REPUBLIKA HRVATSKA
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske
Broj: Ppž-8398/2024
Zagreb
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sutkinja Goranke Ratković, predsjednice vijeća, te Gordane Korotaj i Kristine Gašparac Orlić, članica vijeća, uz sudjelovanje sudske savjetnice Nikoline Maretić, zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okr. ČA, zbog prekršaja iz čl. 22. st. 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji („Narodne novine“, broj 70/17., 126/19., 84/21., 114/22. i 36/24.), odlučujući o žalbi tužitelja Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Policijske uprave šibensko-kninske, Policijske postaje Šibenik s ispostavom Primošten, podnesenoj protiv presude Općinskog suda u Šibeniku od 3. srpnja 2024., broj: 23. Pp-1618/2023-8, u sjednici vijeća održanoj 5. ožujka 2025.,
r i j e š i o j e
Prihvaća se žalba tužitelja Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Policijske uprave šibensko-kninske, Policijske postaje Šibenik s ispostavom Primošten, ukida se pobijana prvostupanjska presuda te se predmet dostavlja prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.
Obrazloženje
1. Pobijanom prvostupanjskom presudom Općinskog suda u Šibeniku od 3. srpnja 2024., broj: 23. Pp-1618/2023-8, okr. ČA je, na temelju čl. 182. t. 2. Prekršajnog zakona („Narodne novine“, broj 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17., 118/18. i 114/22.), oslobođena optužbe da bi, na način činjenično opisan u izreci, počinila prekršaj iz čl. 22. st. 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji te je odlučeno da troškovi prekršajnog postupka padaju na teret proračunskih sredstava prvostupanjskog suda.
2. Protiv te presude, žalbu je podnio tužitelj, navodeći u uvodu žalbe da se žali zbog pogrešne primjene odredaba materijalnog prava te bitne povrede odredaba prekršajnog postupka, dok iz sadržaja žalbe proizlazi da se žali zbog bitne povrede odredaba prekršajnog postupka te pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja. Predlaže da se pobijana presuda preinači na način da se okrivljenicu proglasi krivom, a podredno da se ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje i to pred drugim sucem.
3. Žalba je osnovana.
4. Razmotrivši predmet i navode žalbe, Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, kao drugostupanjski sud, utvrdio je da tužitelj osnovano u žalbi ističe da je prvostupanjski sud okrivljenicu oslobodio na temelju čl. 182. t. 2. Prekršajnog zakona, dakle zbog postojanja okolnosti koje isključuju krivnju, a da tijekom postupka nije utvrđena ni jedna od tih okolnosti. Time, iako to u žalbi nije izrijekom navedeno, tužitelj očigledno smatra da je počinjena bitna povreda odredaba prekršajnog postupka iz čl. 195. st. 1. t. 11. Prekršajnog zakona, jer je izreka pobijane presude proturječna njenim razlozima.
5. Okolnosti koje isključuju krivnju, po kojoj osnovi je prvostupanjski sud okr. ČA oslobodio optužbe, su kažnjivo djelo djeteta, neubrojivost, zabluda o protupravnosti djela (pravna zabluda) te zabluda o biću djela (stvarna zabluda), kako to pravilno navodi tužitelj u žalbi. Međutim, u obrazloženju pobijane presude, prvostupanjski sud ne obrazlaže ni jednu od navedenih okolnosti, nego iznosi razloge zbog kojih smatra da je inkriminirano ponašanje okrivljenice bilo opravdano te da je isključivalo postojanje namjere onemogućavanja supruga u korištenju osobne i zajedničke imovine u smislu odredaba Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji. Dakle, iznosi razloge iz kojih proizlazi da je okrivljenicu oslobodio optužbe po osnovi iz čl. 182. t. 3. Prekršajnog zakona, dakle po drugoj osnovi nego li je naveo u izreci presude.
6. Na taj način, razlozi prvostupanjske presude proturječni su s njenom izrekom, čime je ostvarena bitna povreda odredaba prekršajnog postupka iz čl. 195. st. 1. t. 11. Prekršajnog zakona, zbog čega je, prihvaćanjem žalbe tužitelja, prvostupanjsku presudu trebalo ukinuti i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.
7. Međutim, bez obzira što je prvostupanjsku presudu trebalo ukinuti zbog naprijed navedene bitne povrede odredaba prekršajnog postupka, a zbog čega presuda nije podobna za meritorno ispitivanje u pogledu pravilnosti i potpunosti utvrđenog činjeničnog stanja, već sada se može reći da tužitelj osnovano ukazuje na pogrešne stavove prvostupanjskog suda. Tako nije prihvatljiv stav prvostupanjskog suda da činjenica koju je okrivljenica iznosila u obrani, da je njen suprug, u nekoliko navrata prije inkriminiranog događaja na predmetnoj kući promijenio bravu i njoj ni jednom nije dao ključ, opravdava njeno ponašanje. Činjenica prethodnog identičnog ponašanja žrtve nasilja nikako ne opravdava postupak činjenja bilo koje vrste nasilja, niti ta činjenica može ekskulpirati od prekršajne odgovornosti, jer, osim u slučaju stanja nužne obrane, a to okrivljenica ne ističe, niti proizlazi iz dokaznog postupka, nema opravdanja da bi se na nasilje odgovorilo nasiljem. Nadalje, osnovano tužitelj ističe da prekršaj ekonomskog nasilja u obitelji nije vremenski uvjetovano kažnjivo djelo odnosno da dužina trajanja protupravne radnje nije konstitutivno obilježje inkriminiranog prekršaja pa činjenica da se „radilo o kratkotrajnom ekonomskom nasilju“, kako to ističe prvostupanjski sud u obrazloženju pobijane presude, ne može dovesti do ekskulpacije. I, na kraju, pravilno tužitelj ukazuje da je prvostupanjski sud, utvrđujući da je ponašanje okrivljenice „isključivalo postojanje cilja odnosno namjere onemogućavanja GA supruga okrivljenice u korištenju osobne i zajedničke imovine u smislu koje bi imalo značaj nasilja prema Zakonu o zaštiti od nasilja u obitelji“, potpuno zanemario da za inkriminirani prekršaj nije propisana namjera kao oblik krivnje, nego je dovoljan nehaj.
8. Zbog svega navedenog, trebalo je pobijanu presudu ukinuti i predmet vratiti prvostupanjskom sudu, koji će u ponovnom suđenju, cijeneći razloge ove drugostupanjske odluke, provesti sve potrebne dokaze te pravilnom i kritičnom analizom svih provedenih dokaza, donijeti novu, zakonitu odluku koju će u svemu valjano obrazložiti. Pritom, ovaj sud nije prihvatio žalbeni prijedlog tužitelja da se nova glavna rasprava održi pred drugim sucem, jer propusti zbog kojih je prvostupanjska presuda ukinuta nisu takve težine i naravi da bi zahtijevali održavanje nove rasprave pred drugim sucem.
9. Stoga je, na temelju čl. 206. st. 1. Prekršajnog zakona, riješeno kao u izreci ovog rješenja.
Zagreb, 5. ožujka 2025.
Zapisničarka:
Predsjednica vijeća:
Nikolina Maretić, v.r.
Goranka Ratković, v.r.
Rješenje se dostavlja Općinskom sudu u Šibeniku u 5 ovjerenih prijepisa za spis, okrivljenicu, branitelja, žrtvu nasilja i tužitelja.
