Republika Hrvatska

Županijski sud u Šibeniku

Gž-527/2024-3

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Šibeniku, kao drugostupanjski sud, u vijeću sastavljenom od sudaca ovog suda Ljudevita Zoričića, kao predsjednika vijeća, suca izvjestitelja Gorana Stošića i Ane Jeleč Pecirep, kao članova vijeća, u pravnoj stvari tužitelja Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, OIB: 84397956623, Zagreb, protiv tuženika Croatia osiguranje d.d. OIB: 26187994862, Zagreb, radi naknade štete, odlučujući o žalbi tužitelja podnesenoj protiv presude Općinskog suda u Osijeku br. Pn-171/2023 od dana 2. rujna 2024. godine, u sjednici vijeća održanoj dana 4. ožujka 2025. godine,

p r e s u d i o  j e

Odbija se žalba tužitelja kao neosnovana i potvrđuje presuda Općinskog suda u Osijeku br. Pn-171/2023 od dana 2. rujna 2024. godine.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskom presudom odbijen je zahtjev tužitelja da mu tuženik isplati iznos od 17.150,44 EUR sa zateznim kamatama kao neosnovan.

2. Protiv te presude žalbu je podnio tužitelj pobijajući je iz žalbenog razloga pogrešne primjene materijalnog prava te predlaže da se pobijana presuda preinači u smislu žalbenih navoda.

3. Odgovor na žalbu nije podnesen.

4. Žalba nije osnovana.

5. Iz obrazloženja pobijane presude proizlazi da je prvostupanjski sud potpuno i pravilno utvrdio sljedeće činjenice: da je 7. listopada 1994. godine došlo do prometne nesreće u kojoj je smrtno stradao osiguranik tuženika JN, da je tužitelj supruzi pokojnog JN, PN, priznao i isplaćivao obiteljsku mirovinu počevši od 5. studenog 1995. do 30. lipnja 2001. godine, pa zatim od 1. ožujka 2022. godine nadalje; da je odgovornost osiguranika tuženika TN utvrđena u omjeru 80% a pokojnog JN u omjeru 20%, da je u tijeku i postupak Pn-206/20u kojem tužitelj potražuje naknadu štete glede isplaćenih obiteljskih mirovina PN za razdoblje od 1. listopada 2017. do 30. rujna 2020. godine.

5.1. Nadalje, iz obrazloženja pobijane presude proizlazi da je prvostupanjski sud pravilno primijenio odredbu članka 27. Zakona o obveznim osiguranjima u prometu („Narodne novine“ broj 151/05, 36/09, 75/09, 76/13, 152/14, dalje: ZOOP) kojom je u stavku 1. propisano da je društvo za osiguranje obvezno zavodima koji obavljaju poslove zdravstvenog, mirovinskog ili invalidskog osiguranja nadoknaditi stvarnu štetu u okviru odgovornosti svog osiguranika i u granicama preuzetim ugovorom o osiguranju. Stavkom 2. propisano je da se stvarnom štetom u smislu stavka 1. smatraju troškovi liječenja i drugi nužni troškovi učinjeni sukladno propisima o zdravstvenom osiguranju, kao i razmjerni iznos mirovine oštećene osobe, odnosno članova njezine obitelji. Stavkom 3. propisano je da se razmjerni iznos mirovine određuje prema propisima o mirovinskom osiguranju u visini razlike između invalidske mirovine utvrđene rješenjem Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje i invalidske mirovine koja bi bila utvrđena u slučaju povrede na radu.

6. Obzirom na to da tužitelj nije tijekom postupka predložio nikakve dokaze radi utvrđenja visine potraživanja u smislu članka 27. st. 3. ZOOP, prvostupanjski je sud pravilno postupio kada je primjenom pravila o teretu dokazivanja (čl. 221.a Zakona o parničnom postupku, „Narodne novine“ broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 155/23, dalje: ZPP).

7. Tužitelj u žalbi, kao i tijekom postupka, navodi da je prvostupanjski sud pogrešno primijenio članak 27. st. 3. ZOOP te ovo stajalište obrazlaže time da ne postoji razlika između obiteljske mirovine koja se isplaćuje i invalidske mirovine, pa da stoga treba primijeniti odredbe odgovarajućeg Zakona o mirovinskom osiguranju („Narodne novine“ br. 157/13, 151/14, 33/15, 93/15, 120/16, 18/18, 62/18, 115/18, 102/19, 84/21, 119/22, dalje: ZOMO).

7.1. Ovakvi žalbeni razlozi nisu osnovani zato jer je prvostupanjski sud pravilno primijenio ZOOP kao lex specialis u ovoj pravnoj stvari a to je jasno i propisano člankom 27. st. 4. ZOOP u kojem se navodi da se odredbe stavka 1., 2. i 3. citiranog članka primjenjuju na subrogacijske zahtjeve društva za osiguranje za naknadu stvarne štete isplaćene na temelju dobrovoljnog zdravstvenog, mirovinskog, rentnog ili sličnog osiguranja.

8. Obzirom da se nisu ostvarili istaknuti žalbeni razlozi, kao ni oni na koje se pazi ovlaštenjem iz čl. 365. st. 2. ZPP, valjalo je temeljem članka 368. st. 1.

ZPP presuditi kao u izreci.

U Šibeniku 4. ožujka 2025. godine

PREDSJEDNIK VIJEĆA

Ljudevit Zoričić