Poslovni broj: Us I-1266/2024-13

REPUBLIKA HRVATSKA

UPRAVNI SUD U SPLITU

Split, Put Supavla 1

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Upravni sud u Splitu, po sutkinji tog suda Danijeli Čipčić Buzov, sucu pojedincu te Vesni Maslov, zapisničarki, u upravnom sporu tužitelja ŽA iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], protiv tuženika Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Središnje službe, Zagreb, A. Mihanovića 3, OIB: 84397956623, zastupanog po opunomoćeniku SA (generalna punomoć pohranjena u Uredu predsjednice suda), radi invalidske mirovine, nakon neposredne i javne rasprave zaključene 6. veljače 2025., u prisutnosti opunomoćenika tuženika i odsutnosti tužitelja, 5. ožujka 2025.

p r e s u d i o  j e

Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev za poništenje rješenja tuženika Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Središnje službe, Klasa: UP/II-141-02/23- 01/03152150959, Urbroj: 341-99-05/3-23-5520 od 5. veljače 2024.

Obrazloženje

1. Osporenim rješenjem tuženika Klasa: UP/II-141-02/23-01/03152150959, Urbroj: 341-99-05/3-23-5520 od 5. veljače 2024. odbijena je žalba tužitelja izjavljena protiv rješenja Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Područnog ureda u Šibeniku, Klasa: UP/I 141-02/23-01/03152150959, Urbroj: 341-19-05/3-23-13767 od

4. listopada 2023. (dalje: prvostupanjsko rješenje).

2. Prvostupanjskim rješenjem je tužitelju, hrvatskom ratnom vojnom invalidu – dragovoljcu iz Domovinskog rata, kod kojeg je nastao potpuni gubitak radne sposobnosti uzrokovan 20% bolešću zadobivenoj u obrani suvereniteta Republike Hrvatske, a dijelom 80% bolešću izvan ratnih okolnosti određena je počevši od 17. svibnja 2022. invalidska mirovina u svoti od 3.884,38 kn (515,55 EUR) mjesečno. Od 1. 7.2022. mirovina iznosi 4.124,46 kn (547,41 EUR), a od 1. 7.2023. mirovina iznosi 659,91 EUR (4.972,09 kn) mjesečno. Isplata mirovine pripada od 11. svibnja 2023. od prvog idućeg dana od dana prestanka radnog odnosa i isplaćivati će je Zavod iz sredstava državnog proračuna Republike Hrvatske, mjesečno unatrag. Svota mirovine određena tim rješenjem obračunat će se sa svotama predujma isplaćenih na temelju rješenja Područnog ureda u Šibeniku broj 51119 od 11. srpnja 2023. Danom isplate invalidske mirovine zbog potpunog gubitka radne sposobnosti prema odredbama ZOHBDR-a prestaje isplata invalidske mirovine zbog profesionalne nesposobnosti za rad određena rješenjem Područne službe u Šibeniku broj 51119 od 9. siječnja 2007.

3. U tužbi kojom pobija zakonitost osporenog rješenja tuženika tužitelj navodi da je prisiljen tužiti jer od priznate mirovine u iznosu od 690,00 eura ne može živjeti. Navodi da je ratni vojni invalid sa posebnom (on i majka) sa 44 godine radnog staža i 63 godine života. Ističe da je dragovoljac od početka 1991. pa sve do 1997. (dalje da je ostao u sustavu MUP-a), te da je bio sudionik akcija Bljesak i Oluja. Oni koji nisu nigdje bili imaju pravo i puno više mirovine nego on. Navodi da ima čin stožernog narednika, ratni vojni invalid, par kroničnih bolesti koje je zaradio u ratu, a što je sve vidljivo iz dokumentacije sadržane u spisu upravnog tijela. Istaknuo je da je prije sudjelovanja u Domovinskom ratu bio potpuno zdrav, te smatra da mu pripada pravo na invalidsku mirovinu zbog poptunog gubitka radne sposobnosti uzrokovane 100% bolešću zadobivenoj u obrani suvereniteta Republike Hrvatske, a ne kako je to utvrđeno osporenim rješenjem. Navodi da treba imati i civilnu miroivnu, te da mu za sve potrebne minimalno treba oko 1.600 eura mjesečno, da bi mogao preživljavati, a ne živjeti. Iz sadržaja navoda tužbe proizlazi da tužitelj traži poništenje osporenog rješenja tuženika.

