Republika Hrvatska

Općinski sud u Zlataru

Stalna služba u Zaboku

Zabok, Matije Gupca 22

Poslovni broj Psp-7/2023.-42

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Općinski sud u Zlataru, Stalna služba u Zaboku, po sutkinji toga suda Nives Škudar, u pravnoj stvari tužitelja ĆĐ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupan po odvjetniku Marku Skukanu, Ilica 35, Zagreb protiv I. tuženika ZAGORSKI VODOVOD d.o.o., OIB:61979475705, Ksavera Šandora Gjalskog 1, Zabok, koje zastupaju odvjetnik Kristijan Kovač, odvjetnica Tanja Žitnik Šicel, odvjetnik Robert Karakaš, odvjetnica Kornelija Miše Bobinac te odvjetnica Nika Popovski, svi iz Kovač & partneri odvjetničko društvo d.o.o., Heinzelova 70, 10 000 Zagreb i II.tuženika NGH GRUPA d.o.o., OIB: 27587651734 Golubovečka ulica 85, Donja Stubica, koje zastupa punomoćnik Mićo Ljubenko, odvjetnik iz Zagreba, iz Odvjetničkog društva Ljubenko& partneri d.o.o. iz Zagreba, radi smetanja posjeda, nakon održane i zaključene glavne i javne rasprave dana 3. veljače 2025. u prisutnosti tužitelja osobno te punomoćnika II. tuženika i punomoćnika III. tuženika, dana 5. ožujka 2025.,

r i j e š i o  j e

I. Drugotuženik NGH GRUPA d.o.o., OIB: 27587651734 Golubovečka ulica 85, Donja Stubica, smetao je tužitelja ĆĐ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], u posjedu nekretnine oznake zkč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], tako što je dana 23. veljače 2023. pristupio na nekretninu tužitelja s radnicima, strojem i kombi vozilom te je porušio žičanu pletenu ogradu koja je na skici s očevida od 9. travnja 2024., izrađenoj po stalnom sudskom vještaku za geodeziju Tomislavu Horvatu, označena crvenom crtom koja spaja točke oznake H-R-I, te je dana 3. ožujka 2023. porušio pletenu žičanu ogradu na istoj skici označena crvenom crtom koja spaja točke oznake B-C-D-E-F-G te je iskopao drvo jasena koji je prije smetanja posjeda bio na nekretnini tužitelja na mjestu označenom na istoj skici točkom A i premjestio ga na susjednu nekretninu zkč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] na mjesto označeno na istoj skici točkom U, pa se nalaže II. tuženiku u roku od 15 dana uspostaviti prvobitno stanje na način da na nekretnini tužitelja zkč. br [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] vrati ogradu na prvobitno mjesto i to na položaj koji je u skici očevida označen crvenom crtom koja spaja točke B-C-D-E-F-G oznake i crvenom crtom koja spaja točke oznake H-R-I, te da vrati drvo jasena s položaja koji je na skici očevida označen točkom U na položaj koji je na skici očevida označen točkom A, te se II. tuženiku zabranjuje takvo ili slično smetanje posjeda ubuduće.

II. Odbija se tužitelj s dijelom tužbenog zahtjeva u odnosu na II. tuženika u dijelu koji glasi:

"Utvrđuje se da je II. tuženik smetao tužitelja u posjedu nekretnine oznake čkbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] na način da je dana 23. veljače 2023. iskopao rupu koja je na skici očevida geodetskog vještaka od 9. travnja 2024. označena crvenom crtom koja spaja točke oznake K-L-M-J te da zakopa i poravna rupu čiji je položaj na skici očevida označen crvenom crtom koja spaja točke K-L-M-J."

III. Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev tužitelja u odnosu na I. tuženika u cijelosti.

IV. Nalaže se II. tuženiku nadoknaditi tužitelju parnični trošak u iznosu od 1.014,59 eura, sa zakonskom zateznom kamatom po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, s time da je referentna stopa kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke tekućima od 20. siječnja 2025. do isplate, sve u roku 15 dana.

V. Nalaže se tužitelju nadoknaditi I. tuženiku parnični trošak u iznosu od 1.625,00 eura, sa zakonskom zateznom kamatom po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, s time da je referentna stopa kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke tekućima od 20. siječnja 2025. do isplate, sve u roku 15 dana.

Obrazloženje

1.Tužitelj u tužbi navodi da je vlasnik i posljednji mirni posjednik nekretnine označene kao zkč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Drugotuženik je po nalogu prvotuženika i kao njegov izvođač radova, dana 23.2.2023.g., iz smjera benzinske postaje, neovlašteno ušao na označenu nekretninu tužitelja s radnicima, strojem i kombi vozilom, porušio je pletenu žičanu ogradu te je izvršio radove koji se sastoje u kopanju rupe za šaht, površine 2.5 m2, na jugoistočnom uglu predmetne parcele. Nakon toga, drugotuženik je po nalogu prvotuženika, i kao njegov izvođač radova, dana 3.3.2023. godine, ponovno neovlašteno ušao na nekretninu tužitelja, ovoga puta sa suprotne strane u odnosu na prvi put, preko susjedne parcele oznake zkč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (u katastru 6538, k. o. [katastarska općina]). Tom prilikom, da bi pristupio na nekretninu tužitelja, drugotuženik je prerezao i uklonio žičanu pletenu ogradu u dužini od oko 6 metara, a koja je bila postavljena na predmetnoj parceli tužitelja, uz granicu sa susjednom parcelom zkč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Drugotuženik je tada i uklonio reklamni pano koji se nalazio na parceli tužitelja i porušio je drvene stupove za koje je ograda bila pričvršćena. Nakon toga, drugotuženik je sa nekretnine tužitelja bagerom iskopao drvo jasena, zajedno s korijenom, starosti oko 8 godina, te ga je premjestio na susjednu parcelu zkč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Povodom oba događaja (od 23.2.2023. i 3.3.2023.) tužitelj je pozvao policiju koja je izašla na teren, izdala o navedenom potvrde i napravila izvješća. Neovlaštenim ulaskom u nekretninu tužitelja, rušenjem ograde, izvođenjem radova na nekretnini tužitelja i ostalim opisanim radnjama, tuženici su smetali tužitelja u posljednjem mirnom posjedu nekretnine zkč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Prvotuženik je protiv tužitelja ranije podnio tužbu radi smetanja posjeda, u kojoj je tvrdio da je tužitelj njemu navodno smetao posjed dana 20.8.2021.g. na način da je njegovom izvođaču radova, ovdje drugotuženiku, onemogućio radove. Prvotuženik u toj tužbi traži i donošenje privremene mjere kojom bi mu se dopustio ulazak na nekretninu tužitelja, u roku od 48 sati. Time prvotuženik priznaje da nije u posjedu predmetne nekretnine tužitelja, priznaje da mu je izvođač drugotuženik te priznaje da želi izvoditi radove na nekretnini tužitelja. Sve navedeno je dokaz da je postupanje tuženika, samovlasno, imajući u vidu da su tuženici svejedno, na dane koji su predmet ove tužbe, ušli silom u nekretninu tužitelja, iako sud nije donio privremenu mjeru (a i sve da je sud donio privremenu mjeru, tuženici su mogli ući u nekretninu tužitelja samo putem suda, odnosno ovršnog postupka).

