REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U CRIKVENICI

Crikvenica, Kralja Tomislava 85 a

Poslovni broj: Pn-48/2020-45

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Crikvenici, po sucu tog suda Kristini Pavelić, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja GC iz [adresa] OIB [osobni identifikacijski broj], zastupan po punomoćniku Ivanu Primorcu, odvjetniku u Rijeci, protiv tuženika VIO Žrnovnica Crikvenica Vinodol d.o.o. Dubrova 22, OIB 36612651354, Novi Vinodolski, zastupano po punomoćnicima iz odvjetničkog društva u Rijeci Vukić i partneri, radi naknade štete, nakon rasprave zaključene 31. siječnja 2025. kojoj su prisustvovali tužitelj, punomoćnik tužitelja i punomoćnik tuženika, 4. ožujka 2025.

p r e s u d i o  j e:

I Nalaže se tuženiku VIO Žrnovnica Crikvenica Vinodol d.o.o. Dubrova 22, Novi Vinodolski, OIB 36612651354 da isplati tužitelju EC iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj] na ime naknade štete iznos od 3.671,37 eura, uvećano za zatezne kamate koje teku:

- na iznos od 3.400,00 eura od 18. studenog 2020. pa do isplate,

- na iznos od 157,50 eura od 12. travnja 2020. pa do isplate,

- na iznos od 2,86 eura od 19. studenog 2019. pa do isplate,

- na iznos od 0,28 eura od 4. rujna 2019. pa do isplate,

- na iznos od 18,62 eura od 8. ožujka 2019. pa do isplate,

- na iznos od 4,27 eura od 12. rujna 2019. pa do isplate,

- na iznos od 2,86 eura od 23. listopad 2019. pa do isplate,

- na iznos od 2,86 eura od 11 .rujna 2019. pa do isplate,

- na iznos od 2,86 eura od 2. ožujka 2019. pa do isplate,

- na iznos od 3,98 eura od 11. rujna 2019. pa do isplate,

- na iznos od 3,45 eura od 3. travnja 2019. pa do isplate,

- na iznos od 3,45 eura od 3. travnja 2019. pa do isplate,

- na iznos od 1,33 eura od 26. veljače 2019. pa do isplate,

- na iznos od 52,84 eura od 26. veljače 2019. pa do isplate,

- na iznos od 14,21 eura od 3. travnja 2019. pa do isplate,

po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godinu dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, a od 1. siječnja 2023. pa do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotnih poena, te od 1. siječnja 2024. pa do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje kamatna stopa koja je na snazi 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1.srpnja te godine, u roku od 15 dana te se tužitelj odbija sa tužbenim zahtjevom preko dosuđenog u iznosu od 3.671,37 eura do zatraženog u iznosu od 4.120,08 eura.

II Nalaže se tuženiku VIO Žrnovnica Crikvenica Vinodol d.o.o. Dubrova 22, Novi Vinodolski, OIB 36612651354 da tužitelju EC iz [adresa] OIB [osobni identifikacijski broj] nadoknadi parnične troškove u iznosu od 2.397,50 eura sa zateznom kamatom koja teče od dana presuđenja pa do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje kamatna stopa koja je na snazi 1.siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1.srpnja te godine, u roku od 15 dana te se tužitelj odbija sa zatraženim troškom parničnog postupka preko dosuđenog u iznosu od 2.397,50 eura do zatraženog u iznosu od 3.897,50 eura.

