Poslovni broj: Pn-471/2022-26

REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski građanski sud u Zagrebu po sutkinji tog suda Jesenki Jurić Šojat kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužiteljice PĐN, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], zastupana po Marku Lovriću, odvjetniku u Zagrebu, protiv tuženika UNCONDITIONAL d.o.o., OIB: 35671195874, Zagreb, Radnička cesta 177, zastupan po punomoćnici Roberti Hajdarović, odvjetnici u PĐ iz OD Gjurgan & Šribar Radić, radi naknade štete, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene dana 05.ožujka 2025. u nazočnosti punomoćnika tužitelja i punomoćnika tuženika, istoga dana,

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se tuženiku UNCONDITIONAL d.o.o., OIB: 35671195874, Split, Vranjički put 19, isplatiti tužiteljici PĐN, OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], s osnova povrede prava osobnosti iznos od 12.807,75 € s pripadajućom zateznom kamatom tekućom od dana 17. lipnja 2021. do dana 31. prosinca 2022. po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godinu dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunatoj za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećanoj za tri postotna poena koju kamatnu stopu utvrđuje HNB prema čl. 29. st. 2. i 8. Zakona o obveznim odnosima, a od 01.01.2023. do 29.12.2023. po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za 3 (tri) postotna poena, a od 30. prosinca 2023. pa do isplate po stopi određenoj za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, koja referentna stopa je kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, sve to u roku od 15 dana.

II. Odbija se tužiteljica s dijelom tužbenog zahtjeva u iznosu od 0,85 €.

III. Nalaže se tuženiku UNCONDITIONAL d.o.o., OIB: 35671195874, Split, Vranjički put 19, naknaditi tužiteljici PĐN, OIB [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], parnični trošak u iznosu od 2.594,30 € s zakonskim zateznim kamatama tekućim od 05.03.2025.g. do isplate po stopi određenoj za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, koja referentna stopa je kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, sve to u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1.

Tužiteljica u tužbi navodi da je bila u radnom odnosu kod tuženika temeljem višekratnih ugovora o radu na određeno vrijeme u razdoblju od 01.06.2018. pa do zaključno 31.05.2020. kod tuženika kao poslodavca.

2.

U vrijeme nastanka štetnog događaja tuženik je bio pod tvrtkom ZOO HOBBY, a danas je promijenio tvrtku i zove se UNCONDITIONAL d.o.o. Vranjički put 19, 21000 Split.

3.

Dana 6. srpnja 2018. godine prilikom obavljanja poslova za tuženika, tužiteljica je zadobila ozljede prijeloma patele lijevog koljenskog zgloba, radi čega je istog dana hospitalizirana kao hitan slučaj te je određen prvi operativni zahvat. U razdoblju od ozljeđivanja pa do sredine 2019. godine bila je na dvije operacije te liječenju i rehabilitaciji, kako je razvidno iz priložene medicinske dokumentacije.

4.

Tužiteljica se dana 16. lipnja 2021. godine obratila tuženiku s odštetnim zahtjevom. Tuženik je obavijestio tužiteljicu da na dan nastanka štetnog događaja nije imao sklopljenu policu od odgovornosti kod nekog od osiguravatelja.

5.

U ovom štetnom događaju tužiteljica je zadobila tjelesne ozljede, koje su dovele do povrede prava osobnosti iz čl. 19. st. 2. Zakona o obveznim odnosima (NN 35/05- dalje: ZOO), pa konačno postavljenim tužbenim zahtjevom zbog povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje zahtijeva isplatu pravične novčane naknade za pretrpljenu neimovinsku štetu za:

-pretrpljene tjelesne boli iznos od 15.600,00 kn / 2.070,48 €,

-za pretrpljeni strah iznos od 10.500,00 kn / 1.393,59 €,

-za duševne boli zbog smanjenja životnih aktivnosti iznos od 22.500,00 kn / 2.986,26 €,

-za duševne boli zbog naruženja iznos od 12.000,00 / 1.592,67 €,

-za tuđu pomoć i njegu iznos od 35.900,00 kn / 4.764,75 €.

6.

Čime sveukupno zbog povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje, te za tuđu pomoć i njegu potražuje zbrojeno u kunama ukupan iznos od 96.500,00 kn, a ovaj iznos preračunat u eure prema fiksnom tečaju za preračunavanje kuna u euro 1 € = 7,53450 kn, daje svotu od 12.807,75 €.

7.

Tužiteljica konačno postavljenim tužbenim zahtjevom nakon provedenog postupka i vještačenja u podnesku od 21.01.2024. potražuje iznos od 12.808,60 €.

8.

U odgovoru na tužbu i tijekom postupka tuženik priznaje pasivnu legitimaciju i nastanak štetnog događaja. Osporava odgovornost za naknadu štete, osnov i visinu tužbenog zahtjeva, te ističe prigovor zastare naknade štete sukladno odredbi čl. 230. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne Novine" broj: 35/05, 41/08, 125/11, 78/15 i 29/18; dalje u tekstu ZOO), s obzirom da se štetni događaj prema tužbi dogodio dana 01.06.2018., a tužba u ovoj pravnoj stvari je podnesena 23.02.2022., pa kako je tužbeni zahtjev podnesen nakon proteka trogodišnjeg roka.

9.

Tuženik dodaje da se tužiteljica u prostorijama tuženika na dan kada je radila ozlijedila na način da se spotaknula i pala, a što prema shvaćanju tuženika predstavlja krajnju nepažnju tužiteljice unatoč tuženikovom poštovanju svih mjera zaštite na radu.

10.

Nastavno nakon što je tuženik istaknuo prigovor doprinosa tužiteljice nastanku štetnog događaja po kriteriju krivnje dalje navodi da je njegova odgovornost objektivna, pa da može biti oslobođen od odgovornosti iz razloga ekskulpacija prema odredbi čl. 1067. Zakona o obveznim odnosima.

