Poslovni broj: 4 P-287/2019-47

REPUBLIKA HRVATSKA

Općinski sud u Crikvenici

Kralja Tomislava 85a

51 260 Crikvenica

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Crikvenici, po sucu Sonji Alač, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužiteljica 1. CR iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], i 2. ĆR iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], obje zastupane po punomoćniku Robertu Ristu, odvjetniku iz Krka, protiv tužene GR iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koju zastupa punomoćnica Mirna Škerl, odvjetnica iz Rijeke, radi utvrđenja prava vlasništva, nakon zaključene javne glavne rasprave održane 4. veljače 2025., 4. ožujka 2025.

p r e s u d i o  j e

I Utvrđuje se da su tužiteljice CR u 7/10 dijela, i ĆR u 3/10 dijela, stekli pravo vlasništva cijele z.č. 958/3 u g.t. 1. zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina].

II Ovlašćuju se tužiteljice da po pravomoćnosti ove presude zatraže upis prijenosa prava vlasništva s imena tužene na ime tužiteljica, a na nekretnini navedenoj u točki I izreke ove presude.

III Nalaže se tuženoj da naknadi tužiteljicama trošak parničnog postupka u iznosu od 2.636,78 EUR roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužiteljice su 22. veljače 2016. podnijele ovome sudu tužbu radi utvrđenja prava vlasništva nekretnine opisane u točki I izreke ove presude, navodeći da su stvarne vlasnice predmetne nekretnine, i to tužiteljica CR u 7/10 dijela, a tužiteljica ĆR u 3/10 dijela. Tužiteljice tvrde da suvlasnička zajednica nije razvrgnuta, da ne postoje izdvojeni suvlasnički udjeli već da suvlasnici nekretninu koriste zajedno, i to 2 godine CR, ranije njezini prednici, a jednu godinu ĆR odnosno ranije njezini prednici. Utužena nekretnina da u naravi predstavlja pašnjak imena Brusnice koji se nalazi između sela Bogovići i Milovčići na području šireg lokaliteta Marina lokva – Lapti, a u neposrednoj blizini streljane. Tužiteljica CR da je pravo vlasništva utužene nekretnine stekla nasljedstvom od pok. majke ER, koja je preminula 2013., iza koje je tužiteljica jedina nasljednica, a prednica tužiteljice da je ovu nekretninu naslijedila od svoje majke ŠR, koja je preminula 1963. i koju je u cijelosti naslijedila majka tužiteljice. Tužiteljica ĆR da je pravo vlasništva utužene nekretnine stekla nasljedstvom od bake BR te diobom u naravi izvršenom s ostalim sunasljednicima. Pok. prednici tužiteljica da su ovu nekretninu koristili još od vremena prije II. svjetskog rata, navodeći da su od osnutka katastarskog operata tužitelji odnosno njihovi preci upisani kao posjednici. Tužiteljice i njihove prednike da nitko nikada nije smetao u izvršavanju njihovih vlasničkih i posjedovnih čina. Svaka od tužiteljica da je u posjedu predmetne nekretnine, računajući i vrijeme njihovih prednika, daleko duže od 20 godina.

2. Temeljem gornjih tužbenih navoda tužiteljice su predložile donošenje presude kao u točkama I i II izreke ove presude, a traže i naknadu troška parničnog postupka.

3. Za istaknuti je da su tužiteljice podnijele tužbu i protiv preostalih upisanih suvlasnika predmetne nekretnine, u odnosu na koje je sud tijekom ovoga postupka donio presudu zbog ogluhe od 10. lipnja 2022., kojom je u cijelosti prihvaćen tužbeni zahtjev tužiteljica.

4. Tužena je u odgovoru na tužbu od 13. travnja 2016. u cijelosti osporila tužbu i tužbeni zahtjev tužiteljica. Ističe da je suvlasnica predmetne nekretnine u 5/8 dijela, te da su neistiniti navodi tužiteljica kojima tvrde da su stvarne vlasnice utužene nekretnine u cijelosti. Tužena tvrdi da je suvlasništvo predmetne nekretnine stekla na zakonom propisani način ugovorom o podjeli imovine članu društva Stella nekretnine d.o.o u likvidaciji, Bakarac, od 4. kolovoza 2014. Kao pravna slijednica Stella nekretnine d.o.o. uredno da je stupila u posjed svog dijela sporne nekretnine površine 2907 m2 koji je prema podacima iz PL 17 DGU, Područnog ureda za katastar Rijeka, Ispostava Krk, k. o. [katastarska općina], označen kao D 958/3 Brusnice, pašnjak, dok da su dio sporne nekretnine upisane u PL 253 Područnog ureda za katastar Rijeka, Ispostava Krk, k. o. [katastarska općina] kao D 958/3 Brusnice, pašnjak površine 1197 m2, povremeno obilazile njoj nepoznate osobe pa pretpostavlja da se moguće radi o tužiteljicama. Iz navedenih razloga osporava tužbu i tužbeni zahtjev tužiteljica kao neosnovan u odnosu na zahtjev uperen na 5/8 dijela sporne nekretnine u vlasništvu i posjedu tužene, s time da se o pitanju istinitosti pravnog sljedništva tužiteljica i eventualno pripadnog im dijela od 3/8 dijela k.č. D 958/3 iz PL 253 k. o. [katastarska općina] ne može izjašnjavati jer nema saznanja o tome koje osobe su povremeno obilazile tu nekretninu, jer joj osobno nisu poznate, a niti joj je poznato jesu li tužiteljice doista slijednici upisanih suvlasnika u 3/8 dijela sporne nekretnine. Tužena nadalje navodi da je netočan navod tužiteljica da suvlasnička zajednica nije razvrgnuta i da ne postoje izdvojeni suvlasnički udjeli, jer te navode opovrgavaju podaci iz katastra nekretnina, kao što su netočni podaci o navodom zajedničkom korištenju sporne nekretnine po principu da dvije godine koristi CR, a jednu ĆR, pa da stoga i ne navode način tog navodnog korištenja, razvidno na terenu, ali i iz snimke Geoportala od 30. studenoga 2011. dostavljene od strane tužiteljica. Navodi da je već iz oznake prednika tužiteljica u tužbi razvidno da drže da su slijednici upisanih u PL 253 k. o. [katastarska općina]. Slijedom iznijetog, tužena predlaže odbijanje tužbenog zahtjeva tužiteljica u odnosu na 5/8 dijela sporne nekretnine u vlasništvu tužene, uz naknadu parničnog troška.

