Broj: Ppž-13636/2022
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E NJ E
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sutkinja Gordane Korotaj predsjednice vijeća te Goranke Ratković i Kristine Gašparac Orlić članica vijeća, uz sudjelovanje sudske savjetnice Nikoline Maretić zapisničarke, u prekršajnom predmetu protiv okr. AZ, zbog prekršaja iz čl. 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira („Narodne novine“, broj 30/90., 47/90. i 29/94.), odlučujući o žalbi tužitelja Ministarstva unutarnjih poslova, Policijske uprave karlovačke, Policijske postaje Duga Resa, podnesenoj protiv presude Općinskog prekršajnog suda u Zagrebu od 25. listopada 2022., broj: 76. Pp-7474/22, u sjednici vijeća održanoj 5. ožujka 2025.,
r i j e š i o j e
Prihvaća se osnovanom žalba tužitelja Ministarstva unutarnjih poslova Policijske uprave karlovačke, Policijske postaje Duga Resa, ukida se prvostupanjska presuda i predmet dostavlja prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.
Obrazloženje
1. Pobijanom prvostupanjskom presudom Općinskog prekršajnog suda u Zagrebu od 25. listopada 2022., broj: 76. Pp-7474/22, na temelju čl. 182. t. 3. Prekršajnog zakona-„Narodne novine“, broj: 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17. i 118/18.) okr. AZ oslobođena je optužbe da bi, na način činjenično opisan u izreci presude, počinila prekršaj iz čl. 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira te je odlučeno da troškovi prekršajnog postupka padaju na teret proračunskih sredstava.
2. Protiv te presude tužitelj Ministarstvo unutarnjih poslova Policijska uprava karlovačka, Policijska postaja Duga Resa pravodobno je podnio žalbu iz čijeg sadržaja proizlazi da je podnesena zbog nepotpuno i pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja, s prijedlogom, da se pobijana presuda ukine i predmet vrati na ponovno suđenje.
3. Žalba je osnovana.
4. Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, kao drugostupanjski sud, na temelju čl. 202. st. 1. Prekršajnog zakona, ispitivao je pobijanu prvostupanjsku presudu iz osnova i razloga iz kojih se ona pobija žalbom i po službenoj dužnosti, te je utvrdio, da prvostupanjski sud nije u potpunosti i točno utvrdio činjenično stanje, na što osnovano žalbom ukazuje tužitelj.
5. Opravdano tužitelj pobija prvostupanjsku presudu zbog nepotpuno i pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja navodeći da u postupku nisu izvedeni svi dostupni dokazi.
6. Iz obrazloženja pobijane presude razvidno je da je prvostupanjski sud u dokaznom postupku pročitao pisanu obranu okr. AZ, u kojoj je poricala prekršaj prema optuženju, navodeći u bitnom da se ništa nije dogodilo, njen bivši suprug je dva dana od „navodnog“ događaja pozvao policiju i optužio da je napala susjeda ZZ, a što se tiče brata MZ, s njim manipulira kako i kada mu zatreba.
6.1. Nadalje, sutkinja je pokušala u svojstvu svjedoka ispitati ošt. ZZ, koji se, uredno pozvan za ročište 25. listopada 2022. nije odazvao, niti svoj izostanak opravdao. U obrazloženju odluke sud navodi da u spisu nije bilo drugih dokaza iz kojih bi se na siguran način moglo utvrditi da je okrivljenica počinila prekršaj prema optuženju, pa kako okrivljenica poriče počinjenje prekršaja, a pozvani svjedok se nije odazvao, sud je primijenio pravilo „in dubio pro reo“ i u sumnji odlučio u korist okrivljenice.
7. Međutim, primijenjeno pravilo "in dubio pro reo" podrazumijeva da sud odlučuje presudom na način koji je povoljniji za okrivljenika kada se nakon ocjene dokaza, pojedinačno u vezi s ostalim dokazima, ne daju otkloniti dvojbe o postojanju odnosno nepostojanju nekih činjenica koje tvore obilježja inkriminiranog prekršaja ili o kojima ovisi primjena neke druge odredbe prekršajnog zakonodavstva, međutim o tome se u konkretnom slučaju ne radi, jer primijenjeno načelo podrazumijeva da su prethodno izvedeni svi dostupni dokazi.
