Republika Hrvatska
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske
Broj: Ppž-8087/2022
Zagreb
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E NJ E
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sudaca, Mladena Genca, predsjednika vijeća, te Sanje Gospočić i Tomislava Tomašića, članova vijeća, uz sudjelovanje Ksenije Šupe Vukadinović u svojstvu više sudske savjetnice - specijalistice kao zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okrivljenika UC, zbog prekršaja iz članka 132. stavka 1. točke 24. Zakona o trošarinama (Narodne novine, broj: 106/18, 121/19), odlučujući o žalbi okrivljenika UC, podnesenom protiv rješenja o prekršaju Ministarstva financija RH, Carinske uprave, Područnog carinskog ureda Osijek, Vijeća za prekršaje od 4. travnja 2022., Klasa: 413-01/22-26/456, Ur.broj: 513-02-7002/10-22-7, u sjednici vijeća održanoj 5. ožujka 2025.,
r i j e š i o j e
I U povodu žalbe okrivljenika UC, a po službenoj dužnosti, ukida se pobijano rješenje o prekršaju i predmet vraća prvostupanjskom tijelu državne uprave koje vodi prekršajni postupak na ponovni postupak i odlučivanje.
II Uslijed odluke iz točke I, žalba okrivljenika UC je bespredmetna.
Obrazloženje
1. Rješenjem o prekršaju Ministarstva financija RH, Carinske uprave, Područnog carinskog ureda Osijek, Vijeća za prekršaje od 4. travnja 2022., Klasa: 413-01/22-26/456, Ur.broj: 513-02-7002/10-22-7, proglašen je krivim UC zbog prekršaja iz članka 132. stavka 1. točke 24. Zakona o trošarinama i na temelju cit. propisa, uz primjenu članka 37. Prekršajnog zakona (Narodne novine, broj 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18), kažnjen novčanom kaznom u iznosu od 21.000,00 kuna.
2. Okrivljenik je obvezan na naknadu troška prekršajnog postupka u iznosu od 100,00 kuna.
3. Protiv navedenog rješenja o prekršaju okrivljenik je podnio žalbu zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, pogrešne primjene materijalnog prekršajnog prava i visine izrečene novčane kazne, a kako to proizlazi iz žalbe. Žalitelj ističe da je prilikom prve kupnje ispunio prijavu za kupovinu lož ulja i na temelju toga je i u više navrata kupio lož ulje s obzirom da je imao peć na koju se grijao, no koju je na kraju sezone grijanja dao U. Također, žalitelj postavlja pitanje zašto se čekalo s nadzorom skoro 3 godine za provjeru korištenja lož ulja. U odnosu na izrečenu novčanu kaznu, žalitelj ističe kako ima nisku mirovinu i nije u mogućnosti to platiti. Zbog navedenog, žalitelj predlaže ovom Sudu preinačiti pobijanu odluku i osloboditi ga optužbe.
4. Žalba je bespredmetna.
5. Ispitujući predmet u povodu žalbe okrivljenika po službenoj dužnosti, u smislu članka 202. stavka 1. Prekršajnog zakona (Narodne novine, broj 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18, 114/22), ovaj Sud nalazi da je počinjena bitna povreda odredaba prekršajnog postupka iz članka 195. stavka 1. točke 10. Prekršajnog zakona, jer se odluka temelji na nezakonitim dokazima iz članka 90. Prekršajnog zakona.
6. Odredbom članka 90. Prekršajnog zakona propisano je da se odluka ne smije temeljiti na dokazima koji su pribavljeni na nezakonit način, time da su nezakoniti dokazi u smislu stavka 2. točke 2. citirane odredbe, između ostaloga, oni koji su pribavljeni povredom odredaba prekršajnog postupka i koji su izričito predviđeni tim Zakonom, te drugi dokazi za koje se iz njih saznalo.