2. U odgovoru na tužbu prvotuženik se očituje na način da tužbu i postavljeni tužbeni zahtjev tužitelja osporava u cijelosti, a sve iz razloga kako slijedi.

2.1. Ne postoje pretpostavke za pružanje posjedovne zaštite tužitelju. Prije svega, prvotuženik ističe da je čin smetanja - uz ostvarenje koje pretpostavke može biti pružena posjedovna zaštita - ona je radnja kojom se samovlasno mijenja posjedovno faktično stanje. Dakle, čin smetanja je samo onaj koji je poduzet samovlasno, odnosno neovlašteno. Nadalje, sukladno članku 20. stavku 4. važećeg Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (dalje u tekstu: ZOV) nije samovlasno smetanje posjeda ako je čin oduzimanja ili smetanja posjeda dopušten zakonom ili odlukom suda, odnosno drugog tijela donesenog na temelju zakona koji to dopušta. Prvotuženik je, kao javni isporučitelj vodnih usluga javne vodoopskrbe i javne odvodnje, investitor projekta „Izgradnja sustava prikupljanja i odvodnje otpadnih voda sustava odvodnje [adresa] i sustava odvodnje Zlatar“, u sklopu kojega se izvode radovi za projektni element 4: Lot II – Aglomeracija [adresa], faza II. Navedeni projekt se sufinancira sredstvima EU u okviru Operativnog programa za konkurentnost i koheziju 2014.-2020. Ukupna investicijska vrijednost projekta je 598.099.185,26 HRK od čega je EU sufinanciranje projekta 67%. Razdoblje provedbe projekta: 01.01.2014. – 30.06.2023. godine. Odlukom Vlade Republike Hrvatske od 27. srpnja 2017. godine („Narodne novine“ broj: 74/2017), projekt „Sustav prikupljanja i odvodnje otpadnih voda aglomeracije [adresa] i Zlatar, i uređaj za pročišćavanje otpadnih voda Oroslavje i Zlatar Bistrica“, proglašen je strateškim investicijskim projektom Republike Hrvatske. Za navedene radove - Lot II – Aglomeracija [adresa], faza II, od strane Krapinsko-zagorske županije, Upravnog odjela za prostorno uređenje, gradnju i zaštitu okoliša, Donja Stubica, izdana je pravomoćna Lokacijska dozvola KLASA: UP/I-350-05/14-01/160, URBROJ: 2140/01-08/2-15-22 od 26. siječnja 2015. godine te Rješenje o izmjeni i dopuni lokacijske dozvole, KLASA: UP/I-350-05/16-01/000031, URBROJ: 2140/01-

08/2-16-0012 od 26. rujna 2016. godine (pravomoćno od 21.10.2016. godine), kao i pravomoćna Građevinska dozvola, KLASA: UP/I-361-03/16-01/000308, URBROJ: 2140/01-08/2-18-0029 od 29. ožujka 2018. godine. Projektnom dokumentacijom i Elaboratom nepotpunog izvlaštenja izrađenom po METRA d.o.o., NĐ, dipl.ing.kult.teh., ovlaštenom inženjeru geodezije, predviđeno je radi izgradnje predmetnog sustava odvodnje zasnivanje prava služnosti kolektora odvodnje, između ostalog, i na nekretnini označenoj kao zkčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (koja nekretnina u katastarskom operatu odgovara nekretnini pod oznakom kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]), u površini služnosti od 62,5 m2, na način da trasa kanalizacije prolazi duž južnog dijela predmetne parcele u smjeru jugoistok-sjeverozapad u dužini od 31,23 m i širini trase 2m na udaljenosti cca 2.3-5 m od južne međe i sadrži reviziono okno dimenzije 1x1m udaljeno cca 5.4m od istočne i cca 5m od južne međe. Rješenjem o stupanju u posjed Krapinsko-zagorske županije, Upravnog odjela za opću upravu i imovinsko-pravne poslove, [adresa], KLASA: UP/I-943-04/20-01/304, URBROJ: 2140/01-14-5-20-2 od 16. prosinca 2020. godine, odobren je zahtjev Prvotuženika za stupanje u posjed prije pravomoćnosti rješenja o nepotpunom izvlaštenju nekretnine ustanovljenjem služnosti, među ostalim, označene kao • zkčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] upisana u zkul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], na ime vlasnika EĐ, [adresa], koja u katastarskom operatu odgovara kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] upisana u PL br. 1861 k. o. [katastarska općina] na ime posjednika EĐ, [adresa], površine nepotpunog izvlaštenja 62,5 m2 (trasa kanalizacije prolazi duž jednog dijela predmetne parcele u smjeru jugoistoksjeverozapad u dužini 31,23 m i širini trase 2 m na udaljenosti cca 2,3-5 m od južne međe i sadrži reviziono okno dimenzije 1x1 m udaljeno cca 5,4 m od istočne i cca 5 m od južne međe). Zabilježba postupka izvlaštenja izvršena je Rješenjem Zemljišnoknjižnog odjela Zabok, Z-3457/2016 od 27. svibnja 2016. godine. U konačnici, a u odnosu na predmetnu nekretninu, nadležni Upravni odjel za opću upravu i imovinsko-pravne poslove Krapinsko-zagorske županije, [adresa], donio je Rješenje o izvlaštenju KLASA: UP/I-943-04/20-01/546, URBROJ: 2140-05-02/6-23-67 od 14. ožujka.2023. godine kojim se usvaja prijedlog Prvotuženika za nepotpuno izvlaštenje nekretnine ustanovljenjem služnosti, radi izgradnje sustava prikupljanja i odvodnje otpadnih voda Aglomeracije [adresa]-Il. faza u k. o. [katastarska općina] označene kao: zkčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] upisana u zkul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], u vlasništvu Moštak ĆĐ, [adresa], katastarske oznake 6539/1 k. o. [katastarska općina] upisana u PL 5408 k. o. [katastarska općina] u posjedu TĐ, [adresa], površine nepotpunog izvlaštenja 62,5 m2 (trasa kanalizacije prolazi duž jednog dijela predmetne parcele u smjeru jugoistok-sjeverozapad u dužini 31,23 m i širini trase 2 m na udaljenosti cca 2,3-5 m od južne međe i sadrži reviziono okno dimenzije 1x1 m udaljeno cca 5,4 m od istočne i cca 5 m od južne međe), te je utvrđena naknada za nepotpuno izvlaštenje. Slijedom svega gore navedenog, bilo kakve radnje Drugotuženika u pojasu služnosti koje Tužitelj naziva smetanjem posjeda nemaju elemente protupravnosti su smislu odredbe članka 20. stavka 4. ZOV-a pa time ni obilježja samovlasnog smetanja Tužitelja u smislu odredbe članka 21. stavka 1. ZOV-a. Stoga, u skladu s odredbom članka 22. stavka 1. ZOV-a, tužitelju ne pripada sudska zaštita posjeda pa se predlaže tužbeni zahtjev odbiti kao neosnovan.