Obrazloženje

1.U svojoj tužbi, tužitelj navodi kako se 22. veljače 2019. dogodila nezgoda na način da se tužitelj poskliznuo na pločniku koji je bio natopljen vodom uslijed obavljanja radova, točnije, ispumpavanja šathi, što da je uzrokovalo izlijevanje fekalija na pločnik, pri čemu tužitelj da je upao u šaht. Predmetni šahtovi da su bili u potpunosti neograđeni i bez ikakvih znakova o izvođenju radova. Radove da je izvodilo društvo Murvica d.o.o. koje da je tuženiku pripojeno na temelju Ugovora o jedinstvenom isporučitelju vodnih usluga od 23. travnja 2019., Odluke o davanju suglasnosti društva preuzimatelja od 23. travnja 2019. i Odluke o davanju suglasnosti preuzetog društva od 23. travnja 2019. Tužitelj nadalje navodi da je u predmetnoj nezgodi zadobio ozljede, pobliže opisane u tužbi, pri čemu da je tužitelj bio primoran mjesecima obavljati različite preglede, počevši od hitnog pregleda u objedinjenom hitnom bolničkom prijemu te pregleda u ambulanti na dan nastanka predmetne nesreće, gdje je bio upućen traumatologu i urologu. Tužitelj navodi da je istog dana obavio pregled na Poliklinici s Dnevnom bolnicom Klinike za kirurgiju lokalitet Sušak, pri čemu da je istom utvrđena dijagnoza površinske ozljede kuka i bedra, uz preporuku mirovanja, elevacije i poštede ozlijeđene noge, lokalnih hladnih obloga te postavljanje natkoljene tutor longete. Također, tužitelju da je na obavljenom pregledu na Klinici za urologiju utvrđena dijagnoza hiperplazija prostate. Radiološkim pregledom obavljenom 6. ožujka 2019., da je utvrđeno djelomično puknuće glave kvadricepsa u donjoj trećini ispred emura te prekid mišičnih niti i hiperhogene otočiće krvarenja. Pregledom u ambulanti fizikalne medicine i rehabilitacije Opće bolnice Gospić od 3. travnja 2019., u koju je tužitelj bio upućen, da je tužitelju savjetovan rasteretni režim po uputama liječnika, pri čemu da je tužitelj bio primoran nositi štaku u lijevoj ruci, što da je tužitelju uzrokovalo niz poteškoća i neugodnosti u svakodnevnom životu. Radiološkim pregledom od 8. svibnja 2019., da je utvrđeno da je došlo do vezivne organizacije hematoma u dužni od cca 18 mm na mjestu ranijeg krvarenja, tj. djelomičnog puknuća glave kvadricepsa ispred femura. Tužitelj je naveo da je bio imobiliziran do 12. ožujka 2019., u koje vrijeme da se otežano kretao, te je morao mirovati, što da mu je stvaralo brojne poteškoće, kako u privatnom, tako u profesionalnom životu, jer nije mogao obavljati rad. Tužitelj navodi da mu je nastala neimovinska šteta u vidu pretrpljenih bolova, pretrpljenog straha, smanjene opće životne aktivnosti, te imovinska šteta u vidu tuđe pomoći i njege te troškova liječenja.

Tužitelj potražuje trošak parničnog postupka.

2. U svojem odgovoru na tužbu, tuženik je istu osporio, te je naveo da se ne protivi provođenju dokaza.

3. U tijeku dokaznog postupka sud je izvršio uvid u liječničke nalaze (str. 11- 46 spisa), nalaz i mišljenje vještaka LC (str. 148-151 spisa), medicinsko vještačenje –nadopuna nalaza i mišljenja (str. 164-165 spisa), saslušao svjedoke NC, ČC, vještaka LC te tužitelja kao stranku.

4. Na temelju ovako provedenog dokaznog postupka, na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno, a i na temelju rezultata cjelokupnog postupka u smislu odredbe čl. 8 Zakona o parničnom postupku (Službeni list SFRJ br. 4/1977, 36/1977, 36/1980, 6/1980, 69/1982, 43/1982, 58/1984, 74/1987, 57/1989, 20/1990, 27/1990, 35/1991, Narodne novine br. 53/1991, 91/1992, 112/1999, 129/2000, 88/2001, 117/2003, 88/2005, 2/2007, 96/2008, 84/2008, 123/2008, 57/2011, 25/2013, 89/2014, 70/2019, 80/2022, 114/2022, 155/2023, dalje: ZPP), sud je odlučio kao u izreci ove presude.

5. Temeljem čl. 7. ZPP stranke su dužne iznijeti činjenice na kojima temelje svoje zahtjeve i predložiti dokaze kojima se utvrđuju te činjenice.

