REPUBLIKA HRVATSKA

VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

Broj: Revd-4811/2024-3

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Renate Šantek predsjednice vijeća, mr. sc. Dražena Jakovine člana vijeća i suca izvjestitelja, Željka Pajalića člana vijeća, mr. sc. Igora Periše člana vijeća, Jadranke Anić-Matić članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja: 1. DL, OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa]. 21, 5350 Strobl, 2. Gertraud Heinz, OIB [osobni identifikacijski broj], iz Austrije, Sportplatzsstr. 21, 5350 Strobl, 3. DLĆ, OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa]. 21, 5350 Strobl, 4. ZLĆ, OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa]. 21, 5350 Strobl i 5. ZL, OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa]. 21., 5350 Strobl, koje zastupa punomoćnik Ivan Primorac, odvjetnik u Rijeci, Užarska 30, protiv tuženika Oto - nautika d.o.o., OIB 96853144888, Kraljevica, Žlibina 18 kojeg zastupaju punomoćnici, odvjetnici u Odvjetničkom društvu Vukić, Jelušić, Šulina, Stanković, Jurcan & Jabuka, d.o.o., Rijeka, Nikole Tesle 9, uz sudjelovanje umješača na strani tuženika Euroherc osiguranje d.d., OIB 22694857747, Zagreb, Ulica grada Vukovara 282, kojeg zastupaju punomoćnici, odvjetnici u Grgić & partneri odvjetničkom društvu d.o.o., Zagreb, Ulica grada Vukovara 282, radi naknade štete, odlučujući o prijedlogu za dopuštenje revizije tuženika i umješača na strani tuženika protiv presude Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske poslovni broj Pž-2584/2023-2 od 18. srpnja 2024., kojom je potvrđena presuda Trgovačkog suda u Rijeci poslovni broj P- 189/2023-13 od 13. ožujka 2023., ispravljena rješenjem istoga suda poslovni broj P- 189/2023-19 od 28. ožujka 2019., na sjednici održanoj 5. ožujka 2025.,

r i j e š i o  j e:

Tuženiku i umješaču na strani tuženika se dopušta podnošenje revizije protiv presude Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske poslovni broj Pž-2584/2023-2 od 18. srpnja 2024. u odnosu na slijedeće pravno pitanje:

Jesu li ostvarene zakonom propisane pretpostavke za donošenje presude zbog ogluhe u okolnostima kada je tuženik izvan roka koji mu je sud odredio podnio odgovor na tužbu, a sud je potom održao pripremno ročište?

Obrazloženje

1. Tuženik OTO-NAUTIKA d.o.o. (dalje: 1. tuženik) i umješač na strani tuženika su predložili da Vrhovni sud Republike Hrvatske dopusti reviziju protiv presude Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske poslovni broj Pž-2584/2023-2 od 18. srpnja 2024. kojom je potvrđena presuda Trgovačkog suda u Rijeci poslovni broj P-189/2023-13 od 13. ožujka 2023., ispravljena rješenjem istoga suda poslovni broj P-189/2023-19 od 28. ožujka 2019.

2. 1. tuženik podnosi prijedlog za dopuštenje revizije pozivom na čl. 385.a st. 1. i 2. Zakona o parničnom postupku („Narodne novineˮ, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 - dalje: ZPP) postavljajući slijedeća pravna pitanja:

„1. Da li je rok za podnošenje odgovora na tužbu utvrđen Zakonom o parničnom postupku po svojoj pravnoj prirodi prekluzivni rok?

2. Da li je činjenicom da je prvostupanjski Sud donio presudu zbog ogluhe nakon što je primio odgovor na tužbu prvotuženika kojim je odgovorom osporen zahtjev iz tužbe u cijelosti i nakon što je proveo pripremno ročište na kojem su se stranke upustile u raspravljanje, dopušteno Zakonom o parničnom postupku neovisno da li je rok za izjavljivanje odgovora na tužbu prekluzivan ili ne?

3. Da li je prvostupanjski Sud postupio zakonito kada je razdvojio postupke u odnosu na prvotuženika i drugotuženika iako je riječ o jedinstvenim suparničarima čija je obveza solidarna i tako otvorio mogućnost različitog suđenja u odnosu na oba tuženika?

4. Da li je prvotuženiku povrijeđeno pravo na pravično suđenje kada je donesena presuda zbog ogluhe u odnosu na sve tužitelje iako ne postoji niti jedan dokaz da je ispunjen zakonski uvjet za dosudom nematerijalne štete braći i sestrama poginule oštećenice na okolnost da je između oštećenice i njezinih braće i sestara postojala trajnija zajednica života koja je preduvjet za dosudu ovog vida štete?“ navodeći da je riječ o pravnim pitanjima u pogledu kojih pobijana odluka odstupa od prakse revizijskog suda i viših sudova. U odnosu na razloge iz čl. 385.a st. 2. ZPP navodi da su je pobijanom presudom povrijeđena temeljna prava zajamčena čl. 29. Ustava Republike Hrvatske („Narodne novine“ br. 56/90, 135/97, 8/98, 113/00, 124/00, 28/01, 41/01, 76/10, 85/10, 5/14, dalje: Ustav), te čl. 6. Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda ("Narodne novine – Međunarodni ugovori" broj: 18/1997, 6/1999, 14/2002, 13/2003, 9/2005, 1/2006, 2/2010, i 13/2017.; dalje: Konvencija).

