Republika Hrvatska
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske
Zagreb
Broj: Ppž-1832/2025
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sutkinja Goranke Ratković, predsjednice vijeća te Gordane Korotaj i Kristine Gašparac Orlić, članica vijeća, uz sudjelovanje sudske savjetnice Nikoline Maretić, zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okr. ŽH, zbog prekršaja iz čl. 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira („Narodne novine“, broj 5/90., 30/90., 47/90. i 29/94.), odlučujući o žalbi okrivljenice, podnesenoj protiv presude Općinskog suda u Rijeci, Stalne službe u Opatiji od 3. prosinca 2024., broj Pp-4915/2021-22, u sjednici vijeća održanoj 5. ožujka 2025.,
r i j e š i o j e
Prihvaća se žalba okr. ŽH, ukida se pobijana prvostupanjska presuda te se predmet dostavlja prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.
Obrazloženje
1. Pobijanom prvostupanjskom presudom Općinskog suda u Rijeci, Stalne službe u Opatiji od 3. prosinca 2024., broj Pp-4915/2021-22, proglašena je krivom okr. ŽH da je, na način činjenično opisan u izreci pobijane presude, počinila prekršaj iz čl. 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, za koji joj je izrečena novčana kazna 40,00 eura, koju je dužna platiti u roku 30 dana po pravomoćnosti presude, uz pogodnost plaćanja dvije trećine izrečene novčane kazne. Istom presudom, okrivljenica je obvezana na naknadu troškova prekršajnog postupka 30,00 eura.
2. Protiv te presude, žalbu je podnijela okrivljenica osobno zbog bitne povrede odredaba prekršajnog postupka, povrede materijalnog prekršajnog prava te pogrešno ili nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja. Predlaže da se pobijana presuda ukine.
3. Žalba je osnovana.
4. U pravu je okrivljenica kada u žalbi navodi da u pobijanoj presudi nisu navedeni razlozi o odlučnoj činjenici javnosti mjesta događaja. Time, iako to u žalbi nije izrijekom navedeno, okrivljenica očigledno smatra da je počinjena bitna povreda odredaba prekršajnog postupka iz čl. 195. st. 1. t. 11. Prekršajnog zakona („Narodne novine“, br. 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17., 118/18. i 114/22.).
5. Prvostupanjski sud, u odlomcima 6. i 7., analizira provedene dokaze i to na način da ponovno reproducira iskaze personalnih dokaza ali samo njihovu suštinu i to samo u odnosu na radnje okrivljenice koje joj se stavljaju na teret, dok u odnosu na odlučnu činjenicu javnosti mjesta događaja ističe jedino da je okrivljenica poricala da se inkriminirani događaj dogodio na javnom mjestu, nakon čega zaključuje (odlomak 8) da je „kritične zgode okrivljena remetila javni red i mir vikom i galamom te vrijeđanjem RH u pekari Demetra, na ograničenom javnom mjestu, na način opisan u optužbi“. Dakle, prvostupanjski sud, unatoč činjenici da je okrivljenica u obrani osporavala odlučnu činjenicu javnosti mjesta inkriminiranog događaja, izvedene dokaze uopće ne analizira u tom pravcu i ne iznosi na temelju čega je izveo zaključak da se radilo o ograničeno otvorenom javnom mjestu koje je u inkriminirano vrijeme imalo značaj javnog mjesta u smislu odredaba Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira. Postupajući na takav način, izostala je savjesna i brižljiva ocjena provedenih dokaza u pravcu utvrđenja svih odlučnih činjenica, koja je kao imperativ propisana u čl. 88. st. 1. Prekršajnog zakona.
