Republika Hrvatska
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske
Zagreb
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sutkinja Gordane Korotaj predsjednice vijeća te Goranke Ratković i Kristine Gašparac Orlić članica vijeća, uz sudjelovanje sudske savjetnice Nikoline Maretć zapisničarke, u prekršajnom predmetu protiv okr. JG, zbog prekršaja iz čl. 22. st. 2. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji („Narodne novine“, broj: 70/17., 126/19., 84/21., 114/22. i 36/24.), odlučujući o žalbi okr. JG podnesenoj protiv presude Općinskog suda u Šibeniku od 16. prosinca 2024., broj: Pp 3997/2024-6, u sjednici vijeća održanoj 5. ožujka 2025.,
p r e s u d i o j e
I. Odbija se kao neosnovana žalba okr. JG i potvrđuje prvostupanjska presuda.
II. Na temelju čl. 138. st. 2. t. 3. c) Prekršajnog zakona („Narodne novine“ broj 107/07., 39/13.,157/13., 110/15., 70/17., 118/18. i 114/22.) okr. FG je obvezan naknaditi paušalni iznos troškova žalbenog postupka 20,00 eura (dvadeset eura), u roku 15 dana od primitka ove presude.
-
- Obrazloženje
1. Pobijanom prvostupanjskom presudom Općinskog suda u Šibeniku od 16. prosinca 2024., broj: Pp 3997/2024-6 proglašen je krivim okr. LG da je, na način činjenično opisan u izreci presude počinio prekršaj iz čl. 22. st. 2. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, za koji mu je izrečena kazna zatvora 30 dana, u koju je uračunato oduzimanje slobode okrivljenika 14. prosinca 2024, tako da okrivljeniku preostaje 20 dana zatvora.
1.1. Istom presudom okrivljenik je obvezan na naknadu troškova prekršajnog postupka 39,82 eura.
2. Protiv te presude okr. LG osobno je podnio žalbu u kojoj ne navodi zakonske žalbene osnove, a iz čijeg sadržaja proizlazi da je podnesena zbog odluke o izrečenoj kazni zatvora.
3. Žalba nije osnovana.
4. Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, kao drugostupanjski sud, na temelju čl. 202. st. 1. Prekršajnog zakona ispitivao je pobijanu prvostupanjsku presudu u onom dijelu u kojem se pobija žalbom i to iz osnova i razloga iz kojih se pobija žalbom i po službenoj dužnosti, te je utvrđeno da ne postoje razlozi zbog kojih okrivljenik pobija prvostupanjsku presudu, niti su utvrđene povrede na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti.
5. Okrivljenik u žalbi smatra da je odslužena kazna zatvora u trajanju 10 dana primjerena prekršaju koji je počinio i koji ne negira, ali smatra da je 30 dana zatvora previše za počinjeni prekršaj. Živi sa roditeljima – oštećenicima u zajedničkom domaćinstvu, u lošim materijalnim prilikama, u međuvremenu je majka završila u bolnici, jedini prihod od kojeg mogu živjeti je njegov rad na sječi drva i povremeni građevinski poslovi. Moli da ga se oslobodi odsluženja preostalih 20 dana zatvora obzirom da je svrha kažnjavanja postignuta dosadašnjim dijelom izdržane kazne u Zatvoru u Šibeniku.
6. Međutim, ispitujući pobijanu presudu u odnosu na izrečenu kaznu zatvora, ovaj drugostupanjski sud smatra da je okrivljeniku za počinjeni prekršaj izrečena primjerena kazna, koja nije prestroga.
6.1. Cijeneći sve okolnosti koje, u smislu općeg pravila o izboru vrste i mjere kazne iz čl. 36. Prekršajnog zakona, utječu da kazna bude lakša ili teža za počinitelja, kao i cijeneći težinu i značaj prekršaja i stupanj odgovornosti okrivljenika, ovaj sud smatra da je kazna zatvora u trajanju 30 dana, koja kazna je okrivljeniku izrečena prvostupanjskom presudom, primjerena stupnju njegove krivnje, težini djela i svrsi kažnjavanja iz čl. 32. Prekršajnog zakona.
6.2. Za prekršaj iz čl. 22. st. 2. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji propisana je kazna zatvora, kao teža vrsta propisane kazne od najmanje 30 dana (do općeg maksimuma od 90 dana), a prvostupanjski je sud, pravilno cijeneći upornost u činjenju prekršaja, kao i činjenicu da dosadašnjom osudom novčanom kaznom za počinjeni prekršaj nasilja u obitelji nije postignuta svrha prevencije, izrekao težu vrstu propisane kazne, čije trajanja je odmjerio u propisanom minimumu kazne zatvora od 30 dana. Po ocjeni ovog suda, kazna zatvora u trajanju izrečenom po prvostupanjskom sudu za predmetni prekršaj primjerena je i dostatna kako svim okolnostima počinjenog prekršaja, tako i svim vidovima zakonske svrhe kažnjavanja, te ovaj sud ne nalazi opravdanje za izricanjem kazne zatvora u kraćem trajanju. Istaknuta okolnost u žalbi okrivljenika, da je jedini prihod od kojeg mogu živjeti u obitelji njegov rad na sječi drva i povremeni rad na građevinskim poslovima, slijedom čega bi odsluženje kazne zatvora utjecalo na materijalne prihode u obitelji, ako je i točna, samo je nužna posljedica osude okrivljenika na kaznu zatvora i izvršavanja te kazne, te nije naročita olakotna okolnost u smislu čl. 37. st. 2. Prekršajnog zakona, koja bi bila osnovom za ublažavanje kazne okrivljeniku.
7. Paušalni iznos troškova žalbenog postupka temelji se na odredbi čl. 138. st. 2. t. 3. c) Prekršajnog zakona, koja propisuje da troškovi prekršajnog postupka obuhvaćaju paušalni iznos troškova prekršajnog postupka Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske kada je donio odluku kojom je pravomoćno utvrđena prekršajna odgovornost okrivljenika, ako je odlučivao o redovnom pravnom lijeku tužitelja i okrivljenika ili samo okrivljenika. Paušalna je svota, u skladu s čl. 138. st. 3. Prekršajnog zakona određena u okvirima propisanim Rješenjem o određivanju paušalnog iznosa za troškove prekršajnog postupka („Narodne novine“, broj 18/13.) u rasponu od 100,00 do 5.000,00 kuna (u protuvrijednosti eura prema fiksnom tečaju valute), a s obzirom na složenost i trajanje postupka, te imovno stanje okrivljenika. Ovaj sud smatra da plaćanjem troška žalbenog postupka 20,00 eura, dakle vrlo blizu minimalno mogućeg iznosa paušalne svote, neće biti dovedeno u pitanje uzdržavanje okrivljenika.
8. Iz navedenih razloga, na temelju čl. 205. Prekršajnog zakona odlučeno je kao u izreci ove presude.
Zagreb, 5. ožujka 2025.
Zapisničarka:
Predsjednica vijeća:
Nikolina Maretić, v.r.
Gordana Korotaj, v.r.
Presuda se dostavlja Općinskom sudu u Šibeniku u 6 ovjerenih prijepisa: za spis, okrivljenika, oštećenike i tužitelja.
