Republika Hrvatska
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske
Zagreb
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca: Sanje Gospočić, kao predsjednice vijeća, te Mladena Genca i Tomislava Tomašića, kao članova vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice – specijalistice Sanje Radeljak, kao zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okrivljenika NT, zbog prekršaja iz članka 61. stavka 1. točke 11. Zakona o provedbi carinskog zakonodavstva Europske unije („Narodne novine“, broj: 40/16.), odlučujući o žalbi okrivljenika NT, kojeg brani odvjetnik Dario Benić Zagreba, podnesenoj protiv rješenja o prekršaju Ministarstva financija Republike Hrvatske, Carinske uprave, Područnog carinskog ureda Osijek, Vijeća za prekršaje, od 28. listopada 2022., Klasa: 413-01/22-26/880, Ur.broj: 513-02-7002/18-22-8, na sjednici vijeća održanoj dana 5. ožujka 2025.,
p r e s u d i o j e
I Odbija se kao neosnovana žalba okrivljenika NT i potvrđuje se pobijano rješenje o prekršaju.
-
II Okrivljenik NT je dužan platiti paušalni iznos troškova prekršajnog postupka ovoga suda u iznosu od 20,00 eura (dvadeset eura), u roku od 8 (osam) dana od primitka ove presude.
Obrazloženje
1. Prvostupanjskim rješenjem o prekršaju okrivljenik NT proglašen je krivim i kažnjen novčanom kaznom u iznosu od 45.000,00 kn (četrdesetpettisuća kuna) / 5.972,53 eura (pettisućadevetstosedamdesetdva eura i pedesettri centa), zbog prekršaja iz članka 61. stavak 1. točka 11. Zakona o provedbi carinskog zakonodavstva Europske unije, pobliže opisanog u izreci pobijanog rješenja.
2. Istim rješenjem okrivljenik je obvezan na naknadu troškova prekršajnog postupka u paušalnom iznosu od 200,00 kn (dvjesto kuna) / 26,54 eura (dvadesetšest eura i pedesetčetiricenta).
3. Protiv tog rješenja okrivljenik NT je pravodobno, putem branitelja, podnio žalbu zbog, kako proizlazi iz sadržaja žalbe, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i odluke o kazni, navodeći u bitnome da je prvostupanjsko tijelo državne uprave koje vodi prekršajni postupak zanemarilo olakotne okolnosti,a prestrogo vrednovalo otegotne okolnosti, te da je pogrešno vrednovalo kao otegotnu okolnost činjenicu da nije primijenio dužnu pozornost prilikom provjeravanja carinskog obilježja (carinsko uže) s obzirom da ta činjenica čini samo biće inkriminiranog prekršaja te ne može predstavljati otegotnu okolnost. Smatra da je apsolutno nemoguće cijelo vrijeme imati na umu carinsko uže i plombu, imajući u vidu ilegalni vješti i kriveni ulazak migranata i imati na oku carinsko uže, kao i da su migranti ušli u tovarni prostor dok je spavao na odmorištu u Republici Makedoniji, pa je stoga mišljenja da je izrečena novčana kazna previsoka.
4. Žalitelj predlaže da se iz razloga navedenih u žalbi, žalba prihvati.
5. Žalba nije osnovana.
6. Rješavajući predmet i ispitujući pobijano rješenje u smislu članka 202. stavka Prekršajnog zakona ("Narodne novine", broj: 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17., 118/18. i 114/22.), uz ocjenu navoda žalbe, Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske našao je da je prvostupanjsko tijelo državne uprave koje vodi prekršajni postupak pravilno primijenilo materijalno pravo, pravilno pravno označivši djelo okrivljenika kao prekršaj iz predmetnog članka, nije počinilo bitne povrede odredaba prekršajnog postupka iz članka 195. stavak 1. točke 6., 7., 9. i 10. Prekršajnog zakona, te da nije nastupila zastara prekršajnog progona, a na što ovaj sud pazi po službenoj dužnosti.
7. Neosnovano okrivljenik poriče počinjenje prekršaja koji mu se stavlja na teret izrekom pobijanog rješenja, jer je ovaj sud ispitujući pobijano rješenje, uz ocjenu navoda žalbe, našao da je činjenično stanje u potpunosti i točno utvrđeno na glavnoj raspravi, na kojoj je čitana pisana obrana okrivljenika, te provedeni i drugi dokazi, pa je prvostupanjsko tijelo državne uprave koje vodi prekršajni postupak, opravdano moglo zaključiti da je okrivljenik počinio predmetni prekršaj.
