Republika Hrvatska

Županijski sud u Splitu

Split, Gundulićeva 29 A

Gž-228/2025-3

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Županijski sud u Splitu, u vijeću sastavljenom od sudaca ovog suda: Marka Pribisalića, predsjednika vijeća, dr. sc. Lidije Vojković, članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice, i Mirjane Rubić, članice vijeća, u građanskopravnoj stvari tužitelja SV, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćnicima Ivanu Santici i Damiru Đapiću, odvjetnicima u Splitu, protiv tuženika Hrvatskog ureda za osiguranje, Zagreb, Martićeva 71, OIB:38922958547, zastupanog po punomoćniku Marku Rašici, odvjetniku u Odvjetničkom društvu Rašica i partneri d.o.o. Zagreb, radi naknade štete, odlučujući o žalbama tužitelja i tuženika protiv presude Općinskog suda u Splitu, Stalne službe u Trogiru broj Pn- 391/2020-60 od 6. studenoga 2024., na sjednici vijeća održanoj 5. ožujka 2025.,

r i j e š i o  j e :

Ukida se presuda Općinskog suda u Splitu, Stalne službe u Trogiru broj Pn- 391/2020-60 od 6. studenoga 2024. i predmet se vraća sudu prvog stupnja na ponovno suđenje.

Obrazloženje

1.Prvostupanjskom presudom suđeno je:

"1.Nalaže se tuženiku HRVATSKI URED ZA OSIGURANJE iz Zagreba, Martićeva 71, OIB: 38922958547, isplatiti tužitelju SV iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], iznos od 26.052,62 EUR i to: s osnova neimovinske štete iznos od 23.000,00 EUR , s osnova tuđe njege i pomoći iznos od 2.229,74 EUR kn, s osnova troškova liječenja nastalih do dana podnošenja tužbe iznos od 676,89 EUR, s osnova uništene odjeće i obuće iznos od 145,99 EUR, sve sa zakonskim zateznim kamatama tekućim počev od dana 16.12.2019. godine do 01.01.2023. godine, po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, a od 01.01.2023. godine do isplate za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, sve u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe.

2. S viškom tužbenog traženja s osnova neimovinske štete za iznos od 7.484,77 € tužitelj se odbija kao neosnovanim.

3. Nalaže se tuženiku HRVATSKI URED ZA OSIGURANJE iz Zagreba, Martićeva 71, OIB: 38922958547, isplatiti tužitelju SV iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], s osnova naknade štete na motociklu iznos od 578,97 EUR, sa zakonskim zateznim kamatama počev od dana 31.08.2018. godine do 01.01.2023. godine, po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim. trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, a od 01.01.2023. godine do isplate za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, sve u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe.

4. Nalaže se tuženiku HRVATSKI URED ZA OSIGURANJE iz Zagreba, Martićeva 71, OIB: 38922958547, isplatiti tužitelju SV iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], zakonske zatezne kamate tekuće na nesporno plaćeni iznos od 1.157,93 EUR od dana postavljanja odštetnog zahtjeva za naknadu štete na motociklu 30.05.2019. godine do dana 25.11.2019.g. te zakonske zatezne kamate tekuće na nesporno plaćeni iznos od 192,99 EUR kn od dana 30.05.2019. godine do dana 12.02.2020.g. do 1.01.2023. g., obračunate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, a od 01.01.2023. godine do isplate za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, sve u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe.

5. Dužan je tuženik naknaditi tužitelju troškove parničnog postupka u iznosu od 18.223,11 € sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od dana presuđenja do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, sve u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe."

2. Protiv prvostupanjske presude žalbe su podnijeli tužitelj u odbijajućem dijelu, a tuženik u dosuđujućem dijelu, pobijajući presudu zbog svih žalbenih razloga predviđenih odredbom članka 353. stavka 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 148/11 – pročišćeni tekst. 25/13, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23, u daljnjem tekstu: ZPP), predlažući da se prvostupanjska presuda preinači, podredno da se ukine i predmet vrati sudu prvog stupnja na ponovno suđenje.

3.Na žalbe nije odgovoreno.

4. Žalbe tužitelja i tuženika su osnovane.

5. Predmet spora je naknada neimovinske štete zbog povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje i naknadu imovinske štete iz osnove tuđe njege i pomoći, troškova liječenja i uništene odjeće i obuće te imovinske štete na motociklu tužitelja kao posljedice štetnog događaja, odnosno prometne nezgode koja se dogodila 31. kolovoza 2018. u [adresa] u kojoj je tužitelj kao vozač motocikla marke „Yamaha XT“ reg oznake [registarska oznaka], zadobio teške tjelesne povrede.

