Baza je ažurirana 20.10.2026. zaključno sa NN 110/26  EU 2024/2679
    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve baze objavljene na Zakon.hr

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće zakone (870) Republike Hrvatske, a kraj svakog zakona imate objavljene i njegove ranije verzije desetak godina unatrag

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće podzakonske propise (preko 10.000) Republike Hrvatske

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz odluke sudova RH, Suda EU i Europskog suda za ljudska prava

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Ppretražujete kroz sve važeće direktive i uredbe EU zakonske snage (koje su donijeli Vijeće i Parlament), a kraj svakog dokumenta je poveznica prema svim ostalim povezanim propisima

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    pretražujete kroz razne pravne vijesti koje smo mi sastavili ili samo prenijeli

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    

    REPUBLIKA HRVATSKA

    ŽUPANIJSKI SUD SLAVONSKI BROD

    Tome Skalice 2

    35000 SLAVONSKI BROD

    Poslovni broj: Gž-329/2024-3

    U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

    R J E Š E N J E

    Županijski sud u Slavonskom Brodu, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Dubravke Šimić, kao predsjednice vijeća, mr.sc. Zlatka Pirca, kao suca izvjestitelja i člana vijeća, te Draženke Ilak, kao članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja KČ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćnicima Ivanu Šalini i Boži Vrkiću, odvjetnicima iz Zadra, Jurja Dalmatinca Matejeva 4, protiv tuženika OTP banka Hrvatska d.d., Zadar, Domovinskog rata 3, zastupanog po odvjetnicima iz Odvjetničkog društva Anić & Anić d.o.o. iz Splita, Lovretska 14, kao punomoćnicima, radi ništetnosti i isplate, rješavajući žalbe tuženika protiv presude i rješenja Općinskog suda u Zadru, poslovni broj: P-629/2019-36 od 20. srpnja 2023., te protiv dopunske presude istog suda poslovni broj: P-629/2019-43 od 6. veljače 2024., u sjednici vijeća održanoj 5. ožujka 2025.,

    r i j e š i o  j e

    I. Prihvaćaju se žalbe tuženika OTP banka Hrvatska d.d., te se ukida presuda Općinskog suda u Zadru, poslovni broj: P-629/2019-36 od 20. srpnja 2023., u točki II. izreke, dopunska presuda istog suda poslovni broj: P-629/2019-43 od 6. veljače 2024. u cijelosti, kao i rješenje istog suda poslovni broj: P-629/2019-36 od 20. srpnja 2023. u odluci o troškovima postupka (točka II. izreke), te se predmet u tom dijelu vraća prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

    II. O troškovima drugostupanjskog postupka odlučit će sud prvog stupnja u konačnoj odluci.

    Obrazloženje

    1. Pobijanom presudom suda prvog stupnja suđeno je:

    I. Odbija se kao neosnovan glavni tužbeni zahtjev tužitelja koji glasi:

    1. Utvrđuje se da je Ugovor o kreditu sa Sporazumom o osiguranju novčane tražbine upisom hipoteke na nekretninama u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], broj ugovora:060508121298 te Aneks br. 1 Ugovora o kreditu sa Sporazumom o osiguranju novčane tražbine upisom hipoteke na nekretninama u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], zaključen između tužitelja i tuženika, ništetan te kao takav ne proizvodi pravni učinak slijedom čega se nalaže tuženiku isplatiti –vratiti tužitelju iznos od 61.305,98 eura sa pripadajućim zateznim kamatama pobliže označenim u ovoj točki izreke, u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe.

    2. Dužan je tuženik naknaditi tužitelju prouzročeni parnični trošak sa zakonskom zateznom kamatom počevši od donošenja prvostupanjske presude pa do isplate u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe.

