REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Revd-5088/2024-2
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca dr.sc. Jadranka Juga predsjednika vijeća, Gordane Jalšovečki članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice, Slavka Pavkovića člana vijeća, Damira Kontreca člana vijeća i mr.sc. Igora Periše člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja LH iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćnicima odvjetnicima u Odvjetničkom društvu Vukušić Bokan i partneri d.o.o. u Zadru, Polačišće 2/II, protiv tuženika Privredne banke Zagreb d.d., Zagreb, Radnička cesta 50, OIB 02535697732, zastupanog po punomoćniku Miroslavu Leki i dr., odvjetnicima u Odvjetničkom društvu Leko i partneri d.o.o. u Zagrebu, Domagojeva 18, radi utvrđenja i isplate, odlučujući o prijedlozima tužitelja i tuženika za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Bjelovaru broj Gž-622/2023-2 od 28. veljače 2024. kojom je djelomično potvrđena i djelomično preinačena presuda Općinskog suda u Zadru, Stalna služba u Biogradu na Moru broj P-128/2022-53 od 27. travnja 2023., u sjednici vijeća održanoj 4. ožujka 2025.,
r i j e š i o j e:
I. Prijedlog tužitelja za dopuštenje revizije se odbija u odnosu na postavljena pitanja, te se odbacuje u odnosu na u odnosu na povredu temeljnog ljudskog prava.
II. Tuženiku se dopušta revizija protiv presude Županijskog suda u Bjelovaru broj Gž-622/2023-2 od 28. veljače 2024. zbog pravnog pitanja koje glasi:
„Može li se smatrati da su Dodacima ugovorima o kreditu kojima je izvršena konverzija, a koji su sklopljeni sukladno izričitim i prisilnim odredbama zakona (ZID ZPK, "Narodne novine" broj 102/15), potrošači koji su takve Dodatke prihvatili u potpunosti obeštećeni po pitanju ništetnih odredbi osnovnih ugovora o kreditu te time izgubili pravnu osnovu i pravo pozivanja na ništetnost odredbi o promjenjivoj kamatnoj stopi i valutnoj klauzuli iz osnovnog ugovora o kreditu koji je u potpunosti zamijenjen Dodatkom kojim je izvršena konverzija sukladno zakonu?“.
Obrazloženje
1. Tužitelj i tuženik su podnijeli prijedloge za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Bjelovaru broj Gž-622/2023-2 od 28. veljače 2024.
2. Na prijedloge nije odgovoreno.
3. U odnosu na prijedlog tužitelja:
3.1. Tužitelj je postavio sljedeća pravna pitanja:
„1. Je li početna stopa ugovorene (promjenjive) kamate u potrošačkom ugovoru o kreditu valjana u okviru propisa koji štite prava potrošača, ukoliko je takva početna stopa određena na isti način kao i njezine kasnije promjene koje su već pravomoćno utvrđene ništetnima, dakle jednostrano od strane kreditora kao trgovca na unaprijed otisnutom obrascu ugovora, bez da se o visini početne stope pojedinačno pregovaralo s potrošačem kao korisnikom kredita, ili je takva početna stopa također nepoštena jer i ona protivno načelu savjesnosti i poštenja uzrokuje značajnu neravnotežu u pravima i obvezama ugovornih strana na štetu korisnika kredita kao potrošača, te kao ugovorne strane koja nije predlagala ni sastavljala ugovor o kreditu?
2. Je li činidba na plaćanje kamata, stopa kojih kamata je ugovorena kao promjenjiva, a
a) nisu ugovoreni objektivizirani parametri promjenjivosti,
b) ugovor ne sadrži podatke pomoću kojih se visina stope može odrediti, i c) ugovorne strane nisu ostavile trećoj osobi da odredi visinu stope
određena ili odrediva ili je takva činidba neodređena i neodrediva?;
3. U slučaju da bi činidba na plaćanje kamata iz gornjeg pitanja 2. bila neodređena i neodrediva, vrijedi li u takvoj pravnoj situaciji između ugovornih strana rektifikacijska stopa kamata propisana odredbom čl. 26. st. 3. Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine broj: 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18 – dalje: ZOO), odnosno predstavlja li navedena odredba valjan način uspostave zakonitog mehanizama promjene (ništetne) stope kamate?“.
