REPUBLIKA HRVATSKA

UPRAVNI SUD U RIJECI

[adresa] J 5

Poslovni broj: Us I-1266/2024-18

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Upravni sud u Rijeci, po sucu dr. sc. Alenu Rajku, uz sudjelovanje zapisničarke Đeni Broznić, u upravnom sporu tužiteljice JZ (OIB: [osobni identifikacijski broj]), iz [adresa], koju zastupaju opunomoćenici u Odvjetničkom društvu Hrvatin & Makovac j.t.d. (OIB: 57842990536), Rovinj, Carera 102, protiv tuženika Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (OIB: 84397956623), Središnje službe, Zagreb, A. Mihanovića 3, kojeg zastupa službena osoba PZ, radi obiteljske mirovine, 5. ožujka 2025.,

p r e s u d i o  j e

Odbija se tužbeni zahtjev radi poništenja rješenja Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Središnje službe, KLASA: UP/II 140-03/24-01/03070429116, URBROJ: 341-99-05/3-24-2103 od 1. srpnja 2024., radi poništenja rješenja Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Područnog ureda u Puli - Pola, KLASA: UP/I 140- 03/23-01/03070429116, URBROJ: 341-13-05/3-23-22435 od 24. studenoga 2023., te radi nadoknade troškova ovoga upravnog spora.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskim rješenjem Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Područnog ureda u Puli, KLASA: UP/I 140-03/23-01/03070429116, URBROJ: 341-13- 05/3-23-22435 od 24. studenoga 2023. odbijen je zahtjev tužiteljice, podnesen 12. kolovoza 2023., za priznanje prava na obiteljsku mirovinu iza pokojnog oca FZ. Tužiteljica je rođena **.**.1999..

2. Tuženik je rješenjem, KLASA: UP/II 140-03/24-01/03070429116, URBROJ: 341-99-05/3-24-2103 od 1. srpnja 2024., odbio žalbu tužiteljice izjavljenu protiv prvostupanjskog rješenja. Svoju odluku tuženik je, u osnovi, utemeljio na tome da su oba stupnja stručnoga medicinskog vještačenja suglasna da kod tužiteljice ne postoji potpuni gubitak radne sposobnosti na dan prije smrti oca (16. studenoga 2016.), zbog čega nije ispunjena pretpostavka za priznavanje prava na obiteljsku mirovinu propisana člankom 69. Zakona o mirovinskom osiguranju („Narodne novine“, broj 157/13, 151/14, 33/15, 93/15, 120/16, 18/18, 62/18, 115/18, 102/19, 84/21 i 119/22, u nastavku teksta: ZOMO).

3. Tužiteljica u tužbi i na raspravi opisuje svoje zdravstvene tegobe te osporava zakonitost tuženikove odluke i tvrdi, u bitnome, sljedeće. Kod tužiteljice je postojao i postoji potpuni gubitak radne sposobnosti, što prije svega proizlazi iz nalaza i mišljenja o težini i vrsti invaliditeta - oštećenju funkcionalnih sposobnosti. U vrijeme smrti svoga oca tužiteljica je bila maloljetna. Osim prema članku 69. ZOMO-a, tužiteljici pravo na obiteljsku mirovinu pripada i prema članku 70. stavku 2. ZOMO-a. U upravnom postupku odlučne činjenice nisu utvrđene ili su utvrđene netočno. Tužiteljica predlaže da Sud poništi drugostupanjsko i prvostupanjsko rješenje, Traži i naknadu troškova spora, u ukupnom iznosu od 2.500,00 eura (PDV uključen).

4. Tuženik u odgovoru na tužbu ostaje kod navoda osporenog rješenja i obrazlaže predlaže da Sud odbije tužbeni zahtjev.

5. Sud je izveo dokaze uvidom u dokumentaciju koja se nalazi u spisu predmeta upravnog postupka u kojem je doneseno osporeno rješenje i u spisu ovoga upravnog spora. Na prijedlog tužiteljice, u ovome je sporu, na okolnost spornih stručno- medicinskih činjenica, izveden dokaz medicinskim vještačenjem. Vještačenje je povjereno stalnome sudskom vještaku prof. dr. sc. Hrvoju Laliću, dr. med., specijalistu medicine rada i sporta u Rijeci, koji je svoj nalaz i mišljenje dostavio u pisanom obliku, te ga dodatno iznio na raspravi. Raspravnim rješenjem odbijeni su daljnji dokazni prijedlozi tužiteljice, zbog razloga iznesenih u tom rješenju, kao i razloga koji proizlaze iz nastavka ovog obrazloženja.

