REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI RADNI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

PR-3156/2021-47

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski radni sud u Zagrebu, po sutkinji toga suda Idi Vrančić, u pravnoj stvari tužitelja IG, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupan po punomoćniku Mirku Kovaču, odvjetniku iz Zagreba, Palmotićeva 50, protiv tuženika Republika Hrvatska, OIB: 52634238587, zastupan po Općinskom građanskom državnom odvjetništvu u Zagrebu, Zagreb, Slavonska avenija 6, radi isplate, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene 6. veljače 2025. u nazočnosti tužitelja osobno, punomoćnika tužitelja Mirka Kovača, odvjetnika te punomoćnice tuženika IGJ, zamjenice OGDO u Zagrebu, sukladno odredbi čl. 335 st. 4 Zakona o parničnom postupku (Narodne novine br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07 - Odluka Ustavnog suda RH, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14 - Odluka Ustavnog suda RH, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23, dalje u tekstu: ZPP), dana 5. ožujka 2025. objavio je i

p r e s u d i o  je

I/ Nalaže se tuženiku Republika Hrvatska, OIB: 52634238587 da tužitelju IG, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] na ime razlike plaće s osnova prekovremenog rada isplati ukupan iznos od 983,34 eura bruto zajedno sa zakonskom zateznom kamatom tekućom na iznos od:

- 18,88 eura od 16. studenoga 2013. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 20,68 eura od 16. prosinca 2013. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 39,48 eura od 16. siječnja 2014. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 37,77 eura od 16. veljače 2014. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 19,38 eura od 16. lipnja 2014. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 41,56 eura od 16. srpnja 2014. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 10,39 eura od 16. rujna 2014. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 18,97 eura od 16. studenoga 2014. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 35,58 eura od 16. siječnja 2015. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 39,66 eura od 16. veljače 2015. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 19,83 eura od 16. svibnja 2015. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 20,88 eura od 16. lipnja 2015. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 59,77 eura od 16. srpnja 2015. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 20,88 eura od 16. rujna 2015. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 19,92 eura od 16. studenoga 2015. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 19,06 eura od 16. siječnja 2016. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 41,76 eura od 16. veljače 2016. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 19,06 eura od 16. travnja 2016. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 20,01 eura od 16. lipnja 2016. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 20,01 eura od 16. srpnja 2016. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 40,34 eura od 16. rujna 2016. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 21,09 eura od 16. prosinca 2016. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 21,09 eura od 16. siječnja 2017. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 21,51 eura od 16. veljače 2017. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 23,66 eura od 16. svibnja 2017. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 20,66 eura od 16. lipnja 2017. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 43,20 eura od 16. srpnja 2017. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 21,08 eura od 16. rujna 2017. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 22,48 eura od 16. prosinca 2017. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 47,10 eura od 16. siječnja 2018. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 21,50 eura od 16. veljače 2018. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 23,55 eura od 16. svibnja 2018. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 43,20 eura od 16. lipnja 2018. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 47,30 eura od 16. srpnja 2018. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 21,60 eura od 16. rujna 2018. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih za razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunata za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena do 31. prosinca 2022., od 1. siječnja 2023. do 29. prosinca 2023. po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 30. prosinca 2023. pa do isplate po godišnjoj stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope, odnosno kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku od 15 dana.

II/ Nalaže se tuženiku naknaditi tužitelju trošak parničnog postupka u iznosu od 2.409,38 eura, zajedno sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od 5. ožujka 2025. pa do isplate po godišnjoj stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope, odnosno kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku od 15 dana.

III/ Odbija se zahtjev tužitelja za naknadu troška parničnog postupka u iznosu od 421,87 eura, zajedno sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od 5. ožujka 2025. pa do isplate po godišnjoj stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope, odnosno kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine.

