Poslovni broj Psp-5/2024

REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U METKOVIĆU

Andrije Hebranga 9, Metković

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Općinski sud u Metkoviću, po sucu toga suda Gabrielu Staniću, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja pod 1. VŽ, pok. TŽ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] i pod 2. ČŽ, pok. V, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], oboje zastupani po punomoćniku Mateu Barbiru, odvjetniku u Vrgorcu, protiv tuženika NŽ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koga zastupa Nikola Pervan, odvjetnik u Vrgorcu, radi smetanja posjeda, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene 27. siječnja 2025., u nazočnosti tužitelja pod 1., te tuženika osobno uz punomoćnika, na ročištu radi objave, 4. ožujka 2025.,

r i j e š i o  j e

Odbija se tužbeni zahtjev tužitelja koji glasi:

"I. Utvrđuje se da je tuženik smetao tužitelje u posljednjem i mirnom posjedu nekretnine označene kao dio k. č. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], u površini od 18 m2, i to baš onog dijela koji je u skici izmjere označen likom A, B, C, D, E, A, koja skica čini sastavni dio nalaza i mišljenja CŽ, dip. ing. geod. od 19.08.2024. g. i ovog rješenja i to na način što je tijekom mjeseca veljače 2024., a za što su tužitelji saznali dana 28.02.2024., na navedenoj nekretnini istovario zemlju i kamen, koje je naknadno uklonio, pa mu se zabranjuje ubuduće svako takvo ili slično smetanje posjeda tužitelja.

II. Nalaže se tuženiku naknaditi solidarno tužitelju ad/1 i 2 troškove parničnog postupka, sve ovo u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe..″

II. Nalaže se tužiteljima solidarno, u roku od 15 dana, naknaditi tuženiku trošak ovoga postupka u iznosu od 559,96 EUR-a, dok se više zatraženi trošak u iznosu od 40,04 EUR-a, odbija kao neosnovan.

Obrazloženje

1. Dana 5. ožujka 2024. tužitelji su ustali protiv tuženika tužbom radi smetanja posjeda u kojoj navode:

- da se tužitelji nalaze u zadnjem, faktičnom i mirnom posjedu nekretnine oznake dio k. č. zem. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], koja nekretnina u naravi predstavlja kuću, gospodarske objekte i dvorište oko kuće, a koje ( i koju) su naslijedili časom smrti svojih pravnih prednika i to tužitelj ad/1 časom smrti svog oca, sada pok. TŽ, a onaj pod 2/ časom smrti svog oca, sada pok. V, koji su od revizije katastra do danas upisani kao posjednici nekretnine k. č. [katastarska čestica], zv. Ratk. Njiva, površine 1844 m2, sve u k. o. [katastarska općina] – P.L. br. 79

- da su tužitelji u nasljedničkom posjedu predmetne nekretnine, koji (su) posjed su stekli smrću svojih roditelja,

- da su nekretninu redovno obilazili, čistili, pilali drva za ogrjev i tome sl., posebno, kada bi dolazili u kuću izgrađenu na istoimenoj nekretnini,

- da je 28.02.2024. godine supruga tužitelja uočila da tuženik na nekretninu iz toč. I., i to neposredno uz kuću tužitelja, istovara materijal i to zemlju, kamen idr. šut, što je ova odmah i prijavila PGP Vrgorac, koji su izašli na lice mjesta te obavili obavijesni razgovor s tuženikom,

- da uzgred rečeno, tuženik u svom posjedu i vlasništvu drži nekretnine preko puta promatrane k. č. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], koji put nosi oznaku k. č. [katastarska čestica], k.o. Ravča

- da je iz potvrde PGP Vrgorac razvidno, da tuženik učinjeno smetanje opravdavao provjerom zk stanja i stanja posjeda u katastarski operat, koji upisi nemaju nikakve veze s upisima u odnosu na predmet spora i na posjed tužitelja koji je egzistentan desetljećima,

- da kako god, u postupku je potrebno predmet spora identificirati putem vještaka geodeta, koji će za potrebe ovog postupka sačiniti odgovarajuću skicu mjerenja.