4. U odgovoru na tužbu tuženik je naveo kako navode tužitelja smatra neosnovanim iz razloga navedenih u obrazloženju osporavanog rješenja od 5. veljače 2024. Osporavano rješenje da je doneseno u skladu sa činjeničnim stanjem utvrđenim u pravilno provedenom upravnom postupku i u skladu sa zakonskim propisima navedenim u obrazloženju osporavanog rješenja. Shodno navedenom, predlaže da se donese presuda kojom će sud odbiti tužbeni zahtjev.

5. U sporu je održana rasprava 6. veljače 2025., a čime je, kao i dostavom navedenih podnesaka, strankama u skladu s odredbom članka 6. Zakona o upravnim sporovima (Narodne novine, broj 36/2024; dalje ZUS) dana mogućnost da se izjasne o svim činjenicama i pravnim pitanjima koja su predmet ovog upravnog spora, a na koju nije pristupio uredno pozvani tužitelj, pa je rasprava održana u njegovoj odsutnosti, a na kojoj je opunomoćenik tuženika naveo da ostaje pri odgovoru na tužbu i obrazloženju osporavanog rješenja, te navodi da je rješenje doneseno temeljem pravilnog izračuna o visini mirovine te da je u obračun visine mirovine uzet status tužitelja kao dragovoljca te i broj dana u borbenom sektoru 1923 te mu je opći propis sukladno zakonu povećan za 40%. Ostali dio visine mirovine određen je sukladno razmjerima uzroka vezanim uz sudjelovanje u Domovinskom ratu odnosno 20% bolest u svezi i 80% bolest izvan ratnih okolnosti. Na navedene okolnosti prilaže u spis izračun mirovine-ZOMO i izračun mirovine-ZHBDR.

6. U dokaznom postupku sud je pregledao cjelokupnu dokumentaciju sadržanu u spisu upravnog spora, i pregledao cjelokupan spis upravnog tijela dostavljen uz odgovor na tužbu.

7. Stranke nisu imale drugih dokaznih prijedloga.

8. Nakon ocjene izvedenih dokaza i razmatranja svih pravnih i činjeničnih pitanja sukladno odredbi članka 114. stavka 3. ZUS-a ovaj sud utvrđuje da tužbeni zahtjev nije osnovan.

9. Predmet ovog spora je u smislu odredbe članka 3. ZUS-a ocjena zakonitosti osporenog rješenja tuženika.

10. Među strankama je sporno je li pravilno i zakonito osporenim rješenjem tuženika odbijena žalba tužitelja izjavljena protiv prvostupanjskog rješenja.

11. Prema odredbi članka 30. stavka 2. Zakona o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji (Narodne novine, broj 121/17, 98/19 i 84/21; dalje: ZHBDR) hrvatski ratni vojni invalid iz Domovinskog rata kod kojega je potpuni gubitak radne sposobnosti ili djelomični gubitak radne sposobnosti djelomično prouzročen ranjavanjem, ozljedom, zatočeništvom u neprijateljskom logoru, zatvoru ili drugom neprijateljskom objektu, bolesti, pogoršanjem bolesti odnosno pojavom bolesti zadobivenom u obrani suvereniteta Republike Hrvatske, a djelomice bolešću, ozljedom izvan rada, ozljedom na radu ili profesionalnom bolešću izvan tih okolnosti, invalidska mirovina određuje se razmjerno utjecaju pojedinih uzroka na potpuni ili djelomični gubitak radne sposobnosti. Stavkom 3. istog članka propisano je da pravo na invalidsku mirovinu hrvatski ratni vojni invalid iz Domovinskog rata ostvaruje na temelju izvršnog rješenja o trajno utvrđenom statusu hrvatskog ratnog vojnog invalida iz Domovinskog rata.