    II. Prihvaća se eventualno kumulirani tužbeni zahtjev tužitelja koji glasi:

    1. Utvrđuje se da je ništetna odredba o promjenjivoj kamatnoj stopi iz čl.3.1 Ugovora kreditu sa Sporazumom o osiguranju novčane tražbine upisom hipoteke na nekretninama u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] , broj ugovora 060508121298 te Aneks br. 1 Ugovora o kreditu sa Sporazumom o osiguranju novčane tražbine upisom hipoteke na nekretninama u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] koji su stranke zaključile dana 08. svibnja 2006. godine i 18. svibnja 2006. godine te da su nezakonite donesene odluke tuženika o promjenama kamatnih stopa kao što je ništetna odredba o valutnoj klauzuli slijedom čega tužitelj nije dužan plaćati mjesečnu ratu po promjenama kamatnih stopa koje je tuženik izvršio od 18. svibnja 2006. godine pa nadalje kao i promjenjivom tečaju CHF od 18. svibnja 2006. godine pa nadalje.

    2. Dužan je tuženik isplatiti-vratiti tužitelju na ime nepripadnog plaćenog iznosa zbog promijenjenih kamatnih stopa iznos od 8.176,54 eura, te s osnova ništetne odredbe o valutnoj klauzuli, odnosno promjene u tečaju CHF, iznos od 6.456,94 eura, sve sa pripadajućim zateznim kamatama pobliže označenim u ovoj točki izreke, u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe.

    2. Pobijanim rješenjem suda prvog stupnja odlučeno je:

    „I. Odbija se kao neosnovan prigovor mjesne nenadležnosti ovog suda.

    II. Dužan je tuženik naknaditi tužitelju parnični trošak u iznosu od 4.501,55 eura (33.916,93 kn) (tečaj 7,53450) sa zakonskom zateznom kamatom počevši od donošenja prvostupanjske presude pa do isplate u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe, dok se u preostalom dijelu više od dosuđenog zahtjev za naknadnom troška odbija kao neosnovan.“

    3. Pobijanom dopunskom presudom suda prvog stupnja suđeno je:

    „Odbija se kao neosnovan tuženikov prigovor radi prebijanja.“

    4. Protiv prvostupanjske presude u točki II. izreke i rješenja u točki II. izreke tuženik je pravovremeno podnio žalbu zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava, te je predložio županijskom sudu da preinači presudu i rješenje u pobijanim dijelovima na način da i eventualno kumulirani tužbeni zahtjev u cijelosti odbije kao neosnovan, kao i da tuženiku dosudi parnične troškove prvostupanjskog postupka i troškove sastava žalbe, sve uvećano za zatezne kamate ili da istu presudu i rješenje u pobijanim dijelovima ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

    4.1. Tuženik prvenstveno u žalbi ističe da je prvostupanjski sud počinio bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. točke 11. Zakona o parničnom postupku (NN 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07-Odluka USRH, 84/08, 96/08-Odluka USRH, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14-Odluka USRH, 70/19, 80/22 i 114/22, dalje u tekstu: ZPP) budući presuda u pobijanom dijelu ima takvih nedostataka zbog kojih se ne može ispitati, a osobito jer izreka presude proturječi sama sebi i razlozima presude, da u obrazloženju nisu navedeni razlozi o odlučnim činjenicama, odnosno da su ti razlozi nejasni i proturječni, te da o odlučnim činjenicama postoji proturječnost između onog što se u razlozima presude navodi o sadržaju isprava i samih tih isprava, a osobito da je izreka presude pod točkom II.1. izreke nerazumljiva jer je isti sud utvrdio ništetnom ugovornu odredbu o promjenjivoj kamatnoj stopi iz članka 3.1. Ugovora o kreditu, dok je u obrazloženju naveo da je ništetna ugovorna odredba o načinu promjene kamatnih stopa jednostranom odlukom tuženika, a da je ta ugovorna klauzula sadržana isključivo u članku 3.3. Ugovora o kreditu, kao i zbog toga što je u izreci presude pod točkom II.1. utvrdio da su nezakonite donesene odluke tuženika o promjenama kamatnih stopa ne navodeći o kojim se točno odlukama radi niti je u obrazloženju za takvo utvrđenje dao valjane razloge. Osim toga da u situaciji kada je sud utvrdio ništetnom ugovornu odredbu o samoj promjenjivosti kamatne stope, da su onda otpali razlozi i pravni interes tužitelja tražiti utvrđenje da su ništetne pojedinačne odluke tuženika o promjenama kamatnih stopa, kao i da je počinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka i iz razloga jer javno objavljena presuda i rješenje na zapisniku od 20. srpnja 2023. ne sadrži odluku o troškovima postupka nego samo pisani otpravak presude.

