REPUBLIKA HRVATSKA
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske
Broj: Ppž-11191/2024
Zagreb
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sutkinja Goranke Ratković, predsjednice vijeća, te Gordane Korotaj i Kristine Gašparac Orlić, članica vijeća, uz sudjelovanje sudske savjetnice Nikoline Maretić, zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okr. THERMOSTONE d.o.o. i dr., zbog prekršaja iz čl. 247. st. 2. t. 1. i st. 5. Zakona o strancima („Narodne novine“, broj 133/20., 114/22. i 151/22.), odlučujući o žalbi okr. THERMOSTONE d.o.o. i okr. CN, podnesenoj protiv presude Općinskog suda u Kutini, Stalne službe u Novskoj od 14. studenog 2024., broj Pp-986/2024-9, u sjednici vijeća održanoj 5. ožujka 2025.,
r i j e š i o j e
I. U povodu žalbe okr. THERMOSTONE d.o.o. i okr. CN, a po službenoj dužnosti, ukida se pobijana prvostupanjska presuda te se predmet dostavlja prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.
II. Uslijed odluke pod I., žalba okr. THERMOSTONE d.o.o. i okr. CN je bespredmetna.
Obrazloženje
1. Pobijanom prvostupanjskom presudom Općinskog suda u Kutini, Stalne službe u Novskoj od 14. studenog 2024., broj Pp-986/2024-9, okr. THERMOSTONE d.o.o. i okr. CN su proglašeni krivima da su, na način činjenično opisan u izreci pobijane presude, počinili prekršaj iz čl. 247. st. 2. t. 1. (okrivljena pravna osoba) i st. 5. (okrivljena odgovorna osoba) Zakona o strancima, za koji je, uz primjenu odredbe o ublažavanju kazne, okr. THERMOSTONE d.o.o. izrečena novčana kazna 1.040,00 eura, a okr. CN novčana kazna 500,00 eura, koje su dužni platiti u roku tri mjeseca po pravomoćnosti presude, uz pogodnost plaćanja dvije trećine izrečene novčane kazne. Istom presudom, okrivljenici su obvezni naknaditi troškove prekršajnog postupka 30,00 eura.
2. Protiv te presude, okrivljenici su, putem branitelja odvjetnika iz Odvjetničkog društva Kovačević Prpić Simeunović, podnijeli zajedničku žalbu, s prijedlogom da se pobijana presuda preinači na način da se optužba odbije ili da se ukine i predmet dostavi na ponovno suđenje odnosno podredno da se preinači na način da se okrivljenici oslobode od kazne ili da se kazna ublaži.
3. Žalba je bespredmetna.
4. Ispitivanjem prvostupanjske presude, u povodu podnesene žalbe, a po službenoj dužnosti u smislu čl. 202. st. 1. Prekršajnog zakona („Narodne novine“, broj 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17., 118/18. i 114/22.), ovaj sud je utvrdio da je počinjena apsolutno bitna povreda odredaba prekršajnog postupka iz čl. 195. st. 1. t. 10. Prekršajnog zakona, jer se pobijana presuda temelji na nezakonitim dokazima.
5. Naime, prvostupanjski sud je na temelju provedenog dokaznog postupka zaključio da su okrivljenici počinili prekršaj koji im se stavlja na teret, a u dokaznom postupku je, između ostalog, ispitao svjedokinju inspektoricu rada ĆN te pročitao zapisnik o obavljenom inspekcijskom nadzoru 23. rujna 2024. Navedeni dokazi, i to u dijelu u kojem sadrže obranu okr. CN danu prilikom provođenja inspekcijskog nadzora, po ocjeni ovog suda, nisu mogli biti korišteni u dokaznom postupku.
6. Prema odredbi čl. 90. st. 2. Prekršajnog zakona, nezakoniti dokazi su oni dokazi koji su, između ostalog, pribavljeni povredom odredaba prekršajnog postupka te koji su kao takvi izričito predviđeni u zakonu.
7. Odredbom čl. 158. st. 6. i 8. Prekršajnog zakona propisano je:
„(6) Prikupljajući obavijesti ovlaštena osoba tijela državne uprave, kada postupka u okviru svoje nadležnosti za provođenje nadzora, mogu osobu ispitati u svojstvu osumnjičenika, sukladno odredbama ovoga Zakona o ispitivanju okrivljenika u prekršajnom postupku. Pri tome ga moraju upozoriti da ima pravo uzeti branitelja koji može biti nazočan njegovu ispitivanju. Ako okrivljenik odmah ne uzme branitelja ili ako ne odluči iskazivati bez branitelja, tijela državne uprave će zastati s ispitivanjem do 2 sata da bi osumnjičenik mogao uzeti si branitelja kojeg sam izabere ili s liste dežurnih odvjetnika.
