Republika Hrvatska

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske

Zagreb

Broj: Ppž-9198/2024

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sudaca Kristine Gašparac Orlić, predsjednice vijeća te Roberta Završkog i Goranke Ratković, članova vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice Emine Bašić, zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okr. LC, zbog prekršaja iz članka 30. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira („Narodne novine“ broj 5/1990., 30/1990., 47/1990., 29/1994. i 114/2022.), odlučujući o žalbi tužitelja Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Policijske uprave karlovačke, Policijske postaje Duga Resa, podnesenoj protiv presude Općinskog prekršajnog suda u Zagrebu od 9. rujna 2024., broj: Pp-14493/2023, u sjednici vijeća održanoj 5. ožujka 2025.,

p r e s u d i o j e:

Odbija se žalba tužitelja Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Policijske uprave karlovačke, Policijske postaje Duga Resa kao neosnovana i potvrđuje se prvostupanjska presuda.

Obrazloženje

1. Pobijanom prvostupanjskom presudom Općinskog prekršajnog suda u Zagrebu od 9. rujna 2024., broj: Pp - 14493/2023, na temelju članka 182. točke 1. Prekršajnog zakona („Narodne novine“ broj 107/2007., 39/2013., 157/2013., 110/2015., 70/2017., 118/2018. i 114/2022.), okr. LC oslobođen je optužbe, da bi na način činjenično opisan u izreci obaveznog prekršajnog naloga od 30. ožujka 2024. ser. br: [serijski broj], počinio prekršaj iz članka 30. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, s obrazloženjem da je sud u povodu prigovora okrivljenika ispitao pobijani obavezni prekršajni nalog te je po službenoj dužnosti našao da u činjeničnom opisu obaveznog prekršajnog naloga, sada optužnog prijedloga, nedostaje više bitnih obilježja djela, odnosno konstitutivnih elemenata koji čine biće djela iz članka 30. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira.

1.1. U odnosu na troškove prekršajnog postupka, pobijanom prvostupanjskom presudom temeljem članka 140. stavak 2. Prekršajnog zakona, odlučeno je da troškovi prekršajnog postupka padaju na teret proračunskih sredstva suda.

2. Protiv te presude, žalbu je podnio tužitelj u kojoj ističe da je pogrešno prvostupanjski sud donio oslobađajuću presudu jer u opisu prekršaja koji se okrivljeniku stavlja na teret nije navedeno je li držanje psa bez nadzora imalo i neke negativne posljedice na javnom mjestu, odnosno jesu li psi okrivljenika povrijedili ili ugrozili neke građane.

3. Žalba nije osnovana.

4. Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, kao drugostupanjski sud, na temelju članka 202. stavak 1. Prekršajnog zakona, ispitivao je pobijanu presudu iz osnova i razloga iz kojih se ona pobija žalbom, a po službenoj dužnosti ispitao je jesu li počinjene bitne povrede odredaba prekršajnog postupka iz članka 195. stavak 1. točke 6., 7., 9. i 10. Prekršajnog zakona, jesu li presudom na štetu okrivljenika povrijeđene odredbe prekršajnog materijalnog prava i je li u postupku nastupila zastara prekršajnog progona. Pritom nije utvrđeno da postoje razlozi zbog kojih tužitelj pobija prvostupanjsku presudu, a niti su utvrđene povrede na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti.

5. Naime, prvostupanjski sud je pravilno u stadiju ispitivanja obaveznog prekršajnog naloga u povodu prigovora okrivljenika po službenoj dužnosti našao da djelo kako je činjenično opisano u izreci obaveznog prekršajnog naloga, koji je ulaganjem prigovora postao optužni prijedlog, nije prekršaj iz članka 30. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, što je pravna osnova za presudu kojom se okrivljenik oslobađa optužbe, propisana člankom 182. točkom 1. Prekršajnog zakona.

5.1. Odredbom članka 30. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, propisano je:

„Tko bez nadzora i neoprezno drži životinje koje mogu povrijediti ili ugroziti građane ili tko na javnom mjestu zlostavlja životinje ili na drugi način loše s njima postupa, kaznit će se za prekršaj novčanom kaznom od 20,00 do 100,00 eura.“

5.2. Iz činjeničnog opisa prekršaja iz članka 30. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, na način kako je on naznačen u izreci obaveznog prekršajnog naloga proizlazi da je okrivljenik "držao svoje pse bez nadzora na javnom mjestu na adresi [adresa]“, pravno označeno kao prekršaj iz članka 30. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira.

5.3. Smisao i suština zakonske odredbe članka 30. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, je da je držanjem psa bez nadzora na javnom mjestu došlo do povrede ili ugrožavanja građana, kao posljedice opisane radnje okrivljenika. U tom smislu držanje psa bez nadzora, bez da je nastupila posljedica u vidu povrede ili ugrožavanja građana, nije djelo u smislu odredbe članka 30. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira.

5.4. Budući da u činjeničnom opisu prekršaja, kako je on naznačen u optužnom prijedlogu (odnosno obaveznom prekršajnom nalogu koji se u povodu prigovora okrivljenika smatra optužnim prijedlogom), nije opisana nikakva posljedica, dakle nije opisano da bi došlo do povrede ili ugrožavanja građana, to je pravilno prvostupanjski sud u pobijanoj presudi zaključio da opisani prekršaj ne sadrži sva bitna obilježja prekršaja iz članka 30. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, odnosno da opisano djelo nije djelo.

5.5. Iz naprijed navedenih razloga žalbeni navodi tužitelja nisu osnovani.

6. Iz navedenih razloga, u smislu odredbe članka 205. Prekršajnog zakona trebalo je odlučiti kao u izreci ove presude.

U Zagrebu 5. ožujka 2025.

Zapisničarka:

Predsjednica vijeća:

Emina Bašić,v.r.

Kristina Gašparac Orlić, v.r.

Presuda se dostavlja Općinskom prekršajnom sudu u Zagrebu u 4 otpravaka: za spis, okrivljenika i tužitelja.