2. U svom odgovoru od 19. ožujka 2023. tuženik se u cijelosti protivi tužbi i tužbenom zahtjevu tužitelja kao potpuno neutemeljenoj i neosnovanoj, te navodi:

- da prvenstveno nije istina i nije točno da su tužitelji u zadnjem, faktičnom i mirnom posjedu dijela nekretnine označene kao k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] na kojoj je tuženik istovario sporni materijal, a posebno nije istina da su na tom dijelu nekretnine tužitelji vršili posjed na način da su istu čistili, pilali drva za ogrjev i dr., kako to navode u tužbi, jer se radi o dijelu nekretnine koja je u naravi predstavljala put, a sada proširenje uz asfaltirani put koji prolazi pored kuća parničnih stranaka tako da se na tom dijelu nekretnine nije mogao vršiti posjed na način kako to tužitelji navode u tužbi jer se nema što čistiti, održavati, te posebno pilati drva za ogrjev, a što mogu potvrditi gotovo svi stanovnici [adresa], posebno stanovnici [adresa] starije dobi, za razliku od tužitelja i svjedoka koje su tužitelji predložili u svojoj tužbi koji žive u [adresa] ili drugim mjestima, a ne u [adresa] te nemaju niti mogu imati neposredna saznanja o predmetu spora,

- da su tužitelji u posjedu dijela sporne nekretnine označene kao k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], međutim, na terenu se jasno vidi granica njihovog dijela posjeda navedene nekretnine koja je omeđena suhozidom, a sporni dio navedene k. č. [katastarska čestica] na kojem je tužitelj istovario sporni materijal nalazi se iza spomenutog suhozida i preko puta kuće tužitelja, te taj dio nikada nije bio u zadnjem, faktičnom i mirnom posjedu tužitelja, a kako oni to pokušavaju potpuno neutemeljeno i neosnovano prikazati u tužbi,

- da je navedena k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] upisana je u više posjedovnih listova, pa tako osim u Posjedovnom listu 79 kojeg su tužitelji dostavili u tužbu, upisana je i u Posjedovnnom listu broj 78, te Posjedovnom listu 316 k. o. [katastarska općina] koji se dostavlja u prilogu i upisan je kao posjed Općenarodna imovina, pa stoga tužitelji nisu aktivno legitimirani na traženje posjedovne zaštite u ovom parničnom postupku, zbog čega se ističe navedeni prigovor pomanjkanja aktivne legitimacije.

3. Radi razjašnjenja spornih, a za ovaj postupak odlučnih okolnosti te pravilnog i potpunog utvrđenja činjeničnog stanja sud je tijekom postupka izveo sve predložene dokaze kako tužitelja, tako i tuženika te je izvršio uvid u rješenje o nasljeđivanju iza pok. TŽ (list spisa 3-5), izvod iz posjedovnog lista br. 79 (list spisa 6), izvod iz kopije katastarskog plana (list spisa 7), potvrda PGP Vrgorac (list spisa 8), fotografije tužitelja (list spisa 15-19), izvod iz posjedovno lista br. 316 (list spisa 23-24), očevid lica mjesta (list spisa 30-31), saslušao parnične stranke (list spisa 31-35), vještačenje putem stalnog sudskog vještaka sa fotodokumentacijom (list spisa 41-51), a na koje parnične stranke nisu imale primjedbi, te saslušao sve predložene svjedoke EŽ, OŽ, ĐŽ, AŽ, FŽ, DŽ, LŽ i ZŽ (sve list spisa 61-69).

4. Valja napomenuti i da su podneskom od 26. kolovoza 2024. tužitelji konačno postavili tužbeni zahtjev na način koji je sadržajno praktički istovjetan točki I izreke rješenja, a samo je usklađen sa nalazom imenovanog vještaka.

5. Na temelju ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno kao i na temelju rezultata cjelokupnog postupka, sukladno članku 8. Zakon o parničnom postupku (NN 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08,96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23– dalje: ZPP) sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev u cijelosti neosnovan.

6. Iz navoda samih parničnih stranaka u ovome sporu, sud zaključuje:

- da nije sporna pasivna legitimacija tj. da je tuženik prvo iskrenuo sporni materijal, a koji je naknadno samovoljno i uklonio,

- da nije sporan ni predmet spora tj. da je tuženik bio sporni materijal iskrenuo na dio k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u i to baš onog dijela koji je u skici izmjere označen likom A, B, C, D, E, A, koja skica čini sastavni dio nalaza i mišljenja CŽ, dip. ing. geod. od 19.08.2024.,

- te da nije sporan niti datum sporne radnje tuženika.

