REPUBLIKA HRVATSKA
UPRAVNI SUD U RIJECI
[adresa] O 5
Poslovni broj: Us I-1887/2023-7
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Upravni sud u Rijeci, po sutkinji po sutkinji Dubravki Zec, uz sudjelovanje zapisničarke Snježane Vukašinović, u upravnom sporu tužitelja OR, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], kojeg zastupa opunomoćenica Suzana Afrić Medić, odvjetnica u Opatiji, Dr. I. Pošćića 2, protiv tuženika Državnog inspektorata, OIB: 33706439962, Područnog ureda Rijeka, Službe građevinske inspekcije, Rijeka, B. Polića 2, radi uklanjanja, 4. ožujka 2025.,
p r e s u d i o j e
I. Odbija se tužbeni zahtjev radi poništenja rješenja tuženika Državnog inspektorata, Područnog ureda Rijeka, Službe građevinske inspekcije KLASA: UP/I- 362-02/23-02/753, URBROJ: 443-02-02-17-23-1 od 25. kolovoza 2023.
II. Odbija se zahtjev tužitelja za naknadu troškova ovog upravnog spora.
Obrazloženje
1. Rješenjem Državnog inspektorata, Područnog ureda Rijeka, Službe građevinske inspekcije KLASA: UP/I-362-02/23-02/753, URBROJ: 443-02-02-17-23-1 od 25. kolovoza 2023. tužitelju je kao vlasniku i investitoru naloženo da u roku od 90 ukloni rekonstrukciju postojeće zgrade na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], koja rekonstrukcija se sastoji od:
- dogradnje nadstrešnice tlocrtnih dimenzija 2,50 x 3,50 metara, konstruktivno vezane za zapadni vanjski nosivi zid zgrade, izvedene unutar tlocrtnih gabarita postojeće zgrade, u nivou etaže prvoga kata
- dogradnje željezne konstrukcije, nosača platnene tende, tlocrtnih dimenzija 3,00 x 5,00 metara. Konstrukcija je izvedena od zavarenih kvadratnih željeznih profıla konstruktivno vezanih za zgradu, i to tri vertikalna stupa i horizontalna rešetka, izvedeno unutar tlocrtnih gabarita postojeće zgrade iznad balkona prizemlja na južnom pročelju. Toč. 2 upozorava se tužitelj da će se na izvršenje naredbe o uklanjanju rekonstrukcije prisiljavati izricanjem tri novčane kame, ako ne postupi po naredbi iz točke l . izreke uz ostala popratna utvrđenja i upozorenja (toč. 3.-5.).
2. Osporavajući zakonitost pobijanog rješenja tuženika, tužitelj u tužbi ističe da u svom obrazloženju tuženik nigdje ne navodi temeljem kojih isprava odnosno dokaza je utvrdilo da bi OR bio vlasnik, a osobito da bi bio investitor predmetne konstrukcije pogrešno nazvane rekonstrukcija. Nadalje, tuženik pogrešno utvrđuje kako je u nivou etaže prvog kata dograđena nadstrešnica koja je konstruktivno vezana za zapadni nosivi zid zgrade odnosno kako je u nivou prizemlja, iznad balkona na južnoj fasadi dograđena željezna konstrukcija, nosač platnene tende koja je izvedena od zavarenih kvadratnih željeznih profila konstruktivno vezanih za zgradu i to tri vertikalna stupa i horizontalna rešetka. Tužitelj ističe, kako bi da se doista radi o rekonstrukciji odnosno o takvoj gradnji za koju je potrebno ishoditi građevinsku dozvolu i koja je konstruktivno vezana za postojeću građevinu ista bila legalizirana, no, da bi se predmetna konstrukcija mogla legalizirati morala bi imati karakteristike građevine, a što nije slučaj jer se radi o montažnoj konstrukciji koja nije konstruktivno vezana za balkon, ista nije konstruktivno vezana za AB ploču poda balkona niti fasade, predmetna konstrukcija nije vezana za balkon izvođenjem takvih radova koji čine barem grube građevinske radove već je položena na pod ili pak na ogradni zid balkona, a na istu je položena zaštita za sunce u vidu tzv. panel sendviča. Tužitelj ističe kako nema sumnje da se radi o montažnim dijelovima koji nisu i ne mogu se definirati kao dogradnja te koji se ne mogu, sve i da imaju drugu mogućnost, biti predmetom legalizacije jer sadržajno nisu građevina. Citirajući zakonsku definiciju rekonstrukcije tužitelj ističe kako tuženik nikako nije moglo utvrditi da bi predmetna konstrukcija bila takve naravi da bi utjecala na ispunjavanje temeljnih zahtjeva ili da bi se istom mijenjala usklađenost građevine s lokacijskim uvjetima. Ako ništa drugo, tuženik za takva svoja utvrđenja nije dao ne samo nepobitne već ikakve razloge slijedom čega se ne mogu uzeti dokazanima niti vjerodostojnima. Tužitelj, u prilog svojim tvrdnjama, ističe kako je malo vjerojatno da bi