11.

Predlaže da sud odbije tužbeni zahtjev tužiteljice uz naknadu troškova postupka.

12.

U dokaznom postupku sud je pročitao više Ugovora o radu između tužiteljice i ZOO HOBBY d.o.o. što je bila ranija tvrtka tuženika u razdoblju od 01.06.2018. do 31.05.2020. (list 5-17 spisa), medicinsku dokumentaciju o ozljedama i liječenju (list 18-44 spisa), pročitana je prijava o ozljedi na radu sačinjena na dan nastanka štetnog događaja 06.07.2018. (list 90-93 spisa), potvrda o privremenoj nesposobnosti za rad (list 94 spisa), pročitana je potvrda VIZOR d.o.o. o osposobljenosti za rad tužiteljice na siguran način i to 5 potvrda iz kojih je razvidno da je tužiteljica osposobljena za rad na siguran način za poslove veterinar – Veterinarska ljekarna, za rad s kupcima, rad s životinjama (čišćenje i hranjenje), rad na PC blagajni, punjenje i čišćenje poslovnice, zatim za program osposobljavanja pučanstva i osposobljena za rad za provedbu akcije evakuacije i spašavanja prema programu osposobljavanja Vizor d.o.o. i programu osposobljavanja ZOO Hobby d.o.o. -sve potvrde su izdane istoga dana 27.12.2017. (list 98-101 spisa), saslušani su svjedoci ZĐ (list 111-113 spisa), ČĐ (list 113-115 spisa), svjedokinja JĐ (list 130-132 spisa), tužiteljica kao stranka (list 132- 134 spisa), provedeno je liječničko vještačenje po stalnom sudskom vještaku dr. Jošku Filipušiću, spec. kirurgu (list 121-122 spisa), na primjedbe tuženika na nalaz i mišljenje vještaka očitovao se stalni sudski vještak dr. Joško Filipušić (list 149-151 spisa), pročitane su potvrde tuženika od 18.03.2024. kao i potvrda od 28.03.2024. da na dan 06.07.2018. u shopping centru Avenue Mall nije provođena vježba iz protupožarne zaštite odnosno spašavanja i evakuacije niti kakva slična vježba (list 139-140 spisa).

13.

Sud je naložio tuženiku dostavu snimke nadzorne kamere koja se nalazila u prostorijama tuženika na mjestu gdje je tužiteljica stradala i to za dan 06.07.2018. u vremenu od 07,00 do 09,00 sati ujutro, koju snimku tuženik sudu nije dostavio s obrazloženjem da je od snimke prošlo 4 godine i da više ne raspolaže sa snimkom nadzorne kamere.

14.

Cijeneći rezultate dokaznog postupka prema odredbi čl. 8. Zakona o parničnom postupku sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev tužiteljice djelomično osnovan.

15.

Među strankama je neprijeporna pasivna legitimacija i nastanak štetnog događaja. Prijeporna je odgovornost za naknadu štete, osnov i visina postavljenog tužbenog zahtjeva kao i je li tužba podnesena nakon proteka zastarnog roka.

16.

U odnosu na istaknuti prigovor da je tužba tužiteljice podnesena izvan zastarnog roka sud navodi da zastarijevanje naknade štete počinje teći u trenutku kada je oštećena osoba saznala za opseg i visinu štete. (čl. 230. st. 1. ZOO-a.) Taj trenutak saznanja za opseg i visinu štete je kada je završeno liječenje jer sve dok liječenje traje oštećenik ne zna za opseg štete koju je pretrpio i koje su posljedice nastale. Prema nalazu i mišljenju liječnika vještaka dr. Joška Filipušića iz nalaza od 06.11.2023. liječenje tužiteljice je trajalo do 04.07.2019. Tek u tom trenutku je počeo teći zastarni rok za potraživanje naknade štete. Kako je tužba podnesena 23.02.2022. to je tužba tužiteljice podnesena unutar zastarnog roka od 3 godine sukladno odredbi čl. 230. ZOO-a.

17.

U konkretnom slučaju tužiteljica je stradala na radu i u svezi s radom obavljajući radne zadatke za svoga poslodavca. U takvoj situaciji odgovornost tuženika je objektivna kako to ispravno tuženik sam navodi u svom odgovoru na tužbu. To znači da će se poslodavac osloboditi od odgovornosti samo ako je šteta nastala isključivom radnjom oštećenika treće osobe ili zbog više sile ili uzroka koji se nije mogao predvidjeti, izbjeći ili otkloniti. Za svaku drugu situaciju odgovara poslodavac.

18.

Stoga kod objektivne odgovornosti teret dokaza je na tuženiku kao poslodavcu, a nikako na radniku. Radnik nije dužan dokazati da nije kriv za štetu, a s druge strane poslodavac je dužan dokazati jesu li eventualno postojali razlozi za njegovu ekskulpaciju odgovornosti, a ukoliko te razloge ne dokaže tada je on odgovoran naknaditi štetu bez ikakvih daljnjih pitanja.

19.

Radi utvrđivanja okolnosti nastanka štetnog događaja i eventualnog razloga za ekskulpaciju tuženika, a što bi bio jedino slučaj isključive radnje tužiteljice, a da poslodavac tako nešto nije mogao niti predvidjeti, niti izbjeći, niti otkloniti, sud je izveo dokaz saslušanjem tužiteljice i predloženih svjedoka.

20.

