Republika Hrvatska

Županijski sud u Varaždinu

Stalna služba u Koprivnici

Koprivnica, Hrvatske državnosti 5

Poslovni broj: Gž-127/2025-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Županijski sud u Varaždinu, Stalna služba u Koprivnici, kao sud drugog stupnja, po sutkinji Vesni Rep kao sucu pojedincu, u ostavinskom postupku iza pok. MC, kćeri M, rođ. K, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], odlučujući o žalbi zakonskog nasljednika KC, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupanog po punomoćniku Igoru Pataky, odvjetniku iz Zagreba, i žalbi žalitelja MCP, OIB: [osobni identifikacijski broj], i DC, OIB: [osobni identifikacijski broj], oboje iz [adresa], protiv rješenja Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj O-5676/2024-8 od 17. prosinca 2024., 5. ožujka 2025.,

r i j e š i o  j e

Žalbe KC, MCP i DC odbijaju se kao neosnovane te se potvrđuje rješenje Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj O-5676/2024-8 od 17. prosinca 2024.

Obrazloženje

1. Prvostupanjski sud donio je rješenje čija izreka glasi:

„I. Odbija se kao neosnovan prigovor zakonskog nasljednika KC od dana 21. prosinca 2017. godine podnesen protiv rješenja o nasljeđivanju od 25. kolovoza 2017. godine, poslovni broj O-4086/17 UPP-OS-52/17 donesenog po javnom bilježniku Ribarić Obreniji, kao sudskom povjereniku ovoga suda.

II. Održava se na snazi rješenje o nasljeđivanju od 25. kolovoza 2017. godine, poslovni broj O-4086/17 UPP-OS-52/17, doneseno po javnom bilježniku Ribarić Obreniji, kao sudskom povjereniku ovoga suda.“

2. Protiv navedenog rješenja potpunu, pravovremenu i dopuštenu žalbu podnio je zakonski nasljednik KC 3. siječnja 2025. ne navodeći izričito zakonske razloge te predlaže da drugostupanjski sud ukine pobijano rješenje i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovni postupak.

3. Protiv navedenog rješenja potpunu, pravovremenu i dopuštenu žalbu podnijeli su žalitelji MCP i DC 10. siječnja 2025. ne navodeći izričito zakonske razloge te predlažu da drugostupanjski sud ukine pobijano rješenje i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovni postupak.

4. Odgovori na žalbe nisu dani.

5. Žalbe nisu osnovane.

6. Rješenjem o nasljeđivanju broj O-4086/17, UPP-OS-52/17 od 25. kolovoza 2017. donesenom po Javnoj bilježnici Obreniji Ribarić iz Zagreba, kao sudskom povjereniku u ostavinskom postupku iza pok. MC, utvrđena je ostavinska imovina iste te su njezinim zakonskim nasljednicima proglašeni sin KC i kći HC, a ostavinska imovina im je uručena na jednake dijelove temeljem zakona.

6.1. Protiv tog rješenja prigovor je podnio zakonski nasljednik KC u kojem navodi da rješenje o nasljeđivanju pobija u dijelu u kojem je utvrđena ostavinska imovina (nekretnine 1 do 3), jer da je u odnosu na iste pogrešno primijenjen članak 217. stavak 3. Zakona o nasljeđivanju („Narodne novine“ broj 48/03., 163/03., 35/05., 127/13., 33/15. i 14/19.; dalje: ZN) jer da je sunasljednici HC onemogućeno davanje nasljedničke izjave. Ovo iz razloga što je ista tijekom trajanja ostavinskog postupka teže oboljela i nije mogla izrijekom dati svoje očitovanje volje bilo na ročištu ili u formi ovjerovljene isprave te se očitovati želi li biti nasljednica, a da sunasljednik KC ima saznanja da bi dio ostavinske imovine koji je predmet ovog prigovora bio ustupljen njemu. Zbog toga smatra da je pogrešno primijenjeno materijalno pravo dovelo do nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja.

6.2. Uvidom u cjelokupni spis prvostupanjski sud je zaključio da je prigovor neosnovan. Iz sadržaja prigovora nasljednika KC da ne proizlazi da bi bio sporan sastav ostavinske imovine, rodoslovlje ostaviteljice, niti utvrđeni zakonski nasljednici i njihovo pravo na zakonsko nasljeđivanje. Za ovog nasljednika da je sporno je li sunasljednici HC omogućeno davanje nasljedničke izjave.