zakonodavac predvidio mogućnost gradnje nadstrešnica konstruktivno vezanih za osnovnu zgradu, izvan tlocrtnih gabarita postojeće zgrade, bez građevinske dozvole i glavnog projekta, a da bi zabranio postavljanje montažne željezne konstrukcije postavljene na pod balkona i oslonjene na zid fasade radi postavljanja brodske tende ili biljne vegetacije sa ciljem zaštite od sunca, a koja nije rezultat građenja niti predstavlja rekonstrukciju, a osobito ne utječe na lokacijske uvjete ili temeljne zahtjeva za građevinu. Tužitelj smatra kako je nesporno dokazao da se ne radi o takvoj izvedbi zbog koje došlo do promjene kig-a i kis-a niti se radi o izvedbi koja bi svojom konstrukcijom dovela u pitanje stabilnost balkona slijedom čega smatra da je predmetno rješenje nezakonito. Tužitelj smatra, suprotno mišljenju tuženika, kako se ne radi o konstrukciji koja je vezana čvrstim sklopom sa građevinom, kako nije došlo do promjene koeficijenta izgrađenosti te iskoristivosti, kako istom nije dovedena u pitanje mehanička otpornost i stabilnost jer se ne radi o takvim elementima (šipke i tenda od laganog materijala), drugim riječima nije došlo do promjena lokacijskih uvjeta i nema uvjeta za ishođenje građevinske dozvole slijedom čega nema uvjeta niti za izdanu naredbu uklanjanja predmetne izvedbe. Predmetna konstrukcija, nema sumnje, nije povezana sa balkonom na način koji predstavlja građenje niti daje istoj obilježje trajno povezane cjeline za koju je potrebno ishoditi građevinsku dozvolu.
3. Tužbenim zahtjevom stoga predlaže da sud poništi pobijano rješenje tuženika.
4. Tuženik u odgovoru na tužbu ustraje kod navoda iz obrazloženja pobijanog rješenja te predlaže odbijanje tužbenog zahtjeva kao neosnovanog.
5. U sporu je provedena rasprava na ročištu održanom 19. veljače 2025. u prisutnosti opunomoćenice tužitelja, a u odsutnosti uredno pozvanog tuženika, čime je strankama, u smislu odredbe čl. 6. st. 1. Zakona o upravnim sporovima („Narodne novine“ broj 36/24, dalje: ZUS), omogućeno da se izjasne o zahtjevima i navodima druge strane te o svim činjenicama i pravnim pitanjima odlučnim za rješavanje predmetnog spora. Na navedenom ročištu opunomoćenica tužitelja, pored navoda iz tužbe, istaknula je kako predmetna izvedba nije i ne može biti definirana kao rekonstrukcija, ista ne utječe na ispunjavanje temeljnih zahtjeva za građevinu niti mijenja usklađenost te građevine s lokacijskim uvjetima. U prilog iznesenih navoda uložila je u sudski spis nalaz sudskog vještaka, kao i fotografiju predmetne izvedbe iz koje je razvidno da ista ne izlazi iz gabarita građevine.
6. Radi ocjene zakonitost pobijanog rješenja tuženika izvršen je uvid u dokumentaciju koja prileži spisu upravnog spora te dostavljenom spisu upravnog postupka.
7. Na temelju razmatranja svih spornih pitanja, sud smatra da tužbeni zahtjev nije osnovan.
8. Iz spisa upravnog postupka proizlazi da je viši građevinski inspektor 24. kolovoza 2023. proveo inspekcijski nadzor građenja na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] te pritom uz uvid u dokumentaciju, odnosno rješenje o izvedenom stanju, utvrdio da je na ozakonjenoj zgradi izvedena rekonstrukcija bez odgovarajuće izvršne odnosno pravomoćne građevinske dozvole.
9. Tužitelju je bio prisutan navedenom nadzoru, ali je odbio potpisati zapisnik o istom.
10. Tuženik je pobijano rješenje utemeljio na utvrđenju da sporni izvedeni radovi opisa kao u izreci pobijanog rješenja predstavljaju dogradnju osnovne (postojeće) građevine, koji se sukladno odredbi čl. 106. Zakona o gradnji ("Narodne novine" broj: 153/13, 20/17, 39/19, 125/19, dalje: Zakona o gradnji) ne mogu izvoditi bez građevinske dozvole.
11. Sukladno čl. 106. st. 1. Zakona o gradnji građenju građevine može se pristupiti na temelju pravomoćne građevinske dozvole, a graditi se mora u skladu s tom dozvolom, ako ovim Zakonom ili propisom donesenim na temelju ovoga Zakona nije drukčije propisano.
12. Sukladno čl. 2. st. 2. Zakona o gradnji, odredbe ovoga Zakona koje se odnose na gradnju nove građevine na odgovarajući se način primjenjuju na rekonstrukciju, održavanje i uklanjanje građevine, ako ovim Zakonom ili propisom donesenim na temelju ovoga Zakona nije drukčije propisano.