12. Odredbom članka 56. stavka 1. Zakona o mirovinskom osiguranju (Narodne novine, broj: 157/2013, 151/2014, 33/2015, 93/2015, 120/2016, 18/2018, 62/2018, 115/2018, 102/2019, 84/21 i 119/22; dalje: ZOMO-a) propisano je da pravo na invalidsku mirovinu ima osiguranik iz članka 9., članka 10. i članaka 12. do 18. ovoga Zakona na temelju djelomičnog ili potpunog gubitka radne sposobnosti iz članka 39. stavaka 3. i 4. ovoga Zakona, a osiguranik iz članka 11. ovoga Zakona na temelju potpunog gubitka radne sposobnosti iz članka 39. stavka 4. ovoga Zakona ako je djelomični ili potpuni gubitak radne sposobnosti nastao zbog bolesti ili ozljede izvan rada prije navršenih 65 godina života i ako mu navršeni mirovinski staž pokriva najmanje jednu trećinu radnog vijeka.

13. Prema odredbi članka 59. stavka 2. ZOMO-a osiguraniku kod kojega je na temelju nalaza i mišljenja mjesno nadležne područne ustrojstvene jedinice Zavoda za vještačenje, odnosno nalaza i mišljenja središnjeg ureda Zavoda za vještačenje utvrđen djelomični ili potpuni gubitak radne sposobnosti iz članka 39. stavaka 3. ili 4. ovoga Zakona na temelju koje ima pravo na invalidsku mirovinu prema članku 56. ovoga Zakona, a koji je u radnom odnosu ili obavlja djelatnost na temelju koje je obvezno osiguran, Zavod donosi rješenje o priznanju prava na invalidsku mirovinu na osnovi utvrđenog djelomičnog ili potpunog gubitka radne sposobnosti. Nakon pravomoćnosti tog rješenja donijet će se rješenje o određivanju iznosa mirovine i početku isplate.

14. Prema odredbi članka 131. stavka 1. ZOMO-a propisano je da kada je u postupku za priznanje prava iz mirovinskog osiguranja utvrđeno da su ispunjeni uvjeti za mirovinu, a pripadajuća svota mirovine ne može se odmah odrediti, Zavod će obvezno donijeti rješenje o priznanju prava na mirovinu i isplati predujma mirovine.

14.1. Stavkom 2. istog članka propisano je da nakon prikupljenih svih podataka potrebnih za određivanje svote mirovine, po službenoj dužnosti, donijet će se rješenje kojim će se odrediti pripadajuća svota mirovine.

15. Iz podataka spisa predmeta je razvidno:

- da je tužitelju rješenjem Područnog ureda u Šibeniku broj 51119 od 29. prosinca 2022. priznato pravo na invalidsku mirovinu zbog potpunog gubitka radne sposobnosti koja je nastala kao posljedica 20% bolesti zadobivene u obrani suvereniteta Republike Hrvatake i 80% bolesti nastale izvan tih okolnosti počevši od 17. svibnja 2022., te je određeno da će se nakon pravomoćnosti tog rješenja posebnim rješenjem odlučiti o iznosu i početku isplate invalidske mirovine;

- da je protiv navedenog rješenja tužitelj izjavio žalbu koja je rješenjem tuženika broj 759674 od 20. travnja 2023. odbijena i potvrđena je pravilnost rješenja Područnog ureda u Šibeniku od 29. prosinca 2022.;

- da je predmetni upravni postupak pokrenut po službenoj dužnosti u smislu odredbe članka 131. stavka 2. ZOMO-a.