5. U postupku su provedeni dokazi uvidom u izvadak iz zemljišne knjige za zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (stranica 7 spisa), smrtne listove (stranice 8-9 spisa), kopiju katastarskog plana k. o. [katastarska općina], broj lista katastarskog plana: 3 (stranica 10 spisa), ortofoto snimak te presliku katastarskog plana (stranice 11-12 spisa), u preslike rješenja o nasljeđivanju Općinskog suda u Krku posl. br. O-379/13 od 9. svibnja 2014. (stranice 13-15 spisa), smrtnog lista (stranica 16 spisa), rješenja o nasljeđivanju Općinskog suda u Krku posl. br. O-54/77 od 11. svibnja 1978. (stranice 17-18 spisa), potvrda Župnog ureda sv. Apolinara – Dubašnica (stranice 19-25 spisa), povijesti promjena za k. o. [katastarska općina], z.č. 958/3 (stranica 26-27 spisa), povijesnih posjedovnih listova br. 253 (stranice 28-34 spisa), te br. 254, (stranice 35-41 spisa), sve k. o. [katastarska općina], te povijesnog izvatka iz zemljišne knjige za zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (stranice 42-50 spisa). Nadalje, 7. rujna 2022. proveden je uviđaj na licu mjesta, uz sudjelovanje vještaka geodeta GEO JJ-j.d.o.o. Crikvenica (stranice 186-187 spisa), te su pročitani nalaz i mišljenje navedenoga vještaka iz studenoga 2022. s prilozima, dostavljeni 11. prosinca 2022. (stranice 190-205 spisa), i podnesak navedenoga vještaka iz listopada 2023. s prilogom, dostavljen 22. listopada 2023. (stranice 254-255 spisa), te je izvršen uvid u izvadak iz zemljišne knjige za zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (stranica 215 spisa). Na ročištu održanom 1. lipnja 2023. proveden je dokaz saslušanjem tužiteljica te tužene (stranice 217-222 spisa), izvršen je uvid u povijesni zk. izvadak za zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (stranice 227-228 spisa), prijepis posjedovnog lista k. o. [katastarska općina] (stranica 229 spisa), rješenje Općinskog suda u Krku posl. br. P-59/03 od 4. lipnja 2003. (stranice 230-232 spisa), rješenje Općinskog suda u Krku posl. br. P-1179/07 od 6. svibnja 2011. (stranice 233-234 spisa), rješenje Općinskog suda u Krku posl. br. Z-2712/11 od 25. srpnja 2011. (stranica 235 spisa), kupoprodajni ugovor od 13. listopada 2003. (stranice 236-237 spisa), rješenje Trgovačkog suda u Rijeci posl. br. Tt-03/2662-2 od 30. rujna 2003. (stranice 238-240 spisa), ugovor o podjeli imovine članu društva od 4. kolovoza 2014. (stranice 241-245 spisa), porezno rješenje od 22. kolovoza 2014. (stranice 246- 247 spisa), te je na ročištu održanom 11. listopada 2023. proveden dokaz saslušanjem svjedoka PR i FR (stranice 248-251 spisa).

6. Po provedenom dokaznom postupku odlučeno je kao u izreci presude, iz razloga koji će biti pojašnjeni u daljnjem slijedu obrazloženja ove odluke.

7. Cijeneći svaki dokaz zasebno i u svezi s drugim provedenim dokazima, te na osnovi rezultata cjelokupnog dokaznog postupka, u smislu odredbe članka 8. Zakona o parničnom postupku («Narodne novine» broj 53/91., 91/92., 58/93., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 02/07., 84/08., 123/08., 57/11., 148/11., 25/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22. i 155/23.; u nastavku: ZPP) sud je izveo zaključak da je tužbeni zahtjev tužiteljica opisan u točkama I i II izreke presude osnovan.

