Baza je ažurirana 20.10.2026. zaključno sa NN 110/26  EU 2024/2679
    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve baze objavljene na Zakon.hr

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće zakone (870) Republike Hrvatske, a kraj svakog zakona imate objavljene i njegove ranije verzije desetak godina unatrag

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće podzakonske propise (preko 10.000) Republike Hrvatske

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz odluke sudova RH, Suda EU i Europskog suda za ljudska prava

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Ppretražujete kroz sve važeće direktive i uredbe EU zakonske snage (koje su donijeli Vijeće i Parlament), a kraj svakog dokumenta je poveznica prema svim ostalim povezanim propisima

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    pretražujete kroz razne pravne vijesti koje smo mi sastavili ili samo prenijeli

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Republika Hrvatska

    Općinski sud u Zadru

    Stalna služba u Biogradu na Moru

    Trg kralja Tomislava 2 A

    Poslovni broj: P-1232/2024-17

    U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

    P R E S U D A

    Općinski sud u Zadru, Stalna služba u Biogradu na Moru, po sutkinji Seniji Bušljeti, u pravnoj stvari tužitelja RA, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnik Branimir Zorica, odvjetnik u Zadru, protiv tuženice Republike Hrvatske, OIB: 52634238587, koju zastupa zastupnik po zakonu Općinsko državno odvjetništvo u Zadru, Građansko- upravni odjel, radi ispravka pogrešnog upisa, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene 30. siječnja 2025. u prisutnosti tužitelja osobno, zamjenice punomoćnika tužitelja Antonije Banić, odvjetnice u odvjetničkom uredu Branimir Zorica u Zadru i zz tuženice BA, državnoodvjetničke savjetnice u Općinskom državnom odvjetništvu u Zadru, na ročištu za objavu presude 5. ožujka 2025.

    p r e s u d i o  j e

    I Ispravlja se zemljišnoknjižno stanje u odnosu na čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], Ograda, oranica površine 8823 m2, upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] te se nalaže zemljišnoknjižnom odjelu ovog suda da na temelju ove presude izvrši uknjižbu prava vlasništva nekretnine oznake čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], Ograda, oranica površine 8823 m2, upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] u korist tužitelja RA iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], za cijelo, uz istovremeno brisanje tog prava s imena tuženika, što je tuženik dužan priznati i trpjeti, sve u roku od 15 dana.

    II Ispravlja se zemljišnoknjižno stanje u odnosu na čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], Krč, pašnjak površine 451 m2, upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] te se nalaže zemljišnoknjižnom odjelu ovog suda da na temelju ove presude izvrši uknjižbu prava vlasništva nekretnine oznake čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], Krč, pašnjak površine 451 m2, upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] u korist tužitelja RA iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], za cijelo, uz istovremeno brisanje tog prava s imena tuženika, što je tuženik dužan priznati i trpjeti, sve u roku od 15 dana.

    III Nalaže se tuženici naknaditi tužitelju trošak parničnog postupka u iznosu od 1.550,00 EUR (tisućupetstopedeset eura) sa zakonskim zateznim kamatama koje teku od 5. ožujka 2025., kao dana donošenja ove presude pa do isplate, po kamatnoj stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za 3 (tri) postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku od 15 dana, dok se u preostalom zatraženom dijelu, odbija zahtjev tužitelja za naknadu troškova postupka kao neosnovan.

    Obrazloženje

    1. Tužitelj u tužbi podnesenoj 6. lipnja 2024. navodi da je stvarni vlasnik i posjednik za cijelo nekretnine oznake čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] te čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]. Predmetne nekretnine da su bile vlasništvo i posjed za cijelo još tužiteljevog pradjeda FA, s istim međama kao što je to i danas slučaj, a koji je bio upisan kao posjednik ovih nekretnina u staroj izmjeri, kako to proizlazi iz izvoda iz popisa domaćinstava br. 199 koji datira još iz 1955. FA pok. Marka da je kao primatelj uzdržavanja s EA kao davateljem uzdržavanja (svojim sinom i tužiteljevim djedom) 19. prosinca 1969. zaključio Ugovor o doživotnom uzdržavanju temeljem kojeg je EA stekao pravo vlasništva opisanih nekretnina, za cijelo. Međutim, kako su uzdržavanje pok. FA pružali ne samo njegov sin EA već i sinova supruga AA, to su iste nekretnine bile suvlasništvo EA i AA, svakog za po ½ dijela (1/2 dijela opisanih nekretnina je stečena od AA kao bračna stečevina). Nakon smrti EA pok. FA, njega da su u pogledu svih nekretnina koje je imao u svom vlasništvu i posjedu naslijedili supruga AA, sin TA, kći OA, unuk FA, i to svaki od njih za po ¼ dijela. Nekretnine koje su predmetom ove tužbe da su dakle bile suvlasništvo EA i njegove supruge AA, svakog za po ½ dijela, te je ½ suvlasništva opisanih nekretnina EA predstavljala njegovu ostavinu i bila predmetom rješenja o nasljeđivanju. Tužitelj da je vlasništvo predmetnih nekretnina stekao temeljem Ugovora o darovanju koji je kao daroprimatelj zaključio s ocem TA kao darovateljem dana 11. siječnja 2015., a kojim mu je njegov otac TA u vlasništvo i posjed darovao svoj vlasnički udjel na opisanim nekretninama stečen nasljeđivanjem pok. EA. Tužitelj da je vlasništvo predmetnih nekretnina u odnosu na suvlasnički udio AA stekao temeljem Ugovora o doživotnom uzdržavanju koji je kao davatelj uzdržavanja zajedno s FA zaključio s AA kao primateljicom uzdržavanja dana 27. lipnja 2013., a koja AA je u međuvremenu preminula. Tužitelj i FA koji su pružali uzdržavanje baki AA da su se podijelili na način da je svaki od njih u odvojeni posjed i vlasništvo dobio određene nekretnine koje su bile predmetom kako nasljeđivanja iza pok. EA tako i predmetom Ugovora o doživotnom uzdržavanju koji su zaključili s AA kao primateljicom uzdržavanja. Pa su tako tužitelju u odvojeni posjed i vlasništvo pripale upravo nekretnine čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] te čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Tužitelj da je usmenom diobom s tetom OA koja je u međuvremenu preminula, stekao pravo vlasništva i glede njezinog suvlasničkog udjela na predmetnim nekretninama. Između nasljednika pok. EA da nije bilo nikakvih sporova da predmetne nekretnine pripadaju upravo tužitelju RA, za cijelo. U postupku preoblikovanja zemljišne knjige za k. o. [katastarska općina] vlasnikom ovih nekretnina da je upisana Republika Hrvatska zbog propusta tužitelja da sudjeluje u postupku preoblikovanja zemljišne knjige glede ovih nekretnina pa time i nemogućnosti da dokazuje svoje pravo vlasništva istih nekretnina, dok je Općina Sveti Filip i Jakov jasno kazala kako ne polaže nikakva prava na predmetnim nekretninama. Predlaže prihvatiti tužbeni zahtjev.

