REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI PREKRŠAJNI SUD U SPLITU

Domovinskog rata 4, Split

Broj: Pp-14239/2023-7

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski prekršajni sud u Splitu, po sucu Mariju Bakoti, uz sudjelovanje zapisničarke Sanje Tolić, u prekršajnom postupku protiv okrivljenog ŠZK zbog prekršaja iz članka 229. stavka 7. Zakona o sigurnosti prometa na cestama (Narodne novine br. 67/08, 48/10, 74/11, 80/13, 158/13, 92/14, 64/15, 108/17, 70/19, 42/20 i 85/22, 114/22, dalje u tekstu: Zakon o sigurnosti prometa na cestama); povodom prigovora okrivljenika protiv prekršajnog naloga Policijske uprave splitsko- dalmatinske, Policijske postaje Omiš, klasa: 211-07/23-3/7106 od 20. lipnja 2023., nakon provedene glavne rasprave 4. ožujka 2025. u prisutnosti okrivljenika i odsutnosti ovlaštenog tužitelja, istoga dana objavio je i

p r e s u d i o  j e

Okrivljeni:

JZK, OIB: [osobni identifikacijski broj], sin pok. Š i pok. J, rođen **.**.1957. u [adresa], s prebivalištem u [adresa]  i  boravištem  u [adresa],  SSS, pomorac, HRVI, mj. mirovina 1.500,00 eura, razveden,  otac  šestero  djece,  srednjeg imovnog  stanja,  državljanin  Republike Hrvatske, prekršajno nekažnjavan

k r i v  j e

što dana 7. prosinca 2022. u 00,00 sati u Omišu, kao vlasnik vozila marke „Opel“ registarske oznake [registarska oznaka] na zahtjev – obavijest o prometnom prekršaju broj: 511-12-30/05-8-2229-1/2021 od 28. rujna 2022., u roku od 15 dana, a koji rok je započeo dana 21. studenog 2022., Policijskoj upravi splitsko-dalmatinskoj, Policijskoj postaji Omiš, nije dostavio vjerodostojan podatak o identitetu osobe kojoj je svoje vozilo dao na upravljanje dana 23. kolovoza 2021. u vrijeme počinjenja prekršaja iz članka 53. Zakona o sigurnosti prometa na cestama,

dakle, kao vlasnik vozila, nije na zahtjev policijskog službenika u roku od 15 dana dao vjerodostojan podatak o osobi koja je upravljala vozilom u vrijeme počinjenja prekršaja,

čime je počinio prekršaj opisan u članku 229. stavku 3. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, a kažnjiv po članku 229. stavku 7. istog Zakona.

I. Na temelju citiranog propisa, uz primjenu odredbe članka 37. stavka 3. točke 1. Prekršajnog zakona (Narodne novine br. 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18 i 114/22, dalje: Prekršajni zakon) okrivljeniku se

i z r i č e

NOVČANA KAZNA U IZNOSU OD 120,00 (sto dvadeset) EURA

Na temelju čl. 183. st. 2. Prekršajnog zakona okrivljenik je obvezan platiti novčanu kaznu u roku od 30 (trideset) dana po pravomoćnosti ove presude. Ukoliko okrivljenik u navedenom roku uplati dvije trećine izrečene novčane kazne, smatrat će se da je novčana kazna u cjelini uplaćena.

Na temelju čl. 139. st. 3. u vezi s čl. 138. st. 3. Prekršajnog zakona okrivljenik je obvezan naknaditi troškove prekršajnog postupka u paušalnom iznosu od 30,00 eura u roku od 30 (trideset) dana po pravomoćnosti ove presude.

O b r a z l o ž e n j e

1. Policijska uprava splitsko-dalmatinska, Policijska postaja Omiš, izdala je pod gornjim poslovnim brojem prekršajni nalog protiv okrivljenika zbog prekršaja činjenično opisanog i pravno označenog kao u izreci ove presude; na koji nalog je okrivljenik podnio prigovor zbog poricanja prekršaja.

2. Postupajući po prigovoru na prekršajni nalog, u smislu odredbe članka 238. stavak 9. Prekršajnog zakona, Sud je utvrdio da je prigovor podnesen u zakonskom roku ga je stavio van pravne snage, nakon čega je proveo glavnu raspravu.