7. Među strankama je kao sporno valjalo utvrditi pitanje aktivne legitimacije:

- odnosno da li su tužitelji u posljednjem mirnom posjedu predmetne nekretnine tj. dio k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u i to baš onog dijela koji je u skici izmjere označen likom A, B, C, D, E, A, koja skica čini sastavni dio nalaza i mišljenja CŽ, dip. ing. geod. od 19.08.2024..

8. U svrhu pregleda nekretnine koja je predmet spora, te njene identifikacije i utvrđenja radnji koje su provedene na spornoj površini, proveden je očevid na licu mjesta 11. lipnja 2024. uz sudjelovanje stalnog sudskog vještaka za geodeziju.

9. Tom prilikom je utvrđeno kako se radi o zemljištu koje je u naravi nekretnina od ruba asfalta ka sjevernom zemljištu do vidljive kuće, na kojem je koso po terenu nasuto kamenje, s jedne strane je jasno vidljiv zid na koji se nadovezuje vrt, a sa sjeverne je u nastavku pravac, jasno vidljivog i omeđenog vrtla, dok zapadno prema susjednoj parceli nema jasno vidljive granice, sve kako je i opisano i u vještvu imenovanog vještaka, te dokumentirano fotografijama list spisa 47-48.

9.1. U konačnici sporno zemljište je dio k. č. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], u površini od 18 m2, a kako je i prikazano na skici izmjere (list spisa 45) označen likom A, B, C, D, E, A.

10. Dakle, radi razjašnjenja spornih činjenica, odnosno da li su tužitelji u posljednjem mirnom posjedu nekretnine koja je predmet spora, sud je izveo sve predložene dokaze, te je prvo saslušao parnične stranke na licu mjesta, kao i sve predložene svjedoke.

11. Tužitelj pod 1. VŽ, je pred sudom izjavio:

- da on i njegova obitelj, budući je predmetna nekretnina nasljedstvo od oca, posjeduju kako ovu nekretninu što je predmet spora tako i okolno zemljište više od 100 godina,

- da on i brat osobno ovo posjeduju ima 10-ak godina otkako je umro njihov pok otac TŽ te ih nikada nitko nije smetao u posjedovanju, sve dok tuženik u veljači 2024. godine nije čistio ovu nekretninu preko puta ceste, te ovdje na njihovu nekretninu iskrcao kamenje koje je i na terenu vidljivo sa obje strane ceste,

- da je nakon podnošenja tužbe tuženik zvao njegova odvjetnika te mu rekao da je uklonio istovareni materijal odnosno kamenje, a što je vidljivo i na terenu jer je prilikom smetanja posjeda istovareni materijal bio u ravnini sa cestom,

- da su na mjestu predmeta spora do nazad 30-40 godina bile loze njegova oca a i očeva oca, odnosno njegova djeda,

- da je nasipanja tuženika predmet spora bio zarastao, a on sam je posjed nastavio vršiti iza svoga oca,

- da na predmetu spora nije brao niti pilao nikakva drva,

- da se njegova nekretnina i njegov posjed protežu ispod ceste i prije predmeta spora i nakon predmeta spora,

- da na nekretnini koja se uz rub asfalta proteže do predmeta spora bi tu nasipao tuženikov otac prije nekih 20-30 godina, te je bila svađa između njihovih očeva.

11.1. Tužitelj pod 2. ČŽ, je pred sudom izjavio:

- da je slušao što govori njegov bratić VŽ, te da može potvrditi da je ovo sve što je pokazano bilo posjed njihova djeda kao i njihovih očeva, a zatim njih, ali budući živi u [adresa], sa smetanjem posjeda ga je upoznao njegov bratić VŽ.

11.2. Tuženik VŽ, je pred sudom izjavio:

- da zna iz priča starih ljudi, a i svoga oca da je predmet spora i prije postavljanja asfalta bio prolaz svih ljudi kao i da su na nekretnini predmeta spora i nekretnini do predmetne nekretnine, a koju je njegov otac nasuo bili zasađeni platani,

- da se on toga ne sjeća jer je isto bilo prije njegova rođenja, a da na ovu nekretninu koja je predmet spora zaista iskrenuo kamenje koje je poslije i maknuo smatrajući da ta nekretnina koja je predmet spora nije u ničijem posjedu jer je i njegov otac do te parcele bio iskretao određeni materijal,

- da ne spori da je ovo zemljište, ispod predmeta spora koji je omeđen zidom, u posjedu tužitelja,

- da je kamenje dijelom uklonio i to veliku većinu nakon podnošenja tužbe iz razloga jer ne želi svađu.