7.1. Neosnovano prvostupanjski sud zaključuje da u postupku nije bilo drugih dokaza na temelju kojih bi utvrdio činjenično stanje. Naime, prekršajni postupak je tzv. mješovitoga (akuzatorno-inkvizicijskoga) tipa, načelo akuzatornosti proizlazi iz odredbe čl. 160. st. 1. Prekršajnog zakona kojim je propisano da se, ako tim Zakonom nije drugačije određeno, prekršajni postupak može voditi samo na temelju podnesenog optužnog prijedloga ovlaštenog tužitelja, dok je načelo inkvizitornog postupanja propisano čl. 88. st 1. Prekršajnog zakona koji ustanovljuje dužnost suda da na temelju izvedenih dokaza potpuno i točno utvrdi činjenice koje su od važnosti za donošenje zakonite odluke i s jednakom pažnjom utvrđuje činjenice koje terete okrivljenika i koje mu idu u korist. Dakle, načelo inkvizitornog postupanja sastoji se u tome da tužitelj pokrene postupak po službenoj dužnosti pri čemu je teret iznošenja dostatnih dokaza za dokazivanje krivnje na tužitelju te u obvezi suda da po službenoj dužnosti izvodi dokaze i utvrđuje činjenice.
7.2. U odnosu na ispitivanje svjedoka ZZ prvostupanjski sud je trebao ustrajati na izvođenju tog dokaza, a ne nakon jednog poziva na koji se svjedok nije odazvao, odustati od njegovog izvođenja te po potrebi izdati dovedbeni nalog i ispitati svjedoka u postupku.
8. Nadalje, neosnovano navodi sud u obrazloženju pobijane odluke da „u spisu nije bilo drugih dokaza…..“. Naime, iz samog optužnog prijedloga razvidno je da su događaju nazočili MZ, DZ i mlt. GZ, a iz obrazloženja optužnog prijedloga vidljivo je da je u policiji u svojstvu osumnjičenika ispitana AZ, a u svojstvu svjedoka MZ, DZ, ZZ, IZ, OZ i EZ. Sud je trebao u svojstvu svjedoka pozvati na glavnu raspravu osobe ispitane u svojstvu svjedoka u PP Duga Resa, te zavisno od dostave poziva svjedocima, ispitati ih neposredno ili pročitati njihove iskaze u PP, pod pretpostavkom da su zakoniti dokazi. Prvostupanjski je su u dokaznom postupku trebao pisanu obranu okrivljenice usporediti sa iskazom danim u svojstvu osumnjičenika u PP Duga Resa, koji je zakonit dokaz u smislu čl. 158. st. 6. Prekršajnog zakona, ocijeniti te iskaze i dati razloge za prihvaćanje ili ne obrane okrivljenice.
9. Stoga je u pravu podnositelj žalbe kada navodi da je sud bio dužan u postupku izvesti dokaz čitanjem iskaza svjedoka ZZ u PP Duga Resa, budući da se radi o zakonitom dokazu, a navedeni svjedok nije se odazvao pozivu suda (čl. 167. st. 6. Prekršajnog zakona). Međutim, neosnovano navodi tužitelj u žalbi da je sud trebao koristiti kao dokaz u postupku iskaz svjedoka DZ u PP Duga Resa, budući da se radi o nezakonitom dokazu, koji se ne može koristiti kao dokaz u postupku. Naime, iz navedenog zapisnika nije razvidno da je svjedok prije ispitivanja doista i upoznat sa svojim pravima i dužnostima. Iz navedenih razloga, na temelju čl. 158. st. 8. , u vezi čl. 300. st. 1. t. 5. Zakona o kaznenom postupku, iskaz sa zapisnik o ispitivanju svjedoka DZ pred policijom ne može upotrijebiti kao dokaz u postupku, pa je svjedoka potrebno ispitati neposredno.
10. Slijedom navedenog, osnovana je žalba tužitelja zbog nepotpuno i pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja, radi čega je prvostupanjsku presudu trebalo ukinuti i predmet vratiti sudu prvog stupnja na ponovno suđenje.
10.1. U ponovljenom suđenju prvostupanjski sud će ponovno izvesti do sada izvedene dokaze, dokaze na koje se ukazuje ovim rješenjem, kao i druge dokaze koji se ukažu potrebnim, te povezujući personalne sa materijalnim dokazima izvedenim u postupku, pravilnom i kritičkom analizom svih provedenih dokaza, donijeti novu, zakonitu odluku koju će u svemu valjano obrazložiti.
11. Iz navedenih razloga na čl. 206. st. 1. Prekršajnog zakona odlučeno kao u izreci ovog rješenja.
Zagreb, 5. ožujka 2025.
Zapisničarka:
Predsjednica vijeća:
Nikolina Maretić, v. r.
Gordana Korotaj, v.r.
Rješenja se dostavlja Općinskom prekršajnom sudu u Zagrebu u 4 ovjerena prijepisa: za spis, okrivljenicu i tužitelja.