    2. Tuženica se u odgovoru na tužbu od 15. srpnja 2024. usprotivila tužbi i tužbenom zahtjevu navodeći da se prvotno ističe da je tužitelj odredio previsoko vrijednost predmeta spora u tužbi, pa se predlaže da se isto odredi u iznosu od 1.327,23 EUR- a. Ističe kako tužba za ispravak, sukladno čl. 197. ZZK, predstavlja prejudicijalnu tužbu stvarno pravnog karaktera, te sud prvotno treba ocijeniti pravilnost zemljišnoknjižnog upisa u ispravnom postupku i istom se pobijaju prvotni upisi u postupku ispravka zemljišne knjige. Tužitelj u konkretnom slučaju prije svega treba dokazati da je upis prava vlasništva Republike Hrvatske na gore navedenoj nekretnini bio nevaljan, odnosno da je sud nepravilno upisao tuženicu, te da je upis protivan sadržaju naloga o dozvoli upisa. Isto tako tužitelji bi trebao dokazati u čemu bi se očitovala predmetna nepravilnost i u tom smjeru predložiti dokaze, odnosno dokaze iz kojih bi bilo vidljivo da je predmetnim upisom došlo do pogreške kod zemljišnoknjižnog upisa, a tek onda dokazivati svoje navodno pravo vlasništva temeljeno prije svega na materijalnim dokazima. Međutim, tužitelj nije dostavio niti jedan dokaz koji bi govorio u korist naprijed navedenoj tvrdnji, odnosno dokaz iz kojega bi slijedilo da bi predmetni upis bio nevaljan. Što se tiče dokumentacije koja prileži tužbi, a za koju tužitelj navodi da je temeljem iste stekao navodno pravo vlasništva na gore navedenim nekretninama, ističe se da ista nije podobna za upis prava vlasništva na ime i u korist tužitelja, niti iz iste proizlazi da bi tužitelj ispunio pretpostavke koje se po zakonu traže za stjecanje prava vlasništva na državnoj imovini. Iz dostavljene povijesti posjedovanja proizlazi kako su predmetne nekretnine bile evidentirane posjedom raznih fizičkih osoba, ali ne i tužitelja, odnosno njegovih pravnih prednika. Konačno se ističe da je tuženica Republika Hrvatska sudjelovala u postupku obnove zemljišne knjige, usprotivila se prijedlogu za upis prava vlasništva u korist tužitelja, a kasnije i prigovoru tužitelja u ispravnom postupku, te uknjižila svoje pravo vlasništva, što znači da je prestalo poštenje posjeda tužitelja (ako ga je ikad i bilo), budući da je saznao da mu ne pripada pravo na posjed u dovršenom postupku obnove zemljišne knjige. Slijedom svega navedenog tužena smatra da je u postupku obnove zemljišne knjige izvršen valjan i zakonit upis Republike Hrvatske kao vlasnice predmetnih nekretnina, pa kako tužitelj ničim nije dokazao svoje pravo vlasništva predlaže se odbiti tužbeni zahtjev tužitelja kao neosnovan uz obvezu naknade troška prouzročenog ovim parničnim postupkom tuženici.

    3. U dokazne svrhe sud je izvršio i pročitao: zapisnik sastavljen u ispravnom postupku za k. o. [katastarska općina] od 29. svibnja 2024., posl. br. Z-18190/2024 (list spisa 7-9), zk. izvatke za zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (list spisa 10-11), izvod iz katastarskog plana DGU Zadar, Područni ured za katastar Zadar, Odjel za katastar nekretnina Biograd na Moru, na dan 6. lipnja 2024. ( list spisa 12-13), identifikacija čestica DGU, Područni ured za katastar Zadar, Odjel za katastar nekretnina Biograd na Moru, klasa: 930-04/24- 04/228, urbroj: 541-24-04/6-24-2 od 24. travnja 2024. (list spisa 14-15), identifikacija čestica DGU, Područni ured za katastar Zadar, Odjel za katastar nekretnina Biograd na Moru, klasa: 930-04/24-04/215, urbroj: 541-24-04/6-24-2 od 19. travnja 2024. (list spisa 16-17), izvod iz popisa domaćinstva broj 199 za FA (list spisa 18), ugovor o doživotnom uzdržavanju zaključen između FA i RAS od 19. prosinca 1969. (list spisa 19-20), djelomično rješenje o nasljeđivanju donesenog po Javnom bilježniku Dušanu Kvartuču iz [adresa] pod poslovnim brojem O-291/13, UPP/OS-64/13 od 27. kolovoza 2013. (list spisa 21- 24), posjedovni list broj 157 za k. o. [katastarska općina] (list spisa 25), izvod iz Matične knjige umrlih za FA (list spisa 26), rješenje Socijalističke Republike Hrvatske, Općine Biograd na Moru, broj: UP/I-07-317/1986 od 20. lipnja 1990. (list spisa 27-28), povijest promjena na katastarskim česticama oznake kat. čest. [katastarska čestica] obje k. o. [katastarska općina] (list spisa 29-97), ugovor o darovanju zaključenog između TA i RA dana 11. siječnja 2015. (list spisa 98-99), ugovor o doživotnom uzdržavanju zaključenog između AA, s jedne strane i RA i FA, s druge strane dana 27. lipnja 2013., a ovjerenog od strane Općinskog suda u Zadru, Stalne službe u Biogradu na Moru pod poslovnim brojem R2-1642/13 od 27. lipnja 2013. (list spisa 100-102), smrtni list za AA (list spisa 103), ovjerena izjava FA od 24. travnja 2024. (list spisa 104-105), zapisnik sastavljen povodom preoblikovanja zemljišne knjige za k. o. [katastarska općina] pod brojem Z- 10211/2015/1147 od 26. travnja 2017. (list spisa 106-110), zapisnik sastavljen povodom preoblikovanja zemljišne knjige za k. o. [katastarska općina] pod brojem Z- 10211/2015/1146 od 26. travnja 2017. (list spisa 111-112), nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka Marka Gašparovića, dipl. ing. geod. od 4. listopada 2024. (list spisa 127-129) te je izveden dokaz uviđajem na licu mjesta, saslušani su svjedoci: MA, NA i SA te je izveden dokaz stranačkim saslušanjem tužitelja.