6. Na temelju razmatranja svih činjeničnih i pravnih pitanja, Sud je, nakon rasprave provedene 26. veljače 2025., utvrdio da tužbeni zahtjev nije osnovan.

7. Članak 69. stavci 1.-3. ZOMO-a glase:

„(1) Dijete ima pravo na obiteljsku mirovinu nakon smrti roditelja i može se tim pravom koristiti i nakon navršene 15. godine života u razdobljima kada nije zaposlen, ali najduže do 18. godine života.

(2) Dijete kod kojega nastupi potpuni gubitak radne sposobnosti prema članku 39. stavku 4. ovoga Zakona, do dobi iz stavka 1. ovoga članka, ima pravo na obiteljsku mirovinu za vrijeme dok traje potpuni gubitak radne sposobnosti.

(3) Dijete kod kojega nastupi potpuni gubitak radne sposobnosti nakon dobi do koje se djeci osigurava pravo na obiteljsku mirovinu iz stavka 1. ovoga članka, a prije smrti osiguranika ili korisnika prava, ima pravo na obiteljsku mirovinu ako ga je osiguranik ili korisnik prava uzdržavao do svoje smrti.“

8. Članak 70. ZOMO-a glasi:

„(1) Dijete ima pravo na obiteljsku mirovinu i koristiti se tim pravom nakon navršene 15. godine života ako je u trenutku smrti osiguranika na redovitom školovanju ili započne takvo školovanje nakon smrti osiguranika. To pravo pripada djeci do kraja redovitog školovanja, ali najduže do navršene 26. godine života.

(2) Ako je redovito školovanje prekinuto zbog bolesti, dijete ima pravo na obiteljsku mirovinu i koristi se tim pravom za vrijeme bolesti - do navršene 26. godine života, kao i nakon tih godina - ali najviše onoliko vremena koliko je zbog bolesti izgubljeno za redovito školovanje, ako je ono nastavljeno prije navršenih 26 godina života.“

9. Mjerodavne su i odredbe Uredbe o metodologijama vještačenja („Narodne novine“, broj 67/17 i 56/18, u nastavku teksta: Uredba).

10. Postojanje smanjenja radne sposobnosti, djelomičnoga ili potpunog gubitak radne sposobnosti (kao normiranih stupnjeva invalidnosti, odnosno rizika koji određenu osobu pogađa u odnosu na njenu radnu sposobnost), utvrđuje se, prema članku 39. ZOMO-a, po modelu zdrave osobe istih ili sličnih karakteristika u odnosu na stabilizaciju (definitivnost) zdravstvenog stanja (tj. /ne/mogućnost njegova poboljšanja daljnjim liječenjem), obavljane poslove, naobrazbu, životnu dob, mogućnost provedbe profesionalne rehabilitacije radi osposobljavanja za rad s punim radnim vremenom, te mogućnost rada s najmanje 70% radnog vremena na prilagođenim poslovima.

11. Tužiteljici i njezinoj majci bilo je priznato pravo na obiteljsku mirovinu kao članovima obitelji umrlog hrvatskog branitelja FZ počevši od 16. studenoga 2016. godine. To je pravo tužiteljici bilo priznato po osnovi školovanja, a prestalo je 30. rujna 2022. godine. Predmet ove upravne stvari tiče se odlučivanja o zahtjevu tužiteljice od 12. kolovoza 2023. godine. Među strankama je sporna odlučna stručno-medicinska činjenica je li kod tužiteljice do očeve smrti nastupio potpuni gubitak radne sposobnosti.

12. Osporavano rješenje tuženika temelji se na nalazu i mišljenju vijeća viših vještaka, kojim je potvrđen nalaz i mišljenje vijeća vještaka. Vijeća vještaka ustrojena su pri Zavodu za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom.

13. Glavni dijelovi nalaza i mišljenju drugostupanjskog tijela vještačenja od 20. lipnja 2024. glase:

„Prema medicinskoj dokumentaciji i Nalazu i mišljenju Vijeća vještaka od 22.02.2023. radi se o GZ u dobi od 24 godine koja je iz statusa redovne studentice prešla u status izvanredne studentice.

