Republika Hrvatska
Županijski sud u Zagrebu
Trg Nikole Šubića Zrinskog 5
Poslovni broj: Kž-701/2024-7
R E P U B L I K A H R V A T S K A
P R E S U D A
Županijski sud u Zagrebu, kao drugostupanjski sud, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Dušanke Zastavniković Duplančić, kao predsjednice vijeća te Renate Miličević i doc. dr. sc. Zdenka Konjića kao članova vijeća, uz sudjelovanje zapisničarke Marine Bobanović, u kaznenom predmetu protiv okrivljenog HM, zbog kaznenog djela krađe iz članka 228. stavka 1. Kaznenog zakona („Narodne Novine“ br.:125/11, 144/12, 56/15, 61/15, 101/17, 118/18, 126/19, 84/21, 114/22 i 36/24 – dalje u tekstu: KZ/11), odlučujući o žalbi okrivljenog HM, izjavljenoj protiv presude Općinskog suda u Pazinu od 14. rujna 2021., broj K- 75/2020, u sjednici vijeća održanoj 4. ožujka 2025.,
p r e s u d i o j e
Odbija se žalba okrivljenog HM kao neosnovana te se potvrđuje prvostupanjska presuda.
Obrazloženje
1. Pobijanom presudom Općinskog suda u Pazinu od 14. rujna 2021., broj K- 75/2020 okrivljeni HM proglašen je krivim zbog kaznenog djela protiv imovine - krađe, opisano i kažnjivo po članku 228. stavku 1. KZ/11, te je na temelju članka 228. stavka 1. KZ/11 osuđen na kaznu zatvora u trajanju u trajanju 8 (osam) mjeseci. Na temelju članka 54. KZ/11 okrivljeniku je u kaznu zatvora na koju je osuđen uračunato vrijeme uhićenja od 5. srpnja 2019. do 6. srpnja 2019. Na temelju članka 158. stavka 1. i 2. Zakona o kaznenom postupku („Narodne Novine“ br.:152/08, 76/09, 80/11, 121/11, 91/12, 143/12, 56/13, 145/13, 152/14, 70/17 i 126/19 – dalje u tekstu: ZKP), oštećenom NM djelomično je dosuđen imovinskopravni zahtjev i to u iznosu od 1000 danskih kruna i 1000 kuna, te je naloženo okrivljenom HM da navedene novčane iznose isplati oštećeniku u roku od 15 dana od dana pravomoćnosti presude pod prijetnjom ovrhe, dok je oštećeni JM s preostalim dijelom imovinskopravnog zahtjeva upućen u parnicu. Na temelju članka 148. stavka 1. ZKP okrivljenom HM je naloženo da naknadi troškove kaznenog postupka u paušalnom iznosu 700,00 kuna uplatom u korist Državnog proračuna RH u roku od 15 dana od dana pravomoćnosti presude, dok će se o ostalim troškovima odlučivati zasebnim rješenjem.
2. Protiv te presude žalbu je podnio okrivljenik po branitelju Nikoli Deliću, odvjetniku iz Pule, a žalio se zbog bitne povrede odredaba kaznenog postupka iz članka 468. stavka 1. točke 3. i 11. i stavka 3. ZKP, povrede Kaznenog zakona, pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja i odluke o kazni. Okrivljenik je predložio da se pobijana presuda ukine i predmet vrati na ponovno suđenje.
3. Odgovor na žalbu nije podnesen.
4. Prije sjednice vijeća spis je, na temelju članka 474. stavka 1. ZKP, dostavljen Županijskom državnom odvjetništvu u Zagrebu.
5. O održavanju sjednice drugostupanjskog vijeća, na zahtjev okrivljenog HM, izvješteni su okrivljenik, njegov branitelj te državni odvjetnik. Sjednica vijeća održana je na temelju članka 475. stavka 5. ZKP jer na istu nisu pristupili uredno pozvan zamjenik županijskog državnog odvjetnika i branitelj okrivljenika - odvjetnik Nikola Delić, dok je dostava poziva za okrivljenika upućena na u spisu navedenu adresu u Republici Njemačkoj vraćena s napomenom dostavljača „nepoznata adresa“ zbog čega je okrivljeniku poziv uredno upućen putem e-oglasne ploče.
6. Žalba okrivljenog HM nije osnovana.