12. Svjedok EŽ, kći pok T, rođena **.**.1966., supruga tužitelja pod 1., je pred sudom izjavila:

- da se u kuću tužitelja pod 1. udala 1983. godine i zna da je ova cijela nekretnina pa tako i dio koji je predmet spora, bila u posjedu njenog svekra, a prije toga i njegova oca,

- da zna da je već tada tu bilo par starih loza, a koje je još tuženikov otac kamenjem zatrpao jer je i on znao na toj lokaciji iskretati materijal pa bi između svekra i tuženikova oca stalno izbijala svađa oko toga,

- da je njen svekar preminuo prije 7 godina, a svekrva prije 5 godina pa su u posjed ove nekretnine iza istih ušli njen suprug i njegov bratić ČŽ,

- da su ona i njen suprug u 11-om mjesecu 2023. godine baš na predmetnoj nekretnini, pa tako i dijelu koji je premet spora, čistili izrasla drva, a što je vidio i tuženik jer je bio na balkonu,

- da je negdje u 2. mjesecu 2024. godine išla nahraniti kokoši oko 14,00 sati jer živi u [adresa], te je vidjela iskrenuti kamen kao i NŽ pored istoga te ga je pitala " Č što to radiš" a on je htio o nastaviti sa daljnjim iskretanjem te je morala zvati policiju, a NŽ je zatim nastavio daljnji materijal iskretati na nekretnini do nekretnine koja je predmet spora, a ta je nekretnina njegova,

- da kada su angažirali odvjetnika je NŽ istoga zvao te mu rekao da je maknuo iskrenuti materijal, a tom prilikom mu je i rekao da priznaje tužbu , ali je očito nakon toga angažirao odvjetnika,

- da kada bi otac tuženika na ovo mjesto iskretao također sličan materijal isti ne bi bio uklonjen već bi samo izbila svađa te bi se poslije primirilo,

- da je otac tuženika zadnji put materijal na ovaj predmet spora iskrenuo prije nekih 25 i više godina jer je u to vrijeme i poginuo te od tada do ovoga smetanja nitko od tuženika nije ništa na ovoj nekretnini radio,

- da je predmet spora dio brdskog krajolika te da ga je potrebno čistiti svake godine a što je činila njena svekrva do smrti a nakon njene smrti ona, nejn suprug , njen djever, a sve tko bi kako stigao."

12.1. Svjedok ĆŽ, sin pok TŽ, rođen **.**.1965. g., brat od tužitelja pod 1., je pred sudom izjavio:

- da je predmetnu cijelu nekretninu pa tako i dio koji je predmet spora posjedovao njegov djed, iza njega njegov otac i očev brat, koji su oba dva sada pokojni, a njih su naslijedili u vlasništvu i posjedu njihova djeca, pa su tako od svoga oca naslijedili on i moj brat, ovdje tužitelj pod 1., dok su strica naslijedili tužitelj pod 2. i njegova braća,

- da smatra da on nije trebao ustati tužbom za smetanje posjeda jer je to učinio njegov brat a i između njih ima interni dogovor da ovaj dio pripadne njemu,

- da koliko zna baš taj dio koji je predmet spora se nije poljoprivredno obrađivao već bi to samo očistili od zarastanja, kako njegovi preci tako iza njih on i njegova obitelj tako mu i brat i njegova obitelj,

- da je između njegove obitelji i obitelji tuženika vezano za predmet spora stalno izbijala svađa jer bi tuženikov otac dok je bio živ kada god bi nešto radio iskretao materijal upravo na ovaj taj dio koji je sada predmet spora te bi stalno između njihovih obitelji izbijala svađa, a prvenstveno je isto štitila i svađala se njegova pok majka,

- da nakon svađe tuženikov otac ne bi micao iskrenuti materijal, ali da je tuženik ovaj materijal koji je predmet parnice bagerom izvadio vjerojatno nakon što je shvatio da ovo nije njegovo,

- da na predmetnoj lokaciji nema loza sigurno 50-ak godina ali kao dijete se sjeća da je tu bila djedova loza.