8. Tijekom prvostupanjskog postupka nesporno je utvrđeno da okrivljenik nije dana 8. travnja 2022. godine oko 04,00 sati prilikom ulaska u carinsko područje Unije, preko RGP Tovarnik, kao vozač teretnog vozila slovenskih reg. oznaka [registarska oznaka]/CEVH487, spriječio od oštećenja sredstvo za prepoznavanje robe, carinsko uže, na način da je isto bilo presječeno i ponovo spojeno metalnom spojnicom kako bi se stvorio privid da je carinsko uže neoštećeno i ispravno. Pregledom tovarnog prostora pronađene su 2 osobe, državljani Afganistana, koje su na ilegalan način pokušale ući u Europsku Uniju, pa je time počinio prekršaj kažnjiv po članku 61. stavak 1. točka 11. Zakona o provedbi carinskog zakonodavstva EU.
9. Dakle, okrivljenik se tereti za prekršaj iz članka 61. stavak 1. točka 11. Zakona o provedbi carinskog zakonodavstva Europske unije, da nije spriječio uništenje ili uklanjanje carinskih obilježja. Okrivljenik je u smislu članka 31. Zakona o provedbi carinskog zakonodavstva Europske unije bio dužan primjereno zaštititi od oštećenja odnosno uništenja stavljeno sredstvo za prepoznavanje robe (plomba), a to je propustio učiniti, tako da su u činjeničnom opisu djela ispunjena sva bitna obilježja inkriminiranog djela prekršaja.
Uz to imajući u vidu i slijedeće odredbe :
Provedbena uredba Komisije (EU) 2015/2447, članak 299. Postavljanje plombe kao mjera prepoznavanja robe (članak 192., članak 226. stavak 3. točka (a) i članak 227. stavak 2. točka (a) Zakonika)
1. Ako se roba stavlja u postupak provoza Unije, otpremni carinski ured stavlja plombu na sljedeće:
(a)
prostor u kojem se roba nalazi, ako je otpremni carinski ured potvrdio da su prijevozno sredstvo ili kontejner prikladni za plombiranje;
Provedbena uredba Komisije (EU) 2015/2447, članak 300. Prikladnost za plombiranje
(članak 226. stavak 3. točka (a) i članak 227. stavak 2. točka (a) Zakonika)
1. Otpremni carinski ured smatra da je prijevozno sredstvo ili kontejner prikladan za plombiranje ako su ispunjeni sljedeći uvjeti:
(a)
plombe se mogu jednostavno i učinkovito postaviti na prijevozno sredstvo ili kontejner;
(b)
prijevozno sredstvo ili kontejner konstruirani su tako da pri unošenju ili iznošenju robe ostaju vidljivi tragovi unošenja ili iznošenja, plomba puca ili pokazuju znakove neovlaštenog mijenjanja ili elektronički sustav praćenja registrira unošenje ili iznošenje;
(c)
u prijevoznom sredstvu ili kontejneru nema skrivenih prostora u koje se može sakriti roba;
(d)
prostori namijenjeni za robu lako su dostupni za pregled carinskog tijela.
2. Prikladnima za plombiranje smatraju se i cestovna vozila, prikolice, poluprikolice i kontejneri odobreni za prijevoz robe pod carinskom plombom u skladu s međunarodnim sporazumom u kojem je Unija jedna od ugovornih stranaka.
10. Slijedom navedenog, ovaj sud smatra da je u konkretnom slučaju carinsko obilježje – carinsko uže, koje se kao sredstvo za prepoznavanje robe, stavlja na prijevozno sredstvo prikladno za plombiranje. Prikladnima za plombiranje smatraju se i cestovna vozila, prikolice, poluprikolice odobreni za prijevoz robe. Budući da se u konkretnom slučaju radilo o teretnom vozilu na kojem je bilo oštećeno carinsko obilježje – carinsko uže, koje je bilo presječeno i ponovno spojeno metalnom spojnicom kako bi se stvorio privid da je carinsko uže neoštećeno i ispravno, te na taj način je bio omogućen neovlašteni pristup tovarnom prostoru teretnog vozila, to se u konkretnom slučaju može smatrati oštećenjem carinskog obilježja. Naime, po logici stvari od trenutka preuzimanja vozila okrivljenik je odgovoran za robu, odnosno za svoj tovarni prostor, te je stoga kao profesionalni vozač dužan znati u kakvom je stanju prostor i carinsko obilježje kojim se štiti roba i tovarni prostor i biti svjestan da može počiniti prekršaj ako ne zaštiti od oštećenja sredstvo za prepoznavanje robe, konkretno carinsko uže.