    4. Za istaknuti je da je sud po prigovoru tuženice na pripremnom ročištu održanom 9. rujna 2024. raspravnim rješenjem utvrdio vrijednost predmeta spora u iznosu od 1.327,23 EUR, na temelju odredbe članka 40. stavka 3. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj: 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 02/07., 84/08., 123/08., 57/11., 148/11., 25/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22. i 155/23., dalje u tekstu: ZPP).

    5. Tužbeni zahtjev je osnovan.

    6. Predmet spora je zahtjev tužitelja za ispravak upisa u zemljišnu knjigu za nekretnine oznake kat. čest. [katastarska čestica] i kat čest. [katastarska čestica], obje k. o. [katastarska općina], uknjižene kao vlasništvo tuženice u postupku preoblikovanja zemljišne knjige na način da se vlasnikom predmetnih nekretnina upiše tužitelj za cijelo, uz istovremeno brisanje tog prava s imena tuženice kao upisanog zemljišnoknjižnog vlasnika.

    7. Između stranaka nije sporno da je tuženica upisana vlasnicom predmetnih nekretnina za cijelo u postupku preoblikovanja zemljišne knjige za k. o. [katastarska općina] i to zapisnicima poslovni broj: Z-10211/2015/1147 i Z-10211/2015/1146.

    8. Sporno je treba li ispraviti upis na predmetnim nekretninama koji su provedeni u postupku preoblikovanja zemljišne knjige za k. o. [katastarska općina], s obzirom na odredbe materijalnog prava koje uređuju stjecanje, primjenu i prestanak određenog knjižnog prava.

    9. Uvidom u zapisnik sastavljen povodom preoblikovanja zemljišne knjige za k. o. [katastarska općina], broj Z-10211/2015/1147 ( list spisa 106-109) razvidno je da je nekretnina oznake kat. čest. [katastarska čestica] u naravi oranica, površine 8823 m[2] , nastala od dijela nekretnina oznaka kat. čest. [katastarska čestica], i kat. čest. [katastarska čestica], obje upisane u zk. uložak [broj ZK uloška] kao Općenarodna imovina, s organom upravljanja MNO Raštane, dijela kat. čest. [katastarska čestica] i kat. čest. [katastarska čestica], obje upisane u zk. uložak [broj ZK uloška] uknjiženo pravo vlasništva u korist HA pok. HA za 1/3 dijela i dr., dijela kat. čest. [katastarska čestica] i kat. čest. [katastarska čestica], obje upisane u zk. uložak [broj ZK uloška] s uknjiženim pravom vlasništva u korist ŠA pok. R za 1/8 dijela i dr., kat. čest. [katastarska čestica] i dijela kat. čest. [katastarska čestica], obje upisane u zk. uložak [broj ZK uloška] uknjiženo pravo vlasništva u korist CA pok. B za 1/15 dijela i dijela kat. čest. [katastarska čestica], upisan u zk. uložak [broj ZK uloška] te je kao nositelj prava vlasništva na navedenoj nekretnini upisan DA pok. F za ½ dijela i dr.

    10. Uvidom u zapisnik sastavljen povodom preoblikovanja zemljišne knjige za k. o. [katastarska općina], broj Z-10211/2015/1146 ( list spisa 111-113) razvidno je da je nekretnina oznake kat. čest. [katastarska čestica], u naravi pašnjak, površine 451 m[2] , nastala od dijela nekretnine oznaka kat. čest. [katastarska čestica] upisana u zk. uložak [broj ZK uloška] te je kao nositelj prava vlasništva na navedenoj nekretnini upisana Općenarodna imovina s organom upravljanja MNO Raštane.

    11. Uvidom u zapisnik sastavljen povodom prigovora podnositelja RA podnesen u ispravnom postupku za k. o. [katastarska općina] u odnosu na kat. čest. [katastarska čestica] pod poslovnim brojem: Z-25175/19 ( Z-1819/24), Z-25182/19 ( Z-18191/24) i Z-25045/19 (Z-18193/24) ( list spisa 7-9), razvidno je da su odbijeni prigovori predlagatelja kao neosnovani te je uknjižba prava vlasništva na predmetnim nekretninama ostala neizmijenjena, a podnositelj prigovora, ovdje tužitelj, upućen je svoje pravo ostvarivati u parnici, uz obvezu podnošenja tužbe za ispravak u roku od 30 dana od dana dostave rješenja.