Obrazloženje

1. Tužitelj IG (dalje u tekstu: tužitelj) u tužbi od 16. siječnja 2019. navodi da je zaposlen kod tuženika Republika Hrvatska (dalje u tekstu: tuženik), na radnom mjestu starijeg pravosudnog policajca u Zatvorskoj bolnici Zagreb na poslovima osiguranja. Tužitelj navodi da je u utuženom razdoblju radio u turnusima od 7,00 do 19,00 sati, odnosno od 19,00 do 7,00 sati. Tuženik je od tužitelja tražio da dolazi na posao ranije na otpremu službe u 6,45 sati odnosno 18,45 sati. Takav raniji dolazak tuženik nigdje nije evidentirao niti je tužitelju isplatio plaću za isti. Tužitelj također u tužbi navodi da tuženik nije tužitelju uvećavao osnovnu plaću za sav mjesečno ostvaren prekovremeni rad i to koji se ostvario radeći u mjesecu u kojem blagdan odnosno neradni dan pada od ponedjeljka do petka, na koji način je tužitelj ostvario veći mjesečni fond radnih sati od redovnog mjesečnog fonda radnih sati, za što mu pripada pravo na uvećanje plaće s naslova prekovremenog rada. Budući da tuženik nije tužitelju platio sav prekovremeni rad kojeg je tužitelj ostvario u utuženom razdoblju koje se odnosi na period od 16. studenoga 2013. pa do 16. rujna 2018., tužitelj prema konačno postavljenom tužbenom zahtjevu iz podneska tužitelja od 5. rujna 2024. traži isplatu ukupnog iznosa od 983,34 eura sve uvećano za zakonske zatezne kamate.

2. Tuženik se u odgovoru na tužbu protivi tužbi i tužbenom zahtjevu u cijelosti. Osporava osnov i visinu potraživanja te predlaže odbiti tužbu i tužbeni zahtjev u cijelosti.

3. Tužitelj se očitovao na navode tuženika iz odgovora na tužbu u svom podnesku od 20. veljače 2019. navodeći da je u situaciji kada je bio upućivan da osigura zatvorenike u vanjskoj bolnici morao doći ranije radi zaduženja opreme i naoružanja, a sve kako bi započeo s poslom u vanjskoj bolnici u 7,00 sati. Ista situacija se ostvarila i prilikom vraćanja sa smjene, te je slijedom navedenog tužitelj ostvario rad koji tuženik nije platio. Ujedno navodi da se ostvario prekovremeni rad koji je bio duži od redovnog mjesečnog fonda radnih sati, a koji tužitelju nije plaćen.

4. Tijekom postupka sud je izveo sljedeće dokaze: izvršen je uvid u Zahtjev za mirno rješenje spora (str. 6-7 spisa), u tumačenje odredaba Kolektivnog ugovora (str. 8- 11 spisa), u dnevni raspored odjela osiguranja (str. 59-149 spisa), izveden je dokaz financijskim vještačenjem po vještaku Centar za financijska vještačenja d.o.o. o čemu u spisu prileži pisani nalaz i mišljenje (str. 163-172 spisa), saslušan je svjedok ĆG (str. 186-187 spisa) te tužitelj IG kao parnična stranka (str. 187-188 spisa).

5. Na temelju svih izvedenih dokaza sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev tužitelja u cijelosti osnovan iz sljedećih razloga.

6. Predmet ovog spora je potraživanje tužitelja s osnova prekovremenog rada koji se ostvario u mjesecima u kojima blagdan, odnosno neradni dan pada od ponedjeljka do petka te ujedno zbog rada duljeg od formalno propisanog radnog vremena (zbog pola sata ranijeg dolaska na posao i pola sata kasnijeg odlaska s posla).

7. Među parničnim strankama nije sporno da je tužitelj bio djelatnik tuženika u utuženom razdoblju i to na poslovima starijeg pravosudnog policajca u Odjelu osiguranja, Zatvorske bolnice u Zagrebu, Uprave za zatvorski sustav i policiju Ministarstva pravosuđa.

