Republika Hrvatska

Županijski sud u Osijeku

Osijek, Europska avenija 7

Poslovni broj Gž Ovr-161/2025-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Osijeku, po sutkinji Štefici Bukvić, u ovršnoj stvari predlagateljice osiguranja BKR, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa]. 6 A, Baden, Austria, koju zastupa punomoćnik Denis Orlić, odvjetnik u Dubrovniku, protiv protivnika osiguranja BK, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], kojeg zastupa punomoćnik Bojan Lujak, odvjetnik u Dubrovniku, radi osiguranja nenovčane tražbine određivanjem privremene mjere, odlučujući o žalbi predlagateljice osiguranja protiv rješenja Općinskog suda u Dubrovniku poslovni broj Ovr-583/2024 od 20. prosinca 2024., 5. ožujka 2025.,

r i j e š i o  j e

Žalba predlagateljice osiguranja odbija se kao neosnovana, te se potvrđuje rješenje Općinskog suda u Dubrovniku, poslovni broj Ovr-583/2024 od 20. prosinca 2024.

Obrazloženje

1. Rješenjem suda prvog stupnja riješeno je:

"I. Odbija se prijedlog predlagatelja osiguranja zaprimljen pred ovim sudom dana 31. listopada 2024.g., a koji glasi:

"Radi osiguranja nenovčane tražbine predlagatelja osiguranja određuje se

privremena mjera

1. Zabranjuje se protivniku osiguranja da osobno i putem trećih osoba izvodi bilo kakve građevinske radove na nekretnini označenoj kao kat. čest. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].

2. Ova privremena mjera stupa na snagu trenutkom donošenja i ima učinak rješenja o ovrsi.

3. Ova privremena mjera traje do okončanja sudskog postupka radi zaštite prava vlasništva i zabrane uznemiravanja.

4. Predlagatelj je dužan u roku od 15 dana od određivanja ove privremene mjere pokrenuti sudski postupak iz toč.III. ovog rješenja te o tome dostaviti dokaz sudu, u protivnom će sud ukinuti privremenu mjeru."

2. Navedeno rješenje, pravovremenom žalbom pobija predlagateljica osiguranja zbog žalbenih razloga iz čl. 353. st. 1. toč. 1. do 3. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11 - pročišćeni tekst, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23; u daljnjem postupku: ZPP), u svezi čl. 21. st. 1. Ovršnog zakona ("Narodne novine" broj 112/12, 25/13, 93/14, 55/16 – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 73/17, 131/20, 114/22, 6/24; u daljnjem tekstu: OZ), s prijedlogom da sud drugog stupnja uvaži žalbu, preinači pobijano rješenje na način da prihvati prijedlog za određivanje privremene mjere, podredno ukine i predmet vrati sudu prvog stupnja na ponovni postupak.

3. Odgovor na žalbu nije podnesen.

4. Žalba nije osnovana.

5. Ispitujući pobijano rješenje, postupak koji je prethodio njegovom donošenju, žalbene navode predlagateljice osiguranja, ovaj sud nalazi da nisu počinjene bitne povrede odredaba postupka iz čl. 354. st. 2. ZPP-a, na koje pazi po službenoj dužnosti prema odredbi čl. 365. st. 2. ZPP-a.

6. Pobijanim rješenjem sud prvog stupnja, pozivajući se na odredbe čl. 342. st. 2. i čl. 346. OZ-a, odbio je prijedlog za određivanje privremene mjere radi osiguranja nenovčane tražbine predlagateljice osiguranja – "prava na nečinjenje", jer predlagateljica osiguranja nije učinila vjerojatnim da bi određivanjem predložene privremene mjere protivnik osiguranja pretrpio samo neznatnu štetu budući da je pokrenula postupak osiguranja dokaza radi utvrđenja da li izvedeni zemljani i građevinski radovi utječu na stabilnost objekta i u kojoj mjeri, a ovisno o čijem ishod bi pokrenula parnični postupak odnosno povukla predloženu mjeru.

7. Prema odredbi čl. 341. st. 1. OZ-a predlagateljica osiguranja predložila je određivanje privremene mjere prije pokretanja sudskog (parničnog) postupka.

8. Prema odredbama čl. 344. st. 1. i st. 2. u svezi čl. 346. st. 2. OZ-a privremena mjera radi osiguranja nenovčane tražbine može se odrediti ako predlagatelj osiguranja učini vjerojatnim postojanje tražbine i opasnost da će bez takve mjere protivnik osiguranja spriječiti ili znatno otežati ostvarenje tražbine time što će svoju imovinu otuđiti, prikriti ili na drugi način njome raspolagati. Predlagatelj osiguranja ne mora dokazivati opasnost iz st. 1. toga članka ako učini vjerojatnim da bi predloženom mjerom protivnik osiguranja pretrpio samo neznatnu štetu.