    4.2. Unatoč navedenim bitnim povredama odredaba parničnog postupka, tuženik smatra da je pobijana presuda prvenstveno rezultat pogrešnog pravnog pristupa prvostupanjskog suda, a sve u vezi nesporne činjenice da su stranke sklopile Sporazum o konverziji Ugovora o CHF kreditu, čiju valjanost tužitelj ne dovodi u pitanje, te da isti sud pogrešno tumači sadržaj sporazuma o konverziji kredita i njegove pravne učinke, kao i odredbe Zakona o izmjeni i dopunama Zakona o potrošačkom kreditiranju (NN 102/15, dalje u tekstu: ZID ZPK) u skladu s kojima su stranke sklopile sporazum o konverziji kredita, uz to što pogrešno tumači i pravna shvaćanja Vrhovnog suda RH iz rješenja poslovni broj: Gos-1/2019, a koja pravna shvaćanja su u skladu sa pravnim shvaćanjem koje je zauzeto na sjednici Građanskog odjela Vrhovnog suda RH koja je održana dana 13. i 20. prosinca 2022., odnosno da nije imao u vidu činjenicu da izmjena čak i ništetnih ugovornih odredbi suglasnom voljom stranaka predstavlja uobičajeni i dopušteni način izmjene ugovora, te da je izmjenama osnovnog ugovora uspostavljena ravnoteža u međusobnim odnosima ugovornih stranaka koja važi ex tunc. Kako je prvostupanjski sud utemeljio pobijanu presudu na pravnom shvaćanju koje je oprečno pravnom shvaćanju Vrhovnog suda RH iz navedene odluke tuženik smatra da je počinio bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 1. u vezi s člankom 502.n stavkom 1. ZPP-a.

    4.3. Zbog navedenih razloga tuženik smatra da je prvostupanjski sud u potpunosti zanemario temeljno načelo konverzije iz članka 19. b ZID ZPK, a to je izjednačavanje položaja potrošača ovdje tužitelja sa položajem u kojem bi tužitelj bio da je od početka koristio kredit s valutnom klauzulom u EUR, i to na način da se ugovorne strane usuglase oko kamatnih stopa za cijelo razdoblje od sklapanja osnovnog ugovora do sklapanja sporazuma o konverziji i o zamjeni valute ugovora za isto to razdoblje, tako da svi učinci konverzije na temelju sporazuma stranaka djeluju od trenutka sklapanja ugovora o kreditu s valutnom klauzulom u CHF, odnosno da je sklapanjem Dodatka br. 2. predmet ugovora o kreditu ugovoren na drugačiji način nego što je ugovoren osnovnim ugovorom i to s učincima od dana sklapanja osnovnog ugovora o kreditu i da sporazum stranaka o konverziji kredita predstavlja novu pravnu osnovu kojom su stranke odredile svoja uzajamna prava i obveze, pa da tužitelj iz tog razloga nema osnova potraživati bilo kakvu isplatu temeljem osnovnog ugovora, a niti presude iz postupka za zaštitu kolektivnih interesa potrošača mogu predstavljati pravni temelj za utuženo potraživanje.

