7.Pp-13613/2024

REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI PREKRŠAJNI SUD U ZAGREBU

Zagreb, Avenija Dubrovnik br. 8

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski prekršajni sud u Zagrebu, po sutkinji Jasenki Barun, kao sucu pojedincu, uz sudjelovanje zapisničara Maria Vidaneca, u prekršajnom postupku protiv okrivljene političke stranke ODLUČNOST I PRAVEDNOST, zbog prekršaja iz čl. 35. Zakona o ravnopravnosti spolova (NN 82/08,125/11,20/12,138/12, 69/17) povodom optužnog prijedloga podnijetog od strane Općinskog kaznenog državnog odvjetništva u Zagrebu, Selska cesta 2, Zagreb, broj: PP-DO-35/2024 od 25. listopada 2024.godine, nakon održane i dovršene glavne rasprave dana 04. ožujka 2025. godine, u nazočnosti ovlaštenog predstavnika političke stranke i odvjetnice, a u odsutnosti predstavnika ovlaštenog tužitelja, dana 05. ožujka 2025. godine, donio je, objavio i

p r e s u d i o  j e

I Temeljem čl.183.toč.3. Prekršajnog zakona (NN 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18, 114/22)

Okrivljena politička stranka ODLUČNOST I PRAVEDNOST, registarski broj upisa 395, OIB 77969126343,sa sjedištem u [adresa], zastupana po predsjednici DČO i po punomoći za odvjetnicu Sanju Dozet, odvjetnički ured u Zagrebu, Božidara Adžije 17 A, prekršajno kažnjavana

k r i v a  j e

što je dana 30. ožujka 2024. povodom izbora zastupnika u Hrvatski sabor, postupila protivno odredbama članka 15. stavak 1. i 2. u svezi članka 12. Zakona o ravnopravnosti spolova, jer prilikom utvrđivanja i predlaganja liste kandidata u Hrvatski Sabor kao politička stranka nije poštivala načelo ravnopravnosti spolova i vodila računa o uravnoteženoj zastupljenosti žena i muškaraca, a to je da zastupljenost jednog spola ne smije biti niža od 40%, pa je tako: u I. izbornoj jedinici na pravovaljanoj izbornoj listi predložila za izbor ukupno 14 kandidata, od toga 4 žene i 10 muškaraca; u II. izbornoj jedinici na pravovaljanoj izbornoj listi predložila za izbor ukupno 14 kandidata, od toga 2 žene i 12 muškaraca; u III. izbornoj jedinici na pravovaljanoj izbornoj listi predložila za izbor ukupno 14 kandidata, od toga 4 žene i 10 muškaraca; u IV. izbornoj jedinici na pravovaljanoj izbornoj listi predložila za izbor ukupno 14 kandidata, od toga 3 žene i 11 muškaraca; u V. izbornoj jedinici na pravovaljanoj izbornoj listi predložila za izbor ukupno 14 kandidata, od toga 5 žena i 9 muškaraca; u VI. izbornoj jedinici na pravovaljanoj izbornoj listi predložila za izbor ukupno 14 kandidata, od toga 5 žena i 9 muškaraca; u VII. izbornoj jedinici na pravovaljanoj izbornoj listi predložila za izbor ukupno 14 kandidata, od toga 2 žene i 12 muškaraca; u VIII. izbornoj jedinici na pravovaljanoj izbornoj listi predložila za izbor ukupno 14 kandidata, od toga 4 žene i 10 muškaraca; u IX. izbornoj jedinici na pravovaljanoj izbornoj listi predložila za izbor ukupno 14 kandidata, od toga 4 žene i 10 muškaraca i u X. izbornoj jedinici na pravovaljanoj izbornoj listi predložila za izbor ukupno 14 kandidata, od toga 5 žena i 9 muškaraca, čime je na izbornoj listi ženski spol zastupljen s manje od 40%, a što predstavlja osjetnu neuravnoteženost zastupljenosti jednog spola i protivno je načelu ravnopravnosti spolova, dakle, što politička stranka prilikom predlaganja lista kandidata za izbor zastupnika u Hrvatski Sabor nije poštivala načela ravnopravnosti spolova te nije vodila računa o uravnoteženoj zastupljenosti žena i muškaraca na izbornim listama sukladno članku 15. i