Svjedok ZĐ saslušan kao stranka iskazao je da je na dan nastanka štetnog događaja njegova supruga stradala na radu i u svezi s radom u trgovini tuženika koja se nalazi u Avenue Mall-u, a trgovina se zove ZOO City. Uobičajeno radno vrijeme te trgovine je od 09,00 ujutro. Toga dana je kasnila dostava koja prema politici Avenue Mall-a mora biti izvršena do 09,00 sati. Kako je dostava kasnila svi radnici su trebali što brže istovariti robu i rasporediti je, a među njima i njegova supruga. Trenutak pada se dogodio kada je ona natovarena kutijama išla prema policama radi odlaganja tih kutija i tada je zapela nogom za tepih koji se nalazio između polica, posljedično pala i smrskala koljeno. Zvala ga je da dođe po nju, da ju odveze kod liječnika što je učinio i kada je došao, vidio je svoju suprugu kako sjedi na podu u skladištu, a onda je vidio i taj tepih za koji je ona zapela nogom i pala.

21.

Radilo se o tepihu koji je bio preklopljen i to tako da se prilikom tog preklopa stvorio prostor u koji je ona zapela stopalom i noseći teret pala i ozlijedila koljeno i to tako da je to koljeno moralo biti istoga dana operirano. Taj tepih za koji je nogom zapela njegova supruga se nije trebao nalaziti na tom mjestu, niti se inače nalazio u skladištu između polica. Radi se o tepihu koji inače stoji ispred vrata trgovine ZOO CITY u Avenue Mallu i radi se o velikom tepihu o koji se brišu cipele i taj tepih je prilikom dostave toga jutra maknut kako bi radnici sa viličarom mogli proći do skladišta i skinuti robu sa tog viličara, a zadaća radnica je bila te kutije (robu) rasporediti po policama.

22.

Stoga je njegova supruga zapela za tepih koji je netko stavio u skladište na mjesto na kojem taj tepih nije niti trebao, niti smio biti, bio je preklopljen i stvorio je tuljac u koji je zapela noga njegove supruge dok je opterećena kutijama hodala i nije mogla vidjeti taj tepih nabačen ispred nje kojeg nije niti trebala, niti mogla očekivati da se nalazi na tom mjestu.

23.

Kako je već rekao, njegovoj supruzi je smrskano koljeno, odveo ju je u Kliniku za traumatologiju, koljeno joj je operirano, operacija je napravljena loše, tako da je njegova supruga morala reoperirati koljeno ali sada privatno jer više nisu željeli riskirati još jednu liječničku grešku. Za vrijeme liječenja pomoć i njegu njegovoj supruzi je pružao on. Navodi da je ona tri mjeseca nakon operacije imala crvenu i natečenu nogu, da nije mogla hodati, da je imala bolove. Potražili su pomoć u privatnoj bolnici Akromium u Krapinskim toplicama i liječnik kirurg je rekao da patela u koljenu nije dobro spojena, da to nije zaraslo i da joj to pravi takve probleme. Platili su operaciju koljena u Akromiumu. Nakon operacije je ona ostala 24 sata i oporavak je bio vrlo brz i nije joj više trebala fizikalna terapija tako da na istu nije niti išla.

24.

Svjedok ČĐ saslušan kao stranka iskazao je da je bio u neposrednoj blizini i prisutan na dan kada je tužiteljica stradala. Sam štetni događaj se dogodio ispred njega i bio je na udaljenosti dva do tri metra od tužiteljice. To jutro je viličar dostavio palete s robom i te palete su dovedene do skladišta. Dostava se obavlja uvijek u vremenu od 7,00 do 09,00 ujutro.

25.

Neposredno prije dostave ispred ulaza u trgovinu ZOO City se miče tepih koji stoji na ulazu u trgovinu i služi da brisanje obuće kupaca prilikom ulaska u trgovinu, a iz razloga kako se taj tepih ne bi oštećivao prolaskom viličara preko njega i u pravilu prilikom svake dostave se taj tepih miče sa ulaza u trgovinu. Radi se o tepihu koji ima gumenu podlogu, a s druge strane je materijal koji služi za brisanje obuće. Taj tepih se prilikom micanja preklopi tako da se preklopi sa lijeve strane i sa desne strane tako da ostane u nekom obliku pravokutnika.

26.

Kako je toga jutra viličar dovezao paletu s robom i stavio ju na ulaz u skladište, tužiteljica je uzela dvije vreće sa sjenom i trebala je te vreće odložiti na za to predviđeno mjesto. Kako se na tom prolazu do polica nalazila paleta s robom, nije bilo moguće proći pored te palete prema policama, već je tužiteljica krenula prema slijedećem redu polica da kroz taj red polica dođe do police na koju je trebala odložiti sijeno. Na tom mjestu se nalazio odložen taj tepih koji se inače nalazi ispred ulaza u trgovinu. Kada se taj tepih preklopi on je otprilike širine 40 cm, a dužine oko 120 cm, a radi se kvadratičnom tepihu. 27.

Prilikom nošenja dvije vreće sijena tužiteljica je s desnom nogom zapela u taj odloženi tepih i to tako da je zapela za rub tepiha, te posljedično poletjela prema naprijed, a kako je imala zauzete ruke direktno je pala na koljena i to tako da je lijevim koljenom snažno udarila po pločicama kojima inače obložen pod skladišta, a desnom nogom je udarila po tepihu. Po njegovoj ocjeni tako preklopljeni tepih zauzima 1/3 prostora prolaza između polica. Kako je već rekao tako preklopljeni tepih se uvijek nalazi na tom istom mjestu desno i to uz desnu policu jer ga je tamo najpraktičnije staviti.

28.

Svjedok objašnjava da je taj gumeni tepih bio uvijek odložen na istom mjestu u prostoru uz desnu policu, ali u pravilu se istovarivanje paleta mora obaviti brzo i u tom istom prostoru stoji i viličar i s obzirom na brzinu obavljanja posla i činjenice da je tužiteljica istovarivala sijeno sa viličara dogodilo se da je naprosto zapela nogom za tepih jer tepih na to mjesto stoji samo kada je istovar robe, a niti u jednoj drugoj prigodi.

