Posl.br.P-196/2023

REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U SPLITU

Gundulićeva br.27

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Splitu, po sucu tog suda Ljiljana Mustapić, u pravnoj stvari tužiteljice JNM, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupana po punomoćniku Srđan Vrdoljak odvjetnik u Spiltu, protiv tuženika JN iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupan po punomoćniku Ratko Vlašić odvjetnik u Splitu, radi utvrđenja prava vlasništva nakon održane glavne i javne rasprave zaključene dana 21. siječnja 2025 g. presudom objavljenom dana 04. ožujka 2025 g.,

p r e s u d i o  j e

I Odbija se tužbeni zahtjev koji glasi;

"1.Utvrđuje se da je tužiteljica JNM, OIB: [osobni identifikacijski broj], suvlasnica nekretnina i to 15/54 dijela cijeline čest. zgr. [katastarska čestica], Z. U. [broj ZK uloška] dijela cijeline čest. zgr. [katastarska čestica], Z. U. [broj ZK uloška], što u naravi predstavlja stan u prizemlju zgrade, položen na zapadnom dijelu površine 25 m2, koji se sastoji od kuhinje s blagovaonicom, sobe i wc, anagrafske oznake Ćiril-Metodova 36, Split, pa se ovlašćuje tužiteljica na temelju ove presude zatražiti i postići upis prava suvlasništva na navedenim nekretninama na svoje ime za 15/54 dijela cijeline, uz istodobno brisanje tog prava s imena uknjiženog JN, OIB: [osobni identifikacijski broj], za 15/54 dijela cijeline (tužiteljica pridržava pravo precizirati svoj tužbeni zahtjev nakon provođenja očevida na licu mjesta uz sudjelovanje vještaka geodetske struke).

2.Dužan je tuženik nadoknaditi tužiteljici parnični trošak u slučaju da se usprotivi ovoj tužbi, a sve u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe."

II Dužna je tužiteljica naknaditi tuženiku parnični trošak 1.562,50 EUR-a u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe.

Obrazloženje

1.U tužbi tužiteljica navodi u zemljišnim knjigama Općinskog suda u Splitu, na nekretnini-stanu označenom kao čest. zgr. [katastarska čestica] upisano u Z. U. [broj ZK uloška] i čest. zgr. [katastarska čestica] upisano u Z. U. [broj ZK uloška] obe K. O. [katastarska općina], upisan je kao suvlasnik tuženik, JN, za 15/54 dijela cjeline. RN, otac tužiteljice je dana 7.7.1990 godine sklopio s tuženikom Ugovor o kupoprodaji, temeljem kojeg je tuženiku isplatio iznos od 40.000,00 DEM za kupnju nekretnine-stana označenog kao čest. zgr. [katastarska čestica] i čest. zgr. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina], što predstavlja stan u prizemlju zgrade, položen na zapadnom dijelu, površine 25 m2, koji se sastoji od kuhinje u blagavaonicom, sobe i wc, anagrafske oznake Ćiril-Metodova 36, Split. Kupac je odmah po zaključenju ugovora stupio u posjed predmetne nekretnine-stana. Naprijed navedenu nekretninu RN je darovao svojoj kćeri RNM Ugovorom o darovanju n a kojem je potpis darovatelja ovjeren kod Generalnog konzulata RH Trst, dana

18.3.2019.g., pod klasa:037-02/19.01/25. Ur.Broj 521-ita-03/ph-19-02. Tužiteljica danas stanuje u predmetnom stanu. Stoga predlaže donošenje presude kao u izreci.