(8) Zapisnici o ispitivanju osumnjičenika i svjedoka iz stavka 6. i 7. ovoga članka mogu se koristiti kao dokazi u prekršajnom postupku.“
8. Slijedom citiranih zakonskih odredaba, proizlazi da se zapisnici o ispitivanju osumnjičenika od strane ovlaštene osobe tijela državne uprave kada postupa u okviru svoje nadležnosti mogu koristiti kao dokazi u prekršajnom postupku, samo i isključivo, ako su te osobe ispitane sukladno odredbama o ispitivanju okrivljenika u prekršajnom postupku.
9. U konkretnom slučaju, kako to proizlazi iz Zapisnika o obavljenom inspekcijskom nadzoru 23. rujna 2024., okr. CN je, prije ispitivanja, upozoren po čl. 30. i čl. 52. Zakona o općem upravnom postupku te čl. 158. st. 6. Prekršajnog zakona. Takva upozorenja nisu dostatna da bi se navedeni Zapisnik mogao koristiti kao dokaz u prekršajnom postupku.
10. Upozorenja iz čl. 30. i čl. 52. Zakona o općem upravnom postupku nisu ni od kakve važnosti za procjenu zakonitosti radnje ispitivanja osumnjičenika od strane tijela državne uprave, jer, kako to proizlazi iz izričite odredbe čl. 158. st. 6. Prekršajnog zakona, osumnjičenika treba upozoriti sukladno odredbama Prekršajnog zakona o ispitivanju okrivljenika u prekršajnom postupku. Nadalje, upozoravanje osumnjičenika po čl. 158. st. 6. Prekršajnog zakona znači samo da je ovlaštena osoba tijela državne uprave osumnjičenika upozorila da ima pravo uzeti branitelja, a ne i da ga je upozorila na prava koja ima po čl. 171. st. 2. Prekršajnog zakona (da nije dužan iznijeti svoju obranu, niti odgovarati na pitanja). Da bi se zapisnik tijela državne uprave o ispitivanju osumnjičenika mogao koristiti kao dokaz potrebno je da osumnjičenik bude upozoren na sva svoja prava koja ima prema odredbama Prekršajnog zakona o ispitivanju okrivljenika u prekršajnom postupku.
11. S obzirom da se, dakle, u konkretnom slučaju ne radi o postupanju u skladu s ovom zakonskom odredbom, predmetni Zapisnik o obavljenom inspekcijskom nadzoru, u dijelu u kojem sadrži obranu okr. CN, ne može biti dokaz, nego ima značenje neformalne obavijesti koja smije biti temelj samo za utvrđivanje osnovane sumnje na počinjenje prekršaja i odluke hoće li ovlašteni tužitelj podnijeti optužni akt, ali ne može biti dokaz u prekršajnom postupku i ne može ni na koji način biti unesen u dokazni materijal, nego se, na temelju čl. 121. st. 1. Prekršajnog zakona, mora izdvojiti iz spisa predmeta. Iz navedenog razloga (jer Zapisnik o obavljenom inspekcijskom nadzoru, u dijelu u kojem sadrži obranu okr. CN, ne može biti dokaz) nije zakonit dokaz ni onaj dio svjedočkog iskaza inspektorice rada ĆN u kojem ona prepričava što je okr. CN iskazao prilikom ispitivanja za vrijeme obavljanja inspekcijskog nadzora, jer se na taj način, zaobilaznim putem, u dokazni materijal unose oni elementi koji ne mogu biti temelj za donošenje presude.
12. Prema tome, na opisani način je ostvarena bitna povredu odredaba prekršajnog postupka iz čl. 195. st. 1. t. 10. Prekršajnog zakona, radi čega je prvostupanjsku presudu trebalo ukinuti i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje i odluku.
13. U ponovnom suđenju, prvostupanjski sud će na odgovarajući način otkloniti istaknutu bitnu povredu odredaba prekršajnog postupka, iznova će provesti do sada izvedene dokaze, naravno samo one koji su zakoniti, kao i možebitne dokaze za koje se ukaže potreba nužnosti izvođenja te će na temelju provedenih dokaza donijeti novu, na zakonu osnovanu, odluku, u kojoj će navesti jasne razloge o svim pravno relevantnim činjenicama.
14. Stoga je, na temelju čl. 206. st. 1. Prekršajnog zakona, riješeno kao u izreci ovog rješenja.
Zagreb, 5. ožujka 2025.
Zapisničarka:
Predsjednica vijeća:
Nikolina Maretić, v.r.
Goranka Ratković, v.r.
Rješenje se dostavlja Općinskom sudu u Kutini u 5 ovjerenih prijepisa za spis, okrivljenike, branitelja i tužitelja.