2.2. Dana 22. prosinca 2020. godine prvotuženik je dostavio drugotuženiku prethodno navedeno Rješenje o stupanju u posjed radi izvršenja (uvid u prilog 8) te je drugotuženik pozvan da, ako vlasnik/posjednik ne dozvoli ulazak u posjed nekretnine radi izvođenja radova, o navedenom bez odgode obavijestiti prvotuženika kako bi prvotuženik o istom obavijestio nadležni upravni odjel te osigurao daljnje postupanje. Dana 22. siječnja 2021. godine prvotuženik je zaprimio dopis drugotuženika u kojem stoji da se temeljem gornjeg dopisa prvotuženika dostavlja očitovanje na način da je drugotuženik postupio po predmetnom Rješenju o stupanju te se dostavljaju fotografije koje svjedoče o istome. Na priloženim fotografijama nisu vidljive nikakve zapreke na predmetnoj nekretnini već samo radnici drugotuženika koji nesmetano vrše iskope lopatama. Slijedom gore navedenog, nesporno je da je drugotuženik u odnosu na predmetnu nekretninu faktički stupio u posjed kako je definirano Rješenjem o stupanju u posjed Krapinsko-zagorske županije, Upravnog odjela za opću upravu i imovinsko- pravne poslove, [adresa], KLASA: UP/I-943-04/20-01/304, URBROJ: 2140/01-14-5-20- 2 od 16. prosinca 2020. godine, i to još u siječnju 2021. godine. Predmetno je jasno potvrđeno i Rješenjem Krapinsko-zagorske županije, Upravnog odjela za opću upravu i imovinskopravne poslove KLASA: UP/I-943-04/21-01/294, URBROJ: 2140-14-02-05- 22-8 od 15. veljače 2022. godine kojim se odbija zahtjev prvotuženika za izvršenje Rješenja Krapinsko-zagorske županije, Upravnog odjela za opću upravu i imovinsko- pravne poslove KLASA: UP/I-943-04/20-01/304, URBROJ: 2140/01-14-5-20-2 od 16.12.2020. godine jer je navedeno rješenje izvršeno. Stoga, a imajući u vidu da je tužitelj nesporno imao saznanja o gore navedenom stupanju u posjed drugotuženika još u siječnju 2021. godine, a svakako tijekom 2021. godine, prigovor prekluzije prava tužitelja je osnovan.

2.3. Radi izvođenja radova opisanih pod II.1 ovog odgovora na tužbu, između prvotuženika, kao naručitelja i drugotuženika, kao izvođača sklopljen je Sporazum br. 11-JVN/2019., urbroj: 12501/19. od 02.09.2019. godine. Tim sporazumom sklopljen je Ugovor o javnoj nabavi predmetnih radova prema modelu FIDIC Crvena knjiga. Prema Ugovoru s dodacima 1-7. Ukupna ugovorena vrijednost Ugovora iznosi 41.975.244,22 kn bez PDV-a odnosno 5.571.072,30 EUR, a drugotuženik je dužan sve ugovorne obveze izvršiti do 02.07.2023. godine.

2.4. Stoga, prvotuženik opreza radi ističe kako su bile kakve radnje drugotuženika, izvan pojasa služnosti, isključiva odgovornost drugotuženika pa prvotuženik u tom smislu ističe prigovor promašene pasivne legitimacije.

3. Drugotuženik u odgovoru na tužbu osporava tužbu i tužbeni zahtjev u cijelosti.

3.1. Prije svega ističe se prigovor prekluzije, jer je tužitelj podnio tužbu protekom zakonskog roka. Naime, Zakonom o vlasništvu i drugim stvarnim pravima propisan je rok za podnošenje tužbe prestaje protekom roka od 30 dana od dana kad je smetani saznao za čin smetanja i počinitelja, a najkasnije godinu dana od dana nastalog smetanja. U vezi prekluzivnosti tog roka navodimo se primjer iz sudske prakse (Županijski sud u Bjelovaru, br. Gž 2401/2012-2 od 2. svibnja 2013.): „Iz spisa je vidljivo da je tužitelj istog dana kad mu je tuženik zabranio - odnosno spriječio radnika tužitelja da izvrši popravak trafostanice 10/0,4 kV K. Z., saznao kako za čin smetanja tako i za osobu koja je smetanje počinila. Tužitelj se trebao držati zakonskih propisa ZV-a kao i tamo propisanih rokova za podnošenje tužbe za smetanje posjeda, i u roku od 30 dana podnijeti tužbu bez obzira na zatraženu privremenu mjeru. Za tužitelja je dakle bio mjerodavan rok od 30 dana od učinjenog smetanja i njegovog saznanja za osobu koja je počinila smetanje, a ne rok koji je sud odredio u okviru odlučivanja o privremenoj mjeri, jer je taj rok određen za opravdanje podnesene privremene mjere, a nije mogao produžiti tužitelju njegovo pravo za podnošenje tužbe za smetanje posjeda. Kako je smetanje posjeda izvršeno 3. kolovoza 2010., a tužba za smetanje podnesena je 21. rujna 2010., očito je daje tužitelj tužbu podnio izvan zakonom određenog roka od 30 dana.” Dakle, rok za sudsku zaštitu posjeda je prekluzivan. Tužitelj je uz tužbu dostavio potvrdu Policijske uprave od 03.03.2023. iz koje proizlazi kako je Policijska uprava zaprimila dojavu 23.02.2023. o postavljanju kanalizacije. Međutim, iz navedene potvrde, ali niti dojave nije razvidno kada je tužitelj uočio i prvi puta saznao za smetanje posjeda. Odnosno ne postoji dokaz da je upravo taj dan – 23.02.2023. tužitelj prvi puta saznao za eventualno smetanje posjeda.