2.U odgovoru na tužbu tuženik se protivi tužbi i tužbenom zahtjevu kao neosnovanom, predlaže isti odbiti uz osudu tužiteljice na naknadu troškova parničnog postupka tuženiku. Neosnovani su i neistiniti navodi iz tužbe da su tuženik i sada pok.otac tužiteljice RN dana 07.07.1990.g. zaključili kupoprodajni ugovor kojim je pok.RN kupio predmetni stan za kupoprodajnu cijenu od 40.000 DEM. Ističe se da između tuženika i pok.RN NIKADA nije bilo nikakvog ugovora, a posebice ugovora koji se spominje u tužbi. Isto tako, predniku tužiteljice tada NIJE PREDAN POSJED STANA od strane tuženika. Prava istina je da je pok.otac tužiteljice, zajedno sa svojim roditeljima, nakon II.svj.rata useljen u stan tuženikovih prednika kao zaštićeni najmoprimac te je posjedu stana bio i ranije po navedenom osnovu. Tuženik 1990.g. nije bio vlasnik, niti suvlasnik predmetne nekretnine, pa tako, pravno gledajući, nije mogao sa prednikom tužiteljice, sve da je i htio, zaključiti bilo kakav ugovor. Vlasnica predmetne nekretnine je 1990.g. bila majka tuženika BN. Tuženik tek 1997./'98. Postaje vlasnikom predmetne nekretnine nasljeđivanjem iza smrti svoje majke i diobom sa svojim bratom FN. Indikativno je da tužiteljica ne prilaže ugovor o kupoprodaji od 07.07.1990.g., a tuženik izjavljuje da se radi o najobičnijoj izmišljotini jer isti ne postoji. Činjenica da je tužiteljica 2019.g. sa svojim ocem zaključila darovni ugovor, ne mijenja ništa na stvari, niti dokazuje stjecanje prava vlasništva, jer je tužiteljica zaključila ugovor s nevlasnikom. Iz darovnog ugovora je razvidno da se ni u tom ugovoru ne spominje ugovor iz 1990.g. kao osnov stjecanja prava vlasništva tužiteljičinog prednika, što znači da je isti izmišljen za potrebe ovog postupka. Dodatno se navodi da tužiteljica traži brisanje kompletnog suvlasničkog udjela upisanog na ime tuženika, iako tuženik, pored ove utužene nekretnine u istoj zgradi ima još dvije nekretnine. Također se ističe da tužiteljica nije mogla pravo vlasništva steći niti po osnovu dosjelosti jer nisu ispunjeni uvjeti za stjecanje prava vlasništva na temelju dosjelosti. Slijedom iznesenog, tuženik predlaže odbiti tužbeni zahtjev kao u cijelosti neosnovan.

3.Tijekom postupka sud je u dokazne svrhe pregledao cjelokupnu pisanu dokumentaciju koja prileži spisu, saslušao tužiteljicu, svjedoke, proveo dokaz očevidom na licu mjesta i vještačenjem po vještaka za geodeziju Ivan Barbalić. te odustao od izvođenja daljnjih dokaza kao suvišnih

4.Tužbeni zahtjev nije osnovan.

5.Predmet spora je tužbeni zahtjev tužiteljice za utvrđenje prava vlasništva na nekretnini označenoj kao u izreci, uz ovlaštenje za uknjižbu tog prava.

6.Prema odredbi čl.114 Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (NN 917/96 ., dalje ZV..) Vlasništvo se može steći na temelju pravnog posla, odluke suda, odnosno druge nadležne vlasti, nasljeđivanjem i na temelju Zakona st.1. st.2. na temelju st.1. ovog čl. 7.Prema odredbi čl.119.st.1 istog Zakona određeno je da se vlasništvo nekretnine stječe zakonom predviđenim upisom stjecateljeva vlasništva u zemljišnoj knjizi na temelju valjano očitovane volje dotadašnjeg vlasnika usmjerene na to da njegovo vlasništvo prijeđe na stjecatelja ako zakonom nije određeno drukčije.St.2. istog članka određeno je kako se odredbe cit. zakona o stjecanju vlasništva nekretnine upisom u zemljišnu knjigu na odgovarajući način primjenjuju na promjene prestanka vlasništva na temelju pravnih poslova.

8.Prema čl.120 st.1. istog Zakona određeno je da se vlasništvo na nekretninama stječe uknjižbom u zemljišnu knjigu ako zakon ne omogućuje da se vlasništvo stekne nekim drugim upisom u zemljišnu knjigu.