13. Sukladno čl. 3. st. 1. t. 28. Zakona o gradnji, rekonstrukcija građevine je izvedba građevinskih i drugih radova na postojećoj građevini kojima se utječe na ispunjavanje temeljnih zahtjeva za tu građevinu ili kojima se mijenja usklađenost te građevine s lokacijskim uvjetima u skladu s kojima je izgrađena (dograđivanje, nadograđivanje, uklanjanje vanjskog dijela građevine, izvođenje radova radi promjene namjene građevine ili tehnološkog procesa i sl.), odnosno izvedba građevinskih i drugih radova na ruševini postojeće građevine
14. Sukladno čl. 113. st. 1. t. 1. Zakona o Državnom inspektoratu ("Narodne novine" broj: 115/18, 117/21, 67/23 i 155/23, dalje: Zakona o Državnom inspektoratu), u provedbi inspekcijskog nadzora građevinski inspektor rješenjem naređuje investitoru odnosno vlasniku uklanjanje građevine odnosno njezina dijela, u određenom roku, ukoliko se gradi ili je izgrađena bez izvršne građevinske dozvole.
15. Sukladno čl. 2. st. 1. t. 1.c) Pravilnika o jednostavnim i drugim građevinama i radovima ("Narodne novine" broj: 112/17, 34/18, 36/19, 98/19, 31/20, 74/22, dalje: Pravilnik), važećeg u vrijeme provođenja inspekcijskog nadzora, bez građevinske dozvole i glavnog projekta mogu se graditi, između ostalog, pomoćna građevina koja se gradi na građevnoj čestici postojeće zgrade, odnosno na građevnoj čestici zgrade za koju postoji akt kojim se odobrava građenje, za potrebe te zgrade i to slobodnostojeća ili sa zgradom konstruktivno povezana nadstrešnica, tlocrtne površine do 20 m², izvan tlocrtnih gabarita postojeće zgrade.
16. Iz dokumentacije priležeće spisu proizlazi da nije sporno da je osnovna zgrada postojeća (zakonita), kao i da su nadstrešnica i željezna konstrukcija opisa kao u izreci pobijanog rješenja unutar tlocrtnih gabarita postojeće zgrade.
17. Stoga se u konkretnom slučaju ne može primijeniti citirana odredba Pravilnika, jer sporna nadstrešnica i željezna konstrukcija (dogradnje) nisu izvedene izvan tlocrtnih gabarita postojeće zgrade (kako to propisuje citirana odredba), već unutar tlocrtnih gabarita zgrade (tako i Visoki upravni sud Republike Hrvatske u presudi posl.br. Usž-380/21-2 od 26. ožujka 2021.).
18. Slijedom navedenog, pravilan je zaključak tuženika da je za opisanu dogradnju tužitelj kao vlasnik bio dužan ishoditi građevinsku dozvolu.
19. Budući da tužitelj takvu dozvolu nesporno nije ishodio, to je istome pobijanim rješenjem na temelju čl. 113. st. 1. t. 1. Zakona o Državnom inspektoratu pravilno i zakonito naloženo uklanjanje.
20. Na navedeni zaključak ne utječe niti u spis dostavljeni nalaz s izjavom građevinske vještakinje ŠR, dipl.ing.građ. od 27. studenog 2023. obzirom i sama vještakinja potvrđuje da se radi o montažno-demontažnoj nadstrešnici sa tendom iznad otvorene terase kata te mentalnoj konstrukciji na terasi prizemlja, a za koje vještakinja pogrešno smatra da podliježu odredbi čl. 2. st. 1. t. 1.c) Pravilnika.
21. Zaključno, napominje se kako iz zemljišnoknjižnog izvatka koji prileži spisu upravnog postupka nespornim proizlazi kako je tužitelj vlasnik nekretnine koja je predmetom ovog postupka te pri tome za zakonitost pobijanog rješenja nije odlučna činjenica da li je tužitelj ujedno i investitor sporne dogradnje.
22. Slijedom navedenog, valjalo je na temelju odredbe čl. 116. st. 1. Zakona o upravnim sporovima („Narodne novine“ broj 36/24) odbiti tužbeni zahtjev kao neosnovan.
23. Odluka o troškovima ovog upravnog spora (točka II. Izreke ove presude) temelji se na odredbi čl. 147. st. 1. ZUS-a kojom je propisano da stranka koja izgubi spor u cijelosti snosi sve troškove, slijedom čega je, s obzirom da je tužitelj izgubio spor, postavljeni zahtjev tužitelja za nadoknadu troškova spora valjalo odbiti.
U Rijeci 5. ožujka 2025.
Sutkinja
Dubravka Zec
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:
Protiv ove presude dopuštena je žalba Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi putem ovog suda u dovoljnom broju primjeraka za sud i sve stranke u sporu, u roku od 15 dana od dana primitka prijepisa ove presude.
Dostaviti:
- opunomoćenici Suzani Afrić Medić, odvjetnici u Opatiji, Š 2
- Državnom inspektoratu, Područnom uredu Rijeka, Službi građevinske inspekcije,
Rijeka, B. Polića 2