3.2. I.- tuženik i II.- tuženik su sklopili Sporazum br.11-JVN/2019, IZGRADNJA KANALIZACIJSKIH MREŽA SUSTAVA ZABOKA I SUSTAV ZLATAR – GRUPA 2:Lot II – Aglomeracija [adresa] – Faza II, u okviru Projekta „ Izgradnja sustava prikupljanja i odvodnje otpadnih voda sustava odvodnje [adresa] i sustava odvodnje Zlatar. Temeljem sklopljenog sporazuma kao bitan preduvjet početka izvođenja radova i početak roka izvođačeve ugovorne obveze je pravodobno uvođenje u posao koje podrazumijeva neometan ulazak na posjed u vlasništvu trećih osoba. II.-tuženik nije samovoljno počinio bilo kakvu radnju koju u svojoj tužbi naznačava tužitelj. Naprotiv tužitelj je temeljem sklopljenog ugovora i naloga I-tuženika pristupio predmetnoj nekretnini tužitelja radi izvođenja radova za koje je sklopljen sporazum. II.-tuženik nije bio ovlašten po predmetnom sporazumu na bilo koji način uređivati imovinsko prave odnose između I.-tuženika i tužitelja, nego je navedeno u cijelosti bila dužnost I. - tuženika. Stoga, bilo kakva radnja koju navodi tužitelj i koja se može okarakterizirati kao smetanje njegova posjeda nije posljedica djelovanja samovolje II. -tuženika nego samo i isključivo postupanje na temelju sporazuma i naloga tužitelja. Upravo stoga uređenje imovinsko pravnih odnosa, a koji uključuju i pitanje ovlaštenja na nesmetan i slobodan pristup posjedu tužitelja radi izvođenja radova, tužitelj treba riješiti samo i isključivo sa I.-tuženikom.

3.3. Slijedom iznesenog drugo tuženik predlaže se bez saslušanja stranaka i provođenja daljnjih dokaza donese odluka sukladno članku 440. Zakona o parničnom postupku uz naknadu troškova sastava ovog odgovora.

4. Tužitelj je podneskom od 17.10.2024. precizirao tužbeni zahtjev prema skici očevida geodetskog vještaka na način kako je to navedeno u izreci rješenja.

5. U dokaznom postupku sud je izvršio uvid u z. k. ul. broj [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] na listu 5 spisa, u potvrdu MUP PU KZŽ Zabok na listu 6 i 7 spisa, u dokumentaciju na listu 25 do 88 spisa, 90 do 91 spisa, 114 do 117 spisa, proveo očevid na licu mjesta uz prisutnost geodetskog vještaka Društva Geolegin d.o.o. [adresa] na listu 135 i 136 spisa, te izvršio uvid u skicu očevida na listu 137 spisa, saslušao tužitelja ĆĐ u svrhu dokazivanja, izvršio uvid u priklopljen spis Psp-34/2021.

6. Temeljem tako provedenog postupka sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev tužitelja u cijelosti neosnovan u odnosu na I. tuženika, a u odnosu na II. tuženika je osnovan u pretežitom dijelu.

7. Sud je prije svega ocijenio neosnovanim prigovor prekluzije roka I. i II. tuženika za podnošenje tužbe zbog smetanja posjeda.

7.1. Prema odredbi čl. 21. st. 3. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine" br. 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/15 - u daljnjem tekstu: ZV) pravo na zaštitu posjeda prestaje protekom roka od 30 dana od kada je smetani saznao za čin smetanja i počinitelja, a najkasnije godinu dana od dana nastalog smetanja.

7.2. Iz rješenja o stupanju u posjed KZŽ, Upravnog odjela za opću upravu i imovinsko pravne poslove, od 16. prosinca 2020. godine utvrđeno je da je odobren zahtjev I. tuženika za stupanje u posjed prije pravomoćnosti rješenja o nepotpunom izvlaštenju nekretnine ustanovljavanjem služnosti označene kao: zkčkbr. 3519/1 k. o. [katastarska općina] površine 755 m2, upisana u z. k. ul. broj [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], na ime vlasnika EĐ, [adresa], koja u kat.operatu odgovara čkbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], upisana u Pl-1861 k. o. [katastarska općina], na ime posjednika EĐ, [adresa], površine nepotpunog izvlaštenja 62,5 m2, (trasa kanalizacije prolazi duž jednog dijela predmetne parcele u smjeru jugoistok-sjeverozapada u dužini od 31,23 metra i širini trase 2 metra, na udaljenosti cca 2,3 – 5 m od južne međe i sadrži reviziono okno dimenzije 1x1 metar udaljeno cca 5,4 metra od istočne i cca 5 metara od južne međe.

7.3. Sud je međutim ocijenio neosnovanom tvrdnju tuženika da bi u posjed prava služnosti stupio u trenutku donošenja tog rješenja, tj. 16. prosinca 2020. jer je samo osoba koja ima faktičnu vlast glede neke stvari njezin posjednik, što tuženik u tom trenutku nije bio a niti je u posebnom upravnom postupku zatražio izvršenje toga rješenja tj. predaje u posjed predmetne nekretnine od strane posjednika.

