Republika Hrvatska
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske
Zagreb
Broj: Ppž-8450/2023
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sutkinja Gordane Korotaj predsjednice vijeća te Goranke Ratković i Kristine Gašparac Orlić članica vijeća, uz sudjelovanje sudske savjetnice Nikoline Maretić zapisničarke, u prekršajnom predmetu protiv okr. OC, zbog prekršaja iz čl. 54. st. 3. u vezi st. 1. t. 1. Zakona o suzbijanju zlouporabe droga („Narodne novine“ br. 107/01., 87/02., 163/03.,141/04., 40/07., 149/09., 84/11., 80/13. i 39/19.), odlučujući o žalbama tužitelja Ministarstva unutarnjih poslova, Policijske uprave dubrovačko-neretvanske, Postaje granične policije Metković i okr. OC, podnesenim protiv presude Općinskog suda u Metkoviću od 28. rujna 2023., broj: 12.Pp-1244/2021 u sjednici vijeća održanoj 5. ožujka 2025.,
p r e s u d i o j e
I Prihvaća se osnovanom žalba tužitelja Ministarstva unutarnjih poslova, Policijske uprave dubrovačko-neretvanske, Postaje granične policije Metković, preinačuje se prvostupanjska presuda u odluci o novčanoj kazni na način da se okr. OC, za prekršaj iz čl. 54. st. 3. u vezi st. 1. t. 1. Zakona o suzbijanju zlouporabe droga, za koji je tom presudom proglašen krivim, na temelju tog zakonskog propisa izriče novčana kazna 663,61 eura (šesto šezdeset tri eura i šezdeset jedan cent), koju je dužan platiti u roku 90 dana po primitku ove presude, s time da će se izrečena novčana kazna smatrati plaćenom u cijelosti ako okr. OC u tom roku plati dvije trećine izrečene novčane kazne.
II Odbija se kao neosnovana žalba okr. OC.
III Na temelju čl. 138. st. 2. t. 3. c) Prekršajnog zakona („Narodne novine“, broj: 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17., 118/18. i 114/22.) okr. OC je obvezan naknaditi paušalni iznos troškova žalbenog postupka 40,00 eura (četrdeset eura), u roku 30 dana od primitka ove presude.
Obrazloženje
1. Pobijanom prvostupanjskom presudom Općinskog suda u Metkoviću od 28. rujna 2023., broj: 12.Pp-1244/2021 proglašen je krivim okr. OC da je, na način činjenično opisan u izreci, počinio prekršaj iz čl. 54. st. 3. u vezi st. 1. t. 1. Zakona o suzbijanju zlouporabe droga, za koji mu je primjenom propisa o ublažavanju kazne izrečena novčana kazna 265,54 eura/2.000,00 kuna, koju je dužan platiti u roku 90 dana po pravomoćnosti presude, uz pogodnost plaćanja dvije trećine izrečene novčane kazne.
1. Na temelju čl. 64. st. 1. Zakona o suzbijanju zlouporabe droga i čl. 76. a Prekršajnog zakona od okrivljenika je oduzeta droga marihuana u količini 0,1 gram, prema potvrdi o privremenom oduzimanju predmeta od 4. kolovoza 2021., ser. broj [serijski broj].
2. Istom presudom okrivljenik je obvezan na naknadu paušalnog troška prekršajnog postupka 26,54 eura/200,00 kuna.
2. Protiv te presude tužitelj Ministarstvo unutarnjih poslova Policijska uprava dubrovačko-neretvanska, Postaja granične policije Metković je podnio žalbu iz čijeg sadržaja proizlazi da je podnesena zbog odluke o visini izrečene novčane kazne, s prijedlogom da se pobijana presuda preinači i okrivljeniku izrekne novčana kazna u propisanom posebnom minimumu.
3. Okr. OC protiv presude osobno je podnio žalbu navodeći sve žalbene osnove, a iz čijeg sadržaja proizlazi da je podnesena zbog povrede odredaba materijalnog prekršajnog prava iz čl. 196. t. 1. Prekršajnog zakona, jer smatra da je prekršaj za koji je proglašen krivim, u skladu s odredbom čl. 24.a Prekršajnog zakona, beznačajni prekršaj.
4. Žalba tužitelja je osnovana.
5. Žalba okrivljenika nije osnovana.
6. Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, kao drugostupanjski sud, na temelju čl. 202. st. 1. Prekršajnog zakona („Narodne novine“, broj 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17., 118/18. i 114/22.) ispitivao je pobijanu prvostupanjsku presudu u onom dijelu u kojem se pobija žalbama i to iz osnova i razloga iz kojih se pobija žalbama i po službenoj dužnosti te nisu utvrđene povrede na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti.
7. Žaleći se zbog izrečene novčane kazne, tužitelj u bitnom, navodi da je prvostupanjski sud krivo protumačio i primijenio odredbe za ublažavanje kazne, budući da nisu ispunjene pretpostavke za izricanje blaže kazne, a sud je u odluci i propustio posebno obrazložiti primjenu instituta ublažavanja kazne.
