Republika Hrvatska

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske

Zagreb

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sudaca Maria Soljačića kao predsjednika vijeća, te Tomislava Tomašića i Marjane Rajić, kao članova vijeća, uz sudjelovanje Diane Pavlečić, u svojstvu više sudske savjetnice kao zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv I-okr. pravne osobe ADRIATIC GRUPA j.d.o.o. i II-okr. odgovorne osobe NJ, zbog prekršaja iz članka 172. stavka 2. točke 5. i stavka 3. Zakona o mirovinskom osiguranju (NN 157/13, 151/14, 33/15, 93/15, 120/16, 18/18, 62/18, 115/18, 102/19, 84/21, 119/22), odlučujući o žalbi tužitelja Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, podnijetoj protiv presude Općinskog suda u Rijeci od 5. lipnja 2024., broj: Pp-5100/2021, na sjednici vijeća održanoj 5. ožujka 2025.,

p r e s u d i o  j e

Odbija se kao neosnovana žalba Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje i potvrđuje se prvostupanjska presuda.

Obrazloženje

1. Presudom Općinskog suda u Rijeci okrivljenici su oslobođeni od optužbe, zbog prekršaja iz članka 172. stavka 2. točke 5. i stavka 3. Zakona o mirovinskom osiguranju, činjenično opisanog u izreci pobijane presude, s obrazloženjem da činjenični opis radnje prekršaja, a na način kako je to opisano odnosno koncipirano u izreci ne predstavlja zakonsko obilježje prekršaja iz čl. 112. st. 1. t. 5. Zakona o mirovinskom osiguranju, u svezi čl. 4. st. 1. t. 8. i t. 11. Pravilnika o vođenju matične evidencije Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje jer nisu navedeni svi bitni konstitutivni elementi prekršaja, a koje činjenice nužno moraju biti navedene u činjeničnom opisu prekršaja i bez kojih opisano djelo nije prekršaj.

2. Protiv prvostupanjske presude tužitelj je pravodobno podnio žalbu zbog bitne povrede odredaba prekršajnog postupka, povrede odredaba materijalnog prekršajnog prava, te pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, navodeći u bitnom da je sve detaljno pojašnjeno u obrazloženju optužnog prijedloga, a prvostupanjski sud je propustio zakazati glavnu raspravu u smislu odredbe čl. 162. Prekršajnog zakona i utvrditi činjenice na kojima može zakonito zasnovati presudu. Nadalje, prvostupanjski sud je pogrešno primijenio materijalno prekršajno pravo utvrđujući da djelo koje se stavlja na teret nema zakonskih obilježja predmetnog prekršaja. U optužnom prijedlogu koji je ovlašteni tužitelj podnio protiv okrivljenika stavlja im se na teret nečinjenje dužne radnje iz Zakona o mirovinskom osiguranju, zbog toga što kao obveznici dostavljanja podataka za vođenje matične evidencije Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje nisu u zakonskom roku dostavili podatke o promjeni tijekom osiguranja, odnosno nisu u roku od 24 sata od nastale promjene istu i prijavili, čime je počinjen prekršaj iz čl. 112. st. 1. t. 5. Zakona o mirovinskom osiguranju i čl. 4. st. 1. toč. 8. i toč. 11. Pravilnika o vođenju matične evidencije Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, kažnjivo po čl. 172. st. 2. toč. 5. Zakona o mirovinskom osiguranju, pa optužni prijedlog sadrži činjenični opis radnje prekršaja iz koje proistječe zakonsko obilježje prekršaja iz odredbe čl. 112. st. 1. toč. 5. Zakona o mirovinskom osiguranju i čl. 4. st. 1. toč. 8. i toč. 11. Pravilnika o vođenju matične evidencije Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje. Iz navedenih razloga nije bilo zakonske osnove iz čl. 161. st. 6. Prekršajnog zakona za donošenje u fazi ispitivanja optužnog prijedloga, presude kojom se okrivljenici oslobađaju od optužbe.

3. Žalitelj predlaže da se iz razloga iznijetih u žalbi, ista prihvati.

4. Žalba je neosnovana.

5. Odlučujući o žalbi te ispitujući pobijanu presudu u smislu odredbe članka 202. stavka 1. Prekršajnog zakona (NN 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18, 114/22), uz ocjenu navoda žalbe, Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske je utvrdio da je prvostupanjski sud pravilno primijenio zakon donoseći odluku o oslobođenju okrivljenika od optužbe.

6. Naime, optužnim prijedlogom okrivljenicima se stavlja na teret da kao obveznici dostavljanja podataka za vođenje matične evidencije Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje nisu u zakonskom roku dostavili podatke o promjeni tijekom osiguranja, odnosno nisu u roku od 24 sata od nastale promjene istu i prijavili, čime je počinjen prekršaj iz čl. 112. st. 1. t. 5. Zakona o mirovinskom osiguranju i čl. 4. st. 1. toč. 8. i toč. 11. Pravilnika o vođenju matične evidencije Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, kažnjivo po čl. 172. st. 2. toč. 5. Zakona o mirovinskom osiguranju.

7. Prekršajnim odredbama članka 172. stavka 2. točke 5. i stavka 3. Zakona o mirovinskom osiguranju propisano je kažnjavanje pravne i odgovorne osobe ako ne prijavi ili odjavi osiguranje ili promjenu tijekom osiguranja ili to učini nakon isteka propisanog roka (članak 112. stavak 1. točke 2., 3. i 5.), te je materijalnom odredbom članak 112. stavak 1. točke 5. Zakona propisano da prijave o promjeni tijekom osiguranja obveznici dostavljaju u roku od 24 sata od nastale promjene.

8. Slijedom navedenoga, činjenični opis iz izreke optužnog akta sadrži samo zakonske odredbe, s time da nema vremena počinjenja prekršaja, kao zakonskog obilježja djela, jer nije navedeno od kada se računa propisani rok od 24 sata, niti činjenični opis sadrži konkretizaciju djela odnosno o kojim promjenama tijekom osiguranja se radi, kao i na kojeg radnika se odnose promjene, te su samo u obrazloženju optužnog akta navedeni podaci koji predstavljaju konstitutivan element i konkretizaciju djela, iako bi isti trebali biti navedeni u činjeničnom opisu izreke optužnog akta.

9. Kako prvostupanjski sud nije ovlašten sam kreirati drugačiji činjenični opis od navedenog u izreci u optužnom aktu, a nije dopušteno navoditi činjenice iz obrazloženja optužnog akta, s obzirom da bi time došlo do miješanja procesne uloge tužitelja i suda, prvostupanjski sud je podneskom zatražio od tužitelja da dopuni činjenični opis prekršaja.

10. Nadalje, tužitelj nije udovoljio zahtjevu prvostupanjskog suda i dopunio optužni prijedlog na pravilan način, jer i dalje nije otklonio nedostatke u činjeničnom opisu optužnog akta, pa u činjeničnom opisu ovog prekršaja nedostaje konstitutivan element i konkretizacija prekršaja koji se okrivljenicima stavlja na teret, čime opisano djelo nije prekršaj, te je stoga pravilno prvostupanjski sud oslobodio okrivljenike od optužbe, na temelju odredbe članka 161. stavka 6. Prekršajnog zakona.

11. Iz navedenih razloga, valjalo je odlučiti kao u izreci ove odluke.

U Zagrebu 5. ožujka 2025.

Zapisničarka:

Predsjednik vijeća:

Diana Pavlečić v.r.

Mario Soljačić v.r.

Presuda se dostavlja Općinskom sudu u Rijeci u 5 otpravka: za spis, okrivljenike i tužitelja.