6. U svojem iskazu tužitelj je naveo da se štetni događaj dogodio u [adresa], da je išao u poštu podići novac. Šahte koje se nalaze na pločniku da su bile podignute i oko šahti je bilo suho. Tužitelj je iskazao da nije bilo nikakve oznake da se izvode bilo kakvi radovi. Iz pošte da je išao u ljekarnu po lijekove za dijete. Pri izlasku iz ljekarne da je uočio sluz na pločniku okliznuo se i upao u otvorenu šahtu dubine oko 1 m. Kada je izašao iz šahte tada da je uočio da je sluz na pločniku. U sekundi da je upao u šahtu pri izlasku iz ljekarne. Radnici koji su bili na strani pošte da nisu došli upomoć nego da se sam izvukao. Odmah da je vidio da mu je krvavo desno bedro, dlanovi i podlaktica. Krenuo je prema pošti gdje je bio parkiran auto, da nije osjećao noge i supruga ga je odvezla njhovim autom na hitnu pomoć. Hitna da je službenim putem obavijestila policiju o događaju te su došli i puhao je Dreger koji je pokazivao 0,00. Sa hitne pomoći u [adresa] da je upućen u KBC Sušak u Rijeku, išao je svojim autom odnosno prijatelj ga je odvezao jer je hitna iz [adresa] imala intervenciju. Na hitnoj na Sušaku izvršena je obrada i dijagnosticirane su mu ozlijede. Odmah da je imobilizan, dobio je gips i 22 dana bilo mu je preporučeno mirovanje. Tom prilikom da je dobio i štake. Nakon proteka 22 dana ponovno je upućen na Sušak radi kontrole gdje mu je preporučeno da i dalje nastavi povremeno koristiti štaku. Od tada prilikom hodanja cijelo vrijeme oslanja se na lijevu nogu koja je zadobila ranjavanje u Domovinskom ratu. Sada da mu je problem i lijeva noga jer se cijelo vrijeme prilikom hodanja oslanja na nju. Najveći problem da mu je što trpi svakodnevne bolove i to u obje noge iako svakodnevno koristi i magnezij u spreju, kremu Voltaren, ima konstantne grčeve. Problem je ujutro kada se zbog bolova ne može iz kreveta dignuti sam. Što se tiče psihičkih problema najgore mu je što se više ne može baviti sportom. Ranije da se bavio ronjenjem te zbog nemogućnosti da više roni (zbog grčeva u nozi) morao je prodati opremu. Problem da su i stepenice jer živi u zgradi bez lifta, kao i intimni odnosi i mokrenje pri kojem učestalo osjeti peckanje. Bol da se proteže od bedra prema listu. I danas da mu je potrebna pogotovo ujutro pomoć supruge kako bi se ustao iz kreveta. Bolovi da su cjelodnevni, a najgore je navečer i prilikom promjene vremena. Da misli da je adresa u kojoj se dogodio štetni događaj DC. Predmetna šahta da se nalazi ispred vrata ljekarne, možda oko 1,5 m od vrata, napravio je korak ili dva i pao. Prilikom ulaska u ljekarnu šahte su već bile otvorene. Oko predmetne šahte bila je sluz i fekalije. Da ne zna da li je to bilo neko sredstvo ili se radilo o ispiranju šahte. Da nikakvih znakova upozorenja da bi se tamo izvodili predmetni radovi nije bilo, ni trake ni znakova. Četvorica radnika da su stajala kod pošte, a cisterna je bila kod trgovine DM. Dvojicu radnika poznaje, ČC iz [adresa], i NC, drugu dvojicu ne poznaje. Iskazao je da se od 14 godine bavi ronjenjem, nakon zadobivene ozljede jednom je ušao u more i na dubini oko 20 m, osjetio je grč i morao je izroniti i otkopčao je opasač. Da se bavio podvodnim ribolovom, da nije ronio sa bocama, a na dah je ronio do 25 m. Svaka bol od dentalne do grčeva da je izrazito opasna prilikom ronjenja i da se samo jedanput usudio pokušati ovo napraviti. Što se tiče intimnog života da on više nije isti. Iskazao je da je supruga prilikom štetnog događaja ostala pokraj auta. Ona da ga je odvezla na hitnu pomoć jer nije mogao voziti. Auto je bio kod pošte. Prijatelj da ga je kasnije vozio u Rijeku na Sušak.