7.4. Da je tome tako potvrđuje i činjenica koju je sud utvrdio iz spisa Psp- 34/2021 koji je bio priklopljen ovosudom spisu u kojem je spisu tamo tužitelj Zagorski vodovod podnio tužbu protiv tuženika ĆĐ radi smetanja posjeda, tvrdeći da ga je tuženik smetao u posljednjem stvarnom faktičnom i mirnom posjedu čkbr. [katastarska čestica] na način da je stao ispred bagera koji je trebao izvoditi radove u pojasu služnosti te nije želio odstupiti unatoč upozorenju tužitelja te je zapriječio pristup pojasu služnosti stupovima i žičanom ogradom i natpisima čime je počinio čin smetanja posljednjeg mirnog posjeda tužitelja.

7.5. Dakle, ovdje I. tuženik nije ostvario svoj posljednji mirni posjed niti je tu činjenicu dokazao, budući da je upravo ovdje tužitelj, a tamo tuženik, ĆĐ institutom samopomoći spriječio ulazak strojeve tuženika na svoju nekretninu.

8. U odnosu na prigovor da je tužba podnijeta izvan subjektivnog prekluzivnog roka od 30 dana sud je utvrdio da isti prigovor nije osnovan, budući da se tužitelj u ovome spisu poziva na učinjene činove smetanja posjeda koji datiraju od dana 23. veljače i 3. ožujka 2023. godine, a u koje datume sud ne sumnja obzirom da od istih datuma prileži i potvrda PU KZŽ, o aktivnostima djelatnika II. tuženika na čestici tužitelja.

8.1. Iz iskaza samog tužitelja koji je saslušan u svrhu dokazivanja u ovome postupku proizlazi kako ga je svjedok BĐ obavijestio da radnici II. tuženika dolaze bagerom na njegovu nekretninu te je on upravo tada i toga dana 23. veljače 2023. došao na svoju nekretninu i prije toga pozvao policiju, a o čemu postoji vjerodostojna dokumentacija u spisu (list 6 i 7).

8.2. Sud je stoga utvrdio da je tužitelj posljednji mirni posjednik predmetnih nekretnina, a koji posjed istih je izvršavao održavanjem iste čestice tj. košnjom iste obzirom da se radi o građevinskoj čestici.

9. Svaki od tuženika istaknuo je prigovor promašene pasivne legitimacija na način da I. tuženik navodi da je između I. i II. tuženika kao naručitelja i izvođača sklopljen sporazum broj 11-JVN/2019 od 2. rujna 2019. a poglavljem 1.5.21.Knjige 3 Ugovora propisano je da je radni pojas na trasi izgradnje dužan odrediti i organizirati izvođač radova prema prilikama na terenu, vlastitoj tehnologiji izvođenja, vrsti mehanizacije a kroz plan organizacije gradilišta koju je izvođač dužan napraviti prije početka izvedbe radova te kroz izvedbenu projektnu dokumentaciju. Radni pojas izvođač organizira i ugovara s vlasnicima i koristi na svoj trošak i time ne povećava troškove građenja već predmetni troškovi moraju biti ukalkulirani u jedinične cijene radova po troškovniku.

9.1. Dakle, I. tuženik ističe kako su bilo kakve radnje II. tuženika izvan pojasa služnosti, isključiva odgovornost II. tuženika pa u tom smislu ističe prigovor promašene pasivne legitimacija.

10. Drugo tuženik također ističe prigovor promašene pasivne legitimacije pozivajući se pri tome na isti sporazum broj 11-JVN/2019 u okviru projekta "izgradnja sustava prikupljanja i odvodnje otpadnih sustava odvodnje [adresa] i sustava odvodnje Zlatar", a kao bitan preduvjet sklopljenog sporazuma za početak izvođenja radova i proteka roka izvođačeve ugovorne obveze je pravodobno uvođenje u posao koje podrazumijeva neometan ulazak u posjed u vlasništvu trećih osoba. Tvrdi da tuženik nije samovoljno počinio bilo kakvu radnju koju u svoj tužbi naznačava tužitelj te nije bio ovlašten po predmetom sporazumu na bilo koji način uređivati imovinsko pravne odnose između I. tuženika i tužitelja već je to u cijelosti bila dužnost I. tuženika, pa se bilo kakova radnja II. tuženika ne može okarakterizirati kao smetanje jer nije posljedica djelovanja samovolje II. tuženika, već isključivo postupanje na temelju naloga I. tuženika.

11. Nesporna je činjenica da je predmetne radove izvodio II. tuženik temeljem sporazuma broj 11-JVN/2019 od 2. rujna 2019. i ugovora o javnoj nabavi predmetnih radova. Dakle, naručitelj radova radi izgradnje sustava prikupljanja i odvodnje otpadnih voda sustava odvodnje [adresa] i sustava odvodnje Zlatar bio je I. tuženik, a izvođač istih bio je II. tuženik.

12. Prema poglavlju 1.5.21 Knjige 3. Ugovora (list 90 i 91 spisa) naručitelj je ishodio prava služnosti na trasi cjevovoda (kolektora) u širini od najmanje dva metra kroz z rješavanje imovinsko pravnih odnosa. Duž čitave trase izgradnje formiran je pojas služnosti u širini minimalno 2 metra na kojem je izvršeno izvlaštenje odnosno obeštećenje vlasnika zemljišta za upis služnosti. U Knjizi 3. Ugovora navedeno je da radni pojas na trasi izgradnje dužan odrediti i organizirati izvođač radova prema prilikama na terenu, vlastitoj tehnologiji izvođenja , vrsti mehanizacije, a kroz plan organizacije gradilišta koju je izvođač dužan napraviti prije početka izvedbe radova te kroz izvedbenu projektnu dokumentaciju. Radni pojas (izvan utvrđenog pojasa služnosti od dva metra) izvođač organizira i ugovara s vlasnicima i koristi na svoj trošak i time ne povećava troškove građenja, već predmetni troškovi moraju biti ukalkulirani u jedinične cijene radova po troškovniku. Ukoliko izvođač treba pristupiti zemljištu van granica gradilišta, dužan je zatražiti odobrenje od inženjera a ukoliko se radovi izvode na ovakvim površinama izvođač će izvijestiti inženjera pismenim putem 14 dana prije početka radova na takvom području. Izvođač je odgovora za pronalaženje dogovora sa vlasnicima i stanovnicima ovakvog područja i za ishođenje neophodnih dozvola i potvrda o svom trošku. Također on će u potpunosti biti odgovora za vraćanje u prvobitno stanje ovih područaja u dogovoru s vlasnicima i stanovnicima. Izvođač će na zahtjev dostaviti inženjeru kopiju pisanog dogovora s vlasnicima i stanovnicima gdje će biti navedeni uvjeti i naknade za korištenje ovakovih područja. Usprkos informaciji, prema inženjeru dogovor i korištenje ovih područja te troškovi vezani s time su isključivo pitanje dogovora između izvođača i vlasnika i stanovnika. Izvođač je dužan voditi evidenciju o datumima ulaska i izlaska s područja zemljišta i vlasništva od svakog vlasnika i stanovnika zajedno sa datumima izvođenja i uklanjanja svih struktura gdje je to primjenjivao te će se izdati kopije ove evidencije kada to bude zahtijevano od strane inženjera.