9.Očevidom na licu mjesta i pregledom vještva vještaka geodeta Ivan Barbalić utvrđeno je utužena nekretnina Identifikacije na dijelu č. zgr. [katastarska čestica] (katastarske numeracije 10509/1) i č. zgr. [katastarska čestica] (katastarske numeracije 10508), sve u K. O. [katastarska općina].Za potrebe izrade Nalaza i mišljenja preuzet je službeni katastarski plan (OSS zahtjev br:2909612/2023), te je isti preklopljen sa stvarnim stanjem terena. Uvidom u službene evidencije područnog ureda za katastar i ZK odjela Općinskog suda, razvidno je da predmetne čestice nisu usklađene oblikom i površinom (uvid u PL 15770 , ZKU 19173 i ZKU 20870).Dana 15. studenog 2023. godine izvršen je terenski očevid te je utvrđeno kako slijedi:- č. zgr. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina], na Skici vještva predstavlja lik označen točkama A-B-C-D-E-A, šrafiran plavom bojom. Čestica u naravi predstavlja put/prolaz, kojim se pristupa u sporni stan te na susjedne nekretnine.- č. zgr. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina], na Skici vještva predstavlja lik označen točkama A-F-G-H-C-B-A, šrafiran crvenom bojom. Čestica u naravi predstavlja stambenu zgradu anagrafske oznake [adresa] katnosti prizemlje, kat i potkrovlje.- predmet spora predstavlja stan položen u prizemlju stambene zgrade položene na č. zgr. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina], na Skici vještva lik označen točkama A-F-G-B- A, neto površine 25 m². Stanu se pristupa prolazom kroz željezna vrata položena na č. zgr. [katastarska čestica] (na Skici vještva linija označena točkama EA),te dalje kroz ulazna vrata stana. Stan se sastoji od sobe, kuhinje s dnevnim boravkom i sanitarnim čvorom.

10. Iz iskaza tužiteljice proizlazi pokojni otac RN kupio je stan od tuženika 1990 godine, sačinjen je kupoprodajni ugovor kupoprodajna cijena je iznosila 40.000 ondašnjih DEM. Tom prigodom otac je isplatio kupoprodajnu cijenu i uveden je u posjed stana u kojem su do tada živjeli sa obitelji . Nakon smrti oca koji je preminuo 2019.g. majka je nastavila živjeti u stanu. U mjesecu prosincu 2018.g. otac je imao moždani udar i nakon toga sačinjen je ugovor o darovanju kojim je darovao predmetni stan, u posjedu stana sa obitelji je od rođenja 1980 godine. Nitko od strane tuženika nije ih ometao u posjedu stana. nije bila upoznata da je tuženik vlasnik. Nakon što mi je on provalio u stan mislim to bilo 2 ili 3 mjesec 2019.g. navodno saznao da je njen otac preminuo ali tada nije preminuo već je imao moždani udar njena baka živjela u stanu i da je bila nositelj stanarskog prava, da li su otac i stric bili nositelji stanarskog prava tužitelj odgovara da vjerojatno da, da li je vidjela kupoprodajni ugovor na koji se poziva u tužbi tužitelj odgovara da se sjeća tog dana da se u stanu slavilo tada je imala deset godina i vidjela je predaju novca njenog oca tuženiku i cijela obitelj je bila prisutna.

11.Iz iskaza tuženika proizlazi u vrijeme zaključenja kupoprodajnog ugovora na koji se poziva tužitelj nije bio vlasnik predmetnog stana da je vlasnik stana bila njegova majka i da kupoprodaja nije bila izvršena niti je primio novac. Tada u to vrijeme niti moja majka nije bila vlasnik stana a bila je tada suvlasnica sa stricem odnosno bratom od pok. oca FN. U predmetnom stanu kao zaštićeni najmoprimci živjela je obitelj tužiteljice koliko mi je poznato od 1980 godine. Njenu baku nikada nije vidio. Točno da je on provalio u stan iz razloga što je tada u to vrijeme tužiteljica i njezini roditelji nisu živjeli već je živio njen brat koji je nakon toga iselio sa stvarima i kako ja tu ne živim dobio sam dojavu da netko ulazi i izlazi iz stana pa iz razloga da nitko ne bi uselio u taj stan ja sam ušao nasilno radi zaštite svoje imovine. Pokojni otac tužiteljice njoj darovao predmetni stan za života a sa istim sam bio upoznat nakon zaprimanja tužbe. Predmetni stan nije mogao biti predmetom prodaje a nije mi poznato da su tužiteljica i njeni prednici pokrenuli bilo kakav sudski postupak radi utvrđenja. U vrijeme kad je navodno potpisan ugovor o kupoprodaji vlasnik stana je bila pokojna majka a nikakva kupoprodaja nije bila izvršena niti je isplaćena kupoprodajna cijena.