3. Umješač na strani 1. tuženika podnosi prijedlog za dopuštenje revizije pozivom na čl. 385.a st. 1. i 2. ZPP postavljajući slijedeća pravna pitanja:

„1. Da li prvostupanjski sud donosi nezakonitu presudu kada primijeni odredbu čl. 331.b Zakona o parničnom postupku i donese presudu kojom prihvaća tužbeni zahtjev (presuda zbog ogluhe) unatoč tome što je prije donošenja presude zbog ogluhe održao pripremno ročište pri čemu je tuženik prije održavanja pripremnog ročišta podnio, doduše nepravovremen, odgovor na tužbu, a sve imajući na umu stajališta sudske prakse izražena u odlukama Žs u Varaždinu Gž-909/2017-2 od 22.02.2018., Žs u Slavonskom Brodu Gž-6110/16-3 od 30.01.2017, Žs u Varaždinu Gž-1086/16-2 od 29.11.2016., Žs u Varaždinu Gž-1805/2017-2 od 13.04.2018.?

2. Je li dopušteno primijeniti odredbu čl. 331.b ZPP-a i donijeti presudu s kojom je se u cijelosti usvaja tužbeni zahtjev zbog ogluhe kada je iz dokaza u spisu vidljivo da su činjenični navodi tužbe o isključivoj odgovornost štetnika za nastanak štete u protivnosti s tim dokazima iz kojih tuženik tvrdi da ne proizlazi njegova u cijelosti odnosno u pretežitom dijelu u nastanku štetnog događaja i štete, a sve imajući na umu pravna stajališta izražena u odlukama Žs u Slavonskom Brodu Gž-1110/2016-3 od 30.01.2017. i Žs u Zagrebu Gž-41/2018-2 od 28.06.2018.?

3. Kada žalba osporava donesenu presudu zbog ogluhe osnovom čl. 331.b ZPP-a ukazujući da kod dosude naknade posredne neimovinske štete zbog smrti srodnika (djeteta) njegovim roditeljima/tužiteljima (čl. 1101. ZOO) sud treba voditi računa o recentnim stajalištima sudske prakse, ali i recentnim Orijentacijskim kriterijima usvojenim na sjednici Građanskog odjela 05.03.2020. i 15.06.2020. (Su-IV- 47/2020-5), s kojima je uvriježena dosuda naknade predmetne posredne neimovinske štete u iznosu od 330.000,00 kn pri tome ističući kako je radi toga nezakonito dosuditi naknadu predmetne posredne neimovinske štete u iznosima 660.000,00 kn i 400.000,00 kn bez da prvostupanjski sud pri tome obrazloži kojim kriterijima se sud vodio prilikom utvrđivanja i dosude pravične novčane naknade neimovinske štete u tim iznosima (660.000,00kn i 400.000,00 kn) te ne obrazloži zbog čega je donio takvu presudu zbog ogluhe kod okolnosti da je sama tužba predlagala izvođenje dokaza (pribava medicinske dokumentacije, medicinsko vještačenje) sve s ciljem kako bi tek dokazala pravo na dosudu više naknade posredne neimovinske štete od one koja je uvriježena za dosudu u recentnoj sudskoj praksi, da li je drugostupanjski sud u odnosu na takve žalbene prigovore, s kojima žalitelj osporava činjenične i pravne zaključke prvostupanjskog suda za dosudu predmetne posredne neimovinske štete, dužan konkretno odgovoriti, pa makar i jednom rečenicom, i obrazložiti zbog čega predmetni žalbeni razlozi nisu osnovani, a sve imajući na umu stajališta izražena u odlukama Vrhovnog suda RH Rev-x 1174/11-2 od 11.07.2012., Revr-383/06-2 od 27.06.2006. te s njima u vezi stajališta sudske prakse izražena u odlukama Vrhovnog suda RH Rev- 1723/2016-3 od 03.04.2019. kao i Žs u Zadru Gž-901/14-2 od 13.12.2016., Žs u Osijeku Gž-662/2019-2 od 18.04.2019., Žs Zagrebu St. sl. u Zlataru Gžn-567/2021-6 od 06.11.2023., Žs u Zagrebu Gž-1228/2023-2 od 04.04.2024.?