Iz priložene i novopriložene medicinske dokumentacije razvidno je da je žaliteljica je u višegodišnjem psihijatrijskom liječenju i praćenju zbog smetnji iz kruga PTSP-a ( 2015.g. stradala u prometu). U zadnjem nalazu psihijatra od 18.09.2023. iz OB Pula na pregled dolazi sama, navodi se da je suradljiva, orijentirana, anksiozna, tijek misli formalno uredan, raspoloženje sniženo, afekt sukladan. U sadržaju realitet: depresivnost, noćne more, sekvele PTSP-a, bez sumanutosti, bez obmana osjetila, aktualno se u potpunosti distancira od auto/hetero agresivnih misli/pulzija, motivirana je za nastavak praćenja i liječenja. Ide na psihoterapiju, od ožujka 2022. uz diazapem joj je ordiniran antidepresiv. Kontrola psihijatra za 1-2 mjeseca. U dobi malog djeteta dijagnosticiran joj je juvenilni artritis, hipermotilitet koljena, postavljena dijagnoza Chronove bolesti, Raynaudovog sindroma, ima celijakiju. Iz novopriloženog nalaza reumatologa od 28.11.2023. KBC Rijeka gdje dolazi na kontrolu (prethodna kontrola bila je 2019.g.) navodi da ima česte viroze, broj stolica varira ovisno kad nešto pojede. Navodi da teško sjedi, bole ju križa, ujutro bude zakočena, u 07./2023. MR SI zglobova verificira akutne i kronične upalne promjene na SI zglobovima, obostrano multiple erozije, lab. nalazi mirni, nema znakova spodilitisa ni spondilodiscitisa, provodi povremeno fizikalnu terapiju, odradila je akupunkturu u 10./2022. koja joj je pomogla te će istu nastaviti. Do kontrole s traženim lab. nalazima ordiniran je paracetamol, a obzirom na MR SI zglobova dolazi u obzir ponovo biološki lijek, kontrola početkom 2024.g. Na kontrolnom pregledu reumatologa u Puli u 08.2023. žali se na suhoću u očima, ne koristi analgetike, po potrebi lekadol, CBD ulje, preporučena joj je FT uz nastavak kontrola kod nadležnog reumatologa. Učinjena kolonoskopija s terminalnom ileoskopijom bila je potpuno uredna, nisu rađene ni biopsije, a gastroskopija verificira kronični gastritis. Po nalazu gastroenterofoga od 16.05.2023. potrebno je učiniti još MR enterografiju te alergotestiranje, te nastaviti s Modulenom obzirom na upalnu bolest crijeva te provesti liječenje radi kroničnog gastritisa. Po ginekologu se prati radi sindroma policističnih jajnika. Iz nalaza neurologa od 10.08.2023. vidljivo je da je obrađivana nakon vazovagalne sinkope u 04./2023. te s neurološke strane nije dokazana primarna neurološka bolest, upućena je i kardiologu. S kardiološke strane potrebna je dodatna obrada (Holter EKG, ergometrija, lipidogram) uz redovne kontrole riziko faktora za kardiovaskularne bolesti (heterozigot G4/G5), konzultacija endokrinologa i hematologa, kontrola s nalazima. U 12/2023. pregledana je od strane urologa po stanju nakon hemioplastike i laparatomije 2003.g., navodi bijeg mokraće kod napora, trenutno bez uroloških smetnji, preporučena je urološka obrada s urodinamikom.

Postupajući po žalbi, nakon ponovnog uvida u priloženu i novo priloženu medicinsku dokumentaciju, Vijeće viših vještaka ne nalazi osnove za promjenom utvrđene ocjene. Slijedom navedenog, psihičke tegobe i ostale kronične tegobe u postojećem stupnju izraženosti zahtijevaju daljnje praćenje i liječenje te korištenje prava s osnove zdravstvenog osiguranja u fazama pogoršanja bolesti uz obavljanje preporučenih pretraga po gastroenterologu, urologu i kardiologu i ne smanjuju trajno radnu sposobnost za više od prema tjelesno i psihički zdravom osiguraniku iste ili slične naobrazbe. Stoga ne postoji potpuni gubitak radne sposobnosti na dan prije smrti oca (16.11.2016.)“.