8. Tuženik je tijekom postupka istaknuo prigovor nedopuštenost tužbe navodeći da je u zahtjevu za mirno rješenje spora tužitelj zatražio isplatu s naslova prekovremenog rada, a ne redovnog rada kako to sada traži, što znači da se zahtjev za mirno rješenje spora ne odnosi na predmet ovog postupka, a radi čega ova tužba nije dopuštena po mišljenju tuženika. Uvidom u izračun sudskog vještaka i konačno postavljeni tužbeni zahtjev tužitelja vidljivo je da tužitelj potražuje razliku plaće s naslova prekovremenog rada koji se ostvario u mjesecima u kojima blagdan odnosno neradni dan pada od ponedjeljka do petka, što znači da se zahtjev za mirno rješenje spora u kojem se također traži isplata iznosa s naslova prekovremenog rada odnosi na ovaj spor, radi čega je sud utvrdio da prigovor tuženika nije osnovan, a da je tužba tužitelja pravodobna i dopuštena, sve sukladno odredbi čl. 186.a ZPP- a.

9. Iz dnevnog rasporeda Odjela osiguranja je vidljiv opseg angažmana tužitelja u utuženom razdoblju.

10. U odnosu na način organizacije rada i obvezu dolaska tužitelja prije smjene radi otpreme službe izveden je dokaz saslušanjem svjedoka i tužitelja kao parnične stranke.

11. Svjedok ĆG u svom iskazu navodi da je s tužiteljem zajedno radio u Zatvorskoj bolnici počevši od 2006. ili 2008. Za utuženi period može reći da je rad bio organiziran u turnusima od 7,00 do 19,00 sati odnosno noćna smjena je bila od 19,00 do 7,00 sati. U odnosu na to kada su osiguravali zatvorenike koji su se liječili u vanjskim bolnicama navodi da su sukladno zapovijedi koju su vidjeli dan ranije morali doći ranije u bazu u Svetošimunskoj da bi zadužili dodatnu opremu i naoružanje koje se inače ne nosi u zatvoru, te se uputili bilo u bolnicu na Rebru, Vinogradsku ili čak Sveti Duh, a sve kako bi kolega iz noćne smjene mogao napustiti bolnicu. Nakon završetka smjene bilo je potrebno ponovno se vratiti u Svetošimunsku kako bi se razdužila oprema i vozilo, a što je sve uzimalo dosta vremena. Ako je smjena završavala u 19,00 sati nisu mogli završiti sa razduživanjem prije 19,30 ili 19,45 sati, a ujutro ukoliko bi smjena završila u 7,00 sati bilo je potrebno jako puno vremena da se vrate u Svetošimunsku uz jutarnje gužve te da razduže opremu. Nije bilo moguće da se prije 8,00 ili 8,15 sati krene kući iz Svetošimunske nakon noćne smjene. Na taj način svoj posao je obavljao i tužitelj jer su se izmjenjivali u smjenama.

12. Tužitelj IG u svom iskazu potvrđuje navode svjedoka ĆG te dodaje da su prilikom povratka iz vanjskih bolnica imali zadatak ne samo razdužiti dodatnu opremu kao što su remen, lisice za noge, lisice za ruke, naoružanje, nego su imali zadatak i ispuniti nalog za sprovođenje, a radilo se zapravo o izvještaju kojeg su bili dužni popuniti, a vezano uz boravak zatvorenika u smjeni i to je li došlo do nekog incidenta, kako se zatvorenik ponašao, je li se medicinsko osoblje žalilo na njegov boravak i slično. To sve je oduzimalo dodatno vrijeme.