13. U parnici zbog smetanja posjeda pasivno mogu biti legitimirani i izvođač radova i naručitelj radova, ovisno o okolnostima slučaja i njihovoj ulozi u smetanju posjeda, odnosno naručitelj radova kao nalogodavac može biti također odgovoran za smetanje posjeda nekretnine ukoliko se suglasio sa radovima ili se od radova kojima je izvršen čin smetanja posjeda, nije ogradio.

14. Što se tiče radnji koje se u tužbi opisuju kao činovi smetanje posjeda nekretnina tužitelja a izvršene su izvan trase služnosti radi izgradnje sustava prikupljanja i odvodnje otpadnih voda anglomeracije [adresa] na predmetnim nekretninama, I. tuženik se kao naručitelj radova odnosno kao nalogodavac ogradio od istih odredbama Knjige 3 ugovora prema kojima radni pojas (izvan utvrđenog pojasa služnosti od najviše dva metra) izvođač organizira i ugovora s vlasnicima, a ukoliko izvođač treba pristupiti zemljištu van granica gradilišta, dužan je zatražiti odobrenje od inženjera.

14.1. Očevidom na terenu na kojeg je pristupio sud sa geodetskim vještakom te tužitelj osobno, tužitelj je u naravi pokazao geodetskom vještaku svoju česticu koje je vlasnik i posjednik, i pokazao ogradu koja je porušena na njegovoj čestici kako i iskopanu rupu (za šaht) te isto tako pokazuje i porušenu žičanu ogradu koju je II. tuženik porušio u drugom navratu počinjenja čina smetanja kao i mjesta iskopanog jasena, a koje su sve točke označene drvenim kolcima pofarbani sa rozom bojom te je geodetskom vještaku dat zadatak da na temelju dokumentacije u spisu na skici očevida prikaže i trasu odvodnje prema projektnoj dokumentaciji i elaboratu nepotpunog izvlaštenja te istu trasu ucrta u skicu očevida uz oznaku dužine trase, širine trase, te udaljenosti trase od međe prema elaboratu, a koja trasa je na terenu označena stupićima koji su ofarbani zelenom bojom, a ista skice ja izrađena po geodetskom vještaku zajedno sa identificiranim česticama izrađena na očevidu i neposredno uručena strankama i njihovim punomoćnicima i na koje stranke nisu imale primjedaba.

14.2. Iz nalaza i mišljenja geodetskog vještaka proizlazi da je identificirao česticu čkbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a koja u katastru nosi oznaku 6539/1 14.3. U svojem iskazu tužitelj navodi da je prvo smetanje od strane II. tuženika bilo izvršeno dana 23. 02. 2023. godine, a o čemu ga je telefonskim putem obavijestio BĐ, te mu je još rekao da je II. tuženik došao na njegovu nekretninu sa kombijem i sa bagerom i da su počeli nešto kopati, a radilo se o malom bageru. Inače ta njegova čestica ograđena je gledano od glavne ceste te prema benzinskoj pumpi i sa sjeverne strane u odnosu na susjednu česticu, a II. tuženik je ušao na njegovu česticu sa bagerom putem kraj benzinske pumpe na njegovu česticu da bi tamo izvršio iskop za šaht, a koji je zorno prikazan i na skici očevida vještaka prilikom očevida. Kada je on to saznao, pozvao je policiju te je i sam osobno došao na tu svoju česticu a oni su mu pokazivali rješenje koje mu je dostavio I. tuženik, a radilo se o rješenju od 16.12.2020. godine, koje je donijelo KZŽ, Upravni odjel za opću upravu i imovinsko pravne odnose. Tada im je on pokazao rješenje, a isto tako ga je pokazao i policiji, koje je donio isti upravni odjel, a datira od 15.02.2022. godine, kojim je odbijen zahtjev Zagorskog vodovoda za izvršenje rješenja od 16.12.2020. godine. Drugo tuženik je htio nastaviti sa radovima za koje je došao ali im je policija rekla da se sa strojevima maknu, te su oni poslušali savjet policije i maknuli se. Drugo tuženik je pri tome i zakopao grabu za šaht koju je prethodno iskopao. Policija je o tome napravila zapisnik i to je u spisu. Drugi puta je čin smetanja bio dana 03.03.2023. godine, a čemu je on osobno svjedočio jer su radnici II. tuženika došli sa suprotne strane gledano od benzinske pumpe sa susjedne čestice na njegovu česticu, time da su za potrebe svojih radova prvo fizički maknuli ogradu kojom je taj dio njegove nekretnine bio ograđen te su iskopali drvo jasena, te ga zajedno sa korijenom preselili na susjednu četicu gdje se i danas nalazi. On je i tada zvao policiju da bih zaštitio sebe od neovlaštenog ulaska u posjed, a radnici II. tuženika su mu ponovno pokazivali to rješenje koje su mu pokazivali prvi puta, a isto tako su to pokazivali policiji. Na upit svog punomoćnika da na skici očevida tužitelj točno pokaže koji dio ograde su srušili radnici II. tuženika dana 23.02.2023. godine i kojim je točkama ista označena, a kojim točkama je označena ogradu koju su fizički uklonili dana 03.03.2023. godine, tužitelj na skici pokazuje da su dana 23.02.2023. godine porušili ogradu označenu na skici očevida točkama I-H a da dana 03.03.2023. su porušili ogradu koja je označena točkama B-C-D-E-F-G. Tužitelj pokazuje da se drvo jasena na njegovoj čestici nalazilo na mjestu označeno točkom A, te da je iz skice očevida razvidno da je isto drvo jasena preseljeno na susjednu česticu koja nije u njegovom posjedu. Na upit pun.I.tuženika da li mu je poznato što se sa tom njegovom nekretninom dešavalo 2021. godine tužitelj navodi da se ništa posebno nije dešavalo sa istom, jer je on tu nekretninu gotovo svakodnevno obilazio i nije primijetio nikakve promjene na istoj, ona je i dalje bila ograđena nije nikada nikoga primijetio na istoj niti je bilo koga zatekao na njoj. Tužitelj navodi da su iskopi i čišćenje kanala pored glavne ceste vršeni sa glavne ceste, a ne sa njegove čestice jer je ista bila ograđena. Na upit pun.II.tuženika na koji način tužitelj izvršava posjed svoje čestice, tužitelj odgovara da je on vlasnik i posjednik čestice 6539/1 6539/2 6539/3 (koja nije prikazana na skici očevida), kao i 6539/4 te da su se te čestice građevinske čestice a koje su u tu svrhu i nasipane sa šljunkom pa jedino što je moguće jest da se na njima uredno kosi trava, što tužitelj i redovito tijekom godina čini. Te su čestice također prijavljene u sustav poticaja poljoprivrednog gospodarstva. Na upit pun.II.tuženika kada je tužitelj napravio ogradu koja je porušena i prikazana na skici očevida u točkama B-C-D-E-F-G tužitelj odgovara da je ogradu postavio negdje 2016. ili 2017. godine, i to iz razloga jer je tada posadio drva jasena, otprilike jedno 8-10 stabala, te da ih zaštiti od dolaska divljači je postavio i ogradu. Tužitelj navodi da je po cijeloj širini svoje čestice, a unutar iste tj. ne po njezinim krajnjim granicama, on postavio ogradu upravo iz razloga zaštite od nasrtaja divljači, dok su tuženi tu ogradu djelomično srušili 23.02.2023., a djelomično 03.03.2023. godine. Na upit pun.II.tuženika da li je tužitelju poznato kakvi radovi bi se trebali izvršavati na njegovoj čestici, tužitelj navodi da mu je poznato da se radovi vrše temeljem nezakonite lokacijske i građevinske dozvole te da su poslovi agromeracije za koje nije siguran da bi se trebali vršiti preko njegove čestice. Na upit pun.II.tuženika kako tužitelj zna da je upravo jasen koji se nalazi na susjednoj čestici taj jasen koji je iskopan sa njegove nekretnine tužitelj navodi da je svojim očima vidio kada je iskopan i mjesto na koje su ga stavili.

