Republika Hrvatska
Općinski sud u Sisku
Stalna služba u Glini
Trg bana Josipa Jelačića 5
44400 Glina
Poslovni broj: P-62/2024-26
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski sud u Sisku, Stalna služba u Glini, po sucu toga suda Zoranu Pleše, u pravnoj stvari tužitelja UA, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], kojeg zastupa punomoćnik Josip Dizdar, odvjetnik iz Siska, protiv tuženika Republike Hrvatske, OIB 52634238587, zastupane po Općinskom državnom odvjetništvu u Sisku, OIB 85077656753, radi utvrđenja prava vlasništva nekretnine, nakon održane i zaključene glavne rasprave 13. veljače 2025., u prisutnosti tužitelja i njegovog punomoćnika te zakonskog zastupnika tuženika, temeljem čl. 335. st. 4. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91., 91/92., 58/93., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 84/08., 96/08., 123/08., 57/11., 148/11., 25/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22. i 155/23.-dalje ZPP), dana 4. ožujka 2025.,
p r e s u d i o j e
I. Usvaja se tužbeni zahtjev koji glasi:
"Utvrđuje se da je tužitelj UA, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa]. vlasnik nekretnina upisanih u k. o. [katastarska općina] u z. k. ul. [broj ZK uloška]. k. č. br. [katastarska čestica] pašnjak od 5528m[2] , i u z. k. ul. [broj ZK uloška]. k. č. br. [katastarska čestica] pašnjak od 4165m , što je tužena dužan priznati i izdati mu valjanu tabularnu ispravu podobnu za prijenos vlasništva na ime u korist tužitelja u roku od 15 dana a koju ispravu će u slučaju ne izdavanja zamijeniti ova presuda."
II. Nalaže se tuženiku Republici Hrvatskoj da tužitelju UA nadoknadi troškove ovoga postupka u iznosu od 1525,00 eura (tisućupetstodvadesetpeteura), u roku od 15 dana po pravomoćnosti presude.
Obrazloženje
1. Tužitelj u tužbi navodi da je tužena upisna kao vlasnik i posjednik nekretnina pobliže navedenih u izreci ove presude. Povijesnim posjedovnim listom za navedene nekretnine kao posjednici su upisani pravni prednici tužitelja U, J i JA, a nakon njih općenarodna imovina. Upravni odjel za prostorno uređenje, graditeljstvo i zaštitu okoliša sisačko-moslavačke županije po zahtjevu UA izdao je uporabnu dozvolu za građevine izgrađene do 15. veljače 1968. kojom je utvrđeno da su građevine stambene namjene, građevine gospodarske namjene (1), štala, građevina gospodarske namjene (2), svinjac, građevina gospodarske namjene (3), sjenik izgrađeni na čest. kat. broj 320 k. o. [katastarska općina] prije 15. veljače 1968. Na navedenoj nekretnini tužitelj, a prije njega njegovi prednici imaju priključak električne energije koji uredno plaćaju. Pred toga, tužitelj ima prijavljen OPG od 2009. uvjerenjem Odjela za prostorno uređenje, graditeljstvo i e-nekretnine Ispostava Glina od 4. ožujka 2021. potvrđeno je da se čest. kat. broj 320 k. o. [katastarska općina] nalazi djelomično unutar granica građevinskog područja naselja Trtnik Glinski, kao i da su najstariji podaci istovjetni današnjima za navedeno područje PPU Grada Gline. Kako navedena nekretnina nije bila izvan granica građevinskog područja na dan 24. srpnja 1991. sukladno Odredbama Zakona o poljoprivrednom zemljištu Republika Hrvatska nije mogla postati vlasnikom nekretnine. Više od 100 godina nekretnine posjeduju tužitelj i njegovi prednici te im posjednik nikada nitko nije osporavao. Tužitelj je podnio zahtjev za mirno rješenje spora, ali Općinsko državno odvjetništvo u Sisku dopisom od 9. veljače 2024. ocijenilo zahtjev neosnovanim. Zbog toga je ustao tužbom kod ovoga suda predloživši da se presudom utvrdi da je isti vlasnik predmetnih nekretnina uz naknadu parničnih troškova.