    12. Iz povijesti promjena DGU, Područnog ureda za katastar Zadar, Odjel za katastar nekretnina Biograd na Moru, KLASA: 930-04/24-05/260, UR.BROJ: 541-24-04/8-24-2 od 19. travnja 2024. (list spisa 29-95) proizlazi da se kat. čest. [katastarska čestica] nove izmjere odnosi na dio čestice zemlje [katastarska čestica] stare izmjere. Katastarska čestica [katastarska čestica] nove izmjere odnosi se na dio čestice 279, dio čestice zemlje [katastarska čestica], dio čestice zemlje [katastarska čestica], dio čestice zemlje [katastarska čestica], dio čestice zemlje [katastarska čestica], dio čestice zemlje [katastarska čestica], dio čestice zemlje [katastarska čestica], dio čestice zemlje [katastarska čestica] i dio čestice zemlje [katastarska čestica] stare izmjere. Pregledom najstarijih podataka koji datiraju od revizije posjedovnog stanja 1955./56. godine čestica zemlje [katastarska čestica], naziva Ograda upisana je u ABC registar 199 i na posjedovni list 163 na ime posjednika FA pok. Marka, ujedno u posjedovnom listu broj 163 upisana su kat. čest. [katastarska čestica] i kat. čest. [katastarska čestica]. Iskazom promjena 7/1970, dio čestice zemlje [katastarska čestica] upisan u posjedovni list 38, dio čestice zemlje [katastarska čestica], dio čestice zemlje [katastarska čestica] i dio čestice zemlje [katastarska čestica] upisane u posjedovni list 146 i dio čestice zemlje [katastarska čestica] upisan u posjedovni list 157, posjedovni list 166 i posjedovni list 167 mijenjali su naslovnu stranu posjedovnog lista, a iz priloženog rješenja je razvidno da je između ostalog BAS naveden kao posjednik dijela prednje navedenih nekretnina. Rješenjem o izvršenoj promjeni Klasa: UP/I-07-317-1986 mijenjani su podaci u katastarskom operatu i to u posjedovnom listu 146 na način da se između ostalih dijelovi nekretnina oznaka 285/1, 285/4, 283, 285/3 dosadašnjeg posjednika FA upisuju na novog posjednika EA i to temeljem Ugovora o doživotnom uzdržavanju, broj: OV-III-ov-82/70 ovjerenog kod Općinskog suda u Zadru 7. svibnja 1970. Končano, s danom 18. travnja 2024. kao posjednik predmetnih nekretnine su upisane u Izvodu iz posjedovnog lista ( BZP) kao posjed Republike Hrvatske.

    13. Iz pravomoćnog djelomičnog rješenja o nasljeđivanju Općinskog suda u Biogradu na Moru, poslovnog broja: O-291/13, UPP/OS-64/13 od 27. kolovoza 2013. (list spisa 21-24) proizlazi da su kao nasljednici pok. FAS pok. FA, rođen 1927., a umrlog 2013. proglašeni: supruga AA, sin TA, kćer VA te unuk FA, svaki za ¼ dijela. Nekretnina oznake kat. čest. [katastarska čestica] (dio koje nekretnine stare izmjere odgovara nekretnini kat. čest. [katastarska čestica] nove izmjere) utvrđena je kao ostavinska imovina u izvanknjižnom vlasništvu pok. ostavitelja FAS. Ujedno kao ostavinska imovina ostavitelja utvrđene su dijelovi nekretnina oznake: 285/2, 285/3, 285/4, 285/5, 285/6 za ½ dijela, a u preostaloj ½ dijela suvlasništva supruge UA s osnova bračne stečevine, a dijelovi kojih nekretnina odgovoraju predmetnoj nekretnine oznake 1137 k. o. [katastarska općina].

    14. Uviđajem na licu mjesta vještak mjernik je predmetne nekretnine identificirao kao kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], u naravi neobrađena oranica površine 8823 m[2] , sa sjeverne lokalne asfaltne ceste te u produžetku s južne strane asfaltne s ceste nekretnina oznake kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], u naravi pašnjak površine 451 m[2] .

    15. Saslušan u svojstvu svjedoka MA je naveo da je rođen u [adresa] gdje da živi cijeli život tako da su mu poznate parcele. Dakle radi se o zemlji koja se nalazi u [adresa] i zna da je ta zemlja pripadala pradjedu tužitelja FA, a da je njega naslijedio Filipov djed EA. RAS se sjeća, on je na ovoj zemlji sijao kukuruz, pšenicu i slično kao i svi oni ostali. Tada se sjeća da je veća parcela bila ograđena suhozidom sa tri strane, dok je četvrta strana do ceste, a s te strane se ulazilo na tu parcelu. Napominje da E imaju dvije parcele, dakle jedna je puno veća i nalazi se sa sjeverne strane. Po njegovoj slobodnoj procjeni ima nekoliko tisuća kvadrata, a sa druge strane ceste (južne strane) nalazi se jedna manja parcela na kojoj se također sijao kukuruz, žito i slično. Danas ova veća parcela je ograđena samo sa sjeverne strane, ali vidljive su granice i da je ona nekad bila omeđena suhozidom. Danas su vidljive griblje. Navodi da je Filipov djed umro 2013. Poslije smrti RAS njega su naslijedili supruga AA, sin TA, koji je Filipov otac, kćer OA, a pokojni EA je imao još jednog sina koji je umro prije RAS i njegov dio je pripao unuku FA. Poznato mu je iz priče da su pokojnoga RAS dogledali supruga AA i sin " A" (TA) te unuk FA, i poznato mu je da su oni ugovorom o doživotnom uzdržavanju dobili cijelo njegovo imanje. Sve ovo mu je poznato jer je razgovarao i sa samim tužiteljem RA jer ga je viđao na ovoj nekretnini kako kosi pa mu je kroz priču rekao da je njemu pripala ova zemlja, rekao mu je da se tetka OA odrekla u njegovu korist, a također i FA koji je dobio neku drugu parcelu u [adresa]. Nadalje je naveo da se sjeća pokojnog FA, Filipova pradjeda. On je umro davno možda kad je on imao desetak godina. Kao djeca su na tom području uvijek čuvali ovce i igrali se tako da se sjeća da je na ovoj predmetnoj parceli znao viđati pokojnoga FA. Oni su tamo držali sijeno, bale i oni su to čuvali nakon žetve. I tada se sjeća da su ove parcele bile ograđene. Također i pokojni EA je na ovoj parceli sijao žito, pšenicu, kukuruz, a sjeća se da je prvi u selu imao traktor i to ZA, što je bila senzacija u to vrijeme. Danas viđa na terenu RA koji ovu parcelu održava na način da kosi travu. Zaključno je naveo da nije čuo da bi itko RA i njegovim prednicima netko osporavao pravo vlasništva ove parcele. Baba AA, supruga RAS je umrla prije dvije do tri godine.