8. Ispitujući pobijanu presudu u odluci o novčanoj kazni, ovaj drugostupanjski sud smatra da je prvostupanjski sud, za počinjeni prekršaj iz čl. 54. st. 3. u vezi st. 1. t. 1. Zakona o suzbijanju zlouporabe droga okr. OC izrekao preblagu mjeru kazne, pogrešno smatrajući da na strani okrivljenika postoje naročite olakotne okolnosti koje opravdavaju primjenu odredbi o ublažavanju kazne.
9. Čl. 37. Prekršajnog zakona propisuje:
„(1) Sud može izreći kaznu blažu od propisane za određeni prekršaj kad to ovaj Zakon izričito propisuje.
(2) Blažu kaznu od propisane za određeni prekršaj sud može izreći i kad postoje naročite olakotne okolnosti, osobito ako se počinitelj pomirio s oštećenikom, ako mu je u potpunosti ili većim dijelom naknadio štetu prouzročenu prekršajem, a svrha kažnjavanja može se postići i takvom blažom kaznom.“
3. U pravu je tužitelj, da se u ovoj situaciji nisu stekli uvjeti za ublažavanje kazne okr. OC. Naime, kako u ovom konkretnom slučaju nije Zakonom izričito propisano da se kazna može ublažiti, to je za primjenu odredbe o ublažavanju kazne bilo nužno utvrditi postojanje “naročito olakotnih okolnosti“, zbog kojih se „svrha kažnjavanja može se postići i blažom kaznom od propisane.“
4. Prilikom odmjere visine kazne prvostupanjski je sud cijenio na strani okrivljenika olakotnim da se radi o maloj količini oduzete droge marihuana i da do tada nije prekršajno osuđivan za iste prekršaje, dok otegotne okolnosti nije utvrdio. Sud navodi da je uvidom u potvrdu Odjela za prekršajne evidencije od 16. ožujka 2023. utvrdio da je okrivljenik osuđen za istovrsno naknadno počinjeno djelo, koju okolnost mu sud nije cijenio otegotnom te je okrivljeniku izrekao novčanu kaznu znatno ispod zakonskog minimuma, smatrajući da će se ovako ublaženom kaznom postići svrha kažnjavanja.
5. Međutim, navedene okolnosti, po ocjeni ovog suda, ne predstavlja naročito olakotnu okolnost iz čl. 37. Prekršajnog zakona za ublažavanje kazne. Naime, u odnosu na neosuđivanost okrivljenika do počinjenja djela treba navesti da je, smislu čl. 5. Ustava Republike Hrvatske, navedena okolnost očekivana kod svakog građanina i ne može predstavljati naročito izraženu olakotnu okolnost. Međutim, pogrešno smatra sud da je okrivljenik neosuđivan za istovrsne prekršaje, budući da je presudom istog suda od 26. listopada 2022., pravomoćna 11. studenog 2022. osuđen zbog istovrsnog prekršaja i to posjedovanja 2,84 g droge marihuana. Prekršaj za koji se vodi ovaj prekršajni postupak počinjen je 4. kolovoza 2021, a prvostupanjski je sud donio odluku 28. rujna 2023. te je trebao cijeniti otegotnom okolnost koja mu je u vrijeme donošenja odluke bila poznata, da je okrivljenik nakon počinjenja djela, a prije donošenja nepravomoćne odluke u ovom predmetu, osuđen za istovrsno djelo prekršaja.
6. U odnosu na „malu količinu oduzete droge marihuane“ u ovom postupku, što je sud cijenio olakotnim, ističe se da se u skladu sa praksom ovog drugostupanjskog suda, izraženoj u mnogim odlukama, manja količina droge koju počinitelj posjeduje ne može cijeniti naročito olakotnom okolnosti za ublažavanje kazne, nego eventualno olakotnom okolnosti koja ima za posljedicu izricanje novčane kazne u posebnom minimumu, dok se veća količina droge treba cijeniti kao otegotna okolnost.
7. Slijedom navedenog, u pravu je tužitelj da u ovoj situaciji nije bilo zakonskih uvjeta za ublažavanje kazne te je ovaj drugostupanjski sud, cijeneći olakotne okolnosti na strani okrivljenika utvrđene od strane prvostupanjskog suda, uz činjenicu da je okrivljenik nakon počinjenja djela, a do donošenja nepravomoćne odluke, osuđivan za istovrsni prekršaj, cijeneći i jačinu ugrožavanja zaštićenog dobra, kao da su vrlo izraženi i zahtjevi generalno preventivnog djelovanja, okr. OC za počinjeni prekršaj iz čl. 54. st. 3. u vezi st. 1. t. 1. Zakona o suzbijanju zlouporabe droga, na temelju tog zakonskog propisa, izrekao predloženu novčanu kaznu od strane tužitelja, kao u izreci ove presude, propisane u rasponu od 5.000,00 do 20.000,00 kuna (u protuvrijednosti eura prema fiksnom tečaju valute) ili kazne zatvora do 90 dana. Ovaj drugostupanjski sud smatra da je tako izrečena novčana kazna primjerena opasnosti počinjenog prekršaja i svrsi kažnjavanja, tako da će se njome ostvariti opća svrha kažnjavanja iz čl. 32. Prekršajnog zakona i svrha prekršajnopravnih sankcija iz čl. 6. Prekršajnog zakona.
