REPUBLIKA HRVATSKA

Poslovni broj. 15:P-170/2022

Općinski sud u Dubrovniku

Dr. Ante Starčevića 23.

U IME REPUBLIKE HRVATSKE

P R E S U D A

Općinski sud u Dubrovniku, po sutkinji toga suda Jadranki Klečak, u pravnoj stvari tužitelja VD, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koga zastupa Vedrana Belin, odvjetnica u Dubrovniku protiv tuženika VDU, odsutan i nepoznata boravišta i UDU, odsutan i nepoznata boravišta, oboje zastupani po privremenoj zastupnici Ani Birimiši, odvjetnici u Dubrovniku, radi utvrđenja prava vlasništva, nakon održane javne i glavne rasprave zaključene dana 24.siječnja 2025., u nazočnosti punomoćnika tužitelja, a presude javno objavljene dana 04.ožujka 2025.g. istog dana,

p r e s u d i o  j e

I. Utvrđuje se da je tužitelj dosjelošću stekao vlasništvo vrhu čest. zgr. [katastarska čestica], Z. Ul. [broj ZK uloška], K. O. [katastarska općina], za suvlasnički dio od 112/1960 dijela prava vlasništva, pa su dužni tuženici trpjeti uknjižbu tužitelja, za suvlasnički dio od 112/1960 dijela prava vlasništva u zemljišne knjige Općinskog suda u Dubrovniku.

Obrazloženje

1.U tužbi zaprimljenoj na ovaj sud dana 07. ožujka 2022.g., tužitelj traži da se utvrdi njegovo vlasništvo na čest. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] na suvlasničkim dijelovima koji su upisani na imenu tuženika. Tvrdi da je nekretnina desetljećima u samostalnom, istinitom i poštenom posjedu tužitelja i njegovih pravnih prednika, a riječ je o pomoćnom objektu obiteljske kuće koja je služila u gospodarske svrhe. U istoj je obitelj držala životinje i odlagala stvari, te niti tužitelja niti njegove prednike nitko u posjedu nije ometao. Tužitelj želi uskladiti posjedovno i stvarno vlasničko stanje te predlaže da sud nakon provedenog postupka, prihvati tužbeni zahtjev sadržajno naveden u izreci ove odluke.

2.U postupku prethodnog ispitivanja tužbe sud je tuženicima postavio privremenog zastupnika radi zaštite njihovih prava i interesa s obzirom da je prethodno u tvrdio kako je prebivalište i boravište tuženika nepoznato.

3. U odgovoru na tužbu zaprimljenom na ovaj sud dana 27.12.2022. privremena zastupnica tuženika Ana Birimiša, odvjetnica u Dubrovniku protivila se tužbi i tužbenom zahtjevu tužitelja s tim da je predložila da se provedu svi dokazi koje je predložio tužitelj.

4. U dokaznom postupku sud je pregledao cjelokupnu pravnorelevantnu dokumentaciju priloženu spisu i to: izvadak iz zemljišne knjige za z. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (list spisa 5-6),izvod iz katastarskog plana (list 7), prijepis posjedovnog lista (list 8), povijest promjena na katastarskim česticama (list 10), saslušao svjedoke UD, OD, MD, GD te tužitelja.

5.Predmet spora je utvrđenje prava vlasništva tužitelja na čest. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].

6. Pregledom izvatka zemljišne knjige na čest. zgr. [katastarska čestica], z. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] proizlazi da je nekretnina upisana u suvlasništvo stranaka pri čemu su tuženici upisani za ukupno 112/1960 dijela prava vlasništva.

7. Iz prijepisa posjedovnog lista proizlazi da je nekretnina upisana u posjedovni list 39 na ime TD te da je riječ o pomoćnom objektu, površine 40m2.

8. Iz povijesti promjena na katastarskim česticama Državne geodetske uprave, Područnog ureda za katastar Dubrovnik za čest. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] pod Klasa 936-02/21-05/366, Urbroj 541-30-02/9-21-2 od 12.11.2021.g. proizlazi da je od 1962.g. nekretnina bila upisana na ime PD, " V", te da je 1997,na njegovo mjesto upisana TD.