- da je u dnu predmetne nekretnine koja je predmet spora negdje na samoj granici gdje sada ima suhozid bio sigurno jedno stablo duba, a koje je prije 2-3 godine posjekao upravo tuženik, te da ga je zvao na mobitel i rekao mu da mu je od istoga ostavio jedno drvo koje je bacio ispod suhozida,

- da može reći radi preciziranja svog iskaza da bi i sam tuženik kada bi god imao nekog smeća i materijala također na predmetnu nekretninu koja je predmet spora iskretao taj materijal i nikada ga nije micao do ovoga zadnjeg puta, a što se tiče i toga iskretanja materijala uvijek bi bile prepirke između njih

12.2. Svjedok MŽ, sin pok. N, rođen **.**.1958. g., stric od tuženika, je pred sudom izjavio:

- da je rođen i da je živio sve do odlaska u vojsku u selu [adresa] te se dobro sjeća da je baš preko nekretnine koja je predmet spora prolazio u školu, kako on tako i cijelo selo sve do prolaska asfalta nekih 1970-ih godina,

- da je tih godina i njego sada pok brat, otac tuženika, započeo sa gradnjom svoje kuće preko puta nekretnine koja je predmet spora, te je isti do svoje smrti 2000. godine na tu nekretninu kada god bi imao bilo kakvog materijala isti iskretao, a takav dogovor je imao i sa ocem od ovdje tužitelja,

- da je zemljište ispod predmetne nekretnine vlasništvo i posjed tužiteljeve obitelji, ali baš ovaj dio koji je na fotografiji list spisa 48 nasut je svačiji tj općenarodna imovina,

- da zna i da je nakon smrti njegova brata njegov sin ovdje tuženik prije 10-ak godina kada je radio neke stepenice također na ovu nekretninu iskrenuo materijal koji je imao,

- da je put kojim su prolazili u školu bio i seoski put koji je bio utaban te nije bilo sigurno nikakve sadnje po istom, a bio je star sigurno više od 300 godina

- da put koji je sada asfaltiran je probijen prije već što se on rodio i bio je makadamski put ali se išlo tuda kuda ja rekao preko ove nekretnine koja je predmet spora

- da ne zna da bi bilo ikakvih svađa oko iskretanja materijala njegova brata na ovu nekretninu između istoga i majke tužitelja pod 1.

12.3. Svjedok AŽ, sin pok. N, rođen **.**.1947., stric od tuženika, je pred sudom izjavio:

- da se rodio i cijeli život živi u mjestu [adresa] te se sjeća da je kao dijete išao baš preko ove nekretnine koja je predmet spora u školu, kako on tako i druga djeca i mještani općenito, jer je to bio glavni put koji je povezivao [adresa] sa morem, Poljicama Kozičkim i dr mjesta,

- da misli da je sada asfaltni put probijen sredinom 1950-ih godina a kada je asfaltiran ne mogže sa sigurnošću reći,

- da je njegov sada pok brat započeo izgradnju svoje kuće 1970-ih godina te bi do svoje smrti 2000. godine sav materijal koji bi imao prilikom gradnje iskretao na nekretninu koja je predmet spora i to dio koji je vidljiv na fotografiji list spisa 48,

- da koliko zna taj dio nije bio ničiji te bi osim njegova brata tu znao bacati svatko materijal koji bi imao,

- da je tuženik prošle godine čistio zemlju za garažu, te da je na tu nekretninu koja je sada predmet spora izbacio neki materijal, a koji je nedugo zatim i uklonio,

- da je njegov brat zemljište za kuću dobio od općine te da je predmetni dio ispod ceste ostao od staroga puta koji je on nasipao tokom gradnje kuće i nikada mu nitko nije to smetao,

- da ne zna da bi bilo kakvih svađa između oca tuženika i majke tužitelja vezano za ovu nekretninu.

12.4. Svjedok IŽ, sin VŽ, rođen **.**.1989., sin tužitelja pod 1., je pred sudom izjavio:

- da zna iz priča svojih roditelja i njegove bake da je cijela nekretnina pa tako i taj dio koji je pred spora starina njegove obitelji te da je bila njegova djeda pa tako nasljeđivanjem, nasljednika njegova djeda i njegova brata,

- da bi njegova baka, a nakon njene smrti i njegovi roditelji što ih je i sam vidio predmetni dio nekretnine čistili na način da bi uklanjali raslinje, a nikada im nitko nije to smetao i uvijek se znalo da taj dio pripada njegovoj obitelji

- da može reći da ga je majka zvala u drugom mjesecu prošle godine da NŽ i jedan njegov radnik tu nešto iskreću

- da koliko mu je poznato znam da je vezano za ovu nekretninu koja je predmet spora uvijek bilo svađe između njihovih obitelji jer bi otac tuženika također tu znao iskretati, nekakav materijal, pa bi se baba stalno svađala a to mu je i ona pričala.