7. U svojem iskazu svjedok NC je iskazao da su on i kolega ČC bili upućeni od strane tadašnjeg rukovodioca da se izvrše radovi čišćenja interne kanalizacije i to u [adresa] na potezu od Erste banke do DM, a na cijelom tom potezu nalaze se poslovni prostori pa tako: pošta, Fina i dr. Kolega i on da su trebali pokazati tadašnjim kooperantima poduzeću Murvica, a sadašnjem poduzeću Ivanj, koji dio treba očistiti. Oni da su naime radove izvodili sa specijalnim vozilom. Tužitelja da je osobno vidio da je tuda nekoliko puta prošao i bio je upozoren da malo pripazi kod prolazi, a upozoravali su ga svi radnici. U jednom trenutku jedan od radnika Murvice da je rekao "ajme čovjek je upao" u šahtu odnosno okno ispred apoteke. Da taj trenutak kada je upao nije vidio već da je vidio trenutak kada je izašao. Posao čišćenja da se obavlja uz pomoć tog specijalnog vozila koje ima visokotlačno crijevo za ispiranje čime su se ispirale cijevi. Ako je pločnik bio sklizak to je bilo nešto malo, a više je bilo mokro unutra, u oknu, nego po pločniku. Da se sjeća da su tada bili prisutni kolega iz Vodovoda Senj te još dva ili tri radnika iz Komunalnog poduzeća Murvica. Da je bio još prisutan i DVD Senj koji je to specijalno vozilo nadopunjavalo sa vodom koja služi za ispiranje okna. Iskazao je da ne zna točno imena tih drugih radnika iz Murvice. Oko otvorenog okna da nisu stavljali nikakve fizičke pregrade. Okno u koje je upao tužitelj od ljekarne da je udaljeno jedno 2,00 metra, odnosno 1,50 do 2.00 m, a od pošte je udaljeno jedno 10-ak metara ako ne i više. Tužitelj da je sam izašao iz okna i malo ih je opsovao. Tom prilikom ispirala se cijela trasa cijevi od okna do okna. Tog dana da je bila policija i da su s njim obavili razgovor, odnosno obavili su razgovor sa svima. Poslodavcu da je usmeno dao izvještaj, odnosno točnije rukovodiocu AC. Objasnio mu je situaciju da je gospodin upao u šahtu. Tog dana nitko drugi nije upao u šahtu. Nakon što je tužitelj upao u šahtu, šahte da nisu posebno fizički zagradili, ali su je zatvorili. Zatvarali su šahte kako su završavali niz u radovima. Od šahte gdje je upao tužitelj, da je bio udaljen 10-ak metara. Iskazao je da je zaposlen u Vodovodu i odvodnja Senj, radna jedinica odvodnja, a također i njegov kolega ČC. Iskazao je da šahte inače održava njegova firma, ali da nemaju adekvatne alate i strojeve, pa da imaju kooperante kojima pokazuju što treba raditi. Da kooperantu pokaže gdje treba obaviti radove, i tamo je dok se obavljaju radovi. Iskazao je da je tužitelj nakon što je izašao iz šahte je prošao pored njih. Da nije obraćao pozornost, da nije rekao da zovu hitnu pomoć. Šahta je duboka jedno 60 cm. Postupak čišćenja odvija se uz pomoć gumenog crijeva koje na vrhu ima glavu sa prskalicom i prolazi pod pritiskom, odnosno pritisak vodi to crijevo naprijed. Cijev da ide iz vozila u šahtu, a sa drugom cijevi se usisava nakupljeni materijal. Iskazao je da je njemu rukovodilac rekao da dolazi ekipa iz Crikvenice i da im ide pokazati što treba napraviti. Misli pri tome na Murvicu, a to je sadašnji Ivanj. Da je njegova obveza bila nadgledati radove i potpisati im radni nalog. Da ne zna tko je angažirao Murvicu za ove radove. Šahte s su većinom otvarali radnici Murvice, a da su oni uskakali. Da ne zna čiji je zadatak bio osigurati sigurnost prilikom izvođenja radova i ne zna čiji je to zadatak.