8. Iz priloženog izvatka iz zemljišne knjige za zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] sa stranice 7 spisa proizlazi da je tužena upisana kao suvlasnica predmetne nekretnine k. č. br. [katastarska čestica] oranica, i to u 5/8 dijela.

U preostalom suvlasničkom udjelu od 3/8 dijela, upisani su sada pok. AR ž. PR, [adresa], koja je upisana u 1/8 dijela, i pok. ČR pok. PR, [adresa], koji je upisan u 2/8 dijela, čiji su slijednici preostali tuženi navedeni u uvodu djelomične presude zbog ogluhe koja je u ovome predmetu donesena 10. lipnja 2022., kojom se u odnosu na iste prihvaća u cijelosti tužbeni zahtjev tužiteljica.

9. Iz navoda tužene iznesenih u odgovoru na tužbu i tijekom postupka, proizlazi da je tužena upisana kao suvlasnica predmetne nekretnine temeljem ugovora o podjeli imovine članu društva od 4. kolovoza 2014., sklopljenog između STELLA NEKRETNINE d.o.o. u likvidaciji Bakarac, zastupanog po tuženoj, kao prenositelja, i tužene kao stjecatelja, koji prileži na stranicama 241-245 spisa, a koji je proveden u zemljišnim knjigama pod brojem Z-4585/14, a što je vidljivo i iz povijesnog izvatka iz zemljišne knjige za zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] sa stranica 42-50 spisa te 227-228 spisa.

Spisu prileži i kupoprodajni ugovor od 13. listopada 2003. (stranice 236-237 spisa), temeljem kojega je prednik tužene STELLA NEKRETNINE d.o.o. Bakarac upisan kao suvlasnik predmetne nekretnine, koji je sklopljen između JR, sada pok. supruga tužene, kao prodavatelja, i ranije navedenog prednika tužene, kao kupca, a koji je proveden u zemljišnim knjigama pod brojem Z-4359/03.

Pok. JR bio je upisan kao suvlasnik predmetne nekretnine temeljem kupoprodajnog ugovora od 31. ožujka 2000. i dr., sklopljenog sa OR ud PR, DR i C, svi iz [adresa], zaprimljenog u zemljišnim knjigama 18. travnja 2000., a što je vidljivo iz povijesnog izvatka iz zemljišne knjige za zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] sa stranica 42-50 spisa.

Iz povijesti promjena za k. o. [katastarska općina] z.č. 958/3, izdanu od strane Područnog ureda za katastar Rijeka, Odjela za katastar nekretnina Krk 10. rujna 2015. (stranice 26-27 spisa), proizlazi da se, prema stanju u vrijeme izdavanja navedene isprave, z.č. 958/3 vodi dio pašnjaka 1197 m2 u PL 253 na posjednicima Gršković Tonica u 5/60 dijela, ZR u 44/60 dijela i TR u 11/60 dijela, a dio pašnjaka 2907 m2 u PL 17 na posjedniku VR, [adresa], koja je majka tužiteljice CR, što je vidljivo iz rješenja o nasljeđivanju sa stranica 13-15 spisa. Iz navedene povijesti promjena proizlazi da se od osnutka katastarskog operata 1954/1955. z.č. 958/3 vodi u ukupnoj površini od 4104 m2.

Spisu prileže i posjedovni listovi k. o. [katastarska općina] izdani 1956., i to broj 253 (stranice 28-34 spisa), za parcelu broj 958/3 Brusnice površine 1197 m2, iz kojeg je vidljivo da je kao posjednik bila upisana ĐR ud. ZR, [adresa], koja je prema navodima tužiteljica prednik (majka) tužiteljice ĆR, te broj 254 (stranice 35-41 spisa), za parcelu broj 958/3 Brusnice površine 2907 m2, iz kojeg je vidljivo da je kao posjednik bio upisan ZR, [adresa], koji je prema navodima tužiteljica prednik (djed) tužiteljice CR.

Uvidom u posjedovni list 10348 k. o. [katastarska općina] od 28. rujna 2023. (stranica 229 spisa), utvrđeno je da su kao posjednici k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], upisani AR, Ć (vlasnik), ČR pok. PR, Ć (vlasnik), oboje u 1/8 dijela, te tužena (vlasnik), u 5/8 dijela.

10. Uviđajem na licu mjesta utvrđeno je da se predmetna nekretnina nalazi između sela Bogovići i Milovčići, i to prema navodima stranaka na lokalitetu Brusnice. Tužiteljice su na licu mjesta pokazale sve što tvrde da drže u posjedu, odnosno da je u njihovom posjedu i vlasništvu, te je utvrđeno da je navedeno omeđeno gromačom, s time da su tužiteljice navele da je jedna čestica upisana kao vlasništvo tužiteljice CR, dok da je preostali dio predmet ovog postupka odnosno prijepor. U naravi, radi se o šumi graba i hrasta, dok je jedan dio livada.

Tužiteljice, dakle tvrde da prijepor predstavlja dio gromačom ograđene cjeline, koja je u posjedu tužiteljica.