29.

Navodi da je tužiteljica pala noseći tako teret opterećena istim da je u svakoj ruci imala po vreću sjena i da se morala žuriti da se tih nekoliko paleta isprazni i da se roba stavi u skladište. Upravo zbog takvog načina posla koji se na taj način obavljao i mogao obaviti došlo je do toga da je tužiteljica zapela nogom o ostavljeni tepih i posljedično se ozlijedila. Kako nije bilo mjesta odložiti palete u skladište, a nisu mogle ostati u trgovini jer su se trgovine otvarale u 9,00 sati posao pražnjenja paleta se morao obaviti brzo. Šoferi koji su vozili robu su nam također pomagali da što brže ispraznimo te palete. Što se tiče obavezne radne odjeće i obuće navodi da su svi morali imati majice s natpisom ZOO City, te vlastite tamne hlače i vlastitu udobnu obuću. Najčešće su nosili vlastite tenisice da im bude udobno ali nije bilo ograničenja osim ograničenja da se posao ne može obavljati u štiklama ili papučama. Morali su imati praktičnu udobnu obuću – najčešće sportska obuća. Dakle kako je već rekao tužiteljica je zapevši pala i nakon pada ona se više nije mogla ustati, a u prvom trenutku je vrisnula od bola. Ne sjeća se tko je toga jutra bio s njima u smjeni, a on je odmah došao do nje i došla je i druga kolegica koja je bila u smjeni i onda su je podignuli s poda i posjeli na stolicu i dalje se nisu jako puno bavili sa njome jer je već bilo skoro 9,00 sati, trgovina se trebala otvoriti. Tužiteljica je mobitelom nazvala supruga i kada je suprug došao, on se nastavio brinuti oko nje tako da dalje ne zna kako je išao tijek liječenja tužiteljice.

30.

Svjedok je inače radnik tuženika i u trenutku iskaza je i bio radnik tuženika na radnom mjestu voditelja veterinarske ljekarne koja ljekarna se nalazi u sklopu ZOO City.

31.

Tužiteljica je doktor veterinarske medicine, a svi su radili iste poslove.

32.

Na daljnja pitanja svjedok je objasnio da toga jutra nije bilo razloga za nekakvu ekstra dodatnu žurbu, a u svom iskazu je opisao da su svaku dostavu morali žurno obaviti na način da su bili dužni po zahtjevu poslodavca žurno isprazniti te palete i one su morale biti odvezene iz poslovnog prostora Avenue Malla do 9,00 ujutro.

33.

Sve palete su se morale isprazniti žurno jer je vozač išao na slijedeće dostave i zadaća svih je bila, što brže istovariti te palete. Navodi da su naprosto svi trebali žurno obaviti posao, a nije se samo tužiteljica žurila, niti je ona pala zato što je ona neoprezno jurila po toj trgovini i skladištu nego je pala jer je trebala udovoljiti zahtjevima poslodavca za žurni istovar paleta sa dostavljenom robom. Svjedok navodi da koliko se sjeća da je tužiteljica nosila dvije vreće sjena, a radi se o proizvodu koji ima težinu 900 grama, a dimenzije vreće su 50x40x25 cm, a na vrhu svake od tih vreća je špaga. Nosila je u svakoj ruci po jednu vreću. Po njegovoj vlastitoj procjeni tužiteljica je mogla vidjeti noseći te vreće put kojim se kreće, a tužiteljica je i toga jutra obavljala potpuno identičnu dostavu kao i svaki puta samo je razlika u broju paleta.

34.

Svjedokinja JĐ saslušana kao stranka iskazala je da je bila zaposlena kod tuženika Unconditional u prodavaonici ZOO HOBBY u Avenue Mall-u i bila je toga jutra u trgovini kada je tužiteljica pala. Na ulazu u ZOO HOBBY je bio postavljen tepih – otirač ali preko njega paletar nije mogao zato su svaki puta taj otirač zamotali i stavili ga u srednji red između polica jer je na tom dijelu najmanje smetao. Tužiteljica je prilikom te dostave zapela na taj otirač koji je bio zarolan u srednjem redu. Nosila je pakete sijena prema policama, a prodavači nisu imali obvezu da se dostava treba vršiti na način da se prodavači kreću točno određenim pravcem pa su tako mogli prolaziti kroz svaki red između polica. Taj otirač je u pravilu stajao u srednjem redu pored akvarija.

35.

Nije točno vidjela kako je tužiteljica pala i kako se trenutak prije pada ona kretala. Kako bi što brže istovarili robu da paleta i odnijeli je do polica svi koji su toga jutra bili zaposeni je svatko uzeo robu i da međusobno ne smetaju jedan drugome je svatko krenuo kroz svoj red između polica. Tako se dogodilo da je tužiteljica krenula u red gdje je stajao taj tepih koji tamo inače ne stoji nego stoji ispred ulaza u prodavaonicu.

36.

Toga jutra je bilo upaljeno svijetlo u prodavaonici i vidljivost je bila relativno dobra. Ne sjeća se da je bilo potrebe za nekom ekstra velikom žurbom osim što inače žurno istovaruju dostavljenu robu sa paleta i nose prema policama.

37.

Tužiteljica ZĐN saslušana kao stranka iskazala je da toga jutra kada je stradala nije vršena uobičajena dostava robe u petak, već oko 7,00 ujutro kako je to i inače bilo, već je toga jutra bila vježba iz protupožarne zaštite. Zbog te vježbe je sve kasnilo pa tako i dostava robe toga jutra koja je izvršena u 8,30 sati ujutro, a trebalo je otvoriti trgovinu već u 9,00 sati. Voditeljica poslovnice je bila ta JĐ i ona je izdala naredbu da se roba stavi u skladište i rasporedi po policama što prije.