8. U svojem svjedok ČC je iskazao da je bio pomoćni radnik kad su obavljali čišćenja kanalizacijske mreže. Da je bio tamo i upozoravao je ljude koji su prolazili. Ljudi da su normalno prolazili, ulazili u poštu, apoteku i slično. Radovi da su se obavljali jedno 3 – 4 sata. Da nije vidio kada je tužitelj upao u šahtu već kad se neko "iskrivio" odnosno netko je rekao da je čovjek upao u šahtu. Da je bio kod pošte, a ovo gdje je on upao je kod apoteke, 50 metara dalje. Radove čišćenja da je izvodila Murvica. Iskazao je da je zaposlenik Vodovoda i odvodnje Senj. Dok su se izvodili radovi pomagao je radnicima. Radovi da se rade sa vodom i bilo je sklisko i mokro po pločniku. Šahta u koju je upao tužitelj od ljekarne da je udaljena jedno 4 – 5 metara. Šahta da nije bila ograđena fizičkim preprekama. Da ih je bilo ukupno 5 radnika. Da ne zna kako se ti radnici zovu. Iskazao je da s policijom nije razgovarao. Da ih je poslao šef da dolazi G. Dok Murvica izvodi radove da su tamo prisutni. Nakon što je tužitelj upao u tu šahtu, ona se poslije zatvorila jer je bila očišćena, kako su se šahte čistile tako su se zatvarale. Osim tužitelja nitko da nije pao. Iskazao je da kroz šahte prolazi kanalizacija. Iskazao je da bi trebali održavati tu kanalizaciju ali da nemaju vozilo. Da je vidio tužitelja kada je izašao iz šahte. Iskazao je da ne zna čija je obveza bila osigurati šahtu. Da nisu to nikada ograđivali, sve se šahte vide i nitko nije nikada upao u šahtu. AC da je njegov šef. Da ne zna tko je dogovarao posao sa Murvicom, dogovarali su šefovi, on da je pomoćni radnik.

9. U smislu odredbe čl. 1045. Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine br. 35/2005, 41/2008, 125/2011, 78/2015, 29/2018, 126/2021, 114/2022, 156/2022, 145/2023 dalje: ZOO) tko drugome prouzroči štetu, dužan je naknaditi je ako ne dokaže da je šteta nastala bez njegove krivnje. Na temelju 1103. ZOO obveza pravične novčane naknade dospijeva danom podnošenja pisanog zahtjeva ili tužbe, osim ako je šteta nastala nakon toga, a u smislu odredbe čl. 1100. (popravljanje neimovinske štete) ZOO, sud će ako nađe da to težina povrede i okolnosti slučaja opravdavaju, dosuditi pravičnu novčanu naknadu, nezavisno od naknade imovinske štete, a i kad nje nema, a pri odlučivanju o visini pravične novčane naknade sud će voditi računa o jačini i trajanju povreda izazvanih fizičkih boli, duševnih boli i straha, cilju kojemu služi ta naknada, ali i o tome da se njome ne pogoduje težnjama koje nisu spojive sa njezinom naravi i društvenom svrhom.

10. Na temelju čl. 1085. ZOO (popravljanje imovinske štete) odgovorna osoba dužna je uspostaviti stanje koje je bilo prije nego što je šteta nastala, a ako uspostava prijašnjeg stanja nije moguća, odgovorna osoba dužna je isplatiti oštećeniku odgovarajuću štetu u novcu. Temeljem čl. 1086. ZOO obveza naknade štete smatra se dospjelom od trenutak nastanka štete. Nadalje, temeljem čl. 1095. ZOO tko drugome nanese tjelesnu ozljedu ili mu naruši zdravlje, dužan je naknaditi mu troškove liječenja i druge potrebne troškove u vezi s tim. U smislu odredbe čl. 1107. ZOO za štetu koju je više osoba prouzročilo zajedno svi sudionici odgovaraju solidarno, te u smislu odredbe čl. 1108. ZOO, naručitelj i izvođač radova na nekretnini solidarno odgovaraju trećoj osobi za štetu koja joj nastane u vezi s izvođenjem tih radova.