6.3. Utvrđeno je da je kod javne bilježnice ostavinsko ročište održano 8. lipnja 2017. na koje su pristupili zakonski nasljednici, s istima je utvrđen sastav ostavinske imovine koji nije bio sporan, ali nisu uzete nasljedničke izjave, već je ročište odgođeno zbog pribave daljnje dokumentacije vezane uz ostavinsku imovinu, nakon čega je javna bilježnica donijela rješenje o nasljeđivanju kojim je ostavinsku imovinu temeljem zakona uručila zakonskim nasljednicima na jednake dijelove pozivom na članak 217. stavak 3. ZN-a.

6.4. Odlučujući o prigovoru zakonskog nasljednika KC prvostupanjski sud je zakazao šest ročišta na koja su oba nasljednika uredno pozvana, a ni na jedno od navedenih ročišta HC nije pristupila niti je sudu dostavila ovjerenu nasljedničku izjavu kojom bi se odrekla od nasljedstva ili svoj nasljedni dio ustupila bratu KC.

6.5. Pozivom na članak 217. stavak 3. ZN-a kojim je propisano da će sud u pozivu upozoriti zainteresirane osobe da mogu do donošenja prvostupanjskog rješenja o nasljeđivanju dati izjavu o odricanju od nasljedstva usmeno na ročištu ili javno ovjerovljenom ispravom, a ako na ročište ne dođu ili takvu izjavi ne daju, smatrati će se da žele biti nasljednici, na članak 219. stavak 2. i 3. ZN-a kojim je propisano da sud o pravima odlučuje u pravilu pošto je zainteresiranim osobama omogućio da daju potrebne izjave s time da tijekom ostavinskog postupka zainteresirane osobe mogu davati izjave bez nazočnosti drugih zainteresiranih osoba i nije potrebno da se u svakom slučaju tim osobama omogući da se očituju o izjavama drugih zainteresiranih osobama, a o pravima osoba koje nisu došle na ročište, a uredno su pozvane, sud će odlučivati prema podacima kojima raspolaže uzimajući u obzir njihove pisane izjave koje stignu do donošenja odluke, i članak 220. stavak 1. i 2. ZN-a kojim je propisano da je svatko ovlašten, a nitko nije dužan dati nasljedničku izjavu s time da se za osobu koja nije dala izjavu o odricanju od nasljedstva smatra da želi biti nasljednikom, prvostupanjski je sud odbio prigovor i održao na snazi rješenje o nasljeđivanju doneseno iza pok. MC.

7. Kako podnositelji žalbi iste ne podnose zbog bitnih povreda odredaba postupka, to je ovaj sud ispitao pobijanu odluku u odnosu na bitne povrede iz članka 354. stavak 2. točka 2., 4., 8., 9., 11., 13. i 14. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91., 91/92., 112/99., 129/00., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07. -Odluka USRH, 84/08., 96/08.-Odluka USRH, 123/08.-ispravak, 57/11., 25/13., 89/14. i 70/19.; dalje: ZPP) koji se primjenjuje i u ostavinskim postupcima temeljem članka 175. stavak 2. ZN-a, a na koje drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti primjenom članka 365. stavak 2. ZPP-a, te je ocijenio da prvostupanjski sud nije počinio niti jednu od navedenih bitnih povreda postupka.

7.1. Podnositelj žalbe KC u svojoj žalbi ističe kako u konkretnom ostavinskom postupku nije dao nasljedničku izjavu, pa se stoga nije izjasnio prihvaća li nasljedstvo ili se istog odriče u svoje ime ili i u ime svojih potomaka, te da se članak 217. stavak 3. ZN-a može primijeniti samo ako nasljednik izostane s ročišta ostavinske rasprave, a on to nije učinio.

7.2. U prigovoru koji je podnio protiv rješenja o nasljeđivanju ovaj žalitelj nije sporio da bi se on prihvatio nasljedstva iza majke, već je smatrao da je nasljedničku izjavu trebalo uzeti od njegove sestre HC, a koja bi prema njegovim saznanjima svoj nasljednički dio, osobito u odnosu na nekretnine koje su utvrđene kao ostavinska imovina, ustupila njemu. Kako ovaj sud u pravilu odlučuje o tome je li prvostupanjski sud donoseći pobijano rješenje o prigovoru pravilno ocijenio navode prigovora, to i ovaj sud ocjenjuje navode prigovora.