12.Iz iskaza svjedoka FN proizlazi da su suvlasnici predmetnog stana tuženik i AN naša rodica. Kuća je stara oko 100 godina i u njoj su živjeli do iza drugog svjetskog rata podstanari. Nakon tog po zakonu postaju zaštićeni najmoprimci u predmetnoj zgradi su imali pet stanova. Rođen je 1953 godine poznato mi je da je u stanu živjela obitelj RN majka, otac i dva sina. Otac tužiteljice pokojni RN je jedan od sinova i nastavio je živjeti. Nakon smrti bake u stanu nastavio je živjeti otac tužiteljice a drugi brat je odselio jer je dobio stan od Jadrantransa. Netočni su navodi tužbe da je izvršena kupoprodaja između pokojnog oca tužiteljice i tuženika iz razloga tuženik tada u to vrijeme kada je prema navodima tužbe sačinjen kupoprodajni ugovor a to je bilo 1990.godine nije bio vlasnik, suvlasnik stana je bila moja pokojna majka a ona je preminula 1997.g. Nije mi poznato da je pokojni otac tužiteljice njoj darovao stan a sve iz razloga da se ne može darovati nešto što nije vaše.

13. Iz iskaza svjedoka DN proizlazi da poznaje tužiteljicu od 80-tih godina i poznato mu je da su predmetni stan koristili baka i djed tužiteljice po ocu kao zaštićeni najmoprimci. U stanu sa pokojnim bakom i djedom tužiteljice živjeli su njeni roditelji i tužiteljica o tužiteljici su skrbili baka i djed dok su oni radili u inozemstvu. Sjećam se da sam 90-tih godina bio na rođendanu tužiteljice i poznato mi je da je pokojni otac tužiteljice predao tuženiku u iznosu od 40.000 tadašnjih DEM u svrhu kupnje stana. Tom prigodom nešto su pisali a da li se radilo o kupoprodajnom ugovoru ne mogu znati a pretpostavljam da se predao novac to je bilo tog ljeta jer sam za ljetne praznike dolazio kod bake a koja je živjela u susjedstvu. S obzirom da su tužiteljica i njeni roditelji često boravili u inozemstvu ja sam podmirivao režijske troškove. Tijekom 2019.g. pozvala me je susjeda i kazala mi je da je netko provalio u stanu i tada sam ja s obzirom da sam živio u blizini pozvao policiju. Tom prigodom sačinjen je zapisnik a tuženik je provalio u stan. Upoznat sam sa zk stanjem i mislim da je tuženik jedan od suvlasnika. Zet od tuženikova brata me je pozvao i zamolio me je da li mogu organizirati sastanak radi dogovora da bi kupili taj stan jer je kupio i ostale suvlasničke dijelove u zgradi gdje se nalazi stan osim zadnjeg kata. ja sam organizirao sastanak u mom uredu kada su oni pristupili nije postignut dogovor. Tužiteljica i njeni prednici nisu plaćali najam za predmetni stan niti je tuženik ikada potraživao od njih za najam. prilikom predaje novca na rođendan oca tužiteljice gospodina RN svjedok odgovara da je to bilo u ljeto 1994.g., pretpostavljam srpanj da su bili prisutni njegova baka, on osobno, roditelji od J, talijani R i B, poslovni partneri pok. oca tužiteljice, bio je prisutan tuženik i drugi ljudi prilikom primopredaje novca imao je sedam godina u kojim poenima je predan novac svjedok odgovara da ne može znati ali radilo se o krupnim poenima. Predmetni iznos je predan tuženiku na ruke bez koverte. Dok su se oni dogovarali kazano je da se radi o iznosu od 40.000 DEM ali ja nisam bio prisutan kada je novac brojen samo su oni tako kazali. Radilo se o kupnji stana jer je iz tog razloga bila i proslava rođendana povod je bio rođendan a tom prigodom je dogovorena kupoprodaja, naknadno saznao tko je vlasnik za koga se trebao u čije ime se trebao kupiti stan (kada je bio sazvan sastanak) svjedok odgovara ne znam, a zet tuženika je sazvao sastanak da bi htio kupiti Anđelin stan a da li je htio kupiti po nečijem nalogu to mi nije bilo poznato odnosno on je htio kupiti stan od tužiteljice. Zet tuženika zove se F ili PN ne znam točno ali mogu provjeriti. On je izvodio građevinske radove na ostalim dijelovima zgrade.