6. Među parničnim strankama nije sporno da su u predmetnoj prometnoj nezgodi sudjelovali tužitelj, kao vozač motocikla, i češki državljanin ZV, koji je upravljao vozilom marke „Mercedes Viano“ reg oznake [registarska oznaka]. Radi toga, s obzirom da se radi o stranom vozaču vozila za štetu koja je nastala tužitelju odgovara tuženik prema odredbi članka 34. i 38. Zakona o obveznim osiguranjima u prometu ("Narodne novine" broj151/2005, 36/09, 75/09, 76/2013 i 152/2014).

7. Nadalje, nije sporno da je podnesen kazneni nalog u predmetu K-370/2019 kojim je ZV proglašen krivim jer je iz nehaja kao sudionik u cestovnom prometu kršenjem propisa o sigurnosti prometa izazvao opasnost za život i tijelo ljudi pa je zbog toga prouzročio tešku tjelesnu ozljedu druge osobe čime je počinjeno kazneno djelo protiv sigurnosti prometa , izazivanjem prometne nesreće u cestovnom prometu – djelo opisano i kažnjivo po čl. 227 st. 1 i 2 KZ/11 te osuđen na kaznu zatvora u trajanju od 5 mjeseci a primjenom odredbe čl. 56 KZ/11 izrečena uvjetna osuda na rok od godine dana po pravomoćnosti te presude ne počini koje novo kazneno djelo. Navedeno je prvostupanjski sud utvrdio uvidom u kazneni spis Općinskog suda u Splitu K-370/19, te je utvrdio da iz opisa kaznenog djela proizlazi da je baš poduzimanjem radnji skretanja u lijevo u raskrižju s prilaznim putem ulice K. A. Stepinca,strani državljanin, a da se prethodno nije uvjerio da to može učiniti bez opasnosti za druge sudionike u prometu olako držeći da time neće ugroziti njihovu sigurnosti i izazvati nesreću do koje je došlo jer je takvom vožnjom ušao u putanju kretanja motocikla marke i tipa ( Yamaha XT 6603 ) reg oznake [registarska oznaka] kojim je krećući se južnom prometnom trakom i dolazaći iz suprotnog smjera te zadržavajući smjer kretanja upravljao tužitelj i pri tom je u južnoj prometnoj traci udario u motocikl uslijed čega je tužitelj zadobio razderno-gnječne rane lica (čela , nosa, gornje usnice, ustiju, brade i jezika ) prijelom nosnih kostiju, izbijanje jednog zuba, komplicirani otvoreni prijelom lijeve potkoljenice, komplicirani otvoreni prijelom desne petne kosti, defekt kože desne potkoljenice, prijelom križne kosti zdjelice s manjim pomakom prelomljenih ulomaka , razdor i nagnječenje jetre, razdor desnog bubrega sve praćeno krvarenjem u trbušnoj šupljini koje u svom zbroju predstavljaju tešku tjelesnu ozljedu.