12.5. Svjedok DŽ, kći C, rođena **.**.1970., nesrodna sa strankama, je pred sudom izjavila:

- da već 34 godine živi u mjestu [adresa], a inače je rodom iz sela koje je 3-4 km udaljeno od ovog predmeta spora,

- da se sjećam još dok je otac od NŽ bio živ da bi ga vidjela par puta da isti sa kariolom iskreće nekakav materijal na nekretninu koja je pred spora i prikazana na listu spisa 48, a vidjela je i da bi se zbog toga porječkali tuženikov otac i tužiteljeva majka E,

- da je u dnu nekretnine koja je predmet spora viđala suprugu od tužitelja pod 1, tako i njegovu majku da nešto čiste

- da je prolazila i kada je NŽ tu bio nešto iskrenuo te je vidjela i dolazak policije.

12.6. Svjedok LŽ, sin pok O, rođen **.**.1947., nesrodan sa strankama, je pred sudom izjavio:

- da je rođen 1947. godine i cijeli život živi u mjestu [adresa] te kada vidi pokazujete fotografije list spisa 48 odgovorno tvrdi da je preko predmetne nekretnine koja je sada nasuta, a i nekrenine koja je u produžetku omeđena zidom prije bio konjski put kuda su išli konji, mazge i ljudi u crkvu, kao i djeca u školu

- da je sada asfaltni put probijen 1950-ih godina, a isti je i asfaltiran sredinom 1970-ih godina

- da ne zna tko bi nasipao nekretninu koja je predmet spora, i tko istu svojata kao svoju jer se postavlja pitanje tko put može odnijeti.

12.7. Svjedok ZŽ, sin pok Đ, rođen **.**.1960. nesrodan sa strankama, je pred sudom izjavio:

- da je rođen i živi u mjestu [adresa] te zna da je kao dijete i sam prolazio nekretninom koja je predmet spora jer je ista bila seoski put kuda su prolazili svi seljani pa i kada je probijen sada asfaltirani put se još jedno vrijeme išlo ovim putem

- da je nekretnina obitelji tužitelja je ispod nekretnine koja je predmet spora, a predmetna nekretnina je bila kako je i rekao put tj svačije

- da bi otac od tuženika više puta dok bi radio svoju kuću nasipao ovaj predmet spora ali to je čuo a i vidio je materijal svojim očima

- da nije čuo niti vidio da bi tuženikovu ocu netko branio i osporavao ovo spomenuto nasipanje

- da on i dalje ovu nekretninu smatram svačijom tj općenarodnom imovinom.

13. Slijedom izvedenih dokaza sud zaključuje:

- da je nekretnina koja je predmet spora do 1950-ih godina bila put kojim su prolazili mještani naselja Kljenak, i to sve do probijanja prvo makadamskog puta 1950-ih godina, pa čak i do asfaltiranja toga puta sredinom 1970-ih godina, a koji sada asfaltirani put prolazi pored predmetne nekretnine (u bitnome su o ovome suglasno izjavljivali u pravilu stariji svjedoci, svi žitelji predmetnog mjesta Kljenjak, a u pravilu i nesrodni sa parničnim strankama),

- da je predmetna nekretnina zbog visinske razlike sada asfaltnog puta, te nespornog vlasništva i posjeda tužitelja, cijelom svojom dužinom kosa tj. nagnuta po terenu.

- da se u posjedovnom listu 316 k. o. [katastarska općina] na predmetnoj nekretnini 2179/1 u dijelu vodi Općenarodna imovina, dok se ista nekretnina vodi i na posjedovnom listu broj 79 k. o. [katastarska općina] u dijelu na pretke tužitelja,

- da je prije tuženika na predmetnu nekretninu sličan materijal kao što je iskrenuo tuženik, prije znao iskretati i njegov otac i to više puta tokom gradnje kuće od 1970-ih godina do smrti 2000-e godine (ovo su gotovo svi svjedoci suglasno iskazivali),

- da tuženikov otac nikada ne bi iskrenuti materijal dizao nazad, što više to je radio više puta (ovo su gotovo svi svjedoci suglasno iskazivali),