2. U svom odgovoru na tužbu tužena navodi da osporava navode iz tužbe navodeći da je temeljem prijedloga Republike Hrvatske od 7. studenog 2008. broj IpH- DO-17/2006 nadležni zemljišnoknjižni odjel uknjižio pravo vlasništva na čestici 320 k. o. [katastarska općina] za korist Republike Hrvatske pod brojem Z-1265/2008, kao i za česticu 319 k. o. [katastarska općina] pod brojem Z-1075/2006. Navedene nekretnine bile su upisane kao vlasništvo Zemljišne zajednice sela Trtnik Glinski te su temeljem članka 362. stavka 3. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima nekretnine upisane kao vlasništvo zemljišnih zajednice postale općenarodna imovina, a kasnije i vlasništvo Republike Hrvatske. Tužitelj nije dostavio ni jednu valjanu ispravu temeljem koje bi proizlazilo izvanknjižno pravo vlasništva niti je dostavio isprave iz kojih bi proizlazilo da mu pripada pravo vlasništva. Tužitelj bi morao udovoljiti odredbama iz članka 159. i 160. Zakona o vlasništvu kao i članka 114. stavka 1. navedenog Zakona. U rok za stjecanje dosjelošću nekretnina koje su na dan 8. listopada 1991. bile u društvenom vlasništvu ne računa se vrijeme posjedovanja proteklo prije toga dana. Budući se radi o nekretninama u društvenom vlasništvu bez utjecaja je činjenica da su tužitelj, odnosno njegovi prednici navedene nekretnine držali u posjedu u razdoblju od 6. travnja 1941. do 8. listopada 1991. odnosno do 12. siječnja 2000. čak i u slučaju da je taj posjed bio zakonit, miran i pošten. Ako bi bilo utvrđeno da su se ispunile pretpostavke za stjecanje dosjelošću po propisima koji su važili do 6. travnja 1941. moglo bi se udovoljiti zahtjevu tužitelja koji bi morao dokazati ispunjenje svih pretpostavki za stjecanje vlasništva i da su njegovi prednici posjed izvršavali kroz zakonom predviđeno vrijeme odnosno 40 godina unazad od 6. travnja 1941., kvalitetu posjeda, način izvršavanja posjeda te da su u svemu sa nekretninom postupali kao svojom. Budući su nekretnine bile upisane kao vlasništvo zemljišne zajednice ni u slučaju da tužitelj dokaže da su njegovi prednici bili u posjedu nekretnine prije 6. travnja 1941. morao bi dokazati da je provedena dioba zemljišne zajednice i da su mu u postupku diobe (odnosno njegovim prednicima), pripale predmetne nekretnine. Zbog toga je predložio da se tužitelj sa tužbom i tužbenim zahtjevom odbije uz naknadu parničnih troškova.
3. Tijekom dokaznog postupka sud je izvršio uvid u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], 81 k. o. [katastarska općina], u posjedovni list 251 k. o. [katastarska općina], u dopis Državne geodetske uprave, Područnog ureda za katastar Sisak, Odjel za katastar Glina od 2. ožujka 2021. i 24. kolovoza 2017., pročitao zapisnik od 16. studenog 2024. te iskaze svjedoka DA, SA, TA i ĆA, zapisnik od 11. lipnja 2024. te iskaz svjedoka MA i tužitelja UA, a pročitao je nalaz i mišljenje vještaka Saše Šokca od 4. listopada 2024. u svrhu dokazivanja.
4. Uvidom u zemljišnoknjižni uložak [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] vidljivo je da se Republika Hrvatska vodi kao vlasnik čest. kat. broj 320 Pašnjak od 4165m[2] , a ista se vodi i kao vlasnik čest. kat. broj 319 pašnjak od 5528m[2] i z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], dok se u posjedovnom listu 251 k. o. [katastarska općina] Republika Hrvatska vodi kao posjednik čestica 320 i 319.
5. Spisu prileži dopis Državne geodetske uprave, Područnog ureda za katastar Sisak, Odjela za katastar nekretnina Glina, s napomenom da su čestice 319 i 320 bile upisane na posjednika općenarodna imovina od 1953. do 18. prosinca 2007., a od 18. prosinca 2007. čestica 319 prebačena je na posjednika Republiku Hrvatsku, gdje ostaje upisana do 2. ožujka 2021., a čestica 320 prebacuje se na posjednika zemljišna zajednica sela Trtnik Glinski gdje ostaje upisana do 4. svibnja 2009. Sa 4. svibnja 2009. čestica 320 prebacuje se na Republiku Hrvatsku. Državna geodetska uprava, Područni ured za katastar Sisak, Odjel za katastar nekretnina Glina izdala je 24. kolovoza 2017. uvjerenje da na čestici 320 k. o. [katastarska općina] nije evidentirana građevina u služenoj dokumentaciji kojom raspolaže Područni ured za katastar Sisak, Odjel za katastar nekretnina Glina.