9.U iskazu svjedok UD potvrđuje da je nekretnina u posjedu obitelji UD oduvijek. Posjedovao ju je njegov pokojni otac, koji je u njoj držao ribarski alat i sjeno za stoku, te su je nakon njegove smrti nastavili koristiti on i MD te njegov sin tužitelj. Zgrada se nalazi u uvali [adresa] i riječ je o pomoćnom objektu. Položajno se nalazi uz njihovu obiteljsku kuću. Nije mu poznato tko su tuženici niti tko je TD. Svjedok MD potvrđuje da je riječ o pomoćnom objektu koji se nalazi na samom moru, u uvali [adresa]. Taj pomoćni objekt da je koristio njegov pokojni otac U, s kojim je tamo dolazio kao dijete. U toj kućici otac je držao ribarski pribor te sjeno za stoku, a danas tu istu kućicu koristi tužitelj na isti način. Nije mu poznato da je itko ikada uznemiravao posjed obitelji na tom objektu, koji je otac stekao nasljedstvom od svojih prednika. Objašnjava da je kao mladić odselio u Dubrovnik, a brat je ostao živjeti na Pelješcu i nastavio koristiti taj pomoćni objekt. Ne zna tko bi bili tuženici VDU i ODU. Ne zna niti tko je TD niti PD pok. PD "Šiše". Objašnjava da se ovaj objekt nalazi na samom moru te je kao dijete kada bi iz objekta uzimali sjeno morali izuti cipele jer bi more nadiralo unutar za vrijeme plime. Zgrada se nalazi blizu obiteljsku kuće PD. Svjedokinja OD opisuje da se predmetan zgrada nalazi blizu kuće OD na Pelješcu, u uvali [adresa]. Ona se udala u kuću OD 1980. i zna da je već tada taj pomoćni objekt koristio njen muž, kao što danas koristi njen sin. Svekar je umro prije njene udaje. Riječ je o trošnom magazinu u kojem se drži ribarski materijal i nikada nije s nikim bilo spora vezano za ovaj objekt. Ne znam tko su tuženici, niti zna za TD ud. O i PD pok. PD "Šiše". Tužitelj iskazuje da je zgrada u posjedu njegove obitelji generacijama. Njome su se služili pokojni djed, baba, otac i sada on, od 2001. Nalazi se u neposrednoj blizini njihove kuće u uvali [adresa], u kojoj on stanuje i nitko se nikada nije služio ovim objektom osim njihove obitelji. Nije se vodio nikakav spor oko ove nekretnine. Ne znam tko su tuženici niti znam tko bi bila TD ud. O, niti PD. PD "Šiše". Riječ je o trošnom magazinu u kojem drži potreban pribor za uzgoj školjaka i ribe. Svjedok GD potvrđuje da se magazin nalazi u uvali [adresa], da ga koristi obitelj tužitelja kao skladište. Magazin je udaljen oko 50m od njihove obiteljske kuće. Zadnjih put da je bio tamo prije nekoliko dana. Prije tužitelja je magazin koristio njegov otac UD, a prije njega njegovi djed i baka. Nikad nikoga drugoga osim te obitelji nije vidio da koristi taj magazin. Imena tuženika mu ne znače ništa, a nadimak obitelji tužitelja je M i to su oduvijek zvali Đidov magazin. Nikada nije čuo da je postojao ili da postoji spor vezan za korištenje i vlasništvo tog magazina.

10. Sukladno odredbi čl. 1453. Općeg građanskog zakonika (dalje: OGZ) tko je sposoban steći, taj može dosjelošću steći vlasnost ili ina prava pri čemu odredba čl. 1460. OGZ propisuje da se kroz dosjelost steče nije dosta da je osoba sposobna steći, a stvar da se može steći; nego je još potrebno da onaj, koji ovim načinom ima steći, doista posjeduje rečenu stvar ili pravo; uz to valja da mu je posjed zakonit, pošten i istinit, i da je trajao kroz cijelo vrijeme zakonom određeno (paragrafi 309., 316., 320., i 345.). Pri tome, odredba čl. 1468. OGZ propisuje da u onim mjestima, gdje još nema nikakvih urednih javnih knjiga, i gdje se stečenje stvari nepokretnih ima dokazati po sudskim spisima i po inim ispravama, ili ako stvar nije uknjižena na ime onoga, koji je doista posjeduje, dosjelost se svršuje tek poslije 30 godina.

10.1.Nadalje, odredba čl. 28. Zakona o osnovnim vlasničkopravnim odnosima („Službeni list SFRJ“ 6/80, 36/90, „Narodne novine“ br. 53/91, 91/96, dalje: ZOVO), koji je stupio na snagu 01. rujna 1980. godine, propisuje da savjesni i zakoniti posjednik nepokretne stvari, na koju drugi ima pravo vlasništva, stječe pravo vlasništva na tu stvar dosjelošću protekom deset godina, dok savjesni posjednik nepokretne stvari, na koju drugi ima pravo vlasništva, stječe pravo vlasništva na tu stvar dosjelošću protekom 20 godina.

10.2. Odredba čl. 159. st. 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“ br. 91/96, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, dalje: ZVDSP) propisuje da se dosjelošću stječe vlasništvo stvari samostalnim posjedom te stvari ako taj ima zakonom određenu kakvoću i neprekidno traje zakonom određeno vrijeme, a posjednik je sposoban biti vlasnikom te stvari. Pri tome, odredba čl. 159. st. 2. ZVDSP propisuje da samostalni posjednik čiji je posjed nekretnine zakonit, istinit i pošten, stječe nekretninu dosjelošću u vlasništvo protekom deset godina neprekidnoga samostalnog posjedovanja, dok odredba čl. 159. st. 3. ZV određuje da samostalni posjednik nekretnine kojemu je posjed barem pošten stječe je dosjelošću u vlasništvo protekom dvadeset godina neprekidnoga samostalnog posjedovanja.