3. Očitujući se o optužnom aktu na glavnoj raspravi, okrivljeni JZK je izjavio kako se smatra krivim zbog prekršaja koji mu se stavlja na teret. Dalje je u obrani naveo kako u cijelosti ostaje kod svog prigovora na prekršajni nalog te još jednom ističe da nehotično nije dostavio podatke o vozaču, odnosno dostavio ih je na krivu adresu uslijed slučajne pogreške u pisanju e-mail adrese Policijske postaje Omiš. Smatra da je riječ o manjem propustu i moli da se to uzme u obzir prilikom odluke o kazni kao i činjenica da je hrvatski ratni vojni invalid te da do sada nije kažnjavan zbog prometnih prekršaja

4. Tijekom dokaznog postupka sud je pročitao prigovor na prekršajni nalog s prilozima i obavijest o počinjenom prekršaju. Na kraju je izvršen uvid u prekršajnu evidenciju Ministarstva pravosuđa, iz koje je vidljivo da okrivljenik nije prekršajno kažnjavan.

5. Na temelju ovako provedenog dokaznog postupka, to jest iz priznanja okrivljenika koje je potkrijepljeno izvedenim materijalnim dokazima, prije svega sadržajem dostavnice-povratnice uz obavijest o počinjenom prekršaju; Sud smatra nesporno utvrđenim kako je okrivljenik utužene prigode počinio prekršaj, činjenično opisan i pravno označen kao u izreci presude.

6. Odredbom članka 229. stavka 3. Zakona o sigurnosti prometa na cestama određeno da je vlasnik vozila dužan na zahtjev policijskog službenika ili službene osobe jedinice lokalne samouprave koja obavlja poslove iz članka 5. stavka 4. ovoga Zakona, dati vjerodostojan podatak o osobi koja je upravljala vozilom u vrijeme počinjenja prekršaja, a pritom se dostava podataka o više osoba koje su upravljale vozilom u vrijeme počinjenja prekršaja ne smatra dostavom vjerodostojnih podataka o identitetu osobe kojoj je dao vozilo na upravljanje.

6.1. Odredbom članka 229. stavka 7. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, koja je bila na snazi u vrijeme počinjenja prekršaja; propisano je kako će se novčanom kaznom u iznosu od 660,00 do 1.990,00 eura kazniti za prekršaj vlasnik vozila ili odgovorna osoba u pravnoj osobi ako u roku od 15 dana ne da vjerodostojan dokaz o osobi koja je upravljala vozilom u vrijeme počinjenja prekršaja.

7. Prilikom odmjeravanja sankcije, vođeno je računa o svim poznatim okolnostima koje se odnose na počinjeni prekršaj i samog okrivljenika pa je tako Sud kao olakotne okolnosti uzeo u obzir njegovo priznanje kojim je pridonio bržem okončanju postupka, zatim njegovu dosadašnju prekršajnu nekažnjavanost te težinu inicijalnog prekršaja, za koji je propisana značajno manja kazna od prekršaja koji mu se stavlja na teret. Sud je u tom pravcu cijenio i stupanj krivnje kod okrivljenika, koji je u konkretnom slučaju na razini nesvjesnog nehaja, budući da iz podataka u spisu proizlazi da je isti dostavio određene podatke ovlaštenom tužitelju, ali na pogrešnu adresu. Konačno, sud je kao olakotnu okolnost tretirao i okrivljenikove zdravstvene prilike, u smislu da je riječ o osobi s invaliditetom.

7.1. Kako kod okrivljenika nisu utvrđene nikakve otegotne okolnosti, Sud smatra da citirane okolnosti u svojoj ukupnosti predstavljaju naročito olakotne iz članka 37. Prekršajnog zakona koje služe kao temelj za primjenu instituta ublažavanja kazne. Stoga je okrivljeniku izrekao novčanu kaznu nižu od posebnog minimuma propisanog za predmetni prekršaj; na koji način će se prema mišljenju suda adekvatno postići svrha kažnjavanja, kako u smislu izražavanja društvenog prijekora zbog počinjenog prekršaja, tako i s aspekta ostvarivanja preventivnog efekta.

7.2. Na temelju članka 183. stavka 2. Prekršajnog zakona, ako okrivljenik u roku koji mu je određen za plaćanje novčane kazne uplati 2/3 (dvije trećine) izrečene novčane kazne, smatrat će se da je novčana kazna u cjelini uplaćena.

8. Odluka o troškovima postupka temelji se na odredbi članka 138. stavka 3. i članka 139. stavka 3. Prekršajnog zakona, a odnosi se na paušalni iznos troškova, određen s obzirom na složenost i trajanje postupka.

Split, 4. ožujka 2025.

Zapisničarka

Sudac

Sanja Tolić, v.r.

Mario Bakota, v.r.

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude okrivljenik i ovlašteni tužitelj imaju pravo žalbe u roku od 8 dana od dana primitka prijepisa ove presude. Žalba se podnosi Općinskom prekršajnom sudu u Splitu u dva istovjetna primjerka, a o njoj odlučuje nadležni viši sud.

Dostaviti: okrivljeniku, tužitelju, u spis