12. Zakona o ravnopravnosti spolova

čime je počinila prekršaj iz čl. 35. Zakona o ravnopravnosti spolova (NN 82/08,125/11,20/12,138/12, 69/17), u svezi sa čl. 12. i 15. cit. Zakona, u svezi sa čl. 21a. Zakona o izborima zastupnika u Hrvatski Sabor (NN 116/99-98/19)

pa joj se temeljem cit. propisa, uz primjenu čl. 37. i čl.39.st.3. Prekršajnog zakona (NN 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17,118/18, 114/22)

i z r i č e

novčana kazna u iznosu od 1.200,00 eura (tisućudvjestoeura)

Temeljem čl. 33. st.11. Prekršajnog zakona okrivljena pravna osoba je obvezna platiti novčanu kaznu u roku od 1 (jednog) mjeseca po pravomoćnosti ove presude, putem priložene uplatnice, a u protivnom postupit će se prema odredbi čl. 34. Prekršajnog zakona. Ukoliko okrivljena pravna osoba u navedenom roku plati 2/3 izrečene novčane kazne putem priložene uplatnice, smatrat će se da je novčana kazna plaćena u cjelini.

Temeljem čl. 139. st. 3. u vezi s čl. 138. st. 2. i 3. Prekršajnog zakona, pravna osoba je obvezna naknaditi trošak prekršajnog postupka u paušalnom iznosu od 50,00 eura (pedeseteura), u roku od 1 (jednog) mjeseca po pravomoćnosti ove presude, putem priložene uplatnice, a u protivnom troškovi će se naplatiti prisilno,temeljem čl. 152. st. 4. i 11. Prekršajnog zakona.

O b r a z l o ž e nj e

1. Općinsko kazneno državno odvjetništvo u Zagrebu, Selska cesta 2, Zagreb, broj:

PP-DO-35/2024 od 25. listopada 2024.godine, podnijelo je optužni prijedlog radi prekršaja činjenično i pravno opisanog u izreci ove presude.

2. Nakon zaprimanja predmeta, zakazano je ročište glavne rasprave za dan 28. studenog 2024.godine u 11:15 sati, na koje su pristupili ovlaštena predstavnica okrivljene pravne osobe UČO, te odvjetnica Sanja Dozet.

3. Ovlaštena predstavnica okrivljene pravne osobe UČO je u obrani izjavila da nisu točni navodi iz optužnog prijedloga i politička stranka Odlučnost i Pravednost u kojoj je predsjednica, nije počinila prekršaje koji su joj stavljeni na teret, jer su mišljenja da su odredbe čl. 12. i 15. Zakona o ravnopravnosti spolova i čl. 21a. Zakona o izborima zastupnika u Hrvatski Sabor,u u suprotnosti sa odredbama Ustava, na način kako je to obrazloženo u njihovom očitovanju dostavljeno 03. listopada 2024. godine Općinskom državnom odvjetništvu u Zagrebu. Zbog obrazloženja njihovih navoda i opsežnosti istih predložila je sudu da im se odobri kraći rok radi dostave pisane obrane.

4. Ovaj sud je dopustio okrivljenoj političkoj stranci, da po odvjetnici dostavi pisanu obranu, a pisana obrana je zaprimljena na sudu 17. prosinca 2024. godine.