- da je tužitelj naveo da bi se kod iskretanja materijala tuženikova oca sa istim zbog toga svađao njegov otac, dok su drugi svjedoci koji su čuli za svađe u pravilu iskazivali da bi se svađala njegova majka,

- da bilo kako bilo tom svađom tužiteljevi predci nisu uspjeli zaštiti posjed jer tuženikov otac nikada ne bi maknuo iskrenuti materijal, dakle samopomoć nije postignuta, a sud nema saznanja da li su tužitelji i njihovi predci tražili sudsku pomoć za zaštitu vlasništva ili posjeda,

- da je tuženik prije par godina na samom rubu predmetne nekretnine i nekretnine tužitelja samostalno posjekao drvo duba (hrasta) te jedno drvo od istoh ostavio i to na nespornoj nekretnini tužitelja za tužitelje (ovo je iskazao brat od tužitelja pod 1. ĆŽ, a koji tu živi),

- da je i sam tužitelj u stranačkom iskazu iskazao da je prije iskretanja materijala tuženika predmetni dio nekretnine bio zarastao, te da sa istoga dijela nije pilao nikakva drva, dok je supruga od istog EŽ u svjedočkom iskazu navela da je baš taj dio čistila neposredno prije iskretanja, i to u 11. mjesecu 2023.,

- da je tuženik maknuo iskrenuti materijal jer se ne želi svađati,

- da je svjedokinja DŽ navela da je u dnu nekretnine koja je predmet spora viđala suprugu od tužitelja pod 1., tako i njegovu sada pok. majku da nešto čiste, dok sud konstatira da taj dio nije niti sporan jer su svi navodili da taj dio pripada tužiteljima,

- da nitko od nesrodnih svjedoka tužitelja nije navodio da bi na predmetu spora bilo ikakvih poljoprivrednih kultura tužitelja, dok je i brat tužitelja pod 1. ĆŽ u svjedočkom iskazu prvo naveo da na tome predmetnom spornom dijelu nije bilo nikakvih poljoprivrednih kultura njegove obitelji, a niti općenito, a da bi tek na posebno pitanje naveo da je tu bilo stare loze ali prije 50-ak godina,

14. Odredbom iz čl. 7. st. 1. ZPP-a propisano je kako su stranke dužne iznijeti činjenice na kojima temelje svoje zahtjeve i predložiti dokaze kojima se te činjenice utvrđuju.

15. Odredbom iz članka 441. ZPP propisano je kako će se raspravljanje o tužbi zbog smetanja posjeda ograničiti samo na raspravljanje i dokazivanje činjenica posljednjeg stanja posjeda i nastalog smetanja. Isključeno je raspravljanje o pravu na posjed, o pravnoj osnovi, savjesnosti ili nesavjesnosti posjeda ili o zahtjevima za naknadu štete.

16. Odredbom iz čl. 21. st. 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (NN broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06,141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 90/2010, 143/2012 i 152/2014 dalje ZVDSP) propisano je kako pravo na zaštitu posjeda ima osoba koju drugi samovlasno smeta u tom posjedu, bilo da ga uznemirava ili mu ga je oduzeo. Pravo na zaštitu posjeda prestaje protekom roka od 30 dana od dana kad je smetani saznao za čin smetanja i počinitelja, a najkasnije godinu dana od dana nastalog smetanja, kako to propisuje odredba iz st. 3. istog članka. Odredbom iz čl. 22. st. 1. propisano je kako je samovlasno smetani posjednik ovlašten svoj posjed štititi putem suda, zahtijevajući utvrđenje čina smetanja njegova posjeda, naređenja uspostave ranije posjedovnog stanja, uz zabranu takvog ili sličnog smetanja ubuduće, a u skladu s odredbom iz čl. 23. st. 1. zaštitu posjeda ovlašten je tražiti i posredni posjednik. Prema odredbi iz čl. 24. st. 1. svaki suposjednik ovlašten je štititi suposjed putem suda od samovlasnog smetanja treće osobe, a od drugih suposjednika jedino ako su ga potpuno isključili od dotadašnjeg suposjeda ili mu bitno ograničili dotadašnju faktičnu vlast. Dakle, za zaštitu posjeda aktivno su legitimirani posredni i neposredni posjednik te suposjednik prema trećim osobama, ali i zbog smetanja posjeda koji posredni i neposredni posjednik počine jedan drugome, dok je suposjednik ovlašten na zaštitu prema ostalim suposjednicima samo ako su ga potpuno isključili od dotadašnjeg suposjeda ili mu bitno ograničili dotadašnju faktičku vlast na stvari.