    4.4. Iako smatra da je tužbeni zahtjev u cijelosti neosnovan, tuženik opreza radi osporava i visinu tužbenog zahtjeva, smatrajući da je tužbeni zahtjev trebao biti odbijen za iznos negativnih razlika, te da je prvostupanjski sud trebao prihvatiti nalaz i mišljenje vještaka u onom dijelu u kojem je vještak preplatu anuiteta iskazivao uzimajući u obzir pozitivne i negativne razlike, i to iz razloga što preplata koju tužitelj potražuje primjenom pravila o stjecanju bez osnove ne može biti veća od iznosa kojeg je tuženik eventualno neosnovano stekao, kao i da tuženik u odnosu na negativne razlike ne treba postavljati nikakav zahtjev npr. podnijeti protutužbu ili istaknuti prigovor radi prijeboja, ili prebijanja. Zbog pogrešne odluke o glavnoj stvari tuženik osporava i odluku o troškovima postupka, kao i zbog toga što tuženik nije u cijelosti izgubio parnicu obzirom da je tužitelj odbijen sa glavnim tužbenim zahtjevom i što je prvostupanjski sud pogrešno nagradu za sve obavljene radnje računao prema VPS u iznosu od 14.633,48 eura (110.255,95 kn) koji je tužitelj istaknuo tek u podnesku od 31. ožujka 2023.

    5. Protiv prvostupanjske dopunske presude u točki II. izreke i rješenja u točki II. izreke tuženik je pravovremeno podnio žalbu zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava, te je predložio županijskom sudu da prihvati žalbu tuženika i ukine navedenu dopunsku presudu i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

    5.1. Tuženik žalbenim navodima u bitnom ističe da je prvostupanjski sud počinio bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. točke 11. ZPP-a jer da su razlozi navedeni u obrazloženju proturječni sadržaju priloženih isprava, odnosno da je u obrazloženju naveo da tuženik nije dokazao visinu svoje tražbine što iako je tuženik već u odgovoru na tužbu dostavio dokaz da je u postupku konverzije kredita tužitelju priznata preplata u iznosu od 3.129,54 eura (23.972,28 kn) koja je u cijelosti iskorištena za namirenje obroka sada konvertiranog EUR kredita, a koju činjenicu tužitelj nije niti osporio, te koju činjenicu je potvrdio i vještak u svom nalazu i mišljenju.

    6. Odgovori na žalbe nisu podneseni.

    7. Žalbe tuženika su osnovane.

    8. Predmet spora je glavni tužbeni zahtjev tužitelja kojim traži utvrđenje ništetnosti Ugovora o kreditu sa Sporazumom o osiguranju novčane tražbine upisom hipoteke na nekretninama u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], broj: 060508121298, te Aneksa br. 1 Ugovora o kreditu sa Sporazumom o osiguranju novčane tražbine upisom hipoteke na nekretninama u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i zahtjev isplatom iznosa od 61.305,98 eura sa pripadajućim zateznim kamatama. Nadalje je predmet spora i eventualno kumulirani (podredni) zahtjev kojim traži da se utvrdi da je ništetna odredba o promjenjivoj kamatnoj stopi iz članka 3.1 navedenog Ugovora kreditu, te navedeni Aneks br. 1 Ugovora o kreditu, koji su stranke zaključile dana 8. svibnja 2006. i 18. svibnja 2006., kao i da su nezakonite donesene odluke tuženika o promjenama kamatnih stopa, zatim da je ništetna odredba o valutnoj klauzuli, slijedom čega da tužitelj nije dužan plaćati mjesečnu ratu po promjenama kamatnih stopa koje je tuženik izvršio od 18. svibnja 2006. pa nadalje, kao i promjenjivom tečaju CHF od 18. svibnja 2006. pa nadalje, te zahtjev za isplatom iznosa od 8.176,54 eura s osnova ništetnosti odredbe o promjenjivoj kamatnoj stopi i iznosa od 6.456,94 eura s osnova ništetnosti odredbe o valutnoj klauzuli, sve sa pripadajućim zateznim kamatama.