14.Pretpostavke za stjecanje prava vlasništva prosuđuju se prema pravnim pravilima važećim u času stjecanja čl.388 ZV-a Tužiteljica predmetnom tužbom traži da se spram tuženika utvrdi vlasnicom 15/54 dijela cjeline nekretnine označene kao čest. zgr. [katastarska čestica], Z. U. [broj ZK uloška] dijela cjeline nekretnine označene kao čest. zgr. [katastarska čestica], Z. U. [broj ZK uloška], obje K. O. [katastarska općina], a što u naravi predstavlja stan u prizemlju zgrade, položen na zapadnom dijelu, površine oko 25 m temelji na:usmenom ugovoru o kupoprodaji predmetne nekretnine koji je zaključio njezin pok. otac RN, kao kupac, s tuženikom kao prodavateljem 7. srpnja 1990.ugovoru o darovanju koji je tužiteljica, kao obdarenica, zaključila s pok. RN, kao darovateljem 2019., a kojim joj je darovana predmetna nekretnina. Tuženik u vrijeme zaključenja na koji se tužiteljica poziva ugovora o kupoprodaji nekretnine s pok. RN nije bio vlasnik predmetne nekretnine.

15.Odredbom iz članka 159 st.2. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (dalje ZV), propisano je kako samostalni posjednik čiji je posjed pokretne stvari zakonit, istinit i pošten, stječe je dosjelošću u vlasništvo protekom 3 godine, a takav posjednik nekretnine protekom 10 godina neprekidnoga samostalnog posjedovanja.

16.Odredbom iz članka 159 st.3 ZV propisano je kako samostalni posjednik pokretne stvari kojem je posjed barem pošten, stječe stvar dosjelošću u vlasništvo protekom deset godina, a takav posjednik nekretnine protekom dvadeset godina neprekidnoga samostalnog posjedovanja. Prema pravnom pravilu paragrafa 380 OGZ za stjecanje prava vlasništva bio potreban valjani pravni osnov (titulus) i pravni način stjecanja (modus), dok se prema pravilu paragrafa 431 OGZ prijenos prava vlasništva na nekretninama vršio uknjižbom u zemljišnim knjigama, kao načinom stjecanja prava vlasništva, dok je pravilo iz 432 OGZ nalagalo da se radi uknjižbe prava vlasništva mora sastaviti ovjerena isprava u propisanoj formi, međutim, navedena pravna pravila sudska praksa je jedinstveno tumačila tako da se vlasništvo nekretnina moglo steći ne samo upisom u zemljišne knjige, već i na temelju ugovora, pa i usmenog, ako je faktično izvršen pri čemu je predaja posjeda tumačena kao modus stjecanja.