5. Ovlaštena predstavnica okrivljene pravne osobe UČO u dostavljenoj pisanoj obrani navodi da osporava počinjenje prekršajnih djela koja im se stavljaju na teret. Prvenstveno se osporava počinjenje ukupno 10 prekršajnih kaznenih djela navedenih u optužnom prijedlogu. Naime, u konkretnom slučaju ako bi sud i utvrdio prekršajnu odgovornost ne može se reći da bi okrivljenik počinio ukupno 10 prekršajnih djela, već je riječ eventualnom stjecaju prekršajnih djela. Okrivljenik smatra odredbe iz čl. 35. Zakona o ravnopravnosti spolova protuustavnim i protivnim temeljnim vrednotama Europske unije, odnosno Ugovorima i Povelji Europske unije. Slijedom navedenog predlaže cijenjenom sudu izuzeti iz primjene citiranu odredbu Zakona o ravnopravnosti spolova i odredbe iz čl. 21. a. Zakona o izborima zastupnika u Hrvatski sabor. Odredba iz čl. 35. Zakona o ravnopravnosti spolova predstavlja povredu slijedećih ustavnih prava: - povredu ustavnih prava iz čl. 3. Ustava Republike Hrvatske (Narodne novine", broj 56/90, 135/97, 113/00, 28/01, 76/10, 5/14, dalje: Ustav RH) koji članak propisuje između ostalih da su ravnopravnost spolova, poštivanje prava čovjeka, vladavina prava i demokratski sustav najviše vrednote ustavnog poretka Republike Hrvatske, povreda načela ustavnosti i zakonitosti iz čl. 5. Ustava Republike Hrvatske - koji članak propisuje da svi zakoni u Republici Hrvatskoj moraju biti u suglasnosti s Ustavom, a ostali propisi u suglasnosti s Ustavom i zakonom, te da je svatko dužan pridržavati se Ustava i zakona, povredu ustavnog prava iz čl. 6. Ustava Republike Hrvatske - koji članak propisuje da je osnivanje političkih stranaka slobodno - ograničavanjem broja i spola kandidata koji se kao članovi neke stranke žele kandidirati na izborne liste pojedine političke stranke, izravno se krši i ograničava temeljno ustavno pravo slobode osnivanja političkih stranaka jer se pojedina politička stranka limitira i ograničava iz svojeg članstva izabrati osobe obzirom na njihov spol, povredu ustavnog prava iz čl. 14. Ustava Republike Hrvatske - jednakost svih pred zakonom. povredu ustavnog prava na pravično suđenje iz č1. 29.st. 1. Ustava Republike Hrvatske. Slijedom navedenih odnosno citiranih ustavnih odredbi nesporno je da je bilo koja vrsta diskriminacije, a odnosno davanja prednosti jednom spolu u odnosu na drugi spol jest nedopustivi oblik diskriminacije, dakle i spolna protekcija, odnosno davanje prednosti jednom spolu pred drugim, to jest diskriminacija koja nije dopuštena. Zakonska pak odredba iz čl. 21. a. Zakona o izborima zastupnika u Hrvatski Sabor, odnosno najmanje 40% pripadnika svakog spole, po kojoj određeni broj ženskog spola mora biti linearno zastupljen u svakoj izbornoj jedinici jest protivan Ustavu Republike Hrvatske obzirom da na prikriven i diskriminatoran način ograničava slobodu političkog djelovanja političke stranke, konkretno okrivljenika. Smatraju da je podizanje optužnog prijedloga protiv okrivljenika koji je politička stranka na kojem je čelu/predsjednica upravo žena, oblik pretjeranog diskriminatornog formalizma gdje se okrivljenik zbog formalnog zakonom limitiranog broja, neosnovano izvrgava