11. Slijedom navedenog, sukladno ovlaštenju da dokaze ocjenjuje po slobodnom uvjerenju prvostupanjsko tijelo državne uprave koje vodi prekršajni postupak je pravilno svoje saznanje o djelu zasnovalo na ocjeni u postupku izvedenih dokaza, dok navodi žalbe ne upiru na postojanje novih činjenica u smislu članka 193. stavka 5. Prekršajnog zakona niti žalitelj argumentirano dovodi u sumnju činjenično utvrđenje pa se daljnje izvođenje dokaznog postupka ukazuje nepotrebnim.
12. Također, vezano uz žalbeni navod okrivljenika da je nemoguće cijelo vrijeme imati na umu carinsko uže, valja navesti da je okrivljenik kao vozač teretnog vozila bio dužan primjereno zaštititi od oštećenja odnosno uništenja stavljeno sredstvo za prepoznavanje robe, što je propustio učiniti, a mogao je biti svjestan mogućnosti da se osobe koje ilegalno prelaze granicu, ako ne uloži dužnu pozornost, mogu uvući u tovarni prostor teretnog vozila, što se u konkretnom slučaju i dogodilo.
13. Slijedom navedenog, ovaj je sud zaključio da okrivljenik svojim žalbenim navodima nije doveo u sumnju odluku o svojoj krivnji, pa je pravilno postupilo prvostupanjsko tijelo državne uprave koje vodi prekršajni postupak kad je okrivljenika proglasilo krivim i kaznilo, te je u obrazloženju pobijanog rješenja o prekršaju dao za to valjane razloge koje u cijelosti prihvaća i ovaj sud.
14. Nadalje, za počinjeno djelo prekršaja u vrijeme počinjenja bila je propisana novčana kazna u iznosu od 2.000,00 do 50.000,00 kuna, odnosno preračunato prema fiksnom tečaju konverzije 7,534,50 – sada je ta kazna propisana u iznosu od 265,45 do 6.636,14 eura. Prilikom odlučivanja o visini novčane kazne prvostupanjsko tijelo državne uprave koje vodi prekršajni postupak valjano je cijenilo otegotne i olakotne okolnosti, u smislu članka 36. Prekršajnog zakona, koje utječu na vrstu i visinu kazne, te je uzelo u obzir okrivljenikovo imovno stanje, njegovu dosadašnju nekažnjavanost, a naročito težinu učinjenog prekršaja i njegove posljedice, stupanj odgovornosti, te otegotnim da nije primijenio dužnu pozornost prilikom provjeravanja carinskog obilježja (carinsko uže) i kao izrazito otegotnu okolnost da su u tovarnom prostoru pronađene dvije osobe, državljani Afganistana, pa je ovaj sud okrivljeniku izrekao novčanu kaznu, po mišljenju ovog suda, primjerenu počinjenom prekršaju i stupnju njegove odgovornosti.
15. Odluka o troškovima postupka je pravilna i donesena je u skladu s postojećim
propisima.
16. Kako je ovaj sud donio odluku kojom je pravomoćno utvrđena prekršajna odgovornost okrivljenika, to je, temeljem odredbe članka 138. stavak 2. točka 3c. Prekršajnog zakona, okrivljenik dužan naknaditi paušalni trošak prekršajnog postupka ovog suda u iznosu od 20,00 eura (dvadeset eura) u roku od 8 dana po primitku ove presude. Visina troškova odmjerena je u skladu s odredbom članka 138. stavak 3. Prekršajnog zakona, s obzirom na trajanje i složenost prekršajnog postupka, te imovno stanje okrivljenika.
17. Ova presuda je pravomoćna.
U Zagrebu, 5. ožujka 2025.
Zapisničarka:
Predsjednica vijeća:
Sanja Radeljak, v.r.
Sanja Gospočić, v.r.
Presuda se dostavlja Ministarstvu financija Republike Hrvatske, Carinska uprava, Područni carinski ured Osijek, Vijeće za prekršaje, u 5 otpravaka: za spis, okrivljenika, branitelja i tužitelja.