8.1. Odredbom čl. 346. st. 1. OZ-a je propisano da radi osiguranja nenovčane tražbine može se odrediti privremena mjera ako predlagatelj osiguranja učini vjerojatnim postojanje svoje tražbine, zatim:

1. ako učini vjerojatnom i opasnost da bi bez takve mjere protivnik osiguranja spriječio ili znatno otežao ostvarenje tražbine, osobito time što bi promijenio postojeće stanje stvari, ili

2. ako učini vjerojatnim da je mjera potrebna da bi se spriječilo nasilje ili nastanak nenadoknadive štete koja prijeti.

8.2. Odredbom čl. 347. st. 1. toč. 6. OZ-a je propisano da radi osiguranja nenovčanih tražbina može se odrediti svaka mjera kojom se postiže svrha takva osiguranja, a osobito zabrana protivniku osiguranja da poduzima radnje koje mogu nanijeti štetu predlagatelju osiguranja te zabrana da se provedu promjene na stvarima na koje je upravljena tražbina.

9. U prijedlogu kojim predlaže određivanje privremene mjere predlagateljica osiguranja navodi da radovi koje poduzima protivnik osiguranja na prizemlju i podrumu (njegovo vlasništvo) građevine koja se nalazi na čest. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (kako je planirano u projektu), među ostalima obuhvaćaju i otvaranje otvora na vanjskim zidovima zgrade, premještaj vrata i otvora i rušenje greda međukatne konstrukcije, koji radovi zasigurno utječu na statiku građevine u kojoj se na katu nalazi njezin stan. Stoga je podnijela prijedlog za osiguranje dokaza o stanju građevine u odnosu na provedene radove. Do određivanja uviđaja i utvrđenja svih radova na građevini odnosno na nosivoj konstrukciji građevine, kao i utvrđenja da li izvedeni zemljani i građevinski radovi utječu na stabilnost građevine i u kojoj mjeri, postoji velika vjerojatnost da će protivnik osiguranja izvesti radove planirane Projektom.

10. Pravilno je sud prvog stupnja zaključio da predlagateljica osiguranja nije učinila vjerojatnim postojanje svoje tražbine (zaštite prava vlasništva i zabrane uznemiravanja), jer iz nalaza i mišljenja vještaka građevinske struke od 26. studenoga 2024., izrađenog u postupku osiguranja dokaza koji se vodio pred istim sudom prvog stupnja pod poslovnim brojem R1-133/2024, proizlazi da zemljani radovi nemaju utjecaj na mehaničku otpornost i statiku objekta, dok građevinski jesu od utjecaja ali je isto obrađeno projektom konstrukcije od strane ovlaštenog projektanta, kojeg se izvođač dužan pridržavati, a nakon izrade kojeg navedenog nalaza i mišljenja predlagateljica osiguranja se nije očitovala da li je pred sudom pokrenula postupak radi ostvarenja svoje tražbine.

10.1. Tako je u navedenom nalazu i mišljenju vještak naveo:

"Izvedeni zemljani radovi nemaju utjecaj na mehaničku otpornost i stabilnost objekta.

Izvedeni građevinski radovi, prvenstveno radovi uklanjanja (rušenja) dijelova nosive konstrukcije objekta i izvedba ab konstruktivnih elemenata su od utjecaja na mehaničku otpornost i stabilnost objekta.

Isto je obrađeno projektom konstrukcije od ovlaštenog projektanta. Prilikom izvedbe Izvođač je obavezan izvoditi radove u skladu s glavnim projektom – mapa konstrukcije, prema svim uvjetima iz istoga.

Naime projektant je obavezan projektom dati uvjete i način rušenja kao i faze izvedbe ukoliko je potrebno, a sve vezano za definiciju privremenih mjera pridržanja dijelova objekta koji nisu predmet rušenja, a u svrhu održanja mehaničke otpornost i stabilnosti objekta tokom izgradnje a za objekt/građevinski element dokaz ispunjenja uvjeta mehaničke otpornosti i stabilnosti u vijeku trajanja samoga objekta."

11. Osnovano sud prvog stupnja navodi da predlagateljica osiguranja nije navela niti obrazlagala da je određivanje predložene privremene mjere potrebno da bi se spriječilo nasilje ili nastanak nenadoknadive štete, te da nije učinila vjerojatnim da bi određivanjem predložene privremene mjere protivnik osiguranja pretrpio samo neznatnu štetu.

11.1. Protivnik osiguranja smatra da bi određivanjem predložene privremene mjere njemu nastala nenadoknadiva šteta radi nemogućnosti poduzimanja radova prema projektu u planiranom razdoblju i privođenja građevine svrsi, kao i zbog utrošenih sredstava na realizaciju istog.

12. Stoga, kako predlagateljica osiguranja nije učinila vjerojatnim da su kumulativno ispunjene navedene pretpostavke za određivanje privremene mjere, valjalo je odbiti žalbu predlagateljice osiguranja i potvrditi pobijano rješenje.

13. Budući žalbeni navodi ne utječu na pravilnost i zakonitost pobijanog rješenja, na temelju odredbe čl. 380. toč. 2. ZPP-a, odlučeno je kao u izreci ovoga rješenja.

Osijek, 5. ožujka 2025.

Sutkinja

Štefica Bukvić