15. Iz činjeničnog supstrata koji prileži spisu i provedenih dokaza utvrđeno je da II. tuženik kao izvođač spornih radova nije sa tužiteljem kao posjednikom predmetnih nekretnina postigao bilo kakav dogovor ili sporazum o načinu i opsegu korištenja predmetnih nekretnina kao radnog pojasa za izvršenje potrebnih radova, a niti je dokazao da bi I. tuženiku kao naručitelju radova dostavio dokumentaciju u vidu pisanih dogovora sa tužiteljem, evidenciju o datumu ulaska i izlaska s predmetne nekretnine, plan organizacije gradilišta kojeg je trebao izraditi prije početka radova.

16. Dakle, radnje koje je II. tuženik kao izvođač radova izvodio na nekretnini tužitelja izvan pojasa služnosti, a koji je opseg utvrđen skicom geodetskog vještaka od 9. travnja 2024. godine, predstavljaju samovlasno oduzimanje i uznemiravanje posjeda tužitelja za koje je isključivo odgovoran II. tuženik.

17. U odnosu na radnje koje su napravljene u okviru pojasa služnosti, a ukoliko bi iste predstavljale samovoljo smetanje posjeda nekretnina tužitelja, za iste bi bili odgovorni i I. tuženik kao naručitelj radova odnosno nalogodavac te II. tuženik kao izvođač tih radova. Međutim, sporno je predstavljaju li radnje unutar pojasa služnosti samovlasno smetanje posjeda ili ne.

18. Odredbom čl. 20. st. 4. ZV-a propisano je da nije samovlasno smetanje posjeda ako je čin oduzimanja ili smetanja posjeda dopušten zakonom ili odlukom suda odnosno drugog tijela donesenim na temelju zakona koji to dopušta.

19. U ovome konkretnom predmetu bilo je potrebno utvrditi kojim dijelom predmetnih nekretnina prolazi trasa služnosti te da li je obavljanje radnji unutar te trase bilo dopušteno zakonom ili odlukom nadležnog tijela, donesenim na temelju zakona koji to dopušta.

20. Trasa služnosti prikazana je na skici očevida geodetskog vještaka, a označena je točkama S-O i točkama T-N.

21. Rješenjem Upravnog odjela za opću upravu i imovinsko pravne odnose KZŽ od 16. prosinca 2020. godine odobren je zahtjev Zagorskog vodovoda d.o.o. [adresa] za stupanje u posjed prije pravomoćnosti rješenja o nepotpunom izvlaštenju nekretnina ustanovljavanjem služnosti na čkbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].

22. Iz navedenog proizlazi da je obavljanje radova u okvirima trase služnosti bilo odobreno od strane nadležnog upravnog tijela, temeljem odredbi Zakona o izvlaštenju.

23. Iako je rješenjem KZŽ od 15. veljače 2022. (list 84-85 spisa) odbijen zahtjev Zagorskog vodovoda za izvršenjem rješenja KZŽ od 16. studenoga 2020. godine, kojim je odobreno I. tuženiku stupanje u posjed prije pravomoćnosti rješenja o nepotpunom izvlaštenju nekretnina, u vrijeme kada su se radovi izvodili rješenje o odobravanju stupanja u posjed je bilo na snazi pa radnje koje su izvršene u okvirima trase služnosti ne predstavljaju samovlasno smetanje posjeda tužiteljeve nekretnine jer su I. i II. tuženi imali ovlaštenje upravnog tijela za obavljanje istih.

24. Valja još napomenuti da ovaj sud nije nadležan niti ovlašten ocjenjivati zakonitost i pravilnost navedenih upravnih akata.

25. Slijedom navedenog, nije osnovan tužbeni zahtjev u odnosu na I. tuženika kao naručitelja radova, niti za radnje izvršene izvan pojasa služnosti (jer se ugovorom sa II. tuženikom ogradio od istih) a niti za radnje izvršene unutar pojasa služnosti (jer iste ne predstavljaju samovlasno smetanje posjeda).