11. Odlučujući o tužbi i tužbenom zahtjevu tužitelja, sud smatra da je tužba tužitelja osnovana. Osnovano tužitelj navodi da je tuženik odgovoran za nastalu štetu tužitelju, jer je ista nastala dok je tuženik izvodio radove, bez obzira što je tuženik očigledno izvodio radove po naručitelju komunalnom društvu iz [adresa], čiji su zaposlenici NC i ČC. Da je tužitelj doista doživio nezgodu, potvrdili upravo navedeni svjedoci NC i ČC, koji su svjedočili navedenom događaju. Osim toga, kako su sami svjedoci iskazali, oni su zaposlenici naručitelja radova, dok je radove izvodio tuženik. Sud ovu činjenicu tužitelja smatra dokazanom, bez obzira što tuženik u tijeku ovog postupka nije dostavio dokumentaciju koja bi se odnosila na prednje radove. Nadalje, djelatnici tuženika i naručitelja radova, koji su prema navodima svjedoka bili prisutni čišćenju kanalizacijskih cijevi, nisu ogradili šahte, premda su se radovi izvodili u [adresa], ulici gdje ima dosta pješaka. Da je stajalo bilo kakvo upozorenje za prolaznike, a u to što je pločnik bio sklizak, do ove nezgode ne bi došlo, odnosno tuženik ne bi bio odgovoran. Sud u cijelosti prihvaća iskaze ispitanih svjedoka, u pogledu činjenice tko je izvodio radove, kako su se radovi izvodili, te činjenice da je tužitelj doista upao u šahtu. U prilog tome govori i potvrda PP Senj od 25.listopada 2021., a iskaz svjedoka podudara se i sa iskazom tužitelja.

12. Tužitelj u tužbi potražuje od tuženika naknadu štete zbog povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje i to zbog pretrpljenih bolova, pretrpljenog straha, te smanjene opće životne aktivnosti, kao i naknadu imovinske štete zbog tuđe pomoći i njege koja mu je bila potrebna u postupku liječenja i oporavka te imovinsku štetu na ime troškova liječenja te troškova puta nastalih odlaskom na liječničke preglede. Prilikom dosuđivanje visine nastale štete sud je uzeo u obzir Orijentacijske kriterije i iznose za utvrđivanje visine pravične novčane naknade nematerijalne štete Vrhovnog suda Republike Hrvatske od 29. studenog 2002., br. Su-1331-VI/02 i 1372- 11/02, i pravna shvaćanja zauzeta na sjednici građanskog odjela Vrhovnog suda od 5. ožujka 2020. i 15. lipnja 2020., ali cijeneći posebnosti ovog slučaja.

13. U tijeku postupka, sud je proveo dokaz vještačenjem po vještaku medicinske struke i to po vještaku Nadu Bukviću. U svojem nalazu vještak je naveo da se po njegovom mišljenju radilo o parcijalnoj rupturi unutarnje glave četveroglavnog mišića koja se ožiljno promijenila i oslabila četveroglavi mišić, a time i cijelu natkoljenicu. Sud je i usmeno saslušao vještaka koji je dodatno pojasnio svoj vještački nalaz, a nalaz i mišljenje vještaka sud smatra izrađenim u skladu s pravilima struke.

14. Vještak je tako naveo da je tužitelj bolove jakog intenziteta trpio 1 dan, bolove srednjeg intenziteta 7 dana, te bolove slabijeg intenziteta ukupno 14 dana, te lakše bolove u svezi s oslanjanjem na lijevu nogu još mjesec dana, pa sud smatra je iznos od 1.200,00 eura primjerena pravična naknada za neimovinsku štetu radi povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje, a cijeneći ovu kvalifikatornu okolnost, a sve s obzirom da je tužitelju bila povrijeđena noga, da se radi o osobi srednje životne dobi, koja bol je nastupala kod svakog pomicanja noge i pri opterećenju što je u svakodnevnom životu neizbježno.

