REPUBLIKA HRVATSKA
Broj: Pp-5/2025-19
OPĆINSKI PREKRŠAJNI SUD U SPLITU
Stalna služba u Solinu
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski prekršajni sud u Splitu, Stalna služba u Solinu, po sutkinji Slavki Kodžoman uz sudjelovanje zapisničarke Dragice Pavić Radović, u prekršajnom predmetu protiv okrivljenice ČM, radi prekršaja iz čl. 43. st. 3. u svezi sa čl.293. st. 1. i dr. Zakona o sigurnosti prometa na cestama („Narodne novine“ br.: 67/08, 48/10, 74/11, 39/13, 92/14, 64/15, 108/17, 70/19, 114/22), pokrenutog povodom prigovora okrivljenice protiv prekršajnog naloga izdanog od strane PU Splitsko-dalmatinska, Postaje prometne policije Split broj: Klasa: 211-07/22-3/24853 Ur.br.: 511-12-36-22-1 od 4. prosinca 2022., nakon provedenog žurnog postupka dana 5. ožujka 2025.
p r e s u d i o j e
Okrivljenik: ČM, OIB: [osobni identifikacijski broj], kći Č i C, rođena **.**.1996. u [adresa], s prebivalištem u [adresa], dipl. glumica, zaposlena, lošeg imovnog stanja, neudata, bez djece, državljanka RH, prekršajno nekažnjavana
kriva je
a) što je dana 21. rujna 2024. u 17,20 sati u Splitu, u ulici Mažuranićevo šetalište izazvala prometnu nesreću s materijalnom štetom na način da je upravljala osobnim automobilom Opel Astra [registarska oznaka] prilaznim kolnikom koji se nalazi sa južne strane kolnika ulice Mažuranićevo šetalište od smjera zapada u smjeru istoka te dolaskom do mjesta događaja zaustavila se sa automobilom i u jednom trenutku pokrenula automobil vožnjom u nazad u smjeru zapada a da se tom prilikom nije uvjerila da to može učiniti bez opasnosti za druge sudionike u prometu ili imovinu, uslijed čega je stražnjim desnim dijelom automobila udarila u prednji lijevi bočni dio osobnog automobila Suzuki Swift reg. oznake [registarska oznaka] koji se nalazio parkiran uz južni rub prilaznog kolnika kbr. 8. ulice Mažuranićevo šetalište prednjim djelom okrenut u smjeru istoka od strane vozačice CM
čime je počinila prekršaj iz čl. 43. st. 1. i 2., a kažnjiv po čl. 43. st. 3. a u svezi čl. 293. st. 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama („Narodne novine“ br.: 67/08, 48/10, 74/11, 39/13, 92/14 i 64/15, 108/17, 70/19, 114/22),
b) što je istog dana na istom mjestu kao pod točkom a) nakon što je izazvala prometnu nesreću s materijalnom štetom napustila mjesto događaja a da oštećenoj CM nije ostavila podatke o sebi i vozilu s kojim je izazvala prometnu nesreću,
čime je počinila prekršaj iz čl. 176. st. 3. a kažnjiv po čl. 176. st. 5. Zakona o sigurnosti prometa na cestama („Narodne novine“ br.: 67/08, 48/10, 74/11, 39/13, 92/14 i 64/15, 108/17, 70/19, 114/22),
pa se okrivljenici temeljem citiranih propisa a uz primjenu čl. 37. st. 3. t. 1. Prekršajnog zakona
u t v r đ u j e
za djelo pod a) NOVČANA KAZNA U IZNOSU OD 150,00 EURA
za djelo pod b) NOVČANA KAZNA U IZNOSU OD 250,00 EURA
Na temelju čl. 39. Prekršajnog zakona okrivljenici se
i z r i č e
UKUPNA NOVČANA KAZNA U IZNOSU OD 400,00 (četiristo) EURA
Temeljem čl. 33. st. 10. Prekršajnog zakona okrivljenica je dužna novčanu kaznu platiti u roku od 60 (šezdeset) dana po pravomoćnosti ove presude, a u protivnom će se naplatiti prisilnim putem.
Ukoliko okrivljenica u ovom roku uplati dvije trećine izrečene novčane kazne, smatrat će se da je novčana kazna u cijelosti uplaćena.
Temeljem odredbe čl.138.st.3. Prekršajnog zakona okrivljenica je dužna platiti trošak prekršajnog postupka u paušalnom iznosu od 30,00 (trideset) eura u roku od 60 dana po pravomoćnosti ove presude, jer će se u protivnom naplatiti prisilnim putem.
Obrazloženje
1. PU SD Postaja prometne policije Split pod brojem: 211-07/24-3/13854 urbroj: 511-12-36-24-1 od 22. listopada 2024. izdala je prekršajni nalog protiv okrivljenice, a zbog prekršaja činjenično opisanih i pravno označenih kao u izreci ove presude, ali je okrivljenica protiv navedenog prekršajnog naloga uložila prigovor pa je isti stavljen izvan snage i proveden je žurni postupak.