13. Kolektivni ugovor za državne službenike i namještenike (Narodne novine broj: 93/08, 89/12, 104/13, 24/17 i 112/17) zajedno s pripadajućim Dodacima i izmjenama (Narodne novine broj 89/12, 104/13, 150/13, 153/13, 71/16, 123/16, 12/18) u čl. 44 st. 1. odnosno čl. 38 st. 1., propisuje da se osnovna plaća službenika i namještenika uvećava za svaki sat rada, i to za prekovremeni rad 50%. Prema odredbi čl. 44. st. 10., odnosno čl. 38. st. 10 Kolektivnog ugovora prekovremenim radom, kada je rad službenika i namještenika organiziran u smjenama ili u turnusu, smatra se svaki sat rada duži od redovnog mjesečnog fonda radnih sati. Prema odredbi čl. 44. st. 12., odnosno čl. 38. st. 12 Kolektivnog ugovora redovni mjesečni fond radnih sati su sati koje službenici namještenici trebaju raditi u tekućem mjesecu, a dobije se na način da se broj radnih dana u tekućem mjesecu pomnoži s 8 sati.

14. Naime, prema odredbi čl. 1. st. 2. Zakona o blagdanima, spomendanima i neradnim danima u RH (Narodne novine broj: 33/96, 96/01,13/02, 112/05, 59/06, 55/08, 74/11,130/11) utvrđeno je koji su neradni dani u RH, a ta odredba primjenjuje se na jednak način na sve radnike u RH. Stoga, ako je zakonom nešto određeno kao neradni dan, istodobno se ne može tretirati kao radni dan u smislu prikaza redovnog mjesečnog fonda radnih sati. Radi se o kogentnoj odredbi Zakona o blagdanima, spomendanima i neradnim danima u RH, koja se ne može derogirati drugačijom odredbom Kolektivnog ugovora, odnosno drugačijim tumačenjem Kolektivnog ugovora. Stoga, neovisno o činjenici je li tužitelj dužan raditi u blagdan ili neradni dan prema rasporedu rada, to i dalje ostaje blagdan, odnosno neradni dan za sve radnike u RH, pa tako i za tužitelja, te se isti ne može uvrstiti u redovni mjesečni fond radnih sati, jer se prilikom izračuna redovnog mjesečnog fonda radnih sati ubrajaju samo radni dani u mjesecu, što blagdani, odnosno neradni dani nisu. Obzirom na navedeno i za tužitelja je redovni mjesečni fond radnih sati valjalo obračunati na način da se radni dani u mjesecu (bez blagdana i neradnih dana) pomnože sa 8, a sve preko tog fonda predstavlja prekovremeni rad.

15. Sukladno navodima tužitelja sudski vještak Centar za financijska vještačenja d.o.o. je sačinio izračun potraživanja tužitelja s naslova prekovremenog rada koji prelazi redovni mjesečni fond radnih sati, u koji se ne ubrajaju blagdani odnosno neradni dani. Prema navedenom izračunu potraživanje tužitelja iznosi ukupno 983,34 eura, prema mjesečnim iznosima koji su navedeni u detaljnom izračunu sudskog vještaka.

16. Stranke nisu stavile primjedbu na izračun sudskog vještaka, kojeg je stoga sud ocijenio stručnim i objektivnim te je na temelju istog utvrdio visinu potraživanja tužitelja u ovom sporu.

17. Budući da je tužitelj konačno postavio tužbeni zahtjev u skladu s izračunom sudskog vještaka, valjalo je tužbeni zahtjev tužitelja prihvatiti u cijelosti te donijeti presudu kao u izrijeci, a sve s obzirom da je utvrđeno postojanje potraživanja tužitelja s naslova prekovremenog rada u mjesecima u kojima blagdan odnosno neradni dan pada od ponedjeljka do petka.

18. Odluka o isplati zatezne kamate utemeljena je na odredbi čl. 29. st. 1. Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine broj: 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22, 155/23) koja propisuje da dužnik koji zakasni s ispunjenjem novčane obveze duguje, pored glavnice, i zatezne kamate, a stopa zatezne kamate određena je sukladno odredbi čl. 29. st. 2. Zakona o obveznim odnosima koja je propisana za ostale odnose. Dospijeće tražbine utvrđeno je sukladno odredbi čl. 92. st 3. ZR-a koja propisuje da se plaća i naknada plaće za prethodni mjesec isplaćuje najkasnije do petnaestog dana u idućem mjesecu.