38.

Taj tepih nije bio niti zarolan, niti uredno složen uz policu, niti je prolaz između polica širine 2 metra, već je bio samo preklopljen i nabačen u taj red između akvarija. Što se tiče dostave robe točno je da dostavna služba sa paletom unese robu do tog skladišta, istovari ju ispred skladišta i ode. Istina je da su vrećice sijena za glodavce pakirane u papirnatim vrećicama s ručkama od zapremnine pola kilograma, ali one se dostavljaju tako da je veća količina tih vrećica pričvršćena zajedno u rolu sa papirom i ona je jedan takav paket tih vrećica morala uzeti u naramak i taj paket je takav da kada se uzme u naramak je takav da zaklanja pogled. Uzela je tu rolu vrećica i okrenula se da će krenuti prema policama radi rasporeda sijena na police, ali je u tom trenutku zapela nogom u taj nabačen otirač između polica i pala. Ne sjeća se je li vrisnula. Dodaje da svjedokinja JĐ nije istinito iskazala kada je rekla da je u prodavaonici bilo upaljeno svjetlo jer se prilikom dostave ne pali svjetlo u prodavaonici, a kada se odmiče od ulaza prema stražnjem dijelu trgovine, a radi se o trgovini koja je dugačka, svjetla je sve manje i ide se prema mraku. Tako se i ona okrenula sa tim složenim vrećicama u jednom većem paketu u polumraku. Svjedokinja JĐ i svjedok ČĐ nisu bili u njezinoj blizini pa nisu mogli vidjeti njezin pad.

39.

Neposredno nakon pada joj je pozlilo i jako se loše osjećala i obzirom da se radi o shopping centru i činjenici da Hitna pomoć sad treba naći trgovinu u kojoj se ona nalazi, nazvala je svog supruga da dođe što hitnije i da je odveze u Kliniku za traumatologiju. Njezin suprug i još jedan radnik su je odveli do automobila i nakon primarne obrade u Klinici za traumatologiju zadržana je na bolničkom liječenju.

40.

Na dan pada na nogama je imala tenisice jer su morali nositi tenisice kao radnu obuću. U svakom slučaju je morala biti čvrsta obuća, ne klompe, ne sandale. Poslodavac im nije osigurao nikakve radne cipele.

41.

Tužiteljica je iskazala da joj je nakon operacije i nakon otpusta na kućnu njegu bila potrebna tuđa pomoć i njega koju joj je pružao njezin suprug. Prva operacija koja je obavljena u Klinici za traumatologiju je obavljena loše i traljavo, oporavak je bio nikakav i nakon operacije nije mogla stati na nogu i imala je velike poteškoće tako da je potražila pomoć u privatnoj klinici Akromion i tek nakon što je učinjena operacija u toj klinici krenuo je oporavak.

42.

Prilikom iskaza pokazala je postoperativni ožiljak koji se proteže uzdužno od natkoljenice prema potkoljenici u dužini od 30 cm povezan je vezivnim tkivom, a na samom vrhu koljena je vidljivo zadebljanje. Smeta ju činjenica postojanja tog ožiljka u svim situacijama kada je na plaži ili kada se nosi kraća ljetna odjeća.

43.

Sud je u cijelosti prihvatio iskaze saslušanih svjedoka i tužiteljice kao stranke. Ocjenom iskaza tužiteljice i svjedoka sud je sa sigurnošću utvrdio da se gumeni tepih koji je inače namijenjen za brisanje obuće prije ulaska u trgovinu maknuo sa ulaznih vrata kako bi viličar mogao staviti palete sa robom i kako bi se dostavljena roba mogla staviti na police. Taj tepih je maknut unutar trgovine i to između polica. Kako nije bio neki predviđeni propisani način kretanja, a preklopljeni tepih je zauzeo mjesto između polica, sasvim je logično i normalno životno uvjerljivo da netko trudeći se da za svog poslodavca obavi posao što kvalitetnije i u kratkom predviđenom vremenu za obavljanje posla za poslodavca, zaboravi na prebačeni i preklopljeni gumeni tepih – brisač obuće koji inače na tom mjestu ne stoji i da naprosto zapne nogom i da padne. U takvom načinu kretanja između polica gdje poslodavac nije osigurao mjesto gdje bi tepih trebao stajati na način da nije u prodavaonici i da nije nigdje u prostoru gdje bi se trebao kretati zaposlenik, nego je briga za vlastitu sigurnost prepuštena tužiteljici kao radnici odnosno doktorici veterinarske medicine, tada nema nikakve njezine isključive krivnje za nastanak štetnog događaja jer je upravo tuženik taj koji je omogućio da se proces rada obavlja tako da nije siguran za život i zdravlje zaposlenika. Sasvim je sigurno da nisu zaposlenici ti koji su odlučili micati tepih sa ulaza kako se isti ne bi oštetio već je to trebao i morao biti nalog poslodavca kako je to tužiteljica i iskazala.

44.

Po ocjeni ovog suda sasvim je logično i životno uvjerljivo da su zaposlenici kada bi im došao viličar na vrata sa paletama s robom taj gumeni tepih – otirač uvukli u trgovinu i sa strane nabacili, a nije niti logično, niti uvjerljivo da bi za 30 ili 60 minuta koliko taj tepih treba stajati u prodavaonici isti uredno rolali i pospremali.

45.

Sasvim je logično da osoba koja se kreće u poznatom prostoru u okviru svoje kuće, svoga dvorišta ili svoga radnom mjesta da nauči kako taj prostor izgleda i ukoliko se u taj prostor odloži neka stvar koje uobičajeno uopće nema na tom mjestu, vrlo često se događa da netko zapne za neku odloženu stvar ili nabačeni tepih ili da u obavljanju drugih zadataka zaboravi da je ostavljena prepreka, tim više što je sud sa sigurnošću utvrdio da taj tepih na to mjesto nije nabacila tužiteljica da bi ona bila sigurna da ga je tamo ostavila.