Iz nalaza i mišljenja vještaka geodeta proizlazi da je po tužiteljicama pokazana ograđena cjelina, koja je sa svih strana omeđena suhozidima, k. č. br. [katastarska čestica], koja je kako to proizlazi iz izvatka iz zemljišne knjige za zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] upisana kao vlasništvo tužiteljice CR (stranica 215 spisa) i k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], koje je vještak geodet na skici lica mjesta na stranici 198 spisa označila plavom ispunom.

Iz gore navedene skice vidljiv je položaj nekretnine k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], koja je predmetom ovoga postupka, a vještak geodet je izvršila i preklop navedene skice na DOF (stranica 199 spisa).

Tužena osporava tvrdnje tužiteljica da se tužiteljice nalaze u posjedu dijela prijeporne nekretnine k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], koji je vještak geodet označila slovima A-B-C-D, te tvrdi da se upravo ona nalazi u posjedu navedenog dijela nekretnine. Iz nalaza i mišljenja vještaka geodeta proizlazi da se radi o južnom dijelu predmetne nekretnine.

Sud je u cijelosti prihvatio nalaz i mišljenje vještaka geodeta, kao stručan i vjerodostojan, to tim više jer na isti nije bilo primjedbi stranaka.

11. Tužiteljica CR, rođ. 1951., je u svom iskazu navela da je vlasnik i posjednik nekretnine k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u 7/10 dijela, a tužiteljica ĆR rođ. ZR u 3/10 dijela. Navedena suvlasnička zajednica da nije razvrgnuta tako da njih dvije zajednički koriste tu nekretninu, kao i njihovi preci, na način da 2 godine ona koristi nekretninu, a tužiteljica Antica Gršković 1 godinu. Nekretnina da se nalazi u predjelu naziva Brusnice. Nekretnine k. č. br. [katastarska čestica] i k. č. br. [katastarska čestica] da predstavljaju jednu ograđenu cjelinu, koja je jednim dijelom pašnjak, a u drugom dijelu je obrasla šumom. Između navedenih nekretnina da nema nikakvih međa, suhozida ili slično. Predmetnu nekretninu da je još do prije 5 godina (iskaz iz 2023.) njezina majka ER dala na ispašu PR koji je vodio ovce na ispašu, davao im naknadu u siru, a PR da malo dalje od predmetne nekretnine ima štalu. Tužiteljica ĆR da ima krave i oni da su vodili na ispašu krave na tu nekretninu do možda prije 2 ili 3 godine. Majka tužiteljice da je još 1997. dala na ispašu svoj dio nekretnine obitelji PR i to da je prije MR zvana G, koristila za ispašu ovaca dok je bila u mogućnosti, a onda da je to predala sinu. Do 1996. da je bio živ brat tužiteljice IR, te da su on i majka tužiteljice osobno koristili te nekretnine i to od pamtivijeka do 1996. Njezini roditelji da su bili poljoprivrednici, izvor prihoda da im je bila poljoprivreda i ova čestica između ostalog da je bila važna za prehranu obitelji. Rodna kuća tužiteljice da se nalazi na zaobilaznici Sveti Vid – Bogovići te da je udaljena od predmetnih nekretnina do cca 2,5 km. Tužiteljica navodi da je ovu nekretninu stekla nasljedstvom od svoje majke ER, koja je umrla 2013. a njezina majka da je stekla tu nekretninu od njezine majke ŠR koja je umrla 1963. Baka tužiteljice ŠR i baka tužiteljice ĆR da su sestre rođ. E, tako da je ta nekretnina u njihovom zajedničkom vlasništvu. Kaže da su koristili tu nekretninu i u vrijeme kada su njihovi prednici bili vlasnici, a prije nego što se udala da je ĆR živjela s majkom koja je bila udovica, ali da je imala jednu kravu i ovce i ona da je vršila ispašu na ovom mjestu Brusnice dakle na predmetnoj nekretnini. Otac tužiteljice KR da je živio do 1982. Do tada da su imali vola i kravu, imali su voz i blago i živjeli od poljoprivrede. Osobno da je vezana za ove nekretnine jer je kao dijete morala odvesti ovce na pašu i dovesti s paše. Kaže da je bila na toj nekretnini jako puno puta, kao i njezin brat, te da joj je teško kada netko želi reći da to nije njezino. Sjeća se da je imala možda 7-8 godina, kada ju je mama poslala odvesti ovce na predmetne nekretnine i otići po njih. Njezini preci i preci tužiteljice RR da su bili stvarni aktivni posjednici i sada da su tužiteljice posjednici i zato da su njihovi preci i to njezin djed ZR i baka tužiteljice CRID upisani kao posjednici u katastru. Preci tužiteljica da su upisani u katastarski operat kao posjednici od osnivanja katastra 1956. Kaže da posjeduje i izvornik posjedovnog lista koji je priložen u preslici uz tužbu. Nikada da im nitko nije osporavao korištenje navedenih nekretnina pa tako i predmetne. Nikada da nije na toj nekretnini viđala bilo koju osobu iz obitelji ČR, a ni tuženu. 2005. da je provedena izmjera i njezina majka da je dobila poziv izdan 17. siječnja 2005. radi označavanja granica predmetne nekretnine. Blizu ove nekretnine na udaljenosti od cca 50 m zračne linije da postoji parcela obitelji ČR, te da nikada nisu rekli ni jedne riječi niti su pokazali da bi to bilo njihovo, a dobili su poziv za svoju česticu koja je blizu ove čestice. Rođaci odnosno slijednici obitelji ČR, koji žive u [adresa], SAD-u, Kanadi te na području Dubašnice, da su dobili poziv te da se nisu odazvali i nisu im osporili tužbeni zahtjev. Nitko da im nije osporio tužbeni zahtjev osim tužene. Nikada do sada ni njoj, niti njezinom bratu, ni njezinoj babi, niti dedi više od 150 godina, ni tužiteljici ĆR i njezinim prednicima nitko nije osporio pravo vlasništva na ovoj nekretnini osim tužene. U zadnjih 20-ak godina kako je tamo šuma da koriste šumu za svoje potrebe, ona i njezin muž da sijeku kolce koje koriste na drugoj lokaciji blizu njezine kuće gdje imaju vrt. U vrtu uzgajaju pomidore, koji se vežu za kolce, a isto tako i grašak. Imaju i kamine pa sijeku za svoje potrebe za kamine. Nadalje je navela da su njezini preci plaćali porez na predmetnu nekretninu dugi niz godina za vrijeme Jugoslavije, a od kada je Republika Hrvatska da više poreza nema.