6. Svjedok DA iskazao je da mu je poznato kako su predmetnu nekretninu uživali ČA otac tužitelja i GA djed tužitelja, a GA je dolazio kod djeda DA u posjetu. Tužitelj je jedini nasljednik iza D i nekretnine uživa nakon završetka Domovinskog rata te mu nitko nije osporavao pravo na posjedovanje istih. Kuća obitelji S postojala je još prije Drugog svjetskog rata, a pored kuće bila je jedna štala.
7. Svjedok SA iskazao je da je od oca i djeda tužitelja kupio šljive uslijed čega mu je poznato da su oni predmetne nekretnine uživali te njima kao ni tužitelju nitko nije osporavao pravo korištenja. Pored kuće postojala je štala i svinjac te je bilo stoke, a pored te kuće još je postojala šuma koju je stekla obitelj tužitelja. Obitelj tužitelja ove nekretnine uživala je još i prije Drugog svjetskog rata.
8. Svjedok TA naveo je da je isti upravitelj šumarije Glina od 1. travnja 2024. dok je ranije radio kao revirnik. Kao revirnik izlazi na teren i obavlja revirničke poslove, a Šumskogospodarska osnova obuhvaća četiri gospodarske jedinice Pogledić Biljeg, a ove čestice se nalaze na području Pogledić Biljega, dok su ostale gospodarske jedinice Pokule Pećine, Prolom Kobiljak Šašava, Popov Gaj. Od 2019. nisu izvodili nikakve radove na čestici 319, a njihova služba predlaže koje radove je potrebno obavljati uz odobrenje Ministarstva poljoprivrede, na temelju osnove gospodarenja. Svjedoku nije poznato da li je ova nekretnina bila u ranijoj osnovi gospodarenja, a nije moguće da nekretnina u posjedu i vlasništvu fizičke osnove uđe u osnove gospodarenja Hrvatskih šuma. Nisu imali slučaj da u osnove gospodarenja uđe nekretnina koja je imala određenu građevinu. Da bi se izvršila revizija šumskogospodarske osnove služba izlazi na teren te se vrše potrebni radovi kako bi se došlo do potrebnih podataka, ali se ne ulazi u imovinsko pravne odnose već se ovo odnosi samo na šumu.
9. Svjedok ĆA iskazao je da Općina Trtnik Glinski gospodari šumskogospodarskom osnovom gospodarske jedinice Pogledić Biljeg. Katastarske općine se ne poklapaju sa osnovama katastarskih jedinica i šumske površine ulaze u osnove gospodarenja. Kada čestice pređu u vlasništvo Republike Hrvatske pregledava se šta je šuma, a šta ostalo poljoprivredno ili neko drugo zemljište. U osnovu gospodarenje ulaze nekretnine koje su šumsko zemljište, a nije mu poznato da li u osnovu gospodarenja mogu ući nekretnine koje su posjed ili vlasništvo fizičke osove. Mora postojati 70% površine šumom da bi se govorilo o šumskom zemljištu, a šumskogospodarska osnova svaki puta ide na javni uvid. Svjedoku nije ništa poznato o česticama 319 i 320 k. o. [katastarska općina].
10. Svjedok MA naveo je da svaka taksacija priključi određene čestice gospodarskoj jedinici te ih nađu na terenu i obilježe sprejem te oni preuzimaju stanje na terenu i gospodare određenim šumama. Čestica 319 dodijeljena je šumariji na gospodarenju, a svjedok je navedenu česticu zatekao na terenu. Nije mu poznato kako je ta čestica ušla u gospodarenje Hrvatskih šuma. Ako se radi o šumi, a ne poljoprivrednom zemljištu, a vlasnik je Republika Hrvatska, onda to Hrvatske šume zadrže za gospodarenje. Česticu 320 svjedok je vidio na terenu kada je prolazio, a radi se o zarasloj livadi. U pogledu čestice 319 postoji propis u osnovi gospodarenja, a dok je svjedok bio u radnom odnosu na navedenoj čestici nije se ništa radilo jer je bila manja masa da bi se vršila neka sječa. Za ovu česticu nitko nije isticao nikakav prigovor, a kada se donosi šumskogospodarska osnova, odredi se jedan dan u kojem se mogu isticati prigovori. Šumarije u razdoblju od 2019. do 2022. kada je svjedok bio revirnik nije vršila bilo kakve radove na kčbr. [katastarska čestica] jer ta čestica nikada nije bila u nadležnosti Hrvatskih šuma.