2. Okrivljenica je u svojoj obrani navela da se ne smatra krivom za prekršaje koji joj se stavljaju na teret, te da je točno da je predmetne prigode u Splitu u ulici Mažuranićevo šetalište upravljala osobnim automobilom Opel Astra [registarska oznaka] te dolaskom do mjesta događaja kako se radi o uskoj cesti na nizbrdici a sa desne strane su parkirana vozila dok je sa lijeve jedan zidić, zaustavila se i poduzela radnju vožnje u nazad, ali je tom prilikom stražnjim desnim dijelom vozila udarila u prednji bočni dio vozila Suzuki koji je bio parkiran na prilaznom kolniku ulice Mažuranićevo šetalište i osjetila je da je dotakla vozilo i nije mogla izaći, spustila je svoj prozor i vidjela da na parkiranom vozilu nije bilo štete, a jedan građanin koje je bio u blizini joj je pomogao verbalnim uputama pomogao kako će izaći iz tog djela ceste. Kako joj se to dogodilo prvi put a rekla je tom čovjeku da nije vidjela štete na parkiranom vozilu on joj je rekao da ode jer da se tu često događaju sudari, jer je uska cesta. Udaljila se i nije ostavila podatke o sebi i vozilu, vlasnici parkiranog vozila.
3. U dokazne svrhe pročitana je službena zabilješka PPP Split od 22. listopada 2024. te je izvršen uvid u prekršajnu evidenciju iz koje je razvidno da okrivljenica nije bila prekršajno kažnjavana.
4. Nakon ovako provedenog postupka te savjesne ocjene svakog dokaza pojedinačno i u svezi s ostalim dokazima sud smatra utvrđenim da je okrivljenica počinila prekršajna djela koja joj se stavljaju na teret, a kako je to činjenično opisano i pravno označeno u izreci ove presude.
4.1. Naime, nesporno je utvrđeno da je okrivljenica dana 21. rujna 2024. u 17,20 sati u Splitu, u ulici Mažuranićevo šetalište upravljala osobnim automobilom Opel Astra [registarska oznaka] prilaznim kolnikom koji se nalazi sa južne strane kolnika ulice Mažuranićevo šetalište od smjera zapada u smjeru istoka te dolaskom do mjesta događaja zaustavila se sa automobilom i u jednom trenutku pokrenula automobil vožnjom u nazad u smjeru zapada, te je tom prilikom stražnjim desnim dijelom automobila udarila u prednji lijevi bočni dio osobnog automobila Suzuki Swift reg. oznake [registarska oznaka] koji se nalazio parkiran uz južni rub prilaznog kolnika kbr. 8. ulice Mažuranićevo šetalište prednjim djelom okrenut u smjeru istoka od strane vozačice CM , a što sve proizlazi iz službene zabilješke Postaje prometne policije Split od 22. listopada 2024. koje je sastavila ovlaštena službena osoba u okviru svoje nadležnosti za provođenje nadzora i policijskih ovlasti i kao takve predstavljaju pravovaljan dokaz u smislu čl. 158. st. 5. Prekršajnog zakona te iskaza obrane okrivljenice.
4.2.Međutim sporno je dali je okrivljenica izazvala prometnu nesreću s materijalnom štetom kako joj se to optužnim prijedlogom stavlja na teret.
4.3. Odredbom čl. 43. st. 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama propisano je da vozač koji namjerava na cesti ili drugoj prometnoj površini namjerava obaviti neku radnju (uključiti se u promet, prestrojiti, pretjecati, obilaziti, skretati u lijevo, u desno i sl.) ne smije početi takvu radnju ako time dovodi u opasnost druge sudionike u prometu ili imovinu, i u stavku 2. istog Zakona propisano je da prije započinjanja radnje iz stavka 1. ovog članka vozač je dužan uvjeriti se da to može učiniti bez opasnosti za druge sudionike u prometu ili imovinu vodeći pri tome računa o položaju vozila te o smjeru i brzini kretanja.
5. Slijedom iznijetog sud je nedvojbeno utvrdio da je okrivljenica predmetne prigode upravljajući navedenim vozilom poduzela radnju vožnje unazad, pa je stoga bila dužna prethodno se uvjeriti da tu radnju može obaviti bez opasnosti za druge sudionike u prometu i imovinu, vodeći pri tome računa o položaju i brzini kretanja vozila, ali ista to nije učinila odnosno prethodno se nije uvjerila da tu radnju može učiniti bez opasnosti za druge sudionike u prometu ili imovinu, jer navedenu radnju nije učinila sa dovoljno pažnje i na siguran način vodeći računa o udaljenosti svog vozila od parkiranog vozila, te je uslijed propusta okrivljenice izazvana prometna nesreća s materijalnom štetom na način kako mu se to stavlja na teret.
6.Okrivljenica je takvim svojim ponašanjem ostvarila sva bitna obilježja djela prekršaja iz čl. 43. st. 1. i 2. a kažnjiv po čl. 43. st. 3. u svezi 293. st. 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama.