14. Sud je utvrdio da su nalazi i mišljenja sastavljeni u predmetnome upravnom postupku utemeljeni na relevantnoj medicinskoj dokumentaciji, te da su sastavljeni sukladno odredbama Uredbe. Stoga je utvrđeno da su prethodno spomenuti nalazi i mišljenja činili valjanu osnovu za odlučivanje prvostupanjskoga i drugostupanjskog tijela u upravnom postupku, u svjetlu odredaba članka 39. ZOMO-a i Uredbe.

15. U ovome upravnom sporu stručno-medicinska opravdanost nalaza i mišljenja institucionalnih tijela vještačenja, prema stanju stvari u vrijeme nastupa osiguranog slučaja, u cijelosti je potvrđena nalazom i mišljenjem vještaka prof. dr. sc. Hrvoja Lalića, dr. med. Ključni dijelovi tog nalaza i mišljenja glase:

„Da odmah odgovorim na pitanje Suda, do dana 16. studenoga 2016. godine kod tužiteljice nije nastupila potpuna radna nesposobnost.

Postoji kontradikcija izjave tužiteljice da je potpuno nesposobna za rad i dokumentacije da je bila najprije redovni student, a kasnije je postala izvanredni student. Bez obzira da li je redovni ili izvanredni student, studiranje je ozbiljna zadaća, te zahtijeva određene psihofizičke sposobnosti. Bez održanih psihičkih sposobnosti, kognitivnih, verbalnih, orijentacijskih, sposobnosti memoriranja ne bi mogla položiti ni jedan ispit. Magnetska rezonancija mozga pokazala je uredan nalaz moždanih struktura. Difuzno dizritmičan nalaz može biti posljedica stresa i psihičkog opterećenja i velike napetosti, što joj je i dijagnosticirano kao posttraumatski stresni poremećaj (PTSP) i umjereno teška depresija. Psihijatri tužiteljicu opisuju kao "toplu” osobu, čime se obično obilježava status osobe bez narušenja osnovne ličnosti, komunikativnu i otvorenu za suradnju, te joj i preporučaju nastavak edukacije - studiranja. (…) Nadalje, pitanje je i zaposlenja nakon završetka studija, i pitanje uopće svrsishodnosti studiranja ako tužiteljica smatra da je potpuno nesposobna za rad. Može se zaključiti iz navedenog, da tužiteljica želi raditi nakon završenog studija, prema tome se ne smatra nesposobnom za rad.

U svakom slučaju, tužiteljica nije zdrava, te je potpuno jasno da bi uz obiteljsku mirovinu puno lakše studirala, jer troškovi studija su skupi, a i lijekovi koje mora doplaćivati ili kupovati. Međutim, bez obzira na agravaciju koja je kod tužiteljice očito prisutna, Zakon i pravilnici prema njenim simptomima kao ni postavljenim dijagnozama ne daju potpunu radnu nesposobnost.

(…) postoji preostala radna sposobnost gdje se uz profesionalnu rehabilitaciju može osposobiti za rad na drugim poslovima s punim radnim vremenom (…) Što se tiče tjelesnih bolesti, M. Chron (upalna bolest crijeva) također može biti posljedica psihičkog stresa i napetosti, te može varirati od stanja bez ikakvih smetnji pa do vrlo teških upala (…). Celijakija ukoliko se osoba pridržava dijetalne ishrane bez glutena, ne bi trebala imati zdravstvenih smetnji. Što se tiče artritisa, višekratna snimanja pokazala su zone nakupljanja kontrasta, što označava upalne promjene, spondylitis i artritis. Nema znakova oštećenja u sakroilijakalnom zglobu i drugim zglobovima osim kroničnih upalnih promjena koje pacijentica liječi antireumaticima i povremenim fizikalnim terapijama, te ne donaša određeni stupanj invalidnosti.“