6. Selektivno reproduciranje provedenih radnji u postupku, bez detaljne analize istih u odnosu na sve sporne odlučne činjenice (u ovom predmetu nedostaje analiza dokaza i utvrđenje prvostupanjskog suda u odnosu na odlučnu činjenicu javnosti mjesta inkriminiranog događaja), upućuje na arbitrarnost u postupanju suda i ne može dovesti do pravilne i zakonite odluke o krivnji, jer je prvenstvena zadaća prvostupanjskog suda da analitički cijeni provedene dokaze, kako one koji idu u korist okrivljenika, tako i one na njegovu štetu te da, u skladu s tim, da valjane razloge za svoju odluku, a što je u pobijanoj presudi izostalo i imalo za posljedicu bitnu povredu odredaba prekršajnog postupka iz čl. 195. st. 1. t. 11. Prekršajnog zakona.
7. Stoga, pobijana presuda je manjkava i onemogućeno je valjano ispitivanje njezine pravilnosti i zakonitosti, čime je počinjena bitna povreda odredaba prekršajnog postupka iz čl. 195. st. 1. t. 11. Prekršajnog zakona pa je prvostupanjsku presudu trebalo ukinuti i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.
8. Bez obzira što je prvostupanjsku presudu trebalo ukinuti zbog naprijed navedene bitne povrede odredaba prekršajnog postupka, a zbog čega presuda nije podobna za meritorno ispitivanje u pogledu pravilnosti i potpunosti utvrđenog činjeničnog stanja, već sada se može ukazati na određene propuste u izvođenju dokaznog postupka po pitanju odlučne činjenice javnosti mjesta događaja i potrebu detaljnijeg ispitivanja personalnih dokaza u tom pravcu.
1. Naime, svjedokinja KH je navela: „Taj prostor se koristio kao proizvodni pogon pekare a nisu u sklopu toga imali i prodaju tako da mušterije nisu dolazile u istu“, dok je svjedok ŠH naveo: „U tom prostoru peče se kruh i ostali proizvodi te kupci dolaze preuzimati proizvode koji se otkupljuju na veliko za trgovine“ te „Radi se o proizvodnom pogonu gdje su dolazili djelatnici koji su zaposleni, vozači GLS-a, vozači dostavljači robe“.
2. Imajući na umu da su tzv. ograničeno otvorena javna mjesta u smislu odredaba Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira ona mjesta koja su namijenjena neograničenom krugu osoba ali uz određena ograničenja koja se mogu odnositi na vrijeme ili neke druge uvjete pod kojima je pristup na takva mjesta moguć te imajući na umu da iz provedenih dokaza proizlazi da je mjesto inkriminiranog događaja zapravo proizvodni pogon a samo određeni krug osoba dolazi preuzimati proizvode, bilo je potrebno utvrditi koliko je u inkriminirano vrijeme bilo zaposlenih osoba koje su imale pristup u proizvodni pogon, koliko je osoba dnevno dolazilo preuzimati proizvode, jesu li te osobe imale mogućnost ulaska u proizvodni pogon i jesu li odnosu na te osobe postojala kakva pravila u smislu vremena i mjesta gdje su se proizvodi preuzimali. Tek po detaljnom utvrđenju prethodno navedenih okolnosti, uz kritičku analizu vremena kada se inkriminirani događaj dogodio i broja osoba kojima je prostor gdje se inkriminirani događaj dogodio u to vrijeme bio dostupan, može se donijeti pravilan zaključak ima li mjesto inkriminiranog događaja značaj javnog mjesta u smislu odredaba Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira.
9. U ponovnom suđenju, prvostupanjski sud će, uvažavajući primjedbe iz ove odluke, iznova provesti do sada izvedene dokaze, kao i dokaze na koje mu je ukazano ovom odlukom te možebitne dokaze za koje se dodatno ukaže potreba nužnosti izvođenja te će, na temelju provedenih dokaza, donijeti novu, na zakonu osnovanu, odluku, u kojoj će navesti jasne razloge o svim pravno relevantnim činjenicama.
10. Stoga je, na temelju čl. 206. st. 1. Prekršajnog zakona, riješeno kao u izreci ovog rješenja.
Zagreb, 5. ožujka 2025.
Zapisničarka:
Predsjednica vijeća:
Nikolina Maretić, v.r.
Goranka Ratković, v.r.
Rješenje se dostavlja Općinskom sudu u Rijeci u 3 ovjerena prijepisa za spis, okrivljenicu i tužitelja.