prekršajnom progonu. Tako je Ustavni sud Republike Hrvatske u svojoj odluci problematizirao takvo pretjerano formalističko postupanje sudova u postupku kroz zaštitu ustavnog prava na pravično suđenje te je u odluci U-III/4474/2019 od 29. ožujka 2022. izrazio shvaćanje da je pravo na pravično suđenje, zajamčeno čl. 29. st. 1. Ustava Republike Hrvatske skup postupovnih jamstava kojima se osigurava pravičnost postupka. Ono ima tako važno mjesto u demokratskom društvu da ne može biti nikakvog opravdanja za restriktivno tumačenje tih jamstava. čl., 29. st. 1. Ustava, između ostalog, osigurava svakome pravo da od suda zatraži i dobije djelotvornu sudsku zaštitu u vezi sa svojim pravima ili obvezama. Riječ je o "pravu na sud", kojemu je važan aspekt i pravo na pristup sudu. Bilo bi nezamislivo da se u pravnom poretku utemeljenom na vladavini prava strankama priznaju postupovna jamstva u postupku koji je u tijeku, a da se pritom ne štiti ono što u osnovi omogućuje korištenje tim jamstvima, a to je pristup sudu. Pravo na pristup sudu ne uključuje samo pravo pokrenuti postupak veći pravo na "rješavanje" spora od strane suda. Pri tome je nesporno da pravo na pristup sudu nije i ne može biti apsolutno. Ono je podvrgnuto ograničenjima jer po samoj svojoj naravi zahtijeva regulaciju države koja u tom pitanju ima izvjesnu slobodu procjene. Ta ograničenja, međutim, ne smiju umanjiti pristup sudu na takav način ili do takve mjere da time bude narušena sama bit "prava na sud". Nadalje, ograničenje neće biti spojivo s pravom na pošteno suđenje: ako ne teži legitimnom cilju te ako ne postoji razuman odnos razmjernosti između upotrijebljenih sredstava i legitimnog cilja koji se nastoji ostvariti. Ustavni sud Republike Hrvatske je u konkretnom citiranom ustavnosudskom predmetu ocijenio da su niže stupanjski sudovi zbog pretjeranog formalizma odlučili na način koji nije bio razmjeran legitimnom cilju kojem je težila zakonska odredba koji su niže stupanjski sudovi primijenili na štetu podnositelja ustavne tužbe. Tako i u konkretnom predmetu podnoseći osporavani optužni prijedlog smatraju da je Općinsko kazneno državno odvjetništvo u Zagrebu zanemarilo legitimni cilj i doseg odredaba iz čl. 35. Zakona o ravnopravnosti spolova u svezi članka l2. i 15. Zakona o ravnopravnosti spolova u svezi članka 21. a. Zakona o izborima zastupnika u Hrvatski Sabor. Kao Ustavni sud Republike Hrvatske, tako i Europski sud za ljudska prava naglasio je da pravo na pristup sudu predstavlja sastavni dio jamstava sadržanih u Europskoj konvenciji o ljudskim pravima, pozivajući se na načela vladavine prava i izbjegavanja proizvoljne ovlasti na kojima se temelji velik dio Konvencije. Pravo na pristup sudu mora biti ,,praktično i djelotvorno", a ne ,teoretsko ili iluzorno". Potencijalna ograničenja dotičnog prava ne smiju ograničiti pristup koji pojedinac ima na raspolaganju na takav način ili u takvoj mjeri da se narušava samu bit prava. Nadalje. ograničenje se neće smatrati spojivim s Konvencijom ako ne teži legitimnom cilju te ako ne postoji razuman odnos razmjernosti između upotrijebljenih sredstava i cilja koji se nastoji postići. S obzirom na to Europski