26. Sud je prihvatio tužbeni zahtjev u odnosu na II. tuženika kao izvođača radova i to za činove smetanje posjeda koji su dokazani, obzirom da same radnje izvođena radova II. tuženik niti ne spori, i koji su izvršeni izvan pojasa služnosti kako je to prikazano na skici očevida geodetskog vještaka, a na koju skicu niti jedna od stranaka nije imala primjedaba, radi čega je presuđeno kao u točci I. rješenja.

27. Sud je naložio II. tuženiku uspostavu ranijeg posjedovnog stanja na način da na nekretnini tužitelja čkbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] vrati ogradu na prvobitno mjesto i to na položaj koji je u skici očevida označen crvenom crtom koja spaja točke B-C-D-E- F-G te da vrati ogradu označenu crvenom crtom koja spaja točke oznake H-R-I i da vrati drvo jasena s položaja koji je na skici očevida označen točkom U na položaj koji je na skici očevida označen točkom A, uz zabranu svakog takvog i tome sličnog smetanja za ubuduće, a sve sukladno odredbi čl. 22. st. 1. ZV-a.

28. U odnosu na utvrđene činove smetanja posjeda koji su napravljeni unutar pojasa služnosti i koji nisu samovlasni iz prednje navedenih i opisanih razloga, a opisani su prema skici očevida točkama K-L-M-J utvrđeno je da isti u tom dijelu nisu poduzeti samovlasno već temeljem i u okviru izdanog odobrenja nadležnog upravnog tijela, pa nije prihvaćen tužbeni zahtjev za utvrđenje da je smetanje izvršeno na tom dijelu nekretnine radi čega je sud odbio tužbeni zahtjev kao neosnovan u odnosu na oba tuženika, s time da je u odnosu na II. tuženika odbijen tužbeni zahtjev uz navođenje svih točaka koje se nalaze unutar pojasa služnosti označenim u skici očevida točkama K-L-M-J.

29. Odluka o parničnom trošku temelji se na odredbi čl.154 st. 1. i st. 5. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08,123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22,114/22, 155/23, u daljnjem tekstu: ZPP).

29.1. Sud je odmjerio troškove zastupanja stranaka po punomoćniku prema Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika i to prema tar.br. 7 točka 2. prema kojem odvjetniku pripada jednokratna nagrada u visini od 250 bodova koja obuhvaća najviše do 4 radnje za svaki prvostupanjski postupak a za svaku daljnju radnju u navedenim postupcima odvjetniku pripada nagrada u visini od 50 bodova.

29.2. Tužitelju su odmjereni troškovi zastupanja po punomoćniku a prema priloženom Troškovniku od dana 3. veljače 2025. po tar.br. 7/II, u iznosu od 250 bodova odnosno 500 eura, što uvećano za PDV od 25% iznosi 625 eura, a troškovima zastupanja tužitelja pribrojani su i troškovi plaćene sudske pristojbe na tužbu u iznosu od 13,27 eura te troškovi koji se odnose na predujam geodetskog vještaka i sudske komisije na očevid u iznosu od 349,78 eura, te troškovi sudske pristojbe na rješenje o smetanju posjeda u iznosu od 26,54 eura, odnosno ukupno 1.014,59 eura.

29.3. Na dosuđeni parnični trošak dosuđena je zakonska zatezna kamata tekuća od dana donošenja rješenja do isplate, sukladno čl. 29. st. 2. ZOO-a.

30. Prvo tuženiku su odmjereni troškovi zastupanja po punomoćniku za slijedeće radnje:

- za sastav odgovora na tužbu po tar.br. 7/II, za sastav podneska od 25. 09. 2023., za sastav podneska od 06.10.2023. i za zastupanje na pripremnom ročištu 18.10. 2023. u visini od ukupno 250 bodova, odnosno 500 eura,

- za sastav podneska od 17. 11. 2023. po tar.br. 8/I – 100 eura, za pristup ročištu 27. 11. 2023., 09. 04. 2024., 01.10.2024., 14. 11. 2024., 03. 02. 2025., sve po tar.br.

9/I a svako po 100 eura, te za sastav podneska od 15. 05. 2024. po tar.br. 8/I – 100 eura, što ukupno iznosi 800 eura. Dakle, prvo tuženiku je sveukupno dosuđen trošak u iznosu od 1.300,00 eura, na koji iznos je obračunat PDV od 25% a koji iznosi 325,00 eura, slijedom čega je I.tuženiku sveukupno dosuđen trošak u iznosu od 1.625,00 eura.

30.1. Na dosuđeni parnični trošak I.tuženiku je dosuđena zakonska zatezna kamata tekuća od dana donošenja rješenja do isplate, sukladno čl. 29. st. 2. ZOO-a.

32. Tužitelj je u kvalitativnom smislu u odnosu na II.tuženika uspio sa zahtjevom za zaštitu posjeda, a što se kvantitativnog uspjeha tiče nije uspio u neznatnom dijelu, a zbog odbijenog dijela tužbenog zahtjeva u odnosu na II.tuženika nisu nastali nikakvi posebni troškovi, radi čega je sud odlučio da je II.tuženik dužan u cijelosti tužitelju naknaditi odmjerene troškova postupka, a budući da je II.tuženik izgubio ovaj parnični postupak sud je istog odbio sa zahtjevom za naknadu parničnih troškova.

33. Prvo tuženik je u cijelosti uspio u parnici jer je tužbeni zahtjev u odnosu na njega odbijen, radi čega mu je tužitelj temeljem odredbe čl. 154. st. 1. ZPP-a dužan naknaditi odmjerene troškove postupka.

34. Slijedom navedenog, riješeno je kao u izreci.

U Zaboku, 5. ožujka 2025.

Sutkinja

Nives Škudar

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ovog rješenje može se izjaviti žalba u roku od 15 dana, putem ovog suda nadležnom županijskom sudu, pismeno u tri primjerka. Ukoliko je stranka uredno obaviještena o ročištu za objavu i uručenje presude, rok za žalbu teče od dana objave, a ukoliko stranka nije uredno obaviještena o ročištu za objavu i uručenje, rok za žalbu teče od dana dostave ovjerenog prijepisa iste.

Dostaviti:

1. Odvjetnik Marko Skukan, Zagreb

2. Odvjetnik Robert Karakaš, Zagreb

3. Odvjetnik Mićo Ljubenko, Zagreb

4. E-oglasna ploča suda