10.3. Istaknimo ovdje i odredbu čl. 388. st. 2. ZV koja propisuje da se stjecanje, promjena, pravni učinci i prestanak stvarnih prava do stupanja na snagu tog Zakona prosuđuju prema pravilima koja su se primjenjivala u trenutku stjecanja, promjene i prestanka prava i njihovih pravnih učinaka kao i odredbu st. 2. tog članka koja propisuje da rokovi koji su za stjecanje i prestanak stvarnih prava određeni ovim Zakonom, ako su bili počeli teći prije nego što je on stupio na snagu, nastavljaju teći u skladu s odredbom stavka 2. ovoga članka, ali ne dulje nego što bi trebao isteći rok određen ovim Zakonom ako bi počeo teći u času njegova stupanja na snagu.

11.Iz navedenih povijesti promjena na katastarskim čestica DGU te zemljišnoknjižnog izvatka proizlazi da iako su u zemljišnoj knjizi tuženi upisani kao suvlasnici čest. zgr [katastarska čestica] za 112/1960 dijela, da tuženi, bilo osobno bilo putem pravnih prednika, u niti jednom trenutku od kada postoji evidencija činjenice posjeda označenih nekretnina (od 1962. godine) nisu bili evidentirani kao posjednici označene nekretnine već da su od 1963. godine kao posjednici označenih nekretnina evidentirani neprekinuto PD i TD, dakle nisu evidentirani niti prednici tužitelja. Međutim svjedoci su u iskazi redom potvrdili činjenične navode iz tužbe, pa iako su u srodstvu sa tužiteljem sud je njihove iskaze ocijenio istinitim prvenstveno jer svjedoci sudu iskazuju uvjerljivo i životno, jer nema kontradiktornosti u dijelovima njihovih iskaza sa iskazom tužitelja te prema ocjeni suda svjedoci iznose činjenice koje može iznijeti samo osoba koja ima neposrednih osobnih saznanja o stanju i načinu na koji se predmetna nekretnina posjedovala.

12. Iz provedenih dokaza proizlazi zaključak da je posjed tužitelja pošten jer je predmetnu nekretninu isti, osobno i putem pravnih prednika, posjedovao kao njezin vlasnik i istinit jer nije pribavljen niti silom niti prijevarno; da je predmetna nekretnina bile u neprekinutom posjedu obitelji tužitelja sve do danas te se nalazi uz njegovu obiteljsku kuću slijedom kojih utvrđenja proizlazi da je tužitelj stekao pravo vlasništva dosjelošću, ovo sukladno odredbi čl. 28. st. 2. ZOVO-a u svezi čl. 388. st. 2. i st. 3. ZV-a sukladno kojem se stjecanje prava vlasništva do stupanja na snagu tog zakona prosuđuje prema pravilima koja su se primjenjivala u trenutku stjecanja, i to trenutkom stupanja na snagu ZOVO-a 01. rujna 1980. Naime, računajući rok od 30 godina koji OGZ, kao ranije važeći propis propisuje kao rok posjedovanja nužan za stjecanje prava vlasništva nekretnine dosjelošću, utvrđenje je suda da taj rok nije istekao za vrijeme važenja OGZ-a. Poradi navedenog je o osnovanosti tužbenog zahtjeva trebalo odlučiti primjenom odredbi ZOVO-a, kako to primjerice ističe Županijski sud u Varaždinu u presudi broj Gž-724/19- 2 od 16. svibnja 2019., jer se taj zakon primjenjuje na rokove dosjelosti koji su počeli teći prije njegova stupanja na snagu onda kada do tog trenutka nije istekao rok za dosjelost propisan OGZ-om. Kako prema odredbi čl. 28. st. 2. ZOVO-a pošteni posjednik nepokretne stvari, na koju drugi ima pravo vlasništva, stječe pravo vlasništva na tu stvar dosjelošću protekom dvadeset godina to je pravni prednik tužitelja predmetne nekretnine stekao mirnim posjedovanjem iste. Naime iz iskaza OD proizlazi da je pokojni svekar preminuo sedamdesetih godina prošlog stoljeća, da je njen suprug nastavio posjedovati tu nekretninu slijedom čega upravo proizlazi da je nekretnina stečena za vrijeme važenja ZOVA.

13.Sud je izostavio iz tužbenog zahtjeva utvrđenje da č. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] predstavlja u naravi pomoćni objekt obiteljske kuće tužitelja jer je riječ o utvrđenju činjenice koja po odredbi čl. 187. ZPP-a nije dopuštena.

U Dubrovniku, dana 04. ožujka 2025.godine

Sutkinja:

Jadranka Klečak

PRAVNA POUKA: Protiv ove presude stranke mogu podnijeti žalbu u roku od 15 dana računajući od održavanja ročišta za objavu presude ukoliko je stranka bila uredno obaviještena o održavanju ročišta za objavu, odnosno od primitka prijepisa presude ukoliko stranka nije bila uredno obaviještena o ročištu za objavu presude. Žalba se podnosi ovom sudu, pismeno, u 3 (tri) primjerka, a o žalbi odlučuje nadležni Županijski sud.

DN-a: -tužitelj putem punomoćnika

-tuženici putem privremene zastupnice