sud napominje da prilikom primjene postupovnih pravila Sudovi moraju izbjegavati prekomjerni formalizam kojim bi se narušila poštenost postupka. Stranka čija je predsjednica i osnivač Žena i kao takva prepoznatljiva javna osoba i lik, a koja stranka je osnovana kako bi se uspostavila vladavina prava, što jest slučaj s okrivljenikom strankom ODLUČNOST I PRAVEDNOST- OIP-om, dakle kako bi svi bili jednaki pred zakonom, što podrazumijeva da se u samoj stranci isključivo vrednuje sposobnost, ne može onda prilikom kandidiranja za Sabor primjenjivati drugačije to jest protekcionističke kriterije i stavljanjem na liste kandidata pojedinu osobu zbog njezinog spola odnosno iz razloga jer je osoba žena ili iz razloga jer je osoba muškarac. Ako su etičnost i moral vrijednosti stranke, onda ta stranka ne može prihvatiti da netko zbog svoga spola ima prednost pred drugom osobom, iako na primjer ta druga soba ima višu obrazovnu razinu ili je se daleko više žrtvovala za ideale i ciljeve te stranke. Osim toga vrlo je često da neke osobe članovi stranke, iako su vrlo aktivne u radu stranke, zbog svojih osobnih razloga ne žele eksponiranost i publicitet koji donosi stavljanje imena osobe na liste kandidata. Diskriminacija po spolu bi bila da je netko član stranke i da je htio biti na listi kandidata, ali ga je stranka odbila staviti na listu kandidata iz razloga jer je muškarac odnosno i iz razloga jer je ta osoba žena. Suprotno tome tvrditi da je došlo do povrede ravnopravnosti spolova jer lista kandidata ne zadovoljava formalnim brojevima i to u odnosu na političku stranku čija je predsjednica žena i zaštitni lik te stranke, je potpuno protivno -bilo kakvom legitimnom cilju citiranih odredaba a posebno se ne može tvrditi da bi prekršajnim kažnjavanjem stranke bio ostvaren legitimni cilj tih odredaba odnosno ostvarenje ravnopravnosti spolova u političkoj borbi za ulazak u Hrvatski sabor. U konkretnom slučaju, politička stranka Odlučnost i pravednost utemeljila je predsjednica UČO koja je ženskog spola, i kao osoba je u javnosti ,„zaštitno lice Stranke", te je politička logika da u kandidacijskim listama ima dovoljno predstavnika drugog spola na nižim političkim razinama jer u protivnom bi odaslala diskriminirajuće političke poruke javnosti. Dakle i temeljne vrijednosti EU-a koje je Hrvatska dio te ih je dužna provoditi jasno propisuju vladavinu prava kao temelj državnog ustrojstva. Odredba koju spomenuti zakon nalaže, može se primjenjivati samo ukoliko bi se promijenio Ustav RH do tada su citirane odredbe zakona (č. 35.. Zakona o ravnopravnosti spolova u svezi članka 12. i 15. Zakona o ravnopravnosti spolova u svezi članka.21. a. Zakona o izborima zastupnika u Hrvatski Sabor) protuustavne jer ograničavaju slobodu političkog djelovanja te je uz to i diskriminatoran! Slijedom svega navedenog predlažu sudu osloboditi okrivljenika od opt.za prekršaje koje se okrivljeniku stavljaju na teret, podredno izreći okrivljeniku upozorenje uzimajući u obzir dosadašnju prekršajnu nekažnjavanost ove političke stranke i činjenicu da je riječ političkoj stranci koja je relativno nova i mlada politička stranka na hrvatskoj političkoj sceni.