8. S obzirom da je tuženik u odgovoru na tužbu isticao da je tužitelj suodgovoran za nastanak prometne nezgode jer se tužitelj netom prije nastanka štetnog događaja kretao neprimjerenom brzinom od 80 km/h dok je na mjestu štetnog događaja najveća dopuštena brzina kretanja vozila iznosila 40 km/h , da je upravljao motociklom pod utjecajem alkohola od najmanje 0,58 g/kg zbog čega su njegove sposobnosti za sigurno upravljanje motociklom bile bitno smanjene, da nije tužitelj vozio s povećanim oprezom koji je potreban i propisan prilikom kretanja u T raskrižju, da nije prilagodio brzinu kretanja vozila osobinama i stanju ceste i to noćnim uvjetima tako da bi mogao motocikl pravodobno zaustaviti pred svakom zaprekom koja u konkretnim uvjetima može predvidjeti te da nije nosio propisanu i homologiranu zaštitnu kacigu, te da nije nosio zaštitnu motociklističku opremu pa da je suodgovornost tužitelja nastanku štetnog događaja od najmanje 30%, prvostupanjski sud da je iz prometnog vještačenja vještaka Neven Kralja sačinjenoj u predmetu K-570/19 utvrdio da je isključivi uzrok nastanka predmetne prometne nezgode taj što je strani državljanin ZV prešao na prometnu traku kojom se kretao tužitelj i oduzeo mu prednost prolaska, ( skretao je u lijevo ) u trenutku kada se tužitelj od mjesta nezgode nalazio na udaljenosti od samo 6 m, a tužitelj nije mogao učiniti ništa kako bi spriječio nastanak nezgode već da je strani državljanin ZV trebao propustiti tužiteljevo vozilo koje je s obzirom na konfiguraciju ceste mogao lako uočiti i tako bi se sraz izbjegao a što proizlazi citiranjem navedenog vještaka: „ za navedeni vremenski interval od 0,27 sec i na brzinu kretanja od 80 km/h ili 22,16 m/s motocikl „Yamaha“ nalazi se udaljen oko 6 m od mjesta naleta u pravcu zapada i nalazi se u potpunosti položen na svom južnom prometnom traku. S obzirom na ravan cestovni potez neposredno prije naleta na udaljenosti većoj od 30 m, obzirom na dobro osvijetljenu kolničku površinu, vozač osobnog vozila „Mercedes“ jasno je mogao uočiti nailazak motocikla „Yamaha“ neposredno prije naleta iz pravca zapada u pravcu istoka južnim prometnim trakom, istog propustiti i na taj način sraz bi se izbjegao. Obzirom na vremenski interval od početka prelaska središnje crte pa do mjesta samog sraza a koji iznosi 0,27 sec vozač motocikla Yamaha da nije imao niti vremena niti prostora za izbjegavanje naleta na prednji dio osobnog vozila Mercedes, koji je skretanjem u lijevo ušao u putanju kretanja motocikla Yamaha. Dakle, činjenice koje tuženik navodi kao činjenice za suodgovornost tužitelja nastanku ove prometne nezgode da su irelevantne budući da je jedini razlog nastanka prometne nezgode ulazak osobnog automobila marke Mercedes u putanju kretanja tužiteljevog motocikla a kojim skretanjem u lijevo ulazi u putanju kretanja tužitelja i koji na udaljenosti od 6 m nije imao niti vremena niti prostora za izbjegavanje naleta na vozilo Mercedes. Strani državljanin ZV da je kriv što nije dolaskom na raskršće, a prije skretanja u lijevo propustio dužno pogledati uvjete na cesti odnosno vidjeti stanje na cesti, uočiti vozača motocikla, propustiti ga i onda skrenuti već on olako držeći skreće u lijevo naglo i tim skretanjem u lijevo prelazi punu crtu ulazi u kolničku traku kojom se kreće tužitelj, a koji u tom trenutku nema vremena ni prostora reagirati da izbjegne osobno vozilo po čl. 57 Zakona o sigurnosti na cestama obveza stranog državljanina da je bila dolaskom na raskrižje prilagoditi se uvjetima stanja na cesti, utvrditi da mu nije jedno vozilo ne dolazi u susret da bi mogao na siguran način provesti radnju skretanja u lijevo, da je to učinio vidio bi tužitelja, propustio ga, skrenuo i takvim ponašanjem ne bi došlo do nezgode pa ni posljedica teških tjelesnih ozljeda koje tužitelj trpi i koje će trpjeti a što je utvrđeno medicinskim vještačenjem. Radi toga je prvostupanjski sud odbio prigovor suodgovornosti odnosno doprinosa tužitelja nastanku prometne nezgode.

9. Međutim, suprotno utvrđenjima i zaključku prvostupanjskog suda, građanskopravna odgovornost je šira od kaznenopravne odgovornosti. Kako je tužitelj u naseljenom mjestu motocikl vozio brzinom od 80 km/h, odnosno dvostruko većom od dopuštene koja je iznosila 40 km/h te je bio pod utjecajem alkohola od 0,58 promila, njegove upravljačke sposobnosti vožnje motocikla bile su smanjene. Pored toga što se kretao svojom prometnom trakom tužitelj je bio dužan smanjiti brzinu kojom je vozio i prilagoditi je noćnoj vožnji i vožnji u naseljenom mjestu gdje je ograničenje brzine 40 km/h. Što se tiče stranog vozača automobila on je doista presjekao pravac kretanja tužitelja, ali je vozio brzinom od 20 km/h. S obzirom na navedeno postojala bi suodgovornost tužitelja nastanku predmetnog štetnog događaja. Radi utvrđenja navedene sporne činjenice bilo je potrebno pozvati sudskog vještaka prometne struke Nevena Kralja, koji je vještačio u kaznenom postupku, da se u tom pravcu sasluša na ročištu pred parničnim sudom u ovom postupku i dopuni svoj nalaz i mišljenje na način da se očituje kojom brzinom vožnje tužitelja bi se izbjegla predmetna prometna nezgoda, odnosno kolika je bila udaljenost motocikla i osobnog automobila kada su se uočili i bi li tada da su reagirali vozač motocikla i vozač osobnog automobila nesreća bila izbjegnuta.

10. Žalbeni razlozi i navodi tuženika su osnovani jer prvostupanjski sud nije pravilno i potpuno utvrdio činjenično stanje, nije pravilno primijenio materijalno i postupovno pravo te za svoju odluku nije dao valjane razloge. Nadalje, prvostupanjski sud nije pravilno cijenio sve izvedene dokaze u pogledu nastanka predmetnog štetnog događaja. S obzirom na navedeno prihvaćena je i žalba tužitelja jer se za sada dok se ne utvrdi osnova odgovornosti ne može utvrditi niti visina naknade štete.

11. Radi toga je, temeljem odredbe članka 369. stavka 1. ZPP-a, prvostupanjska presuda ukinuta i predmet je vraćen prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje s tim da prvostupanjski sud u ponovnom postupku otkloni povrede postupka i raspravi pravno relevantne činjenice bitne za predmet spora.

Split, 5. ožujka 2025.

PREDSJEDNIK VIJEĆA

Marko Pribisalić