7. Okrivljeni HM u žalbi navodi da se žali zbog bitne povrede odredaba kaznenog postupka iz članka 468. stavka 1. točke 3. i stavka 3. ZKP/08, navodeći da nisu ispunjeni uvjeti za održavanje rasprave bez okrivljenika jer okrivljenik prethodno nije ispitan na raspravi već pred policijskim službenicima. Međutim, člankom 404. stavkom 5. ZKP određeno je da ako se postupak vodi za kazneno djelo za koje je propisana novčana kazna ili kazna zatvora do pet godina, kao u konkretnom slučaju, rasprava se može održati bez prisutnosti okrivljenika koji je bio uredno pozvan, ali nije pristupio ili mu se poziv nije mogao uručiti jer je promijenio adresu, a o tome nije obavijestio sud ili je očito da izbjegava poziv, uz uvjet da njegova prisutnost nije nužna i da je prije toga bio ispitan ili se očitovao o optužbi. U konkretnom slučaju, okrivljenik je ispitan sukladno članku 208a. stavku 3. do 6. ZKP pri čemu su u potpunosti poštovana pravila postupanja djelatnika policije, pa se iskaz okrivljenika kao i dokazi za koje se iz njega saznalo mogu upotrijebiti kao dokaz u kaznenom postupku. Okrivljenik je na raspravu 9. rujna 2021. bio uredno pozvan, ali nije pristupio niti je svoj izostanak opravdao. Sud je na zapisniku s rasprave i u presudi (toč. 2.) obrazložio zašto nazočnost okrivljenika nije nužna, čime su ispunjeni svi uvjeti iz članka 404. stavka 5. ZKP za provođenje rasprave u odsutnosti okrivljenika. Stoga nije u pravu okrivljenik kada navodi da mu je povrijeđeno pravo na pravični postupak jer evidentno nije došlo do propusta suda da obavijesti okrivljenika o vremenu održavanja rasprave u kojoj je samovoljno odlučio ne sudjelovati, iako je bio uredno pozvan, pa time nije niti došlo do povrede prava na obranu predviđenu Ustavom i Konvencijom za zaštitu prava i temeljnih sloboda.
7.2. Iako okrivljenik uvodno navodi da se žali i zbog bitne povrede odredaba kaznenog postupka iz članka 468. stavka 1. točke 11. ZKP/08 i pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja, on te žalbene osnove u žalbi uopće nije obrazložio. Potrebno je napomenuti da prema članku 464. stavku 8. ZKP, žalbu zbog pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja u odnosu na određenu činjenicu ne može podnijeti stranka koja nije osporavala tu činjenicu pri čemu valja napomenuti da okrivljenik u žalbi u više navrata navodi da je priznao počinjenje inkriminiranog mu kaznenog djela krađe iz članka 228. KZ/11.
8. Okrivljenik se žali zbog odluke o kazni navodeći da prvostupanjski sud nije dostatno cijenio olakotne okolnosti posebno da je okrivljenik kazneno djelo priznao čime je ubrzao utvrđenje činjenica vezanih za kazneno djelo, a dosadašnju osuđivanost nije mogao cijeniti kao otegotnu okolnost s obzirom da je za neke osude nastupila rehabilitacija zbog čega bi se svrha kažnjavanja mogla postići i blažom kaznom. Odluka o kazni mora uvijek izražavati individualiziranu, zakonom predviđenu društvenu osudu zbog konkretnog kaznenog djela. Ovaj drugostupanjski sud nalazi da je prvostupanjski sud okrivljeniku pravilno utvrdio sve okolnosti važne za proces individualizacije kazne koje utječu da kazna po vrsti i visini bude lakša ili teža za počinitelja. Tako je ispravno na strani okrivljenog HM kao olakotno cijenio činjenicu priznanja počinjenja inkriminiranog kaznenog djela te da su oštećeniku vraćene otuđene stvari – novčanici sa osobnim ispravama, dok je otegotno cijenio višestruku osuđivanost okrivljenika. Iako okrivljenik u žalbi ne navodi u odnosu na koje presude je nastupila rehabilitacija prema odredbama Zakona o pravnim posljedicama osude, kaznenoj evidenciji i rehabilitaciji („Narodne novine“, broj 143/12, 105/13, 32/17), uvidom u izvod iz kaznene evidencije (list 35) evidentno je da nisu ispunjeni uvjeti za rehabilitaciju prema članku 19. stavku 4. i članku 20. citiranog zakona. Uz to okrivljenik je ovo kazneno djelo počinio u roku kušnje po osudi Općinskog suda u Puli-Pola broj K-879/15. Kako dosadašnje osude i na bezuvjetne kazne zatvora nisu okrivljenika odvratile od činjenja kaznenih djela, imajući na umu sve navedeno i vodeći računa o općim pravilima izbora vrste i mjere kazne (članak 47. KZ/11), kao i o svrsi kažnjavanja (članak 41. KZ/11), ovaj drugostupanjski sud smatra da je osuda na kaznu zatvora u trajanju 8 (osam) mjeseci primjerena kazna svim utvrđenim okolnostima na strani okrivljenika te okolnostima kaznenog djela, društvenoj opasnosti i posljedicama istog te da će se navedenom kaznom ispuniti svi zahtjevi specijalne i generalne prevencije, odnosno da će se u dovoljnoj mjeri utjecati kako na okrivljenika tako i na sve druge da shvate štetnost i pogibeljnost činjenja kaznenih djela. Stoga, blaže kažnjavanje okrivljenog HM nije osnovano.
10. Kako žalbenim razlozima okrivljenog HM nisu dovedena u sumnju utvrđenja prvostupanjskog suda, Županijski sud u Zagrebu kao drugostupanjski sud, ispitao je pobijanu presudu po službenoj dužnosti u skladu s člankom 476. stavkom 1. točkom 1. i 2. ZKP/08 te nije našao da bi bila ostvarena bitna povreda odredaba kaznenog postupka niti povreda Kaznenog zakona na štetu okrivljenika.
U Zagrebu 4. ožujka 2025.
PREDSJEDNICA VIJEĆA:
Dušanka Zastavniković Duplančić