6. Glavna rasprava je održana i dovršena u nazočnosti ovlaštene predstavnice okrivljene pravne osobe UČO, te odvjetnice Sanje Dozet, a u odsutnosti predstavnika ovlaštenog tužitelja.

7. U dokaznom postupku izvršen je uvid u dopis DIP-a RH dostavljen Državnom odvjetništvu RH, Listu za izbor zastupnika u Hrvatski sabor od prve do desete izborne jedinice vidljiva iz liste DIP-a RH od 30. ožujka 2024., očitovanje političke strane dostavljeno 3.10.2024 Državnom odvjetništvu uz priloge, dopis dostavljen DIP-u od 5. srpnja 2024., zbirne liste pravovaljanih zastupnika za Sabor u prvoj izbornoj jedinici od 30.3.2024. dostavljene od strane svih političkih stranaka, ispis iz registra političkih stranaka, podnesak odvjetnice dostavljen 13. prosinca 2024., te uvid u prekršajnu evidenciju za okrivljenu političku stranku.

8. Prema podacima iz evidencije Ministarstva pravosuđa, politička stranka je kažnjavana samo radi prekršaja iz čl.164.st.1.toč.11. Odluke o komunalnom redu presudama ovog suda broj Pp-5809/24 pravomoćna 21.05.2024.,te broj Pp-6832/2024 pravomoćna 19.lipnja 2024.

9. Uvidom u podatke iz registra političkih stranaka RH, razvidno je da je okrivljena politička stranka upisana dana 15. prosinca 2022. godine pod registarskim brojem [registarska oznaka], sa sjedištem u [adresa], te da političku stranku predstavlja i zastupa predsjednica UČO.

10. Odvjetnica je u završnoj riječi predložila sudu donošenje oslobađajuće odluke jer smatraju odredbe čl. 35. Zakona o ravnopravnosti spolova a u svezi odredbi iz čl. 21.a. Zakona o izborima zastupnika za hrvatski sabor protivnima Ustavu RH kao i Europskoj konvenciji za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, te Povelji Europske unije, osobito smatraju da su navedenim odredbama počinjene povrede Ustavnih prava iz čl. 3. Ustava RH, zatim iz čl. 5. Ustava RH, čl. 6. Ustava, čl. 14. Ustava, te čl. 29. prava na pravično suđenje. Smatraju da je podizanje optužnog prijedloga u konkretnom slučaju protiv okrivljenika koji je politička stranka a na čelu koje stranke je predsjednica žena oblik pretjeranog diskriminatornog formalizma i okrivljenika se zbog formalnog i zakonom limitiranog broja neosnovano izvrgava prekršajnom progonu. Smatraju da se u konkretnom slučaju navedene odredbe trebaju izuzeti iz primjene jer kao što je navedeno predstavljaju oblik pretjeranog i diskriminatornog formalizma i neosnovano predstavljaju oblik ograničavanja slobode političkog djelovanja okrivljenika, te smatraju da zbog toga sud kao oblik zaštite pravnog poretka i oblik pravne sigurnosti treba izuzeti iz primjene takve protuustavne i diskriminatorne odredbe.

11. Ovlaštena predstavnica okrivljene pravne osobe je u završnoj riječi navela da se u cijelosti pridružuje završnoj riječi odvjetnice, te ponavlja da stranka Odlučnost i pravednost u niti jednom trenutku nije diskriminirala nikoga niti jedno člana niti kandidatkinju štoviše liste su se sastavljale na temelju slobodne volje, poštivanja svih zakona i propisa, te nitko nije doveden u nepovoljniji položaj. Stoga, ističe da se nikoga od kandidatkinja i kandidata ne može prisiliti da bude na listi protivno svojoj volji, jer je to protivno životnoj logici da netko bude prisiljen zbog činjenice da je žena biti prijavljen na listu, samo da bi se ispunila forma i propisani postotak o zastupljenosti žena, a protivno volji samih članova.

12. Temeljem obrane okrivljene političke stranke i provedenih dokaza, ovaj sud je uzeo za dokazanim da je okrivljena politička stranka počinila prekršaj činjenično i pravno opisan u izrijeku ove presude, stoga je proglašena krivom.

13. Odredba čl.35. Zakona o ravnopravnosti spolova propisuje kažnjavanje za prekršaj novčanom kaznom u iznosu od 50.000,00 kuna-sada u protuvrijednosti od 6.636,14 eura, političkih stranaka koje prilikom predlaganja liste kandidata za izbor zastupnika u Hrvatski Sabor, ne poštuju načelo ravnopravnosti spolova utvrđeno čl.15. Zakona, te koje ne vode računa o uravnoteženoj zastupljenosti žena i muškaraca na izbornim listama, sukladno čl.12. Zakona. Odredba čl.12.st.1. Zakona određuje da će se provođenjem posebnih mjera promicati ravnopravno sudjelovanje žena i muškaraca u tijelima zakonodavne, izvršne i sudbene vlasti, uključujući javne službe, te postupno povećavati uključivanje podzastupljenog spola, tako da njegova zastupljenost dosegne razinu njegovog udjela u ukupnom stanovništvu RH. U st. 2. istog članka Zakon određuje da će se u svrhu ostvarivanja cilja iz st.1. uvoditi posebne mjere kada je zastupljenost jednog spola osjetno neuravnotežena. U čl. 12. st.3. osjetna neuravnoteženost jednog spola postoji ako je zastupljenost jednog spola u tijelima političkog i javnog odlučivanja niža od 40%.