46.

Nije sporno da je tužiteljica od strane poslodavca osposobljena na rad na siguran način, međutim ono što je sud sa sigurnošću utvrdio do štete na radu i u svezi s radom nije došlo zbog toga što tužiteljica nebi obavljala posao na siguran način prema tome kako je bila osposobljena već zbog činjenice da radni prostor kroz koji se kretala nije bio slobodan od prepreka, a koji onda radni prostor na kojem se nalazio nabačen gumeni tepih na prolaz između polica gdje on nije trebao biti je doveo do pada tužiteljice i njezinog teškog tjelesnog ozljeđivanja. Iz prijave o ozljedi na radu koja se dogodila 06.07.2018. godine (list 90-93 spisa) proizlazi da je tužiteljica stradala toga dana u prodajnom prostoru, da je ozlijeđena kada je prenosila vreće sijena iz prodajnog prosto9ra u skladište i da se pri tome hodajući spotaknula i pala na koljeno. Upravo i sama prijava ozljede na radu svjedoči da su i tužiteljica i svjedoci posve iskreno i točno iskazali kako se dogodio štetni događaj da je tužiteljica radila posao prenošenja vreća sijena od ulaza u trgovinu pa do skladišta.

47.

Odredbom članka 25. Zakona o zaštiti na radu ("Narodne novine" 71/14,118/14,154/14,94/18 i 96/18) propisano je slijedeće:

(1) Ozljeda na radu i profesionalna bolest koju je radnik pretrpio obavljajući poslove za poslodavca smatra se da potječe od rada i poslodavac za nju odgovara po načelu objektivne odgovornosti.

(2) Poslodavac može biti oslobođen odgovornosti ili se njegova odgovornost može umanjiti ako je šteta nastala zbog više sile, odnosno namjerom ili krajnjom nepažnjom radnika ili treće osobe, na koje poslodavac nije mogao utjecati niti je njihove posljedice mogao izbjeći, unatoč provedenoj zaštiti na radu.

48.

Iz navedene odredbe čl. 25 Zakona o zaštiti na radu je razvidno da se smatra da je tužiteljica strada na radu i u svezi s radom, a isto tako je sud i utvrdio da ne postoje razlozi za ekskulpaciju tuženika prema odredbi čl. 25 Zakona o zaštiti na radu i čl. 1067. ZOO-a, već upravo da je poslodavac doveo do toga da je šteta mogla nastati upravo kako je nastala, a sud je sa sigurnošću utvrdio da tužiteljica ni na koji način nije doprinijela nastanku štete. Time je sud u cijelosti utvrdio pasivnu legitimaciju, nastanak štetnog događaja i odgovornost tuženika za naknadu štete temeljem objektivne odgovornosti i čl. 25. Zakon o zaštiti na radu, a u vezi s čl. 1067. ZOO-a.

49.

Radi utvrđivanja osnovanosti i visine postavljenog tužbenog zahtjeva sud je proveo dokaz liječničkim vještačenjem. Iz nalaza i mišljenja vještaka dr. Joška Filipušića specijalista kirurga proizlazi da je tužiteljica stradala dana 06.07.2018. na radnom mjestu i to prilikom zadobila prijelom ivera lijevog koljena. Tužiteljica je imala 3 operativna zahvata na toj nozi pa je zbog tri operativna zahvata i drugih medicinskih manipulacija trpjela bolove jačeg intenziteta u trajanju od 6 dana. Srednje jaki bolovi trajali su 12 dana dok su manji kumulativne naravi bili prisutni 90 dana. Povremeni manji bolovi javljaju se i danas i kao takvi ulaze u pojačane napore.

50.

Pretrpjela je primarni kratkotrajni strah jačeg intenziteta do smirenja i regresije akutnih simptoma traume, te adaptacije na nastalo stanje. U tijeku liječenja bio je prisutan sekundarni strah i to jači kroz 5 dana, srednje kroz 6 dana i manji 7 dana.

51.

Kasni strah slabijeg intenziteta u trajanju od 45 dana bio je prisutan radi brige za stanje zdravlja kao i za ishod liječenja te strah od doživljenog neugodnog iskustva i mogućih novih ozljeđivanja.

52.

Kod tužiteljice je došlo do smanjenja životnih aktivnosti u omjeru od 10% trajno. Shodno ovom postotku će ulagati pojačane napore.

53.

Dok se nalazila na kućnom liječenju bila joj je potrebna pomoć i njega druge osobe po 2 sata dnevno u razdoblju od 11.07.2018. do 03.01.2019. jer se kretala pomoću dvije štake. Nakon toga do 07.02.2019. po 1 sat dnevno jer se kretala pomoću jedne štake i jer je nosila ortozu, te od 26.06.2019. do 04.07.2019. po 2 sata dnevno, a radi nabavke i pripreme hrane, higijenske obrade te obavljanja kućanskih poslova, pomoći kod kretanja i oblačenja i svih ostalih svakodnevnih životnih aktivnosti.

54.

Kod tužiteljice je nastupilo naruženje srednjeg stupnja koje je povremeno uočljivo drugim osobama.

55.

Na nalaz i mišljenje vještaka tuženik je stavio primjedbe, na koje primjedbe se usmeno očitovao liječnik vještak dr. Joško Filipušić na ročištu od 21.11.2024. pa je naveo da je procjenu trajanja i intenziteta bolova kod tužiteljice izvršio sukladno vrsti i težini ozljede koju je u štetnom događaju zadobila, te prema načinu i duljini trajanja liječenja. Konkretno kod tužiteljice se radilo o teškoj tjelesnoj ozljedi (prijelom koštanih struktura koljena) koja je morala biti zbrinuta operativno.