17. Polazeći od sadržaja odredbi čl. 10. st. 1. ZV- kojom je propisano da je posjednik osoba koja ima faktičnu vlast na stvari, te odredbe čl. 10. st. 2. citiranog zakona da je neposredni posjednik onaj koji svoju faktičnu vlast vrši osobno ili posredovanjem punomoćnika u posjedovanju, dok je st. 3. citiranog članka propisano da kad netko stvar posjeduje kao plodouživatelj, založni vjerovnik, zakupoprimac, najmoprimac, čuvar, posudovnik ili u kojem drugom sličnom odnosu u kojemu je prema drugome ovlašten ili obvezan kroz neko vrijeme posjedovati je, onda je posjednik te stvari i taj drugi (posredni posjednik), a da tužitelji u postupku nisu dokazali da su neposredni ili posredni posjednici predmetne nekretnine, odnosno da im pripada neko pravo koje ih ovlašćuje da nekretninu posjeduju ili ne, te da nisu dokazali da su posljednji, efektivni i mirni posjednici predmetne nekretnine, sud prihvaća prigovor nedostatka aktivne legitimacije tužitelja, koji u konkretnom slučaju sukladno odredbi čl. 21. st. 1. ZV-a nisu ovlašten tražiti posjedovnu zaštitu u ovom postupku.

18. Dakle, na temelju ovako utvrđenog činjeničnog stanja, oslonom na teret dokaza, tužitelji nisu sudu dokazali svojim dokaznim sredstvima da su u posljednjem mirnom posjedu nekretnine koja je predmet spora, u pravilu svoj posjed izvodeći iz posjeda svojih predaka, dok je sud utvrdio da je ova nekretnina prije bila seoski put, a nisu niti dokazali na koji način bi vršili posjed, prvenstveno navodeći da je predmetna nekretnina bila zarasla, a sve i da su povremeno istu očistili po stavu ovoga suda nije iskazana volja za posjed, pogotovo kada se uzme u obzir iskaz nesrodnih svjedoka i žitelja toga mjesta (LŽ i ZŽ) koji predmetnu nekretninu i dalje smatraju općim dobrom, a ista po svojoj konfiguraciji i lokaciji pada neposredno uz asfalltni put koso po terenu sve do parcele koja je nesporno od tužiteljevih obitelji.

19. S obzirom na ishod spora, tuženiku je primjenom odredbe iz čl. 154. st. 1. ZPP-a priznat trošak zastupanja po punomoćniku kojem pripada jednokratna nagrada za cijeli prvostupanjski postupak u visini od 250 bodova, kako propisuje Tbr. 7. toč. 2. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine br. 138/2023, dalje OT). Priznatih 250 bodova je prema Tbr. 54. OT-a valjalo umnožiti za 2,00 EUR-a po jednom bodu, što daje iznos od 500,00 EUR-a kao i sudsku pristojbu odgovora na tužbu u iznosu od 9,96 EUR-a, te kao i stvarni trošak za svjedoka u iznosu od 50,00 EUR-a, dakle ukupno 559,96 EUR-a, dok je tuženiku više zatraženi trošak od 40,04 EUR-a valjalo odbiti kao neosnovan, jer sudske pristojbe za odgovor na tužbu, koje obvezuju tuženika, iznose 9,96 EUR-a, a ne traženih 50,00 EUR-a.

19.1. Tužiteljima je naloženo da solidarno, kako je tražio tuženik, namire troškove postupka jer su isti tražili u tužbenom zahtjevu da sud utvrdi tuženikovo smetanje posjeda prema obadvoma.

20. Slijedom svega navedenog riješeno je kao u izreci.

U Metkoviću, 4. ožujka 2025.

S u d a c :

Gabriel Stanić

POUKA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ovoga rješenja dopuštena je žalba u roku od 15 dana računajući od održavanja ročišta za objavu rješenja ukoliko je stranka bila uredno obaviještena o održavanju ročišta za objavu, odnosno od primitka prijepisa rješenja ukoliko stranka nije bila uredno obaviještena o ročištu za objavu presude. Žalba se podnosi putem ovog suda na županijski sud.

DNA:

1. Punomoćniku tužitelja, e-Oglasna ploča

2. Punomoćniku tuženika, e-Oglasna ploča