3.2. Za navedena pitanja smatra da su važna jer revizijski sud još uvijek nije zauzeo pravno shvaćanje odlučujući u pojedinim predmetima na odjelnoj sjednici, a riječ je o pitanjima o kojima postoji različita praksa drugostupanjskih sudova (npr. Županijski sud u Osijeku u odluci Gž-1169/2018, Županijski sud u Rijeci u odluci Gž- 2601/2016). Uz navedene odluke pozvao se i na odluke EU suda (C-618/10 BANCO ESPAÑOL DE CRÉDITO v Joaquín Calderón Camino, ECLI:EU:C:2012:349 i C 269/19 BANCA B. SA v A. A. A., ECLI:EU:C:2020:954:
3.3. Prijedlog za dopuštenje revizije u smislu čl. 385.a st. 2. ZPP-a tužitelj podnosi i zbog povrede prava na pravično suđenje zajamčeno čl. 26. Ustava RH, valja reći da tužitelj nije učinio vjerojatnim da bi mu nekom osobito teškom povredom odredaba parničnog postupka ili pogrešnom primjenom materijalnog prava bilo povrijeđeno temeljno Ustavom i Europskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda zajamčeno pravo na zakonito i pravično suđenje.
3.4. Prijedlog djelomično nije dopušten, a djelomično nije osnovan.
3.5. U odnosu na dio prijedloga koji je temeljen na postavljenim pitanjima, postupajući sukladno odredbi čl. 387. st. 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 57/11, 148/11-pročišćeni tekst, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22 i 114/22 - dalje: ZPP) ovaj sud je ocijenio da je u prijedlogu za dopuštenje revizije tužitelj jasno naznačio pravna pitanja i da je naveo određene razloge zbog kojih smatra da mu Vrhovni sud Republike Hrvatske treba dopustiti reviziju, a što je bio dužan prema odredbi čl. 387. st. 2. točka 3. ZPP-a. Međutim, prema ocjeni ovoga suda pobijana odluka ne odstupa od ustaljene prakse revizijskog suda te u prijedlogu za dopuštenje revizije nisu naznačeni odgovarajući razlozi važnosti postavljenim pravnim pitanjima u smislu čl. 385.a ZPP-a.
3.6. Postavljenim pitanjima predlagatelj problematizira primjenu odredbe čl. 26. st. 3. ZOO-a.
3.7. U odnosu na postavljena pitanja, kako je već navedeno, pobijana odluka ne odstupa od ustaljene prakse revizijskog suda, već je u skladu s pravnim shvaćanjem zauzetim u odluci ovog suda poslovni broj Rev-1172/2018 od 19. ožujka 2019., Rev- 2221/2018 od 3. rujna 2019., Rev-308/2022 od 19. travnja 2022., slijedom čega odluke Županijskih sudova na koje se poziva tužitelj kao razloge važnosti ne opravdavaju podnošenje revizije u ovoj pravnoj stvari, kao ni odluke EU suda jer nisu donesene u istoj činjeničnoj i pravnoj situaciji.
3.8. Nižestupanjski sudovi nisu prihvatili prvi zahtjev postavljen na temelju čl. 26. st. 3. ZOO, kao i valutnih razlika uz obrazloženje da je odredbom čl. 26. st. 2. ZOO propisano da, ako su kamate ugovorene, ali nije određena njihova stopa, primjenjuje stopa iz te odredbe, dok se pitanja odnose na situaciju kada visina stope nije određena iako je ugovorena, a što je protivno utvrđenjima nižestupanjskih sudova.
3.9. Slijedom navedenog, valjalo je na temelju odredbe čl. 389.b st. 1. i 2. ZPP-a odbiti prijedlog za dopuštenje revizije u odnosu na postavljena pitanja pa je u tom dijelu riješeno kao pod točkom I. izreke ovog rješenja.