11. Saslušan kao stranka tužitelj je naveo da su se njegovi predci doselili na česticu 320, a česticu 319 su koristili za bašču. U kući su živjeli njegov otac D, djed GA, baka T i pradjed Ć te je na toj čestici njegov otac imao kovačku radnju. Nije mu poznato kako se ta čestica vodi kao vlasništvo Republike Hrvatske. Čestica 319 je bila na jednoj strani bašča, dok je drugi dio bio kestenova šuma. Struja u selu je uvedena 1968. te njega i njegovu obitelj nitko nikada nije smetao u posjedu. Kada je struja uvedena, njegova obitelj je priključila struju. Dana 5. travnja 2019. saznao je da je Republika Hrvatska upisana na ove dvije čestice te je u ruci imao papir na kojem je to pisalo. Prije ovoga nikada za navedene čestice nije vadio vlasnički list, a nije znao da je prije Republike Hrvatske kao vlasnik upisana zemljišna zajednica Trtnik Glinski. Pored toga, nije znao o kojoj čestici se radi i o kojoj površini, a u Katastru se ova čestica zvala PA. Kada je prikupio svu dokumentaciju vidio je da se na nekretninama vodi kao vlasnik Republika Hrvatska, a nije znao koju površinu čestica koristi i da je sve okolo šuma.
12. Vještak Saša Šokac dostavio je svoj nalaz i mišljenje, nakon što je izvršio identifikaciju čestica 319 i 320. Čestica 320 upisana u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] nalazi se u naselju Trtnik Glinski kućni broj 1, a čestica 319 upisana u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] u naravi pašnjak ograđen žičanom ogradom, u nastavku dio šuma i na početku parcele puta je postavljan privremeni stambeni kontejner te je tužitelj pokazao uživanje na navedenoj čestici u nazočnosti predstavnika Hrvaskih šuma na način da uživa ograđeni pašnjak 2535m[2] i pokazivanju dio šume 1775m , ali ne i cijelu česticu 319 k. o. [katastarska općina], kako je prikazano na skici mjerenja, koja je sastavni dio nalaza. Predmetna čestica nalazi se preko puta kućnog broja 1, u naselju Trtnik Glinski te se proteže cca 170m u pravcu juga.
13. Sukladno članku 8. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91., 91/92., 58/93., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 84/08., 96/08., 123/08., 57/11., 148/11., 25/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22. i 155/23. -dalje ZPP) koje će činjenice uzeti kao dokazane, odlučuje sud prema svom uvjerenju na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno, a i na temelju rezultata cjelokupnog postupka.
14. Na temelju provedenog dokaznog postupka i utvrđenog činjeničnog stanja, ovaj sud je došao do zaključka da je tužbeni zahtjev u cijelosti osnovan. Ovo proizlazi nakon ocjene svakog dokaza posebno i svih dokaza u njihovoj međusobnoj povezanosti.