    16. Svjedok NA je u svom iskazu naveo da su on i pokojni EA bili „kuća do kuće“ tako da je često njima pomagao na ovoj parceli o kojoj je danas riječ. Poznato mu je da je otac pokojnoga RAS bio FA i da je on naslijedio FA tj. da ga je dogledao do njegove smrti pa mu je ostavio ovu zemlju. Pokojni EA je umro 2013. i njega su naslijedili supruga T, sin TA koji je Filipov otac, kćer OA, a imao je i sina pokojnoga O koji je umro 1979., a njega je naslijedio njegov sin FA. Zna da je pokojni EA na toj parceli sadio pšenicu, kukuruz, kako kada, a u čemu im je i on znao pomagati. Nadalje je naveo da se sjeća i Brankovog oca pokojnog FA, bio je dijete kad ga je znao vidjeti ispred njegove kuće. Ne zna kako su se nasljednici pokojnoga točno podijelili, ali da mu je tužiteljev otac TA kojeg su zvali " A" rekao da je ova zemlja pripala RA. Koliko pamti i što zna nikada netko treći nije osporavao RA i njegovoj obitelji pravo vlasništva ove parcele. Na pitanje jesu li ove parcele ograđene naveo je da se oduvijek znalo što je čije i tako su se znale granice ovih parcela. Kad je kao dijete dolazio, ova parcela je bila ograđena i sa suhozidom sa sjeverne strane, a s drugih strana parcela je bila ograđena gribljom. Danas su također postavljene griblje. Ove dvije parcele koje su mu predočene na skici su ranije predstavljale jednu jedinstvenu parcelu dok nije prošla cesta koja vodi u Gornje Raštane. Iskazao je da mu je otac tužitelja TA "Lešo" rekao da je parcela pripala njemu poslije RAS, a poslije je on to darovao sinu RA. Iz priča zna da je sestra OA svoj dio dala bratu M. Ne zna kako su se nasljednici točno podijelili, ali zna da među njima nema spora oko ove parcele.

    17. Svjedok SA je u svom iskazu naveo da je poznavao i pradjeda tužitelja pokojnoga FA i njegovog sina pokojnoga EA, ovdje djeda tužitelja koji ga je je nekad znao zvati za pomoć radi obrađivanja ove parcele. Zapravo da je riječ o dvije parcele, jedna veća od oko 7 do 8000 kvadrata se nalazi s jedne strane puta, točnije sa sjeverne strane, a manja parcela se nalazi s donje strane puta i ona ima oko 400-tinjak kvadrata. Pokojni EA je na ovoj parceli sijao kukuruz, žito, pšenicu, on da je imao oko 18 godina kada mu je pomagao. Tada je ova parcela bila omeđena sa svih strana suhozidom, a danas je ova veća parcela ograđena suhozidom sa sjeverne strane, ali je vidljiva točna granica parcele jer su postavljene griblje. Prije je ova parcela bila izorana tako da su bile jasne granice sa susjednim parcelama. Pokojni EA je preminuo 2013., a rodio se 1927. što zna jer je bio vršnjak s njegovim ocem. Pokojnog RAS je naslijedila supruga AA koju su zvali " N", tužiteljev otac TA "Lešo", kćer OA, a pokojni EA je imao još jednog sina pokojnog S koji je preminuo prije pa je njega naslijedio sin FA. Istaknuo je da ih sve osobno poznavao jer su iz istog mjesta. Danas ovu parcelu održava RA, ponekad da ga vidi kako kosi, dok se danas ništa više ne sadi. Zaključno je naveo da nikad nije čuo da bi između potomaka obitelji FA bilo spora vezano za to kome pripada ova parcela niti da bi istu osporavao netko treći.

    18. Tužitelj RA je u svom stranačkom iskazu naveo da je predmetna parcela pripadala pradjedu FA koji je s njegovim djedom pokojnim EA sklopio ugovor o doživotnom uzdržavanju, pa je poslije smrti pokojnoga FA ova parcela pripala djedu EA. Njegov djed pok. EA je preminuo 2013. u 86. godini života, a njega su naslijedili: AA, TA, moj otac, OA i FA. Nakon smrti pokojnoga RAS, njegov rođak FA i on da su s bakom AA sklopili ugovor o doživotnom uzdržavanju 2013. pa su nakon njezine smrti 2022. naslijedili dio koji je pripadao baki AA. S tim da je on svoj dio naslijedio od svog oca pokojnoga TA. Oni da su se međusobno podijelili, OA mu je ustupila svoj dio, a FA je dobio drugu parcelu. Tako da je danas ova parcela u cijelosti u njegovom vlasništvu i među njima nasljednicima nema spora. Oni u [adresa] imaju tri parcele, sjeća se vrlo dobro pokojnoga djeda EA koji je tu sijao žito, kukuruz, sijeno, a sjeća se da je sa svojim traktorom ZA sijeno vozio iz Raštana u Sv. Petar. Prije desetak godina i više ova parcela se prestala koristiti u ove svrhe, a poslije su, njegov otac, FA i on znali otići ovu parcelu pokositi tj. sve tri parcele koje posjeduju u [adresa]. Nadalje je naveo da ove dvije parcele oduvijek pamti kao takve i da ih dijeli glavni put koji vodi do Raštana Gornjih za kojeg navodi da je vrlo vjerojatno napravljen prije njegovog rođenja.