15. Nadalje, vještak je naveo da je tužitelj pretrpio primarni strah par minuta, a nakon čega da nastupa sekundarni strah i to jakog intenziteta 1 dan, srednjeg intenziteta 2 dana te slabijeg intenziteta 1 mjesec, pa sud smatra da je iznos od 1.100,00 eura primjerena pravična naknada za neimovinsku štetu radi povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje, a cijeneći ovu kvalifikatornu okolnost, a koji strah se ogledao u zabrinutosti uz bolnički boravak i rehabilitaciju. Naime, strah kod tužitelja ogledao se u vidu brige tužitelja za ozdravljenjem.

16. Smanjenje životne aktivnosti vještak je ocijenio u iznosu do 5 %, pa je prema stajalištu suda iznos od 1.100,00 eura primjerena pravična naknada za neimovinsku štetu radi povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje, a cijeneći ovu kvalifikatornu okolnost, a sve kad se uzme da je tužitelj osoba srednje životne dobi, i koji će zasigurno biti ograničen u pojedinim životnim aktivnostima na koje je navikao, kao npr. ronjenje čime se tužitelj bavio, odnosno kako to navodi vještak tužitelj će morati ulagati pojačane napore u svim radnjama kod kojih mu je potreban oslonac i snaga desne noge.

17. Sveukupno, sud procjenjuje neimovinsku štetu na iznos od 3.400,00 eura, koji iznos sud smatra opravdanim ako se u obzir uzme dob tužitelja, činjenica da isti ima obitelj o kojoj mora voditi brigu, da je zbog ozlijede trpio bolove i strah, da je morao nositi štaku zbog koje je bio ograničen u redovitim aktivnostima kao i da mu je ostala smanjena životna aktivnost zbog oslabljene desne noge.

18. Vještak je naveo da je tužitelju bila potrebna tuđa pomoć i njega 21 dan po 1,5 sati na dan, ukupno 31,5 sati, a ako se uzme da sat pomoći iznosi 5,00 eura, proizlazi da nastala imovinska šteta u iznosu od 157,50 eura, koji iznos sud utvrđuje primjenom odredbe čl. 223. ZPP.

19. Slijedom navedenog, sud smatra da iznos od 3.557,50 eura predstavlja pravičnu novčanu naknadu neimovinske štete i naknadu imovinske štetu u vidu troškova tuđe pomoći i njege te nalazi da to težina povrede i okolnosti slučaja opravdavaju, sve kako je to prethodno obrazloženo.

20. Na ime imovinske štete, tužitelj još potražuje i iznose na ime troškova kupovine lijekova te troška odlaska liječnicima, ukupno 113,87 eura, a sukladno dostavljenim računima, sve kako bi tužitelj olakšao bolove i ubrzao zalječenje, koji iznos je sud tužitelju i dosudio, a koje pojedine iznose je tužitelj opravdao dostavljenim računima, koje u tijeku postupka nitko nije posebno osporio.

21. Ukupno, nastala šteta tužitelju iznosi 3.671,37 eura.

22. Što se tiče tijeka zakonske zatezne kamate, sud je u odnosu na neimovinsku štetu istu priznao od dana podnošenja zahtjeva tuženiku 18. studenog 2020., na temelju čl. 1103. ZOO, a na imovinsku kako je to specificirao tužitelj, na temelju čl. 1086. ZOO kojim je propisano da se obveza naknade štete smatra dospjelom od trenutka nastanka štete.