13. Stoga, polazeći od podataka spisa predmeta, kao i naprijed citiranih zakonskih odredbi razvidno je da je predmet ovog upravnog spora isključivo ocjena zakonitosti osporenog rješenja tuženika od 5. veljače 2024. kojim je odbijena žalba tužitelja izjavljena protiv prvostupanjskog rješenja od 4. listopada 2023. kojim je tužitelju samo određen iznos invalidske mirovine na koju ima pravo na temelju gore navedenog pravomoćnog rješenja od 29. prosinca 2022. kojim je tužitelju priznato pravo na invalidsku mirovinu zbog potpunog gubitka radne sposobnosti koja je nastala kao posljedica 20% bolesti zadobivene u obrani suvereniteta Republike Hrvatske i 80% bolesti nastale izvan tih okolnosti.

13.1. Slijedom navedenog, u predmetnom upravnom postupku, kao ni u ovom sporu, više nije bilo moguće niti dopušteno osporavati činjenična utvrđenja koja se odnose na uzrok invalidnosti, jer se ove činjenice utvrđuju isključivo medicinskim vještačenjem te je ova činjenična utvrđenja tužitelj mogao osporavati samo u upravnom postupku u kojem je doneseno rješenje od 29. prosinca 2022. (u kojem je utvrđeno da je kod tužitelja potpuni gubitak radne sposobnosti nastao kao posljedica 20% bolesti zadobivene u obrani suvereniteta Republike Hrvatske i 80% bolesti nastale izvan tih okolnosti). Radi navedenog, prigovori tužitelja koji se odnose na omjer uzroka potpunog gubitka radne sposobnosti nisu od utjecaja na drugačije rješavanje predmetne upravne stvari, jer dakle, utvrđivanje tih činjenica nije predmet ovog upravnog spora.

14. Nadalje, vezano za obračun mirovine za navesti je da je iz obrazloženja osporenog rješenja razvidno da je istim dano detaljno obrazloženje za utvrđenje svih relevantnih elemenata koji služe za izračun svote invalidske mirovine zbog potpunog gubitka radne sposobnosti tužitelja, a koje obrazloženje kao pravilno i zakonito u cijelosti prihvaća i ovaj sud, te se na isto ovdje poziva.

15. Naime, prema ocjeni ovog suda, a polazeći od podataka spisa predmeta, pravilno je utvrđeno da je tužitelj rođen **.**.1962. do dana 17. veljače 2022. navršio 60 godina i 02 mjeseci života, te da je sudjelovao u obrani suvereniteta Republike Hrvatske 1923 dana u borbenom sektoru, da mirovinski staž tužitelja prema članku 24. do 31. ZOMO-a i članku 55. ZHBDR-a, koji se računa stjecanje prava na mirovinu, iznosi do dana 16.05.2022. ukupno 44 godine, 06 mjeseci i 03 dana, te da radni vijek tužitelja prema članku 56. stavku 3. i 4. ZOMO-a iznosi 40 godina. U postupku izračuna dijela invalidske mirovine koja se priznaje na temelju uzroka zadobivenog u obrani suvereniteta Republike Hrvatske utvrđen je prosječni vrijednosni bod (1,2758) prema članku 31. ZOHBDR-od osnovice za čin i ustrojbeno mjesto (viši policijski narednik- stožerni narednik) utvrđena za godinu koja prethodi godini ostvarivanja prava na mirovinu koja prema članku 34. ZOHBDR-a iznosi (146957,58 kn). Polazni faktor za određivanje invalidske mirovine dragovoljcu iz Domovinskog rata prema članku 32. stavku 2. ZOHBDR-a iznosi 1,85. Osobni bod za određivanje invalidske mirovine utvrđen prema članku 33. ZOHBDR-a i iznosi 94,4092 te povećan za 45% prema članku 33. stavku 2. ZOHBDR-a i iznosi 136,8916. Svota invalidske mirovine izračunata prema članku 79. stavku 1. ZOMO-a tako da se osobni bod (136,8916) pomnoži s mirovinskim faktorom (1,0) i aktualnom vrijednošću mirovine od 73,13 kn (Odluka o aktualnoj vrijednosti mirovine od, Narodne novine, broj 26/2022) i iznosi 10010,88 kn mjesečno. S obzirom na to da je uzrok invalidnosti od 20% prouzročen bolešću zadobivenoj u obrani suvereniteta Republike Hrvatske, dio invalidske mirovine na temelju uzroka zadobivenog u obrani suvereniteta Republike Hrvatske iznosi 2002,17 kn mjesečno, a kako je to pravilno utvrđeno osporenim rješenjem.