4. Je li kod primjene odredbe čl. 331.b ZPP-a i donošenja presude zbog ogluhe s kojom dosuđuje naknadu posredne neimovinske štete zbog smrti srodnika (djeteta) njegovim roditeljima/tužiteljima (čl. 1101. ZOO) sud treba voditi računa o recentnim stajalištima sudske prakse, ali i recentnim Orijentacijskim kriterijima usvojenim na sjednici Građanskog odjela 05.03.2020. i 15.06.2020. (Su-IV-47/2020-5), s kojima je uvriježena dosuda naknade predmetne posredne neimovinske štete u iznosu od 330.000,00 kn ili može dosuditi višu naknadu predmetne posredne neimovinske štete i to u iznosima 660.000,00 kn i 400.000,00 kn bez da pri tome obrazloži kojim kriterijima se sud vodio prilikom utvrđivanja pravične novčane naknade neimovinske štete te zanemari da je sama tužba predlagala izvođenje dokaza (pribava medicinske dokumentacije, medicinsko vještačenje) sve kako bi dokazala pravo na dosudu više naknade sudskoj praksi, a sve imajući na umu stajališta izražena u odlukama Vrhovnog suda RH Rev-1723/2016-3 od 03.04.2019. kao i Žs u Zadru Gž-901/14-2 od 13.12.2016., Žs u Osijeku Gž-662/2019-2 od 18.04.2019., Žs Zagrebu St. sl. u Zlataru Gžn-567/2021-6 od 06.11.2023., Žs u Zagrebu Gž-1228/2023-2 od 04.04.2024.? 5. Je li kod potvrđivanja prvostupanjske presude zbog ogluhe (čl. 331.b ZPP) s kojom je dosuđena naknada posredne neimovinske štete zbog smrti srodnika drugostupanjski sud ovlašten dopuniti činjenične navode tužbe u odnosu na postojanje pravne osnove iz st. 2. čl. 1101. ZOO odnosno dopuniti razloge prvostupanjske presude glede okolnosti radi kojih bi se trebalo smatrati da je postojala trajnija zajednica života između tužitelja/braće i sestara i pok. srodnice/sestre ili pak ukoliko takvih činjeničnih navoda tužbe, a koje drugostupanjski sud smatra relevantnim za dosudu naknade ove štete, nema tada drugostupanjski sud takvu prvostupanjsku presudu zbog ogluhe treba ukinuti sve imajući na umu stajalište izraženo u odluci Žs u Zagrebu Gž-4437/2007-3 od 17.01.2019.?

6. Je li za donošenje presude zbog ogluhe (čl. 331.b ZPP) s kojom se usvaja tužbeni zahtjev osnovom traženja naknade posredne neimovinske štete (čl. 1101. st. 2. ZOO) tužiteljima/braći i sestrama zbog smrti srodnice/sestre, a kada se radi o tužiteljima (III i IV-tužitelji) koji su u vrijeme štetnog događaja bili punoljetni odnosu u dobi 31 godine odnosno (V-tužiteljica) koji su prije štetnog događaja zasnovali svoju bračnu zajednicu, tužba mora sadržavati dokaze ili barem činjenične navode iz kojih bi proizlazilo da je između tužitelja i pok. srodnice pored emocionalne veze postojala u svakodnevnom životu i upućenost jedno na druge, međusobnog pomaganje, egzistencijalna povezanost i sl., a sve imajući na umu pravna stajališta izražena odlukama Vrhovnog suda RH Rev-x-313/12-2 od 22.01.2013., Rev-910/1998-2 od 04.10.2000., Rev-1051/1998-2 od 07.03.2001., Rev-673/2006-2 od 15.02.2007., Žs u Zagrebu Gž-4437/2007-3 od 17.01.2019.“. U odnosu na razloge iz čl. 385.a st. 2. ZPP navodi da mu je pobijanom presudom povrijeđeno temeljno pravo na pošteno suđenje zajamčeno čl. 14., 29. Ustava te čl. 6. Konvencije.

4. Odgovorom na prijedloge tužitelji osporavaju navode iz prijedloga za dopuštenje revizije 1. tuženika i umješača na strani 1. tuženika navodeći da je pobijana odluka u pogledu postavljenih pravnih pitanja u skladu sa praksom viših sudova i revizijskog suda.

5. Vijeće revizijskog suda je ocijenilo da je pravno pitanje navedeno u izreci ovoga rješenja, na koje sadržajno upućuju pitanja tuženika (citirana pod rednim brojem 2. i 4.) te citirano prvo pravno pitanje umješača na strani tuženika, predstavlja pravno pitanje koje je važno za odluku u sporu i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni jer u pogledu ovog pravnog pitanja pravno shvaćanje na kojem se temelji pobijana odluka odstupa od pravnih shvaćanja viših sudova (Županijski sud u Varaždinu: Gž-909/2017-2 od 22. veljače 2018., Gž-1086/16- 2 od 29. studenog 2016., Gž-1805/2017-2 od 13. travnja 2018., te Županijskog suda u Slavonskom Brodu Gž-6110/16-3 od 30. siječnja 2017.) prema kojima u bitnom nakon što je održano pripremno ročište više ne postoje uvjeti za donošenje presude zbog ogluhe.

6. Slijedom navedenog a temeljem čl. 389.b st. 3. ZPP dopušteno je podnošenje revizije u odnosu na pravno pitanje citirano u izreci ovoga rješenja, dok se u odnosu na ostala postavljena pravna pitanja kao i povredu temeljnih prava prijedlog za dopuštenje revizije tuženika i umješača na strani tuženika smatra povučenim.

Zagreb, 5. ožujka 2025.

Predsjednica vijeća:

Renata Šantek