12. Tužiteljica ĆR rođ. 1949. je u svom iskazu navela da se pridružuje u cijelosti navodima iz iskaza tužiteljice CR, te da je točno sve što je ona navela. Kaže da nikada nije vidjela tuženu na predmetnoj nekretnini i da im nikada nitko nije osporavao korištenje te nekretnine. Kaže da je na tu nekretninu dolazila kada je trebalo otpeljati krave na ispašu, možda 5-6 puta u toj godini kada su oni koristiti tu nekretninu, kada je imalo što za ispašu. Te krave da su dovodili od njihove štale koja se nalazi kod njezine rodne kuće [adresa], koja je udaljena 15-tak minuta hoda do predmetne nekretnine. Kaže da je poznavala JR, te je navela da nije znala da je on suvlasnik predmetne nekretnine, navodeći da je znala da su druge osobe upisani kao vlasnici te nekretnine, s time da se ne može izjasniti od kada joj je to poznato.

13. Tužena, rođ. 1976., je u svom iskazu navela da je predmetnu nekretninu naslijedila od svog pok. supruga JR koji je preminuo 2012., a s kojim je bila u vezi od 2006. Kaže da ju je 2006. odveo na predmetnu nekretninu, da su tamo imali planove, ali na žalost njegova bolest da je sve poremetila. JR da se bavio gradnjom nekretnina i prodajom, tamo da ju je odveo jer im je to blizu, lijepo je, često da su tamo išli na piknik, da je sjekao drva za zimu, psa da su tamo vodili, a isto tako i djecu iz njihovih brakova. Kaže da je tamo dolazila od 2006. te da nikada nije tamo vidjela tužiteljice, te da nije bilo nikakvih naznaka da to netko drugi koristi. Nikada da nikakve ovce ni krave tamo nije zatekla, a niti je vidjela posljedice odnosno tragove ovaca ili krava. Šuma da je bila zarasla, jedino što je njezin bivši suprug JR to sjekao sve do 2011. kada mu se stanje pogoršalo, do tada da su redovito išli tamo. Ne zna što je bilo prije 2006. jer prije 2006. nema saznanja o korištenju te nekretnine, ali da nikada nije postojala nikakva lesa na ulazu u parcelu. Dan prije uviđaja da je primijetila da su postavljena drvena vrata i otuđene njezine stvari s parcele koje su godinama tamo bile i to ležaljka, stol, stolice, motika, grablje i stolnjak. Kaže da to nije prijavila policiji jer joj je smiješno kako se netko može spuštati na taj nivo u tim godinama, te stvari da su bile tamo sve do prije uviđaja koji je održan u ovom predmetu. Firma Stella nekretnine da je 2012. prenesena na nju i kako ona nije zainteresirana za građevinu to da je 2014. zatvorila tu firmu, i tako da je legalno putem suda riješila i naslijedila tu nekretninu od pok. supruga. Kaže da je na terenu pokazala onaj dio nekretnine koji je njezino vlasništvo kako joj je suprug pokazao i rekao, a radi se o onom dijelu koji je na skici lica mjesta s stranice 198 spisa označen i šrafiran točkama A-B-C-D-A. Na upit ima li saznanja o tome ima li netko pravo prolaza preko njezine nekretnine navela je da to ne zna, da joj suprug to nije rekao, ali da nije nikada ni primijetila kada je bila tamo da netko prolazi tom nekretninom. Kada bi dolazila tamo da je vidjela da neki prolaze preko puta, ali ne preko ove parcele, s time da je na skici lica mjesta sa stranice 198 spisa pokazala da se taj put nalazi od točke D do točke A, i to to preko predmetne nekretnine. Tužena je navela da nisu išli dijagonalno preko sporne nekretnine već ravno uz rub parcele. Navela je, vezano za prilazni put do sporne nekretnine, da zna da joj je muž pokazao još jedan put s druge strane, a ona da mu je rekla da joj je to komplicirano tako da koristi lakši put. Nikada joj suprug nije pričao na koji način su njegovi prednici koristili ovu nekretninu.