16. Nadalje, dio invalidske mirovine koja se priznaje s osnove uzrokovane izvan okolnosti vezanih uz obranu suvereniteta Republike Hrvatske izračunan je pravilno prema članku 79. ZOMO-a i članku 35. ZHBDR-a (osobni bod ostvaren prema članku 86. ZOMO-a povećan je obzirom na sudjelovanje tužitelja u borbenom sektoru (1923 dana) za 30% i kao hrvatskom branitelju – dragovoljcu iz Domovinskog rata, osobni bod uvećan za 10%), te isti obzirom da je uzrok potpunog gubitka radne sposobnosti 80% bolest izvan navedenih okolnosti iznosi 2.316,80 kn mjesečno, te ukupnu svotu invalidske mirovine čini zbroj dijela mirovine s osnove invalidnosti nastale kao posljedica sudjelovanja u obrani Republike Hrvatske (2002,17 kn) i dijela s osnove invalidnosti nastale izvan okolnosti vezanih uz obranu suvereniteta Republike Hrvatske (2.316,80kn), a što iznosi ukupno 4.315,97 kn mjesečno. Navedena svota mirovine smanjena je za 10% u skladu sa Zakonom o smanjenju mirovina određenih, odnosno ostvarenih prema posebnim propisima o mirovinskom osiguranju (Narodne novine broj 71/2010, 130/2011), te usklađena s tekućim povećanjima na dan 11. svibnja 2023. iznosi 576,84 EUR, te od 1. srpnja 2023. prema Zakonu o izmjenama Zakona o smanjenju mirovine određenih, odnosno ostvarenih prema posebnim propisima o mirovinskom osiguranju (Narodne novine, broj 47/2023) kojim se mijenja postotak smanjenja mirovine te umjesto 10% iznosi 5% pa stoga tužitelja mirovine počevši od 1. srpnja 2023. iznosi 659,91 EUR, a kako je to pravilno utvrđeno osporenim rješenjem tuženika.

17. Glede ostalih tužbenih prigovora koji su u suštini identičnim žalbenim prigovorima ovaj sud obrazloženje osporenog rješenja tuženika u svezi navedenih prigovora cijeni pravilnim i zakonitim u cijelosti, te se ovdje poziva na isto.

16. Slijedom navedenog, prema ocjeni ovog suda, osporeno rješenje tuženika je pravilno i zakoniti, dok tužbeni prigovori nisu osnovani niti od utjecaja na drugačije rješavanje predmetne upravne stvari. Nisu ostvareni ni razlozi ništavosti pojedinačne odluke iz članka 128. stavka 1. ZUP-a na koje sud pazi po službenoj dužnosti.

17. Stoga, valjalo je, na temelju odredbe članka 116. stavka 1. ZUS-a, odbiti tužbeni zahtjev kao neosnovan, odnosno presuditi kao u izreci presude.

U Splitu 5. ožujka 2025.

S U T K I NJ A

Danijela Čipčić Buzov

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU

Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana dostave. Žalba se podnosi ovome sudu u dovoljnom broju primjeraka za sud i protivnu stranku, a o njoj odlučuje Visoki upravni sud Republike Hrvatske (čl. 126. u vezi s čl. 131. ZUS- a).

DNA:

- tužitelju,

- tuženiku, uz povrat spisa upravnog tijela po pravomoćnosti

- u spis