    19. Iz izvedenih dokaza proizlazi da je tužitelj povrijeđen u svom pravu tijekom provedenog postupka preoblikovanja zemljišne knjige za k. o. [katastarska općina] odnosno proizlazi da je u tom postupku tuženica neosnovano upisana na predmetnim nekretninama.

    20. Odredbom članka 159. stavka 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“, broj: 91/96., 68/98., 137/99., 22/00., 73/00., 114/01., 79/06., 141/06., 146/08., 38/09., 153/09., 143/12., 152/14., 81/15., 94/17., dalje u tekstu: ZVDSP), propisano je da se dosjelošću stječe vlasništvo stvari samostalnim posjedom te stvari ako taj ima zakonom određenu kakvoću i neprekidno traje zakonom određeno vrijeme, a posjednik je sposoban da bude vlasnikom te stvari. Stavkom 2. istog članka određeno je da samostalni posjednik nekretnine čiji je posjed zakonit, istinit i pošten stječe vlasništvo dosjelošću protekom 10 godina neprekinutog samostalnog posjedovanja, dok je stavkom 3. istog članka određeno je da samostalni posjednik kojemu je posjed barem pošten stječe dosjelošću vlasništvo nekretnine protekom 20 godina neprekidnog samostalnog posjedovanja.

    20.1. Vrijeme potrebno da bi se dosjelošću steklo vlasništvo na nekretnini na koju je uknjiženo vlasništvo Republike Hrvatske iznosi dvostruko vrijeme od vremena iz članka 159. stavka 3. ZVDSP-a, odnosno 40 godina.

    20.2. Isto tako, sadržajno identičnu odredbu članka 159. stavka 1. i 2. ZVDSP-a, sadržavao je i Zakon o osnovnim vlasničkopravnim odnosima („Narodne novine“, broj: 53/91. - dalje: ZOVO) koji je bio na snazi od 1. rujna 1980. do 1. siječnja 1997., te je odredbom članka 28. određivao identične rokove za stjecanje vlasništva na nekretninama temeljem dosjelosti, a ova materija bila je na jednak način riješena i odredbama OGZ-a.

    21. Stupanjem na snagu ZVDSP (1. siječnja 1997.) odredbom članka 388. stavka 4. bilo je izričito propisano da se u rok za stjecanje prava vlasništva dosjelošću nekretnina koje su na dan 8. listopada 1991. bile u društvenom vlasništvu, kao i za stjecanje stvarnih prava na tim nekretninama računa i vrijeme posjedovanja proteklo prije toga datuma.

    22. Ukidanjem odredbe članka 388. stavka 4. ZVDSP-a odlukom Ustavnog suda Republike Hrvatske navedena odredba je prestala vrijediti 17. prosinca 1999., ali je od dana stupanja na snagu ZVDSP-a, pa do tog datuma Zakonom (čl. 388. st. 4.) bilo omogućeno stjecanje prava vlasništva dosjelošću na nekretninama u društvenom vlasništvu posjedovanjem i prije 8. listopada 1991.

    23. U odlukama Vrhovnog suda Republike Hrvatske broj Rev-1480/2016 od 5. studenog 2019., Rev-2771/2013 od 13. kolovoza 2013., Rev-291/2014 od 17. travnja 2018. izraženo je shvaćanje: "kod stjecanja prava vlasništva dosjelošću na stvarima koje su prije 8. listopada 1991. bile u društvenom vlasništvu treba u vrijeme dosjelosti računati i vrijeme prije 8. listopada 1991., ako se time ne vrijeđaju vlasnička prava osoba koja ta prava nisu stekla na temelju odredbe čl. 388. st. 4. ZVDSP-a, nego na temelju drugih odredaba tog Zakona. Rizik bilo kakve greške koju su počinila državna tijela mora snositi država i ne smiju se ispravljati na teret pojedinca koji je stekao pravo vlasništva dosjelošću, na temelju zakonske odredbe koju je Ustavni sud naknadno ukinuo, posebice u onom slučaju kada ne postoji drugi suprotstavljeni interes drugih osoba."

    24. U odnosu na navedene propise i prava stranaka koja su stečena na temelju ukinutih zakonskih odredbi izjasnio se i Europski sud za ljudska prava u više svojih presuda: Gashi protiv Hrvatske po zahtjevu broj 32457/05, Trgo protiv Hrvatske po zahtjevu Hrvatske broj 35298/04, Radomilja i dr. protiv Hrvatske po zahtjevu broj 37658/10, u kojim presudama je zauzet pravni stav da sud smatra da podnositelj zahtjeva "koji se razumno oslonio na zakonodavstvo koje je kasnije ukinuto kao neustavno ne bi trebao, s obzirom na izostanak bilo kakve štete u odnosu na prava drugih osoba, snositi posljedice greške koju je počinila sama država, donijevši neustavni propis. Zapravo, kao posljedica njegovog ukidanja vlasništvo imovine koje je podnositelj zahtjeva stekao dosjelošću na temelju odredbe koja je kasnije ukinuta kao neustavna, vraćeno je državi kojoj je time pogodovala njezina vlastita greška. U svezi s tim, Sud ponavlja da rizik bilo kakve greške koja su počinila državna tijela mora snositi država, te da se greške ne smiju ispravljati na trošak dotičnog pojedinca, posebice kada ne postoji drugi suprotstavljeni privatni interes."