3.10. U pogledu prijedloga za dopuštenje revizije u smislu čl. 385.a st. 2. ZPP-a koji tužitelj podnosi zbog povrede prava na pravično suđenje zajamčeno čl. 26. Ustava RH, valja reći da tužitelj nije učinio vjerojatnim da bi mu nekom osobito teškom povredom odredaba parničnog postupka ili pogrešnom primjenom materijalnog prava bilo povrijeđeno temeljno Ustavom zajamčeno pravo na zakonito i pravično suđenje te pravo na obrazloženu odluku.
3.11. U opisanim okolnostima kada tužitelj nije dokazao da mu je u postupku pred nižestupanjskim sudovima povrijeđeno pravo na pravično suđenje niti pravo na jednakost svih pred zakonom, njegov je prijedlog temeljen na citiranoj odredbi čl. 385.a st. 2. ZPP-a valjalo odbaciti na temelju odredbe čl. 389.a st. 3. ZPP i riješiti kao u točki I. izreke ovog rješenja.
4. U odnosu na prijedlog tuženika.
4.1. Tuženik je u prijedlogu naznačio sljedeće pravno pitanje:
„Može li se smatrati da su Dodacima ugovorima o kreditu kojima je izvršena konverzija, a koji su sklopljeni sukladno izričitim i prisilnim odredbama zakona (ZID ZPK, "Narodne novine" broj 102/15), potrošači koji su takve Dodatke prihvatili u potpunosti obeštećeni po pitanju ništetnih odredbi osnovnih ugovora o kreditu te time izgubili pravnu osnovu i pravo pozivanja na ništetnost odredbi o promjenjivoj kamatnoj stopi i valutnoj klauzuli iz osnovnog ugovora o kreditu koji je u potpunosti i s retroaktivnim učinkom zamijenjen Dodatkom kojim je izvršena konverzija sukladno zakonu?“.
4.2. Obrazlažući razloge važnosti tuženik ističe da su pravna shvaćanja na kojima je utemeljena pobijana presuda nepodudarna s pravim shvaćanjem izraženim u rješenju revizijskog suda broj Gos-1/2019-5 od 11. prosinca 2019., zatim odlukama Suda Europske unije broj C-567/20 od 5. svibnja 2022., kao i zbog toga što o istim pitanjima postoji i neujednačena praksa drugostupanjskih sudova jer je pravno shvaćanje na kojem je utemeljena pobijana presuda suprotno pravnom shvaćanju na kojem su utemeljene presude Županijskog suda u Šibeniku broj Gž-457/2018 od 15. lipnja 2020., Županijskog suda u Vukovaru broj Gž-85/2014 od 13. studenoga 2018., Županijskog suda u Varaždinu broj Gž-1654/2017 od 12. studenoga 2018. i dr. Ujedno je kao razlog važnosti istaknuta i nezakonitost uzrokovana pogrešnom primjenom materijalnog prava.
4.3. Postupajući u skladu s odredbama članka 385.a i članka 387. stavka 1. ZPP, revizijski sud ocjenjuje da je postavljeno pitanje koje se odnosi na postojanje pravne osnove i prava pozivanja na ništetnost odredbi o promjenjivoj kamatnoj stopi i valutnoj klauzuli iz osnovnog ugovora o kreditu koji je zamijenjen Dodatkom kojim je izvršena konverzija sukladno zakonu važno pitanje jer je riječ o pravnom pitanju o kojem postoji različita praksa revizijskog suda.
4.4. S obzirom da su u ovoj pravnoj stvari, u odnosu na pravno pitanje navedeno u izreci ovog rješenja, ispunjene pretpostavke za intervenciju revizijskog suda na temelju odredbe čl. 385.a st. 1. alineja 2. ZPP i dopuštenje revizije, to je na temelju odredbe čl. 389.b st. 3. ZPP odlučeno kao u točki II. izreke ovog rješenja.
Zagreb, 4. ožujka 2025.
Predsjednik vijeća:
dr.sc. Jadranko Jug