17.Paragrafom 1472 OGZ-a propisano je da se rok dosjelosti računa vrijeme od četrdeset godina. Ovome valja dodati kako učinci dosjelosti nastupaju po samom zakonu u trenutku kad se ispune zakonom određene pretpostavke bez upisa u zemljišne knjige ali je stjecatelj ovlašten ishoditi upis stečenog prava vlasništva dosjelošću te se činjenično stanje pretvara u trajno stanje, a posjednik stječe ono što do tada posjedovao kroz zakonom određeno vrijeme, dok na drugoj strani nastaje gubitak prava vlasništva osobe koja je do tada bila vlasnik. Za redovitu dosjelost traži se kvalificiran posjed, što znači zakonit, istinit i pošten, a za izvanrednu dosjelost dovoljno je da je posjed i to poštenje se presumira. Glede predmetne nekretnine tijekom dokazanog postupka pregledom pisane dokumentacije sud nije našao elemente na utvrđenje da tužiteljica ima osnovu za prijenos prava i pravni slijed stjecanja.

18.Tužiteljica tijekom postupka nije dokazala pravnu osnovu za prijenos prava vlasništva (pravni posao) kao i da je njen posjed zakonit. Zakonit je onaj posjed koji ima valjani pravni temelj tog posjedovanja, a nezakonit je onaj koji uopće nema nikakvi pravni temelj ili mu temelj nije valjan. Pravni temelj može biti samo posjednikovo subjektivno pravo koje ga ovlašćuje da posjeduje, koje mu daje tzv. pravo na posjed odnosno ovlast posjedovati ili pravo posjedovanja, posjed bez pravnog temelja je nezakonit.

19.Glede predmetne nekretnine,pregledom pisane dokumentacije na koju se poziva tužiteljica sud nije našao elemente na utvrđenje da je kao savjesni i zakoniti posjednik stekla vlasništvo pravnim poslom i dosjelošću i prema pravnim pravilima važećim u času stjecanja čl.388. st.2 ZV nije dokazala pravni slijed stjecanja.(čl.219 ZPP-a) čime nije stekla pravni temelj za stjecanje prava vlasništva.

20.Odluka o parničnom trošku temelji se na čl.154 i 155 ZPP-a tuženiku je priznat trošak žalbe od 14.08.2019 u iznosu od 250,00 EUR-a, podnesak od 21.02.2023. u iznosu od 50,00 EUR-a, podnesak od 28.04.2023. u iznosu od 50,00 EUR-a, podnesak od 04.05.2023.g. u iznosu od 50,00 EUR-a, pripremno ročište od 05.05.2023. u iznosu od 100,00 EUR-a, pripremno ročište od 20.08.2023 u iznosu od 200,00 EUR-a, glavna rasprava od 15.11.2023. u iznosu od 100,00 EUR-a, glavna rasprava od 15.04.2024.g. u iznosu od 100,00 EUR-a, podnesak od 09.05.2024. u iznosu od 50,00 EUR-a, glavna rasprava od 20.05.2024. u iznosu od 200,00 EUR-a, glavna rasprava od 27.08.2024 u iznosu od 200,00 EUR-a podnesak od 26.09.2024.g. u iznosu od 50,00 EUR-a, glavna rasprava od 03.10.2024.g. u iznosu od 100,00 EUR-a, glavna rasprava od 21.01.2025.g. u iznosu od 200,00 EUR-a, 1.250,00 Eura uvećano za PDV iznosi 1.562,50 Eura, tuženiku nije priznat trošak pristojbi jer ne prileži dokaz o uplati.

U Splitu, 04. ožujka 2025.g.

S U D A C

LJILJANA MUSTAPIĆ

PRAVNA POUKA: PRAVNA POUKA: Protiv ove odluke nezadovoljna stranka ima pravo izjaviti žalbu na Županijski sud putem ovog suda u roku od 15 dana od dana primitka pisanog otpravka iste, u tri primjerka.Stranci koja je pristupila na ročište na kojem se presuda objavljuje i stranci koja je uredno obaviještena o tom ročištu, a na isto nije pristupila, smatra da je dostava presude obavljena onog dana kad je održano ročište na kojem se presuda objavljuje.Stranci koja nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje smatra se da je dostava presude obavljena danom zaprimanja pisanog otpravka iste.

DNA:

- punomoćniku. tužitelja,

- punomoćniku tuženika,

- u spis,