10. Okrivljenik u žalbi ističe da se u konkretnom slučaju radi o beznačajnom prekršaju, budući da je optužen da je zatečen sa svega 0,1 grama droge marihuana.
11. Međutim, odredbom čl. 24.a Prekršajnog zakona propisano je da nema prekršaja, iako su ostvarena njegova bitna obilježja, ako je stupanj ugrožavanja ili povrede javnog poretka, društvene discipline i društvenih vrijednosti neznatan i ne postoji potreba da počinitelj bude kažnjen.
8. Prvenstveno treba navesti da je za zaključak o beznačajnosti nekog djela kojim se ostvaruju bitna obilježja prekršaja potrebno ostvarenje dva elementa: mora proizlaziti iz neznatnosti stupnja ugrožavanja ili povrede ne samo zaštićenog dobra, nego i onih vrijednosti koje se općenito štite prekršajnim pravom (objektivni element), ali i iz odsustva potrebe za kažnjavanjem počinitelja (subjektivni element). Obje te sastavnice moraju biti kumulativno ispunjene.
9. Razmatrajući subjektivni element, ovaj sud je imao na umu ponašanje okrivljenika nakon počinjenog prekršaja (osuđen za istovrsni prekršaj), kao i činjenicu da okrivljenik nije svjestan štetnosti počinjenog prekršaja, što sve, u svojoj ukupnosti, po ocjeni ovog suda, dovodi do zaključka da postoji potreba da okrivljenik bude kažnjena.
10. Stoga, sve navedene okolnosti ukazuju na zaključak da počinjeni prekršaj, s obzirom na način postupanja okrivljenika, njegovu krivnju i posljedice za zaštićeno dobro, nije beznačajan i kao takav zahtijeva osudu društva kroz izricanje kazne počinitelju, čime nisu ispunjene zakonske pretpostavke za primjenu instituta beznačajnog prekršaja iz čl. 24.a Prekršajnog zakona, kako to u podnesenoj žalbi sugerira okrivljenik.
12. Žaleći se zbog troškova prekršajnog postupka okrivljenik navodi da su isti nezakoniti, imajući u vidu da se radi o beznačajnom prekršaju.
11. Međutim, budući da je okrivljenik proglašen krivim, zakonito je obvezan na naknadu troškova postupka u paušalnom iznosu 26,54eura/200,00 kuna (čl. 139. st. 3. Prekršajnog zakona). Odluka o troškovima postupka je osnovana, a isti su propisani Rješenjem o određivanju paušalnog iznosa za troškove prekršajnog postupka („Narodne novine“, broj 18/13.) u rasponu od 100,00 do 5.000,00 kuna (izraženo u eurima preračunavanjem po fiksnom tečaju valute), a s obzirom na složenost i trajanje postupka, a okrivljeniku su dosuđeni troškovi blizu minimalno mogućeg iznosa paušalne svote.
13. Iz gore navedenih razloga, zbog kojih je osnovana odluka prvostupanjskog suda o troškovima prekršajnog postupka, ovaj sud je okrivljenika obvezao i na naknadu troškova žalbenog postupka, također u visini vrlo blizu propisane donje granice okvira paušalne svote. Paušalni iznos troškova žalbenog postupka temelji se na odredbi čl. 138. st. 2. t. 3. c) Prekršajnog zakona, koja propisuje da troškovi prekršajnog postupka obuhvaćaju paušalni iznos troškova prekršajnog postupka Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske kada je donio odluku kojom je pravomoćno utvrđena prekršajna odgovornost okrivljenika, ako je odlučivao o redovnom pravnom lijeku tužitelja i okrivljenika ili samo okrivljenika. Ovaj sud smatra da plaćanjem troška žalbenog postupka 40,00 eura, dakle blizu minimalno mogućeg iznosa paušalne svote, neće biti dovedeno u pitanje njegovo uzdržavanje.
14. Iz navedenih razloga, na temelju čl. 207. Prekršajnog zakona, odlučeno kao u izreci ove presude.
Zagreb, 5. ožujka 2025.
Zapisničarka:
Predsjednica vijeća:
Nikolina Maretić, v. r.
Gordana Korotaj, v.r.
Presuda se dostavlja Općinskom sudu u Metkoviću u 4 ovjerena prijepisa: za spis, okrivljenika i tužitelja.