19. Odluka o troškovima parničnog postupka temelji se na odredbi članka 154. stavak 1. ZPP-a, koja propisuje da stranka koja je u cijelosti izgubila parnicu je dužna protivnoj stranci naknaditi troškove izazvane vođenjem postupka. Visina troška tužitelja određena je sukladno odredbama Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine broj: 138/23, dalje u tekstu: Tarifa), budući da je tužitelj zastupan po odvjetniku.

20. Trošak tužitelja odnosi se na trošak za sastav zahtjeva za mirno rješenje spora u iznosu od 150,00 eura (Tbr. 32), za sastav tužbe u iznosu od 150,00 eura (Tbr. 7.1), za sastav tri obrazložena podneska od 20.2.2019., 28.12.2023. i 5.9.2024. iznos od 150,00 eura za svaki podnesak (Tbr. 8.1), za sastav podnesaka od 19.1.2021. iznos od 37,50 eura (Tbr. 8.4), za zastupanje na pet ročišta iznos od 150,00 eura za svako ročište (Tbr. 9.1.), za zastupanje na ročištu od 6.3.2020. iznos od 75,00 eura (Tbr. 9.2), za pristup ročištu za objavu presude iznos od 75,00 eura (Tbr. 9.3), što ukupno iznosi 1.687,50 eura, kojem iznosu valja pridodati iznos od 421,88 eura na ime PDV-a (Tbr. 46) te trošak financijskog vještačenja u iznosu od 300,00 eura, što sveukupno iznosi 2.409,38 eura, koji trošak je tuženik dužan naknaditi tužitelju.

21. Nije osnovan zahtjev tužitelja za naknadu troška koji se odnosi na trošak sastava podneska od 18. srpnja 2024., budući da navedenim podneskom tužitelj obavještava sud o uplati predujma, koju činjenicu sud provjerava uvidom u eSpis aplikaciju, te stoga navedeni trošak nije bio potreban za vođenje ove parnice. Također, tužitelju je za sastav podneska od 19. siječnja 2021. priznato pravo na nagradu prema Tbr. 8.4 Tarife, budući da nije riječ o obrazloženom podnesku. Nadalje, djelomično je osnovan zahtjev za zastupanje na ročištu 6. ožujka 2020. i to u iznosu od 75,00 eura, budući da je uvidom u raspravni zapisnik utvrđeno da je na tom ročištu određen zastoj postupka sukladno prijedlogu stranaka, te stoga tužitelju pripada pravo na trošak prema Tbr. 9.2 Tarife.

22. Odluka o kamati na parnični trošak donesena je sukladno odredbi čl. 151. st. 3. ZPP-a koja propisuje da parnični troškovi obuhvaćaju i zatezne kamate od dana donošenja odluke kojom je naloženo plaćanje troškova postupka.

U Zagrebu 5. ožujka 2025.

Sutkinja:

Ida Vrančić

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU :

Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana računajući od dana primitka pisanog otpravka ove presude. Žalba se podnosi putem ovog suda u četiri primjerka, a o istoj odlučuje županijski sud.

Presuda u sporovima male vrijednosti se može pobijati samo zbog bitnih povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. ovoga zakona, osim zbog povrede iz čl. 354. st. 2. t. 3. ovoga zakona i zbog pogrešne primjene materijalnog prava (čl. 467. st. 1. Zakona o parničnom postupku). U postupku u sporovima male vrijednosti žalba protiv presude ne odgađa ovrhu (čl. 467.a Zakona o parničnom postupku).

DNA:

1. tužitelju po punomoćniku

2. tuženiku po OGDO