    25. Prije svega, za istaknuti je da su u okolnostima ovog predmeta po ocjeni ovog suda tužitelj i njegovi prednici opravdano vjerovali da su vlasnici predmetne nekretnine jer su posjed vršili samostalno, jer su tim nekretninama gospodarili dugi niz godina i jer im vlasničkopravna ovlaštenja nitko nije osporavao.

    26. Tijekom postupka izveden je dokaz saslušanjem svjedoka MA (rođen 1961.), NA (rođen 1958.) i SA (rođen 1960.) koji imaju neposredna i potpuna saznanja o svim okolnostima vezanim za način stjecanja i korištenja predmetnih nekretnina koliko je to moguće s obzirom na njihovu starosnu dob, a ujedno cijeneći da su sva trojica svjedoka mještani Raštana, male sredine u kojoj su mještani međusobno povezani, da su imajući u obzir navedeno iskazivali suglasno i o odlučnim činjenicima gotovo identično, ujedno po ocjeni ovog suda nemaju nikakvog interesa za ishod ovog postupka, sud je iskaze navedenih svjedoka cijenio uvjerljivim i istinitim, a posljedično vjerodostojnim je sud cijenio iskaz i saslušanog tužitelja budući da je iskazivao u suglasnosti sa saslušanim svjedocima i dokumentacijom koja prileži spisu. Pa su tako sva trojica svjedoka iskazala da su poznavali pradjeda tužitelja pok. FA kojeg su viđali na predmetnim parcelama, a zatim poslije smrti pok. FA da je predmetnu nekretninu nastavio koristiti njegov sin pok. EA, djed tužitelja. Pa je tako svjedok MA naveo da je na predmetnim nekretninama pok. EA sijao kukuruz, pšenicu i slične kulture, čak navodeći da sjeća da je pok. EA prvi u selu imao traktor ZA što je u to vrijeme bila senzacija, a da je pok. EA obrađivao predmetne parcele sadeći kukuruz, žito i sl. iskazali su i svjedoci NA i SA, dodatno navodeći da su pok. EA znali i pomagati u obrađivanju zemlje. Identično su iskazivali i u pogledu površine predmetnih parcela, navodeći suglasno da su odkad pamte predmetne nekretnine omeđene i to ranije suhozidom, a danas gribljom. Nadalje, sva trojica svjedoka su zaključno navela da konačno predmetnim nekretninama danas koristi tužitelj kojeg znaju viđati na tim nekretninama, a istu danas da održava košnjom te da o njihovim saznanjima nikad unutar same obitelji EA nije bilo spora u pogledu predmetnih nekretnina niti bi ih netko treći u tome ometao.

    27. Nadalje, da su predmetne nekretnine bile u posjedu tužiteljevih prednika, pored izvedenih personalnih dokaza, proizlazi iz materijalne dokumentacije koju je priložio tužitelj. Prvenstveno iz povijesti promjena Državne geodetske uprave proizlazi da je prednik tužitelja pok. FA, prema najranijim evidentiranim podacima posjedovnog stanja 1955./1956. upisan u ABC registar 199 ( list spisa 32) i to na dijelu kat. čest. [katastarska čestica] površine 600 m2 k. o. [katastarska općina], dok se nesporno predmetna nekretnina kat. čest. [katastarska čestica] odnosi upravo na dio kat. čest. [katastarska čestica] stare izmjere. Nadalje, druga utužena nekretnina kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] izmjere odnosi se na veći broj dijela nekretnina stare izmjere i to kat. čest. [katastarska čestica] i dr., a kako je to naprijed detaljno obrazloženo. Pregledom povijesti promjena razvidno je da je rješenjem, Klasa: UP/I- 07-655/3-1985 katastarske čestice upisane u posjedovnom listu broj 157 ( u koji je upisan i dio kat. čest. [katastarska čestica]) mijenjao naslovnu stranu posjedovnog lista i to na način da je prema novom stanju u posjedovnom listu 157 upisan EA pok. FA ( list spisa 63-65), a zatim rješenjem broj: UP/I-07-317/1986 od 20. lipnja 1990. dolazi do promjene u katastarskom operatu na način da s dosadašnjeg posjednika FA na dijelu nekretnina upisanih u posjedovnom listu 146 ( dio nekretnina kat. čest. [katastarska čestica] stare izmjere), kao posjednik je upisan EA, prema priloženom rješenju o izvršenoj promjeni ( list spisa 66-67), a temeljem zahtjeva LA uslijed promjene posjednika na temelju Ugovora o doživotnom uzdržavanju, broj: OV-III-ov-82/70 ovjerenog kod Općinskog suda u Zadru od 7. svibnja 1970.

    28. Slijedom svih naprijed izvedenih materijalnih i personalnih dokaza, sud je utvrdio da su predmetne nekretnina, u cijelosti uživane po prednicima tužitelja, nekretninu je koristio još pradjed tužitelja pok. FA, koji je rođen 1886., a umro 1974. ( što proizlazi iz smrtovnice koja prileži na listu spisa 71) na način da je istu obrađivao sadeći poljoprivredne kulture, a potom njegov sin, a djed tužitelja pok. EA, rođen 1927., a umro 2013., koji je nastavio obrađivati predmetne parcele na način kao i pok. FA, s kojim je zaključio naprijed citirani Ugovor o doživotnom uzdržavanju dana 19. prosinca 1969., ovjerenog pod brojem III-ov-82/70, a kojeg je nadalje temeljem rješenja o nasljeđivanju naslijedio između ostalog i tužiteljev otac TA, a koji je potom ugovorom o darovanju svoj suvlasnički dio na predmetnim nekretninama darovao tužitelju svom sinu ČA, dok su u konačnici tužitelju pripale predmetne nekretnine u cijelosti temeljem Ugovora o doživotnom uzdržavanju s pok. AA te diobom s ostalim pravnim slijednicima i to FA ( što proizlazi iz Izjave Martina FA ovjerene od strane javnog bilježnika Drage Burazera pod brojem OV-3483/2024 od 24. travnja 2024. na listu spisa 104-105), a koje nitko nikada nije ometao u posjedovanju odnosno korištenju spornih nekretnina koje su jasno omeđene od susjednih nekretnina, pa su po stavu ovog suda predmetne nekretnine još od početka prošlog stoljeća, u samostalnom posjedu tužiteljevih prednika i to od tužiteljevog pradjeda te su se predmetne nekretnine dalje prenosile unutar obitelji sve do tužitelja, pa je protekao četrdesetogodišnji rok dosjedanja i to prije 17. studenog 1999., tako da je tužitelj i po prednicima mogao dosjedati i u vremenu kad je nekretnina bila u režimu društvenog vlasništva.