7. Iz obrazloženja pobijanog rješenja o prekršaju proizlazi da se odluka o krivnji okrivljenika temelji između ostalih dokaza i na Zapisniku o obavljenom očevidu sastavljenom 16. studenog 2021., Klasa: 471-01/21-18/4145, Ur.broj: 513-02-7002/05-21-1, kao i na Zapisniku o ispitivanju osumnjičenika sastavljenom istog dana, Klasa: 471-01/21-18/4145, Ur.broj: 513-02-7002/05-21-2, a koji sadrže izjavu UC u svojstvu osumnjičenika o bitnim okolnostima korištenja loživog ulja u njegovom stanu, na temelju kojih je prvostupanjsko prekršajno tijelo izvelo zaključak o odlučnim činjenicama djela.
8. Prikupljajući obavijesti ovlaštene osobe tijela državne uprave, kada postupaju u okviru svoje nadležnosti za provođenje nadzora, mogu ispitati osobu u svojstvu osumnjičenika, u skladu s odredbama Prekršajnog zakona o ispitivanju okrivljenika u prekršajnom postupku. Pri tome ga moraju upozoriti da ima pravo uzeti branitelja koji može biti nazočan njegovu ispitivanju (članak 158. stavak 6. cit. Zakona).
9. Odredbom članka 171. stavka 2. Prekršajnog zakona propisano je da kad se prvi put ispituje okrivljenik će se upozoriti da nije dužan iznijeti svoju obranu niti odgovarati na pitanja, što će se unijeti u zapisnik.
10. U smislu navedenog, ovlaštene osobe tijela državne uprave kada postupaju u okviru svoje nadležnosti za provođenje nadzora, dužne su upozoriti osumnjičenika na njegova prava prije ispitivanja i takva upozorenja unijeti u zapisnik.
11. U predmetnom slučaju prilikom ispitivanja osumnjičenika na njegovoj adresi stanovanja, ovlaštene službene osobe sastavile su Zapisnik o obavljenom očevidu, iz kojeg je vidljivo kako isti sadrži upozorenja koja moraju biti priopćena osobama koje se ispituju u svojstvu osumnjičenika, no ta upozorenja nisu vidljivo zaokružena ili na neki drugi nedvojben način označena (npr. podcrtavanjem) kao znak da su doista usmeno priopćena osobi koja se ispituje, dok u Zapisniku o ispitivanju osumnjičenika ta upozorenja nisu također vidljivo zaokružena ili na drugi način označena osim što je stavljena oznaka uz izjavu da ne zahtijeva nazočnost branitelja, te se u konkretnom slučaju ne radi o postupanju u skladu sa zakonskim odredbama, pa takva saznanja ovlaštenih osoba tijela državne uprave ne mogu biti dokaz, već imaju značenje neformalnih obavijesti i ne mogu ni na koji način biti unesena u dokazni materijal.
12. Stoga je na temelju članka 121. stavka 1. Prekršajnog zakona, te zapisnike koji sadrže izjavu osumnjičenika bez svih propisanih upozorenja, prvostupanjsko prekršajno tijelo koje vodi postupak trebalo izdvojiti iz spisa predmeta, a što nije učinilo, već je donijelo rješenje o prekršaju, temeljeći isto i na ovim dokazima koji sadrže izjavu osumnjičenika (i koja s obzirom na način pribavljanja izjave) čini ove Zapisnike nezakonitim dokazima, pa se na takvim dokazima, u smislu odredbe članka 90. stavka 2. točke 2. Prekršajnog zakona, odluka ne smije temeljiti.
13. Iz navedenih razloga, na temelju članka 206. stavka 1. Prekršajnog zakona, trebalo je u povodu žalbe okrivljenika, a po službenoj dužnosti, pobijano rješenje o prekršaju ukinuti, s time da će prvostupanjsko prekršajno tijelo koje vodi prekršajni postupak otkloniti navedenu bitnu povredu odredaba prekršajnog postupka, imajući u vidu razloge ovog rješenja, kao i navode žalbe, a nakon toga donijeti novu zakonitu odluku.
14. Zbog navedenog, riješeno je kao u izreci.
U Zagrebu 5. ožujka 2025.
Zapisničarka:
Predsjednik vijeća:
Ksenija Šupe Vukadinović v.r.
Mladen Genc v.r.
Rješenje se dostavlja Ministarstvu financija Republike Hrvatske, Carinskoj upravi, Područnom carinskom uredu Osijek, Vijeću za prekršaje u 4 otpravka: za spis, okrivljenika i tužitelja.