7.3. Dakle, ovaj žalitelj nije osporavao rješenje o nasljeđivanju u dijelu u kojem je njemu uručena ½ nasljedstva, iako niti on nije dao nasljedničku izjavu, pa je i na njega primijenjena predmnijeva iz članka 217. stavak 3. ZN-a. To čini tek sada u žalbi, jer je njegov prigovor odbijen.

7.4. Po ocjeni ovog suda, iako javni bilježnik nije uzeo nasljedničke izjave, kako do zaključenja ostavinske rasprave pred njim niti KC, a niti HC nisu dali izjavu o odricanju od nasljedstava, smatra se da žele biti nasljednicima, a pored toga, kako je već rečeno, KC nije sve do ove žalbe tvrdio da on ne bi prihvatio nasljedstvo, već je želio ishoditi rješenje o nasljeđivanju prema kojemu bi njegova sestra HC svoj nasljednički dio ustupila njemu. Dakle, ne bi se odrekla istog, već bi ga ustupila sunasljedniku. Zbog toga je prvostupanjski sud pravilno odbio njegov prigovor jer on rješenjem o nasljeđivanju nije oštećen u svojim zakonskim pravima u odnosu na ostavinsku imovinu iza majke MC.

8. HC je umrla prije nego što je prvostupanjski sud odlučio o prigovoru KC, **.**.2021., te je iza nje proveden ostavinski postupak kod Općinskog građanskog suda u Zagrebu pod brojem O-9936/2021 i dana 29. studenoga 2023. donijeto je rješenje o nasljeđivanju kojim je kao ostavinska imovina utvrđena nekretnina koja nije bila predmet ostavinske rasprave iz pok. MC, te je njezinim jedinim zakonskim nasljednikom utvrđen KC, koji se odrekao nasljedstva u svoje ime, pa su na njegovo mjesto stupila njegova djeca, MCP i DC, kojima je utvrđena ostavinska imovina uručena svakom u ½ dijela.

8.1. Kako je prvostupanjski sud zbog smrti HC, prekinuo ostavinski postupak iza MC, te nakon donošenja navedenog rješenja o nasljeđivanju, pozvao MCP i DC da preuzmu postupak, a koje je rješenje postalo pravomoćno, to su i navedene osobe podnijele žalbu protiv pobijanog rješenja.

8.2. U svojoj žalbi navode kako se nije moglo održati na snazi rješenje o nasljeđivanju donijeto iza MC u dijelu koji se odnosi na nasljednički dio HC jer je ona u međuvremenu umrla, a da se mrtvoj osobi ne može uručivati nasljedstvo, zbog čega bi njezin dio trebao pripasti KC, od koga tada treba uzeti nasljedničku izjavu. Sve dok se KC ne odrekne nasljedstva u svoje ime, oni da ne mogu biti nasljednici, jer su nasljednici drugog nasljednog reda.

8.3. Člankom 5. stavak 2. ZN-a propisano je da ostaviteljevom smrću prelazi njegova ostavina na nasljednika, čime postaje njegovo nasljedstvo. Dakle, u trenutku smrti MC na njezine zakonske nasljednike je prešla njezina ostavinska imovina, te kako je HC bila živa u trenutku kada je već donijeto rješenje o nasljeđivanju iza MC, bez obzira što to rješenje nije postalo već tada pravomoćno i što se postupak odlučivanja o prigovoru KC nepotrebno provodio pet godina, rješenjem o nasljeđivanju je ostavinska imovina iza MC uručena HC. Točno je da podnositelji ove žalbe nisu nasljednici prvog nasljednog reda iz MC, ali kako je rješenje o nastavku postupka s ovim osobama postalo pravomoćno, to je ovaj sud vezan u tom dijelu pravomoćnošću tog rješenja.

8.4. U konačnici, ostavinu koju je naslijedila HC po smrti svoje majke, ako je to i dalje volja KC i njegove djece, može se prijaviti kao naknadno pronađena ostavinska imovina iza nje, o kojoj će se zatražiti od nasljednika KC nasljednička izjava pa se on može odreći te imovine samo u svoje ime, pa će ista biti uručena njegovim zakonskim nasljednicima, ili ju može prihvatiti i sa njom raspolagati na način kako on to želi. Drugim riječima, prava podnositelja žalbe nisu pobijanim rješenjem ni na koji način povrijeđena.

9. Zbog toga je ovaj sud odbio njihove žalbe i potvrdio pobijanu odluku primjenom članka 380. točka 2. ZPP-a u svezi sa člankom 175. stavak 2. ZN-a.

Koprivnica, 5. ožujka 2025.

Sutkinja

Vesna Rep