56.

Nakon završetka liječenja kod tužiteljice je zaostalo klinički status onako kao što je precizno opisan u nalazu i mišljenju u pasusu pod naslovom "Klinički pregled", a što je sve bilo osnovica za procjenu umanjenja životne aktivnosti od 10% trajno.

57.

Procjena trajanja intenziteta straha donijeta je sukladno ozljedi (težini) te načinu i duljini trajanja liječenja, a osobito uvjetima u kojima je došlo do ozljeđivanja.

58.

Primarni strah uvijek se cijeni u jednom kraćem vremenskom periodu odnosno u trenutku nastanka nezgode iako se ide izražavati u nekakvim vremenskim intervalima onda traje otprilike nekoliko minuta do nekoliko sati. Sekundarni strah kao i kasniji strah iskazuje se u danima, a onako kao što je procijenjen u mom nalazu i mišljenju smatram da u potpunosti odgovara svim naprijed navedenim kriterijima.

59.

Što se potrebe za tuđom pomoći tiče ista je cijenjena isključivo u onom periodu u kojem se tužiteljica morala kretati uz pomagalo (štake i dok je nosila ortozu).

60.

Zbog svega navedenog nije mogla na uobičajeni način funkcionirati u svakodnevnom životu i radu odnosno u potpunosti samostalno obavljati sve životne svakodnevne aktivnosti. Iz tih razloga smatra da je procjena potrebe za tuđom pomoći u potpunosti primijenjena i realna.

61.

Naruženje tužiteljice precizno je opisano u nalazu i mišljenju u pasusu pod naslovom "Klinički pregled", a pod istim se smatraju ožiljci i promjene zaostali nakon operativnog zahvata na koljenu te se kao takvi mogu jedino i isključivo prihvatiti kao posljedica predmetne ozljede odnosno posljedično izvedenog operativnog zahvata.

62.

Na poseban upit pun. tuženika vezano uz usporeno sraštenje prijeloma ivera koljenja navodi da se to može označiti kao jedna od očekivanih uobičajenih pratećih komplikacija kod ovakvog vrsta liječenja te kao takva se ne smatra mogućom pogreškom pri liječenju.

63.

Pri tome se navedena ozljeda trebala zbrinuti samo jednom operativnom intervencijom, a ne kroz više njih. Što se tiče naruženja napisao je da se radi o povremenom naruženju kada je taj ožiljak izložen pogledima na društvenoj udaljenosti.

64.

Kako nalaz i mišljenje vještaka nije nejasan, nepotpun ili proturječan sam sa sobom ili s utvrđenim okolnostima, a ne postoji niti osnovana sumnja u pravilnost danog mišljenja, a i liječnik je svojim usmenim očitovanjem u cijelosti otklonio sve prigovore tuženika, to je sud u cijelosti prihvatio nalaz i mišljenje vještaka jer je dan stručno i nepristrano na temelju medicinske dokumentacije i pregleda tužiteljice.

65.

Time je sud u cijelosti utvrdio osnovanost i visinu postavljenog tužbenog zahtjeva.

66.

Sukladno odredbi čl. 1100. st. 2. ZOO-a prilikom odmjeravanja ukupne visine pravične novčane naknade (satisfakcije), sud se rukovodio jačinom i trajanjem pretrpljenih tjelesnih boli, duševnih boli i straha izazvanih trajnim narušenjem zdravlja.

67.

Prema ocjeni ovog suda svaki od elemenata o kojima ovisi visina pravične novčane naknade mogu biti i sami za sebe dovoljan razlog koji opravdava dosuditi tužitelju pravičnu novčanu naknadu. Stoga, radi pravilne ocjene visine pravične novčane naknade u ovom konkretnom slučaju u kojem ovaj sud odlučuje, potrebno je procijeniti koji bi iznos pravične novčane naknade pripao tužitelju, da je svaki od navedenih kriterija samostalan osnov za dosudu novčane satisfakcije zbog povrede prava osobnosti.

68.

Cijeneći u okviru i na način predviđen čl. 1100 st. 2 ZOO-a, intenzitet i trajanje bolova koje je trpjela tužiteljica, sud je utvrdio da je tužiteljici s tog osnova potrebno dosuditi naknadu u zatraženom iznosu od 2.070,48 €. Pri tome je sud imao u vidu i ostale okolnosti značajne za visinu ove nematerijalne štete, kao što su karakter ozljeda, tijek liječenja i sve ostale neugodnosti vezane uz liječenje.

69.

S obzirom da je utvrđeno da je tužiteljica u štetnom događaju pretrpjela strah, sud je tužiteljici po ovom kriteriju dosudio naknadu u zatraženom iznosu od 1.393,59 €. Dosuđena naknada razmjerna je intenzitetu i trajanju pretrpljenog straha.

70.

Cijeneći stupanj umanjenja životne i radne aktivnosti tužitelja u omjeru od 10%, prema odredbi čl. 1100. st. 2. ZOO-a, sud je tužiteljici dosudio pravičnu novčanu naknadu u zatraženom iznosu od 2.986,26 €. Sud je pri ocjeni ovog vida neimovinske štete, osim stupnja smanjenja životne aktivnosti, uzeo u obzir i sve ostale činjenice. 71.

Cijeneći stupanj naruženja kod tužiteljice, a koji se očituje u vidu postoperativnog ožiljka koji se proteže uzdužno od natkoljenice prema potkoljenici u dužini od 30 cm, a povezan vezivnim tkivom, time da je na samom vrhu koljena vidljivo zadebljanje te da je ovaj ožiljak vidljiv povremeno na društvenoj udaljenosti te da činjenicu postojanja takvog ožiljka smeta posebice u svim situacijama kada je na plaži ili kada se nosi kraća ljetna odjeća sud je primjenom odredbe čl. 1100. ZOO-a tužiteljici dosudio zatraženi iznos od 1.592,67 €.

