na kojem se presuda objavljuje, a stranka je uredno obaviještena o ročištu.
Dostaviti:
1. Tužiteljici po punomoćnici
2. Tuženiku
3. Spis