14. Svjedok PR, rođ. 1960., je u svom iskazu naveo da kada je umrla mama tužiteljice CR, da su oni imali ovce i krave, a budući da on u blizini ima štalu i nekretninu, da su 1997. oni to preuzeli od njih i plaćali pašarinu odnosno najam toga gdje su ovce pasle. Kaže da se plaćalo sirom ne novcem, tako da su 2 godine oni tamo imali ovce, a 1 godinu da je tužiteljica ĆR tamo držala kravu, i opet nakon te 1 godine da su oni 2 godine koristili za ispašu ovaca i tako sve do 2017. To gdje su njegove ovce pasle to sve da predstavlja jednu cjelinu koja je omeđena suhozidom. Njegova pok. majka da mu je pričala da je ovaj južni dio tog ograđenog bio od majke tužiteljice CR koja se zvala ER. Par puta da je tamo u tom periodu dok je koristio tu nekretninu viđao ovdje prisutnu tužiteljicu CR i njezinog supruga LR, nitko drugi da to nije koristio. Sjeverni dio tog ograđenog dijela da je od tužiteljice ĆR te da su oni to koristili. Prije nego što su oni uzeli u najam, dakle negdje do 1997. to da je koristila mama tužiteljice CR sve dok brat CR nije umro i onda da su oni to uzeli u najam. Naveo je da se ne može snaći na toj skici lica mjesta sa stranice 198 spisa te da na istoj ne može pokazati taj južni dio, ali da bi znao na licu mjesta pokazati taj dio.

15. Svjedok ŽR, rođ. 1947. je u svom iskazu naveo da ima nekretninu odmah do predmetne, tako da je vlasnik nekretnine u neposrednom susjedstvu, a radi se o k. č. br. [katastarska čestica], koju je stekao nasljedstvom iza smrti pok. oca koji je umro 1980. Ta njegova nekretnina da ima veze s predmetnom, jer on ima pravo puta preko predmetne nekretnine pa to pravo puta i koristi iz kojeg razloga je i u kontaktu s tužiteljicama. Prethodno saslušani svjedok PR, odnosno njegova mama MR zvana HR, sjeća se da su im zajedno dali na korištenje nekretnine, i to on svoju koja je oranica za vrt, a tužiteljice svoju za ispašu. Kaže da je obično tamo s HR išao zbog smokava, navodeći da govori o periodu dok je HR bila živa. Teško mu je vremenski odrediti kada je to bilo, zna da je bio mlađi, navodeći da je imao djecu, pa bi rekao da je to bilo možda prije 25 godina, a počeo je tamo dolaziti kao dijete od 5 ili 10 godina. Kaže da je na ovim predmetnim nekretninama viđao tužiteljice, muža tužiteljice CR LR, navodeći da je bio još jedan čovjek skupa s njima, ali ne zna točno o kome se radi. Osim SR tamo da je viđao i njezinog sina PR, a tamo da su pasle ovce, a čak da je bilo i krava. Ovce da su bile od SR odnosno od PR, a krave da su misli bile od tužiteljice ĆR, ali u to baš nije siguran. To da je ipak bilo prije dosta vremena. Tuženu ne poznaje, prvi puta da ju je vidio na uviđaju. Kaže da tamo u tom čitavom okruženju nije bilo nikakvih sporova, da se znalo točno što je čije, za ovu predmetnu nekretninu da su znali čija je, odnosno da su znali da je to od tužiteljica CR i ĆR. Sjeća se da je dolazio tamo i prolazio predmetnom nekretninom kada je krenuo u osnovnu školu, a to je bilo negdje 1955., toga da se sjeća, a možda da je i ranije tamo dolazio, kao još manji. Za očeva života da je na svoju nekretninu dolazio samo brati smokve, a HR da je sadila broskvu na njihovoj nekretnini. Prije 20-ak ili 30 godina da je na svojoj nekretnini posadio maslinik. Iako živi u [adresa] sigurno da je 2 puta mjesečno dolazio na Krk, imao je čamac tako da je puno dolazio i ljeta provodio tamo, sada to više nije tako jer je češće u Zagrebu. Njegova nekretnina u susjedstvu da je sada maslinik, a prije da se taj jedan dio koristio kao vrt, a u papirima da piše da je oranica. Njegova kuća na Krku da se nalazi u [adresa], a ova predmetna nekretnina da je 1 km udaljena od njegove kuće. On da je tamo pješke išao, navodeći da je išao pješke i u Krk, prije da se nije vozalo autima kao sada. Kaže da preko predmetnih parcela mora proći da bi od svoje nekretnine došao do javnog puta, te da mora prijeći preko južne strane parcela tužiteljica. Kaže da cijelo vrijeme misli da je to jedna parcela i nema nikakvih saznanja o tome da bi to bilo podijeljeno.