    9. Među strankama tijekom postupka nije bilo sporno, a što proizlazi i iz priložene dokumentacije, da su tužitelj kao korisnik kredita i tuženik 8. svibnja 2006. sklopili Ugovor o kreditu sa Sporazumom o osiguranju novčane tražbine upisom hipoteke na nekretninama u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], broj: 060508121298 (dalje u tekstu: Ugovor o kreditu), te da su 18. svibnja 2006. sklopili Aneks br. 1 Ugovora o kreditu sa Sporazumom o osiguranju novčane tražbine upisom hipoteke na nekretninama u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (dalje u tekstu: Aneks br. 1 Ugovora o kreditu), kojim Ugovorima je tuženik odobrio tužitelju stambeni kredit za kupnju stana u iznosu od 79.779,38 CHF protuvrijednost u kunama po srednjem tečaju HNB na dan isplate kredita sa rokom otplate od 20 godina i sa promjenjivom kamatnom stopom sukladno odluci banke s tim da je početna kamatna stopa ugovorena u visini od 4,39%, te da je vraćanje kredita vezano za tečaj CHF, zatim da su 26. siječnja 2016. sklopile Dodatak br.2 Ugovoru o kreditu broj 151109070151 (dalje u tekstu: Dodatak Ugovoru) na način da je s danom 30. rujna 2015. provedena konverzija kredita sa valutnom klauzulom u CHF u kredit sa valutnom klauzulom u EUR sukladno odredbama ZID ZPK.

    10. Odlučujući o osnovanosti eventualno kumuliranog tužbenog zahtjeva prvostupanjski sud je pravilno zaključio da u situaciji kada su ugovorne odredbe ništetne po samom zakonu da iste ne mogu postati valjane niti kada uzrok ništetnosti naknadno nestane, kako to tvrdi tuženik pozivajući se na činjenicu sklapanja Dodatka ugovoru. Naime, iako Dodatak ugovora o kreditu predstavlja akt kojeg su banke bile dužne sklopiti na temelju zakona odnosno odredbe članka 19. b. ZID ZPK, a sve u cilju da se položaj korisnika kredita u valuti CHF kao potrošača izjednači s položajem u kojem bi bio da je koristio kredit denominiran u valuti EUR, to ne znači da je tužitelj kao korisnik kredita izgubio pravo potraživati stečeno bez osnove zbog ništetnih ugovornih odredbi ukoliko se u postupku utvrdi da Sporazumom o konverziji tužitelj nije u cijelosti obeštećen, odnosno da sklapanjem Dodatka Ugovoru o kreditu nisu sanirane posljedice ništetnosti Ugovora o kreditu. Pravilno je, nadalje, zaključeno da tužitelj, ukoliko se u postupku utvrdi da su ništetne odredbe ugovora o kreditu kojima je ugovorena promjenjiva kamatna stopa i valutna klauzula u CHF, ima pravo na isplatu s osnova ništetnosti valutne klauzule prema nalazu i mišljenju vještaka u varijanti u kojoj je imao u vidu samo na pozitivne razlike, budući je tuženik do zaključenja prethodnog postupka samo općenito stavio materijalnopravni prigovor kojim zapravo osporava visinu potraživanja tužitelja temeljem nepoštenih i ništetnih odredbi ugovora o kreditu koje se odnose na CHF valutnu klauzulu, odnosno nije postavio prigovor radi prebijanja ili materijalnopravni prigovor prijeboja ili protutužbeni zahtjev, tako da u ovom slučaju sud nije ovlašten niti dužan umanjiti tužiteljevu tražbinu s tzv. potplaćenim iznosima, odnosno negativnim tečajnim razlikama koji se odnose na razdoblje kada je tečaj HRK – CHF bio manji od tečaja HRK – CHF na dan isplate kredita, a što je u skladu i s presudom Vrhovnog suda Republike Hrvatske poslovni broj: Rev-549/2023-4 od 18. prosinca 2023.

    11. Međutim, osnovano tuženik u žalbama ističe da je prvostupanjski sud počinio bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. točka 11. ZPP- a, budući presuda u pobijanom dijelu, kao i dopunska presuda, ne sadrže sve razloge o odlučnim činjenicama, a navedeni razlozi o odlučnim činjenicama su nejasni i proturječni, te se iste presude ne mogu ispitati.