23. Što se tiče zatraženog troška parničnog postupka, odredbom čl. 154. st. 2. ZPP je propisano da ako su stranke djelomično uspjele u parnici, sud će najprije utvrditi postotak u kojemu je svaka od njih uspjela, zatim će od postotka one stranke koja je u većoj mjeri uspjela oduzeti postotak one stranke koja je u manjoj mjeri uspjela, nakon toga će utvrditi iznos pojedinih i iznos ukupnih troškova stranke koja je u većoj mjeri uspjela u parnici koji su bili potrebni za svrhovito vođenje postupka te će toj stranci odmjeriti naknadu dijela takvih ukupnih troškova koji odgovara postotku koji je preostao nakon navedenog obračuna postotaka u kojima su stranke uspjele u parnici. Omjer uspjeha u parnici ocjenjuje se prema konačno postavljenom tužbenom zahtjevu, vodeći računa i o uspjehu dokazivanja u pogledu osnove zahtjeva. Odredbom čl. 155. st. 1. ZPP je propisano da će sud prilikom odlučivanja o troškovima postupka stranci odrediti naknadu samo onih troškova koji su bili potrebni za vođenje parnice. O tome koji su troškovi bili potrebni te o visini troškova odlučuje sud ocjenjujući brižljivo sve okolnosti, osobito vodeći računa o pravilima ovoga Zakona koja za pripremanje glavne rasprave određuju upućivanje podnesaka i jedno pripremno ročište te jedno ročište za glavnu raspravu. Ako je propisana tarifa za nagrade odvjetnika ili za druge troškove, odmjerit će se takvi troškovi prema toj tarifi. Nadalje, prema odredbi čl. 154. st. 5. ZPP sud može odlučiti da jedna stranka nadoknadi sve troškove koje su protivna stranka i njezin umješač imali ako protivna stranka nije uspjela samo u razmjerno neznatnom dijelu svog zahtjeva, a zbog tog dijela nisu nastali posebni troškovi.

24. U ovoj parnici, tužitelj je u cijelosti uspio u dokazivanju u pogledu osnove zahtjeva u odnosu na imovinsku štetu i neimovinsku štetu, dakle 100 %. Što se tiče visine štete, tužitelj je uspio u omjeru od 89,11%. Tuženik nije uspio u pravnoj osnovi, dok je u pogledu visine tužbenog zahtjeva uspio 10,89 % Dakle, kad se zbroje svi ovi postotci (koji se odnose na pravnu osnovu i visinu tužbenog zahtjeva), proizlazi da je tužitelj uspio u sporu sa 94,55 %, a tuženik sa 5,44%, pa je sud tužitelju troškove dosudio prema odredbi čl. 154. st. 5. ZPP kojom je propisano da sud može odlučiti da jedna stranka nadoknadi sve troškove koje su protivna stranka i njezin umješač imali ako protivna stranka nije uspjela samo u razmjerno neznatnom dijelu svog zahtjeva, a zbog tog dijela nisu nastali posebni troškovi, te Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine br. Narodne novine br. 138/2023).

25. Sud je priznao tužitelju trošak sastava tužbe u iznosu od 200 eura (Tbr. 7), te trošak pristupa na ročišta i to 15.ožujka 2021., 28.lipnja 2021., 29.rujna 2021., 3.veljače 2022., 18.travnja 2024., 28.lipnja 2024. i 31.siječnja 2025., svako u iznosu od 200,00 eura, (sve Tbr. 9), sve ukupno uvećano za trošak PDV, ukupno 2.000,00 eura i trošak medicinskog vještačenja u iznosu od 397,50 eura, ukupno 2.397,50 eura.

26. O zatraženoj zakonskoj kamati koja teče na parnični trošak odlučeno je na temelju čl. 29. ZOO te čl. 151. ZPP.

27. Preostali zatraženi parnični trošak do iznosa od 3.897,50 eura, a preko dosuđenog od 2.397,50 eura sud je odbio jer isti nije bio nužan niti potreban radi vođenja ove parnice, a odnosi se na sastav podnesaka u tijeku postupka.

28. Slijedom iznijetog, sud je odlučio kao u izreci ove presude.

U Crikvenici, 4. ožujka 2025.

S U D A C :

Kristina Pavelić

PRAVNA POUKA:

Protiv ove presude može se izjaviti žalba u roku od 15 dana od dana primitka iste. Žalba se podnosi ovom sudu u 3 primjerka, a o žalbi rješava županijski sud.

DNA:

Punom. tužitelja

Punom. tuženika