7. Okrivljenica je u svojoj obrani priznala da je napustila mjesto događaja i da nije oštećenoj BM ostavila podatke o sebi i vozilu s kojim je izazvala prometnu nesreću navodeći da nije vidjela da bi na parkiranom vozilu bilo štete. Međutim sud nije prihvatio ovakvu obranu okrivljenice kao vjerodostojnom jer je okrivljenica bila dužna sa sigurnošću se uvjeriti da li je nastupila šteta na parkiranom vozilu, a što ista nije učinila već je napustila mjesto događaja i nije oštećenoj ostavila podatke o sebi i vozilu s kojim je prouzročila nezgodu.
7.1. Odredbom čl. 176. st. 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama propisano je da vozači sudionici prometne nesreće u kojoj je uzrokovana samo materijalna šteta na vozilima dužni su ukoliko je to moguće odmah ukloniti vozila s kolnika, omogućiti nesmetano odvijanje prometa, popuniti i potpisati europsko izviješće o nesreći ili na drugi način razmijeniti osobne podatke ili podatke o vozilima, a u stavku 2. ovog članka propisano je da vozači iz st. 1. ne smiju napustiti mjesto prometne nesreće dok nisu popunili i potpisali Europsko izvješće ili na drugi način razmijenili osobne podatke ili podatke o vozilima, a odredbom st. 3. ovog članka propisano je da u slučaju prometne nesreće samo s materijalnom štetom kada na mjestu nesreće nema vlasnika vozila ili vlasnika druge oštećene stvari vozač je dužan vlasniku vozila ili druge oštećene stvari ostaviti podatke o sebi i vozilu kojim je prouzročio prometnu nesreću.
8. Slijedom iznijetog nedvojbeno je utvrđeno da okrivljenica nakon što je izazvala prometnu nesreću udaljila se s mjesta događaja a da vlasniku odnosno korisniku oštećenog vozila nije ostavila podatke o sebi i vozilu kojim je prouzročila nezgodu, a što je bila dužna, pa je time ostvarila sva bitna obilježja djela prekršaja iz čl. 176. st. 3., a kažnjiv po čl. 176. st. 5. Zakona o sigurnosti prometa na cestama.
9. S obzirom da je temeljem ovako provedenih dokaza nedvojbeno utvrđeno da je okrivljenica počinila prekršajna djela koja joj se stavljaju na teret, pa ju je stoga ovaj sud proglasio krivom i izrekao joj novčanu kaznu.
10. Prilikom odlučivanja o prekršajnoj sankciji sud je okrivljenici kao olakotnu okolnost cijenio činjenicu da do sada nije bila prekršajno kažnjavana, da je okolnosno priznala navode optužnog prijedloga, da su tim povodom nastupile manje štetne posljedice pa je ove okolnosti cijenio kao naročito olakotne, te joj je primjenom čl. 37. Prekršajnog zakona ublažio kaznu te za djelo pod a) utvrdio novčanu kaznu ispod fiksne kazne propisane zakonom za navedeni prekršaj, a u iznosu od 150,00 eura, a za djelo pod točkom b) utvrdio novčanu kaznu ispod najniže novčane kazne propisane zakonom za navedeni prekršaj, a u iznosu od 250,00 eura, te je okrivljenici primjenom pravila o stjecaju odnosno sukladno odredbi čl. 39. Prekršajnog zakona izrekao ukupnu novčanu kaznu u iznosu od 400,00 (četiristo) eura smatrajući ovako izrečenu kaznu primjerenu težini počinjenog djela i stupnju odgovornosti okrivljenice te držeći da ista ubuduće neće činiti ovakve ili druge prekršaje.
10.1. Okrivljenica je upozorena da ukoliko u roku određenom u izreci ove presude uplati dvije trećine izrečene novčane kazne, smatrat će se da je novčana kazna u cijelosti uplaćena.
11. Sud okrivljenici nije izrekao zaštitnu mjeru zabrane upravljanja motornim vozilom „B“ kategorije jer je uvažio sve naprijed navedene olakotne okolnosti držeći da u konkretnom slučaju ne postoje okolnosti koje bi upućivale na opasnost da bi okrivljenica upravljajući motornim vozilom ugrozila sigurnost cestovnog prometa ili da bi ponovila djelo, pa smatra da će se i samom novčanom kaznom bez izricanja zaštitne mjere u odnosu na okrivljenice postići svrha kažnjavanja.
12. Odluka o trošku temelji se na odredbi čl.138. Prekršajnog zakona, te je isti trošak izrečen u paušalnom iznosu određen s obzirom na trajanje i složenost postupka, te imovno stanje okrivljenice
U Solinu, 5. ožujka 2025.
Zapisničarka
Sutkinja
Dragica Pavić Radović, v.r.
Slavka Kodžoman, v.r.
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:
Protiv ove presude stranke imaju pravo žalbe u roku od 8 dana dostave pismenog otpravka presude, Visokom Prekršajnom sudu Republike Hrvatske, a putem ovog suda, te se ista podnosi u dva istovjetna primjerka, bez sudske pristojbe.
Dostaviti: okrivljenici, ovlaštenom tužitelju, u spis.