16. Odredbom članka 388. st. 2. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima («Narodne novine» br. 91/96., 68/98., 137/99., 22/00., 73/00., 129/00., 114/01., 79/06., 141/06., 146/08., 38/09., 153/09., 143/12., 152/14.; u daljnjem tekstu: ZVDSP) je propisano da se stjecanje, promjene, pravni učinci i prestanak stvarnog prava do stupanja na snagu toga zakona prosuđuju prema pravilima koja su se primjenjivala u trenutku stjecanja, promjene i prestanka prava i njihovih pravnih učinaka.

Prema odredbi članka 28. stavka 2. Zakona o osnovnim vlasničkopravnim odnosima («Narodne novine», broj 53/91., 91/92., u daljnjem tekstu: ZOVO) koji je stupio na snagu 1. rujna 1980. savjesni zakoniti posjednik nepokretne stvari na koju drugi ima pravo vlasništva stječe pravo vlasništva na tu stvar dosjelošću protekom deset godina, a odredbom stavka 4. istog članka je propisano da savjesni posjednik nepokretne stvari na koju drugi ima pravo vlasništva stječe pravo vlasništva na tu stvar dosjelošću protekom dvadeset godina. Prema odredbi članka 72. stavka 2. ZOVO, posjed je savjestan ako posjednik ne zna i ne može znati da stvar koju posjeduje nije njegova.

Sukladno odredbi članka 159. stavka 1. ZVDSP, dosjelošću se stječe vlasništvo stvari samostalnim posjedom te stvari ako taj posjed ima zakonom određenu kakvoću i neprekidno traje zakonom određeno vrijeme, a posjednik je sposoban da bude vlasnik te stvari. Člankom 159. stavka 2. ZVDSP propisano je da samostalni posjednik nekretnine čiji je posjed zakonit, istinit i pošten, stječe je dosjelošću u vlasništvo protekom deset godina neprekidnoga samostalnog posjedovanja, dok je stavkom 3. istog članka određeno da samostalni posjednik nekretnine kojemu je posjed barem pošten stječe je dosjelošću u vlasništvo protekom dvadeset godina neprekidnog samostalnog posjedovanja. Prema odredbi članka 18. stavka 3. ZVDSP, posjed je pošten ako posjednik kad ga je stekao nije znao ni s obzirom na okolnosti nije imao dovoljno razloga posumnjati da mu ne pripada pravo na posjed. Prema tome, osnovna pretpostavka za stjecanje prava vlasništva dosjelošću prema odredbama ZOVO i ZVDSP je pošten (savjestan) posjed i ukoliko posjed posjednika nije pošten, tada takav posjednik ne može nikada steći pravo vlasništva dosjelošću.

Primjenom prednjih odredbi tužiteljice, te njihovi pravni prednici, i to majka tužiteljice CR, ER, koja je umrla 2013., te baka navedene tužiteljice ŠR, koja je rođena 1889., a umrla 1963. (smrtni list na stranici 16 spisa), te baka tužiteljice ĆR, pok. BR, koja je rođena 1896., a umrla 1977. (stranice 17–18 spisa), nisu imali razloga sumnjati da im pravo na posjed predmetne nekretnine ne pripada, a iz stanja kakvo je bilo na terenu nisu ni mogli zaključiti da ne bi bili vlasnici predmetne nekretnine, jer osim njih na terenu nitko drugi nije koristio predmetnu nekretninu, što su potvrdili i svjedoci PR i ŽR u svojim iskazima, kada su iskazivali o korištenju predmetne nekretnine.

17. Iz iskaza saslušanih gore navedenih svjedoka, čijim iskazima sud poklanja vjeru kao istinitim i vjerodostojnim, to tim više jer su isti suglasni, te životno uvjerljivi i logični, proizlazi da tužiteljice osobno i putem svojih pravnih prednika, koriste predmetnu nekretninu za ispašu ovaca i krava. Tako iz iskaza svjedoka PR i FR proizlazi da je majka svjedoka PR, MR zvana HR, po odobrenju ER, majke tužiteljice CR, koristila predmetnu nekretninu za ispašu ovaca, a isto tako da su krave tužiteljice ĆR pasle na prijepornoj nekretnini, i to sve naizmjence, kako to tvrde i tužiteljice u tužbi. Tako iz iskaza tužiteljice CR proizlazi da je majka navedene tužiteljice 1997. dala na ispašu tu nekretninu obitelji MR, koja im je plaćala kao naknadu za ispašu, ne u novcu, nego u siru, o čemu je iskazivao svjedok PR, a potvrdio je i svjedok ŽR, koji je vlasnik nekretnine u neposrednom susjedstvu, a koji je naveo da je to tako bilo i prije 25 godina (iskaz iz 2023.). Iz iskaza svjedoka PR proizlazi da su 2 godine tamo imali ovce, a 1 godinu tužiteljica ĆR da je tamo dovodila kravu na ispašu, i tako naizmjence. Iz njihovih iskaza proizlazi da se nitko nije protivio ovakvom korištenju predmetne nekretnine od strane tužiteljica. Iz iskaza tužiteljice CR proizlazi da je do 1996., dok je njezin brat IR bio živ, da su njezin brat i mama osobno koristili tu nekretninu i to od kako pamti, navodeći da su njezini roditelji bili poljoprivrednici i da im je ova nekretnina bila važna za prehranu obitelji. Predmetnu nekretninu da je stekla nasljedstvom iza pok. majke Š, a ona od svoje majke ŠR, koja umrla 1963. Iz njezina iskaza proizlazi da prije nego što se tužiteljica ĆR, r. 1949. udala, da je živjela s majkom, koja je bila udovica, da je imala jednu kravu i ovce, te da je vodila iste na ispašu na predmetnu nekretninu. Sve navedeno potvrdila je i tužiteljica ĆR u svom iskazu. Stoga, tužiteljice koje nesmetano koriste prijepor kao samostalni posjednici, nalaze se u samostalnom posjedu predmetne nekretnine, i to kao pošteni (savjesni) posjednici više od 50 godina, to je protekao zakonom propisani rok iz članka 28. stavka 4. preuzetog ZOVO za stjecanje prava vlasništva dosjelošću na predmetnoj nekretnini, a kako su ispunjene i ostale pretpostavke stjecanja prava vlasništva, to je u postupku utvrđeno da su tužiteljice dosjelošću stekle pravo vlasništva prijepora.