    29. Zaključno, za ukazati je da je pogrešan pravni stav tuženice koji je iznijela u odgovoru na tužbu navodeći da bi u tužbi za ispravak tužitelj trebao prije svega dokazati da je upis prava vlasništva Republike Hrvatske na navedenim nekretninama pogrešan odnosno da je sud nepravilno upisao tuženicu kao vlasnicu predmetnih nekretnina te da je upis protivan sadržaju naloga o dozvoli upisa. Naime, predmet ove parnice nije tužba radi ispravka pogrešnog upisa u smislu odredbe članka 135. stavka 4. Zakona o zemljišnim knjigama („Narodne novine“ broj: 63/19., dalje u tekstu: ZZK), već tužba za ispravak u smislu odredbe članka 205. ZZK, koja se može podnijeti u postupku osnivanja i preoblikovanja zemljišnih knjiga, odnosno u pojedinačnom ispravnom postupku. Stoga pogrešan je stav tuženice da je tužitelj u konkretnom slučaju, prije svega, trebao dokazati da je sud nepravilno upisao tuženicu kao vlasnicu predmetne nekretnine i da je upis protivan sadržaju naloga o dozvoli upisa jer se u parničnom postupku pokrenutom tužbom za ispravak izvode svi dokazi nužni za utvrđivanje osnovanosti tužbenog zahtjeva, a sud donosi odluku na temelju svih izvedenih dokaza. Tužba za ispravak kojom se zahtjeva brisanje ili ispravak upisa provedenog u ispravnom postupku bit će osnovana ako parnični sud utvrdi da je na temelju odluke suda o prijavi ili prigovoru proveden upis za koji nisu bile ispunjene sve pretpostavke pa se zbog toga zemljišnoknjižno stanje razlikuje od stvarnog pravnog stanja nekretnine, a što je sud u konkretnom slučaju, na temelju naprijed izvedenih dokaza našao utvrđenim.

    30. Slijedom svega naprijed navedenog, na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno, i na temelju rezultata cjelokupnog dokaznog postupka, u skladu s odredbom članka 8. ZPP, ovaj sud drži osnovanim tužbeni zahtjev kojim tužitelj zahtijeva ispravak pogrešnog upisa određenog u korist ovdje tuženice te upis prava vlasništva na svoje ime, budući da se pogrešan upis sastoji u činjenici da tuženica nije vlasnica predmetnih nekretnina, niti je ona to bila u trenutku obnove zemljišne knjige. Ovo stoga što sud u ispravnom postupku nije raspravljao činjenice niti je imao u vidu odredbe materijalnog prava koje uređuju stjecanje, promjenu i prestanak određenih knjižnih prava, pa kako se zemljišnoknjižno stanje u konkretnom slučaju razlikuje od stvarnog stanja na prijepornim nekretninama, to je tužbeni zahtjev tužitelja valjalo prihvatiti kao osnovan u cijelosti pa je odlučeno kao u pod točkom I. izreke ove presude.

    31. Na temelju članka 154. stavka 1. ZPP i Tarife o nagradama i naknadi troška za rad odvjetnika ("Narodne novine" broj: 138/23.; dalje - Tarifa) tuženica je u obvezi tužitelju naknaditi troškove postupka jer je tužitelj u cijelosti uspio u sporu.

    31.1. Tužitelju je priznat trošak sastava tužbe u iznosu od 100 bodova (Tbr. 7.t.1. Tarife), trošak zastupanja na ročištima od 9. rujna 2024., 30. rujna 2024. i 30. siječnja 2025. od po 100 bodova (Tbr. 9.t.1 u vezi Tbr. 7.t.1. Tarife), dakle ukupno 400 bodova, što uz vrijednost boda od 2,00 EUR (Tbr. 54. Tarife) iznosi 800,00 EUR, uvećano za PDV od 25%, ukupno iznosi 1.000,00 EUR. Navedenom iznosu valjalo je pridodati i trošak predujma uviđaja i vještačenja u iznosu 550,00 EUR. Dakle, tužitelju je ukupno priznati trošak u iznosu od 1.550,00 EUR. Slijedom čega je tužiteljev zahtjev za naknadu više zatraženih troškova postupka u iznosu od 1.500,00 EUR odbijen kao neosnovan jer je previsoko zatražen s obzirom da je vrijednost predmeta spora utvrđena u iznosu 1.327,23 EUR, pa je odlučeno kao pod točkom II. izreke presude.

    32. Slijedom svega naprijed navedenog, odlučeno je kao u izreci presude.

    Biograd na Moru, 5. ožujka 2025.

    Sutkinja

    Senia Bušljeta

    Uputa o pravnom lijeku:

    Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana računajući od prvog idućeg dana od dana njezine objave (čl. 335. st. 7. do 10. ZPP-a). Žalba se podnosi ovom sudu. O žalbi odlučuje nadležni županijski sud ( čl. 348. ZPP- a).

    Dostavna naredba:

    - tužitelju po punomoćniku Branimiru Zorici, odvjetniku u [adresa]

    - tuženici po Općinskom državnom odvjetništvu u Zadru, Građansko – upravni odjel.

    Upozorenje Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.