16. Sudski vještak na raspravi dodaje, u bitnome, sljedeće. Na upit opunomoćenika tužiteljice je li Chronova bolest koja je tužiteljici dijagnosticirana još 2007. utjecala na njezinu opću nesposobnost za rad 2016. odgovara da nije jer je riječ o kroničnoj bolesti koja se sanira uz primjenu lijekova i s kojom ljudi obavljaju svoje poslove pa, primjerice, postoji i medicinsko osoblje u KBC-u Rijeka koje boluje od te bolesti. Stanje te bolesti može varirati. U odnosu na razdoblje 16. studenoga 2016. nije utvrđena potpuna nesposobnost tužiteljice za rad. Na daljnji upit kako tumači to što je tužiteljica zbog svojih zdravstvenih problema s redovnoga morala prijeći na izvanredni studij odgovara da njezine tegobe mogu utjecati na sposobnost redovnog školovanja, ali da je i izvanredni studij bez praćenja nastave i dalje itekako zahtjevan studiji koji razumijeva barem odgovarajuće psihičke sposobnosti. Prema dokumentaciji kod tužiteljice je očuvan psihički status, kod nje nema organskih promjena središnjeg živčanog sustava, a indikativna je i njezina želja za nastavkom studija.

17. Stranke nisu iznijele primjedbe na nalaz i mišljenje sudskog vještaka.

18. Nalaz i mišljenje sudskog vještaka prof. dr. sc. Hrvoja Lalića, sagledan u cjelini pisanog materijala i raspravnog izlaganja, Sud ocjenjuje razložnim, cjelovitim i preciznim, te sukladnim zadaći vještačenja, utemeljenoj na odredbama mjerodavnoga posebnog zakonodavstva na ovome upravnom području.

19. Naposljetku, neosnovano se tužiteljica poziva na nalaze i mišljenja institucionalnih tijela vještačenja sastavljene u okviru sustava socijalne skrbi pri utvrđivanju težine i vrsta invaliditeta - oštećenja funkcionalnih sposobnosti. Svaki od četiriju javnopravnih socijalnih sustava u kojima se utvrđuju (i) medicinske činjenice (mirovinsko osiguranje, zdravstveno osiguranje, socijalna skrb, braniteljsko / veteransko zakonodavstvo) predviđa zasebne vrste prava, sa zasebno propisanim pretpostavkama i medicinskim kriterijima za njihovo ostvarivanje. Činjenice utvrđene i prava priznata unutar jednog sustava ne mogu biti „preslikavana“ u drugi sustav. Ovdje su mjerodavni isključivo kriteriji propisani za utvrđenje invalidnosti u sustavu mirovinskog osiguranja, pa invaliditet tužiteljice utvrđen u drugom sustavu (ovdje: socijalne skrbi) ne utječe na rješavanje ove vrste predmeta. Uzgredno, pojmovi invalidnosti i invaliditeta i inače imaju različita značenja.

20. Cjelina dokaznog materijala, nastalog u upravnom postupku i u upravnom sporu (članak 49. stavak 2. i 3. Zakona o upravnim sporovima, „Narodne novine“, broj 36/24, u nastavku teksta: ZUS), sagledanog u kontekstu mjerodavnog okvira materijalnog prava, ne daje, dakle, podlogu za zaključak da je stručno-medicinska činjenica odlučna za rješavanje ovoga spora, koja se tiče (ne)postojanja odnosno stupnja tužiteljičine invalidnosti na dan 16. studenoga 2016., utvrđena pogrešno. U pogledu ostalih pretpostavki za priznavanje tužiteljici prava na obiteljsku mirovinu Sud je suglasan s argumentacijom tuženika iznesenom u obrazloženjima osporavanih rješenja i u ovome sporu. Ta je argumentacija tužiteljici poznata.

21. Uzevši u obzir navedeno, osporena odluka tuženika ocjenjuje se zakonitom. Trebalo je stoga, na temelju članka 116. stavka 1. ZUS-a, vezano uz članke 144. i 147. toga Zakona, tužbeni zahtjev odbiti kao neosnovan.

22. Iako je donesena presuda kojom je tužbeni zahtjev odbijen, tužiteljica nije pozvana na plaćanje sudske pristojbe za tužbu i presudu, jer je oslobođena plaćanja sudskih pristojbi na temelju odredbe članka 11. stavka 1. točke 16., u vezi sa člankom 22. stavkom 1. Zakona o sudskim pristojbama („Narodne novine“, broj 118/18 i 51/23).

U Rijeci 5. ožujka 2025.

S u d a c

dr. sc. Alen Rajko

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude dopuštena je žalba Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi putem ovog Suda u tri primjerka, u roku od 15 dana od dana primitka prijepisa ove presude.

DNA:

- Odvjetnik Mate Makovac, Rovinj, Carera 102

- Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, Središnja služba, Zagreb, A.

Mihanovića 3