18. Sve radnje koje su na prijeporu poduzimale tužiteljice i njihovi prednici, o kojima su detaljno iskazivali i ranije navedeni svjedoci, su radnje kojima se dokazuje samostalni i kontinuirani posjed tužiteljica i njihovih prednika.

19. Iz iskaza gore navedenih saslušanih svjedoka proizlazi da nitko drugi osim tužiteljica i njihovih prednika nije koristio prijepor, kao i da im nitko nije osporavao korištenje prijepora.

Stoga su neosnovani navodi tužene da je kao slijednik STELLA NEKRETNINE d.o.o. Bakarac stupila u posjed dijela predmetne nekretnine označenog u nalazu vještaka geodeta točkama A-B-C-D-A, odnosno da je njezin pok. suprug JR bio u posjedu istoga, za što tvrdi da ima osobnih saznanja od 2006., jer upravo suprotno proizlazi iz iskaza tužiteljica, koji su potkrijepljeni iskazima svjedoka saslušanih tijekom postupka.

20. Stoga, iz postupka proizlazi da su tužiteljice u samostalnom, nesmetanom i poštenom posjedu prijepora, osobno i putem pravnih prednika, preko 50 godina, pa su dosjelošću stekle pravo vlasništva istog.

Slijedom navedenog, odlučeno je na način kako to stoji u točkama I i II izreke ove presude.

U postupku sud nije posebno cijenio sadržaj ostale dokumentacije iz spisa u koju je izvršio uvid tijekom postupka jer se radi o dokumentaciji koja nije od utjecaja na odluku o osnovanosti tuženog zahtjeva.

21. Odluka o naknadi troškova parničnog postupka iz točke III izreke presude temelji na odredbi članka 154. stavak 1. u svezi člankom 155. ZPP. Tužiteljice potražuju parnični trošak za radnje svojeg punomoćnika – odvjetnika prema troškovniku sa stranice 275 spisa, a sud je primjenom odredbi Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine“ broj 138/23.; u daljnjem tekstu: Tarifa) priznao tužiteljicama, koje su u cijelosti uspjele u ovome sporu, sljedeći parnični trošak: za sastav tužbe u iznosu od 200,00 EUR (Tbr. 7/1. 100 bodova) i podneska od 21. ožujka 2023. kojim se očituje na nalaz i mišljenje vještaka u iznosu od 200,00 EUR (Tbr. 8/1.), za zastupanje na ročištima od 21. veljače 2022., od 7. rujna 2022., od 1. lipnja 2023., od 11. listopada 2023. te od 4. veljače 2025. u pojedinačnim iznosima od 200,00 EUR za ročište (Tbr. 9/1.) što za 5 ročišta ukupno iznosi 1.000,00 EUR, a za zastupanje na ročištima od 19. travnja 2017. i od 23. studenoga 2021. u pojedinačnim iznosima od 100,00 EUR za ročište (Tbr. 9/2.), što za 2 ročišta ukupno iznosi 200,00 EUR, a sveukupno iznosi 1.600,00 EUR, uvećano za PDV 25% koji je obračunat u iznosu od 400,00 EUR, daje iznos od 2.000,00 EUR. Uz navedeni trošak, tužiteljicama je priznat i trošak uviđaja i geodetskog vještačenja u ukupnom iznosu od 530,60 EUR, kao i trošak sudske pristojbe za tužbu i presudu u ukupnom iznosu od 106,18 EUR. Sveukupno je tužiteljicama na ime troška postupka priznato 2.636,78 EUR. Tužiteljicama nije priznat trošak pristupa njihova punomoćnika na ročište 23. svibnja 2016. jer navedenoga dana ročište nije održano.

U Crikvenici 4. ožujka 2025.

Sudac:

Sonja Alač

UPUTA O PRAVU NA ŽALBU:

Protiv presude donesene u prvom stupnju stranke mogu podnijeti žalbu u roku od 15 dana od dana dostave prijepisa presude. Žalba se predaje putem ovog suda pisanim podneskom, a o istoj odlučuje nadležni županijski sud.

DNA:

- pun. tužiteljica

- pun. tužene