72.

Temeljem čl. 1095. st. 1. ZOO-a, tko drugom nanese tjelesnu ozljedu ili mu naruši zdravlje, dužan je naknaditi mu troškove oko liječenja i druge troškove u svezi s time.

73.

Tužiteljici je bila potrebna tuđa pomoć i njega prema utvrđenju vještaka u trajanju od 407 sati i to za razdoblje od 11.07.2018. do 03.01.2019., ukupno 354 sata, u razdoblju od 04.01.2019. do 07.02.2019., ukupno 35 sati i u razdoblju od 26.06.2019. do m04.07.2019. 18 sati. Radi toga sud je tužiteljici za zatraženih 407 sati tuđe pomoći i njege dosudio zatraženi iznos od 4.764,75 € budući se radi o primjerenoj cijeni tuđe pomoći i njege u gradu Zagrebu u vrijeme kada je tužiteljici tuđa pomoć i njega pružana, a isto tako i danas. Time je našao sud osnovani tužbeni zahtjev tužiteljice s osnova neimovinske i imovinske štete u visini glavnice od 12.808,60 € s pripadajućom zakonskom zateznom kamatom tekućom od 17.06.2021. godine kako je to tužiteljica zatražila budući se tuženiku obratila s odštetnim zahtjevom dana 16.06.2021. godine (list 45-46 spisa).

74.

S obzirom da se tužiteljica tuženiku s odštetnim zahtjevom obratila dana 16.06.2021. godine kako je to razvidno sa lista 45-46 spisa te da je prije toga s tuženikom tekla korespondencija u svezi dostave eventualne police od odgovornosti koja bi pokrivala navedeni štetni događaj, a gdje je tuženik još dana 02.07.2021. godine dao informaciju punomoćniku tužiteljice da nemaju sklopljenu policu od odgovornosti, te imajući u vidu odredbu čl. 1103. ZOO-a, a koja propisuje da obveza pravične novčane naknade dospijeva danom podnošenja pisanog zahtjeva ili tužbe, osim ako je šteta nastala nakon toga. Kako se je tužiteljica dana 16.06.2021. godine obratila tuženiku s pisanim zahtjevom za naknadu štete to joj pripada kamata na dosuđenu neimovinsku i imovinsku štetu kako je to zatražila od dana 17.06.2021. godine pa do isplate.

75.

Time je sud našao osnovanim tužbeni zahtjev tužiteljice s osnova neimovinske i imovinske štete u ukupnom iznosu od 12.807,75 €, a iz razloga što pojedinačni dosuđeni iznosi daju ukupan zbroj glavnice 12.807,75 €, a ne 12.808,60 € kako je to tužiteljica zatražila pa stoga kako zbrojeno pojedinačne stavke dosuđenih iznosa daju svotu od 12.807,75 € valjalo je tužiteljicu odbiti s dijelom tužbenog zahtjeva u iznosu od 0,85 € kao previsoko postavljenom.

76.

Odluka o kamatama temelji se na odredbi čl. 29. st. 2. i 8. ZOO-a.

77.

Parnični trošak će se odrediti primjenom Tbr. 52. st. 3. Tarife o nagradama i naknadi troška za rad odvjetnika (NN 138/23), a koja propisuje da kada sud odlučuje o nagradi troškova zastupanja na teret protivne strane primjenjuje tarifu i vrijednost boda koja je na snazi u vrijeme donošenja odluke o parničnom trošku.

78.

Odluka o parničnom trošku temelji se na čl. 154. st. 5. ZPP-a, budući tužiteljica nije uspjela u razmjerno neznatnom dijelu svog zahtjeva, a zbog tog dijela nisu nastali posebni troškovi, a sastoji se od troška sastava odštetnog zahtjeva u iznosu od 100 bodova, troška sastava tužbe u iznosu od 100 bodova, troška sastava 1 podneska od 21.11.2024. u iznosu od 100 bodova, troška sastava 1 podneska od 21.09.2023. u iznosu od 25 bodova, troška zastupanja na 5 ročišta (16.01.2023., 07.09.2023., 14.02.2024., 21.11.2024. i 05.03.2025.), svako po 100 bodova, a sve prema Tbr 7/1, Tbr 8/1, Tbr 8/3, Tbr 9/1, Tbr 32. i Tbr 46. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika. Vrijednost boda iznosi 2,00 € prema Tbr. 54. Odvjetničke tarife.

79.

Zbrojeno parnični trošak tužitelja iznosi 825 bodova / 1.650,00 €.

80.

Ovom iznosu pribrojen je trošak 25% PDV-a u iznosu od 412,50 €, troška sudske pristojbe na tužbu u iznosu od 87,27 € koja je i plaćena, troška pristojbe na prvostupanjsku presudu u iznosu od 174,53 € temeljem Zakona o sudskim pristojbama, te trošak vještačenja u iznosu od 270,00 €, čime je tužiteljici sveukupno dosuđen parnični trošak u iznosu od 2.594,30 €.

81.

Sud je tužiteljici dosudio kamatu na parnični trošak sukladno čl. 151. st. 3. ZPP-a.

82.

Radi navedenog odlučeno je kao u toč. I. do III. izreke ove presude.

U Zagrebu, dana 05. ožujka 2025. godine

Sutkinja:

Jesenka Jurić Šojat

POUKA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana od dana primitka iste. Žalba se podnosi u 4 primjerka pisano putem ovog suda na Županijski sud.

Dostaviti:

- pun. tužitelja

- pun. tuženika