14. Okrivljena politička stranka u svojoj obrani na navode iz optužnog prijedloga poriče da je počinila prekršaj koji se političkoj stranci stavlja na teret,te ističe sa obrazloženjem da nije bila u mogućnosti postupiti u skladu sa zakonskom obvezom, koja je protuustavna, ali priznaje sve odlučne činjenice, temeljem kojih sud smatra da je ispunjeno zakonsko obilježje cit. prekršajnog djela.

15. Iz obrane okrivljene političke stranke, te provedenih dokaza, pravovaljanih lista za izbor zastupnika u Hrvatski Sabor, kojeg je utvrdilo, prihvatilo i objavilo Državno izborno povjerenstvo RH dana 30. ožujka 2024. godine, odlučujući o prijedlogu predlagatelja političke stranke Odlučnost i Pravednost za izborne jedinice od I. do X, da okrivljena politička stranka nije poštivala načelo ravnopravnosti spolova, niti je vodila računa o uravnoteženoj zastupljenosti žena i muškaraca na izbornim listama, pa je tako od predloženih 14 kandidata za svaku izbornu jedinicu predložila listu kandidata za izbor zastupnika u Hrvatski Sabor, na kojoj je ženski spol zastupljen s manje od 40 %, što je u suprotnosti sa čl. 12. Zakona o ravnopravnosti spolova. Navedeno je vidljivo iz pravovaljanih lista, po broju žena u odnosu na muškarce, na način kako je to opisano u izreci presude, pa su tako od strane DIP RH prihvaćene i objavljene pravovaljane liste za izbor ukupno 14 kandidata za svaku izbornu jedinicu i to: u I. izbornoj jedinici – 4 žene i 10 muškaraca, II. izbornoj jedinici – 2 žene i 12 muškaraca, III. izbornoj jedinici – 4 žene i 10 muškaraca, IV. izbornoj jedinici – 3 žene i 11 muškaraca, V. izbornoj jedinici – 5 žena i 9 muškaraca, VI. izbornoj jedinici – 5 žena i 9 muškaraca, VII. izbornoj jedinici – 2 žene i 12 muškaraca, VIII. Izbornoj jedinici – 4 žene i 10 muškaraca, IX. Izbornoj jedinici – 4 žene i 10 muškaraca i X. izbornoj jedinici – 5 žena i 9 muškaraca.

16. Opisani prekršaj politička stranka je počinila po predsjednici stranke DČO, na čiji prijedlog je Državno izborno povjerenstvo RH objavilo pravovaljane liste za izbor zastupnika u Hrvatski Sabor, koju činjenicu ne osporava okrivljena politička stranka u obrani, koju je dala predsjednica stranke.

17. Analizirajući obranu okrivljene političke stranke, te sve navedene razloge zbog kojih smatraju da nisu počinili cit. prekršajno djelo, ovaj sud nije prihvatio, jer je obrana ocijenjena neutemeljenom i neistinitom, te nije u skladu sa važećim zakonskim odredbama u RH. Isticanje političke stranke u predmetnom slučaju da se radilo o objektivnoj nemogućnosti ispunjenja zakonske obveze zbog nepostojanja dovoljne zainteresiranosti ženskih osoba za listu kandidata zastupnika u Hrvatski Sabor,odnosno da se radilo o nenamjernom postupanju, ne mogu isključiti protupravnost, niti istu mogu isključiti od prekršajne odgovornosti, budući se radi o zaštiti jedne od najvišoj vrednota ustavnog poretka RH, odnosno zaštiti ravnopravnosti spolova, te ujedno zabrane diskriminacije spolova, kako je propisano odredbom čl. 3. Ustava RH i odredbe čl. 14. toč.1. Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda.