15. Temeljem odredbi članka 119. do 129. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine" broj 91/96., 68/98., 137/99., 22/00., 73/00., 129/00., 114/01., 79/06., 141/06., 146/08., 38/09., 153/09., 143/12., 152/14., 81/15., 94/17.), stjecanje prava vlasništva moguće je na temelju pravnog posla, zakona, nasljeđivanja i odluke suda ili druge državne vlasti. Tužitelj tužbom traži da se utvrdi kao vlasnik predmetnih nekretnina te je dokazao svoje vlasništvo na predmetnim nekretninama. Tijekom postupka dokazano je da su predmetne nekretnine koristili prednici tužitelja, a nakon njihove smrti sa uživanjem je nastavio tužitelj. Ovo proizlazi iz iskaza saslušanih svjedoka DA i SA, koji su iskazali da su predmetnu nekretninu uživali ČA, otac tužitelja te GA djed tužitelja. Iskazima je utvrđeno da je tužitelj jedini nasljednik iza D, koji je umro tijekom Domovinskog rata i nakon njegovog završetka sa uživanjem je nastavio tužitelj. Sud je u cijelosti poklonio vjeru iskazima saslušanih svjedoka jer su isti dani logično i uvjerljivo. Svjedok DA naveo je da je djed tužitelja GA dolazio kod njegovog djeda u posjetu, dok je SA od oca i djeda tužitelja kupio šljive. Prema tome, iz iskaza saslušanih svjedoka proizlazi iz kojih razloga su njima poznate činjenice u vezi sa posjedovanjem predmetnih nekretnina, radi čega im sud i poklanja vjeru. Nakon Stevanove smrti tužitelj uživa predmetne nekretnine i nikada njemu ni njegovoj obitelji nitko nije osporavao pravo korištenja istih. Pored toga, dokazano je da je obitelj tužitelja priključila struju kada je struja uvedena. U koliko bi se i prihvatilo stanovište tuženika, da se u rok za stjecanje prava vlasništva ne računa vrijeme posjedovanja proteklo prije 8. listopada 1991. budući tužitelj nakon očeve smrti od 1995. koristi predmetne nekretnine, nedvojbeno je da je isti temeljem odredbe članka 159. stavka 3. i 4. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima stekao vlasništvo na navedenim nekretninama. Pored toga, utvrđeno je da čestica 320 k. o. [katastarska općina] nije bila izvan granica građevinskog područja 24. srpnja 1991. godine i Republika Hrvatska nije mogla postati vlasnik navedene nekretnine. Predmetni objekti građeni su prije Drugog svjetskog rata kada nije bila potrebna ni građevinska ni uporabna dozvola, a od pismenih tragova vezanog za Katastar od 1953. godine predmetne nekretnine evidentirane su na ime prednika tužitelja te je tužitelj nakon njihove smrti nastavio sa uživanjem istih. Također iz nalaza vještaka Saše Šokca utvrđeno je da su predmetne nekretnine već dugi niz godina bile u posjedu tužitelja, a Hrvatske šume ne gospodare cijelom nekretninom čest. kat. broj 319 k. o. [katastarska općina], već tužitelj dijelom uživa navedenu česticu. Prema tome, tužitelj je tijekom dokaznog postupka dokazao da je stekao temeljem dosjelosti pravo vlasništva na navedenim nekretninama, radi čega se tužbeni zahtjev ukazuje u cijelosti osnovanim te ga je sud i usvojio.
16. U smislu odredbe članka 154. ZPP-a, stranka koja u cijelosti izgubi parnicu dužna je protivnoj stranci i njezinu umješaču nadoknaditi troškove. Tužitelju pripadaju troškovi na ime sastava prijedloga za mirno rješenje spora sa PDV-om u iznosu od 125,00 eura, koliko iznosi i trošak sastava tužbe, 62,50 eura na ime pristupa za ročište od 23. travnja 2024. sa PDV-om, s obzirom da mu za navedeno ročište zbog odgode pripada polovica iznosa od 125,00 eura, trošak zastupanja na ročištu od 16. svibnja 2024. s PDV-om u iznosu od 156,25 eura, trošak zastupanja na ročištu od 11. lipnja 2024. s PDV-om u iznosu od 125,00 eura, trošak očevida u iznosu od 650,00 eura, pristupa na očevid 26. rujna 2024. s PDV-om u iznosu od 156,25 eura, kao i troškovi zastupanja na ročištu od 13. veljače 2025. s PDV-om u iznos od 125,00 eura, što daje ukupan iznos od 1525,00 eura.
17. Iz naprijed navedenih razloga odlučeno je kao u izreci presude.
U Glini 4. ožujka 2025.
Sudac
Zoran Pleše
Uputa o pravnom lijeku:
Protiv ove presude dopuštena je žalba. Žalba se podnosi putem ovoga suda pismeno, u tri primjerka, u roku od 15 dana od dana objave ove presude, a o njoj odlučuje nadležni županijski sud.
Dostavna naredba:
1. Tužitelju po punomoćniku
2. Tuženiku po Općinskom državnom odvjetništvu na broj P-DO-15/2024