    11.1. Naime, odlučujući presudom o osnovanosti deklaratornog tužbenog zahtjeva nije jasno, niti prvostupanjski sud obrazlaže, zbog čega je utvrdio ništetnom odredbu članka 3. stavka 3.1. Ugovora o kreditu i u dijelu kojom je ugovorena početna kamatna stopa koja iznosi 4,39%, te zbog čega je utvrdio u cijelosti utvrdio ništetnim Aneks br. 1 Ugovora o kreditu kada su stranke tim Aneksom (list 10-12) izmijenile samo članak 1. stavak 1.1. Ugovora o kreditu na način da je tuženik odobrio tužitelju kredit u iznosu od 79.779,38 CHF (umjesto iznosa od 38.750,00 CHF) i članak 9. stavak 9.15. na način da okvirni iznos tražbine koja se osigurava iznosi 119.669,07 CHF umjesto iznosa od 58.125,00 CHF.

    11.2. Nadalje, nije jasno, niti prvostupanjski sud u pobijanoj presudi obrazlaže, zbog čega su nezakonite donesene odluke tuženika o promjenama kamatnih stopa, a niti je u izreci navedeno o kojim se to odlukama radi i kada su iste odluke donesene, kao i da li tužitelj uopće ima pravni interes tražiti da se utvrde nezakonitim te odluke kada je tužbenim zahtjevom tražio da se utvrdi ništetnom odredba o promjenjivoj kamatnoj stopi iz predmetnog Ugovora o kreditu, dok u odnosu na dopunsku presudu nije jasno na temelju čega je isti sud zaključio da tuženik ničim nije dokazao visinu svoje tražbine po osnovi utvrđene preplate u konverziji kada iz nalaza i mišljenja vještaka za financije i računovodstvo Petra Bajle iz [adresa] (list 165-183) proizlazi da je preplata u konverziji iznosila 3.129,54 eura (23.972,28 kn) i da je tu preplatu tužitelj koristio za podmirenje budućih anuiteta u 50%-tnom iznosu mjesečnih obveza.

    11.3. Osim navedenog prvostupanjski sud je u cijelosti prihvatio kondemnatorni tužbeni zahtjev tužitelja jer je na temelju nalaza i mišljenja vještaka utvrdio da je tužitelj zbog promjene kamatne stope preplatio iznos od 8.176,54 eura, a zbog promjene tečaja u CHF da je preplatio iznos od 6.456,94 eura, a da pri tome nije obrazložio zbog čega smatra da za odluku o tom tužbenom zahtjevu nije odlučna činjenica da je prilikom konverzije Ugovora o kreditu tužitelju priznata preplata u konverziji, koja prema nalazu i mišljenju vještaka iznosi 3.129,54 eura.

    12. Slijedom iznijetih razloga valjalo je pobijanu presudu ukinuti i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

    13. Kako obveza naknade troškova ovisi o konačnom rješenju spora, to je ukinuto i rješenje u točki II. izreke kojom je odlučeno o troškovima parničnog postupka.

    14. Odluka o troškovima žalbenog postupka ostavljena je za konačnu odluku, sukladno odredbi čl. 166. st. 3. ZPP-a.

    15. U ponovnom postupku prvostupanjski sud će, nakon što otkloni bitnu povredu odredaba parničnog postupka na koju mu je ukazano, dopunskim vještačenjem utvrditi za koja mjesečna razdoblja je utvrđena preplata iz provedene konverzije u iznosu od 3.129,54 eura, te će u skladu s tim utvrditi razdoblja za koja tužitelj nije u cijelosti obeštećen, i to posebno u odnosu na ništetnost promjenjive kamatne stope, a posebno u odnosu na ništetnost valutne klauzule iz osnovnog Ugovora o kreditu do izvršene konverzije, odnosno do sklapanja Dodatka br.2 Ugovora o kreditu. Nakon što dopunskim vještačenjem utvrdi navedene odlučne činjenice, prvostupanjski sud će proanalizirati i ostale provedene dokaze, te će nakon toga pravilnom primjenom materijalnog prava odlučiti o osnovanosti tužbenog zahtjeva, kao i o cjelokupnim troškovima postupka.

    16. Zbog iznesenog odlučeno je temeljem članka 369. stavka 1. i članka 380. točka 3. ZPP-a kao u izreci.

    Slavonski Brod, 5. ožujka 2025.

    Predsjednica vijeća

    Dubravka Šimić

    Upozorenje Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.