18. Slijedom naprijed rečenog, okrivljena politička stranka je u konkretnom slučaju bila dužna osigurati i poduzeti sve potrebne radnje kako bi se na konkretnoj kandidacijskoj listi za izbor zastupnika u Hrvatski Sabor u svih X. izbornih jedinica osigurao dovoljan broj kandidata kako ženskih tako i muških osoba radi ostvarenja načela ravnopravnosti spolova. Ovdje valja uzeti u obzir da je funkcija zastupnika u Hrvatskom Saboru politička funkcija, u sastavu koje se odlučuje o značajnim pitanjima za građane RH.

19. Ovdje valja napomenuti da je okrivljena pravna osoba počinila deset istovrsnih prekršaja, jer je postupila u suprotnosti sa odredbama čl. 12. i 15. Zakona o ravnopravnosti spolova, kažnjive po čl. 35. cit .Zakona. Međutim, prekršajna djela su povezana obzirom na način počinjenja, vremensku povezanost i druge stvarne okolnosti, pa čine jedinstvenu cjelinu i predstavljaju jedan produljeni prekršaj, sukladno odredbi čl.39.st.3. Prekršajnog zakona

20. Novčana kazna je odmjerena srazmjerno težini počinjenog djela, a ispod propisane najniže mjere kazne koje je propisana cit. Zakonom, uz primjenu odredbe čl. 37. Prekršajnog zakona s obzirom na težinu počinjenog djela i stupanj odgovornosti, te zbog postojanja olakotnih okolnosti da prekršaj nije počinjen u namjeri, te da okrivljena politička stranka nije kažnjavana radi ovakvih ili sličnih prekršajnih djela, dok otegotne okolnosti nisu nađene.

21. Stoga je za očekivati da će izrečena novčana kazna u ovom iznosu u dovoljnoj mjeri utjecati na okrivljenu političku stranku da ubuduće ne čini ovakve ili slične prekršaje, odnosno da će izrečenom novčanom kaznom u cijelosti ostvariti specijalna i generalna prevencija, kao i svrha kažnjavanja propisana odredbom čl. 6. Prekršajnog zakona.

22. Odluka o troškovima prekršajnog postupka temelji se na citiranim zakonskim odredbama, a visina paušala određena je prema duljini i složenosti postupka, u skladu s Rješenjem o određivanju paušalnog iznosa za trošak prekršajnog postupka (NN 18/13), kojom je paušalni iznos određen u rasponu od 100,00 kuna do 5.000,00 kuna, sada u protuvrijednosti u eurima.

U Zagrebu, dana 05. ožujka 2025.godine

Zapisničar

S U T K I N J A

Mario Vidanec

Jasenka Barun

POUKA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 8 dana od dana dostave prijepisa presude, a stranke mogu izjaviti žalbu. Žalba se podnosi pismeno u dva istovjetna primjerka, putem ovog Suda, bez naplate takse, na adresu: Općinski prekršajni sud u Zagrebu, Avenija Dubrovnik 8, pozivom na broj gornji, a o istoj odlučuje nadležni sud.

DOSTAVNA NAREDBA:

1. Okrivljena politička stranka: ODLUČNOST I PRAVEDNOST, [adresa]

2. Branitelj: odvjetnica Sanja Dozet, odvjetnički ured u Zagrebu, Božidara Adžije 17 A

3. tužitelj: Općinsko kazneno državno odvjetništvo u Zagrebu, Selska cesta 2,

Zagreb,

4. pismohrana