Republika Hrvatska

Županijski sud u Zadru

Zadar, Borelli 9

Poslovni broj: Gž-309/2023-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Županijski sud u Zadru, u vijeću sastavljenom od sutkinje Katije Hrabrov, predsjednice vijeća, Blanke Pervan, članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice i Željka Đerđa, člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja LU iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koga zastupa punomoćnica Nira Hajdarbašić, odvjetnica u [adresa], protiv tuženika VU iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koga zastupa punomoćnik Darjan Tarabarić, odvjetnik u Splitu, 141. brigade 9, radi predaje u posjed, odlučujući o žalbi tuženika tuženika protiv presude i rješenja Općinskog suda u Splitu, Stalne službe u Starom Gradu, poslovni broj P-2960/2022- 14 od 7. veljače 2023., u sjednici vijeća održanoj 4. ožujka 2025.,

r i j e š i o  j e

I Odbija se žalba tuženika VU kao neosnovana i potvrđuje rješenje Općinskog suda u Splitu, Stalne službe u Starom Gradu, poslovni broj P- 2960/2022-14 od 7. veljače 2023.

II Ukida se presuda Općinskog suda u Splitu, Stalne službe u Starom Gradu, poslovni broj P-2960/2022-14 od 7. veljače 2023. i predmet vraća istom sudu prvog stupnja radi održavanja nove glavne rasprave.

Obrazloženje

1. Uvodno označenom presudom prvog stupnja suđeno je:

"I. Nalaže se tuženiku predati tužitelju zapadnu prostoriju čest. zgr. [katastarska čestica], z. ul. [broj ZK uloška] KO [katastarska općina], slobodnu od osoba i stvari, te ukloniti vanjske jedinice klima uređaja smještene u zračnom prostoru predmetne prostorije, u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe.

II. Nalaže se tuženiku naknaditi tužitelju troškove postupka u iznos od 6.454,03 eura.

III. Odbija se prijedlog tužitelja za naknadu troškova u iznos od 4.098,19 eura."

2. Prvostupanjskim rješenjem odlučeno je:

"I. Odbija se prijedlog tuženika za prekidom predmetnog postupka."

3. Protiv citirane presude i rješenja žalbu je izjavio tuženik zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava te odluke o troškovima postupka. Prvostupanjski je sud donošenjem pobijanih odluka počinio bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. Zakona o parničnom postupku, jer su razlozi o odlučnim činjenicama u potpunosti izostali, nejasni su i proturječni te postoji proturječnost između onoga što se u razlozima pobijane presude i rješenja navodi o sadržaju isprava i danim iskazima te samih tih isprava i drugih dokaza. Tijekom postupka uopće nije utvrđivana okolnost vezana za uklanjanje vanjske jedinice klima uređaja smještenog u zračnom prostoru predmetne prostorije. Očevidom na licu mjesta vještak je sa sudom utvrdio da predmet spora predstavlja prizemni objekt - prostoriju u kojoj se nalaze tuženikove stvari. Na stropu su vidljive grede dok su s vanjske strane vidljivi ostaci nekadašnjeg dvostrešnog krova. Vanjski zid je izgrađen od kamena, kao i istočni dio, ali je fugiran. U nalazu vještaka, a ni u bilo kojem drugom dokazu nije spomenuto postojanje klima uređaja smještenog u zračnom prostoru predmetne prostorije, ali usprkos tome sud prvog stupnja usvaja tužbeni zahtjev. U obrazloženju je naveo što je utvrđeno očevidom, iz kojeg je razvidno da prema opisu lica mjesta nisu bili klima uređaji, a ni da su smješteni u zračnom prostoru predmetne prostorije. Stoga su u obrazloženju pobijane presude izostali razlozi o toj činjenici, pa se ona i ne može u potpunosti ispitati. Tužitelj nije dokazao da se klima uređaj nalazi u zračnom prostoru predmetne prostorije i na čest. zgr. [katastarska čestica], pa je trebalo odbiti tužbeni zahtjev tužitelja u tom dijelu. Izreka pobijane presude u preostalom dijelu donesena je usvajanjem tužbenog zahtjeva koji je neodrediv, jer se traži predaja "zapadne prostorije čest. zgr. [katastarska čestica]". U postupku je izveden dokaz vještačenjem, izrađena je skica ovlaštenog vještaka i utvrđena površina predmeta spora. Nigdje u nalazu i mišljenju nije utvrđen istočni ili zapadni dio, niti to proizlazi iz skice vještaka, pa je izreka presude u tom dijelu nerazumljiva i neprovediva. Prvostupanjski je sud obrazložio kako je predmet spora prema nalazu i mišljenju vještaka u naravi prvotno dio čest. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], pa kako je na nalaz tužitelj istakao prigovor, budući je vještak u predmetu P-371/07 utvrdio da je predmet spora čest. zgr. [katastarska čestica], da je saslušao svjedoka JU koji je iskazao da je prilikom precrtavanja katastarskih mapa došlo do greške u Katastru, da je podneskom od 8. ožujka 2022. tužitelj zatražio ispravak katastarske mape, te je izmijenjeno stanje u odnosu na predmet spora, pa iz naknadnog očitovanja vještaka proizlazi da bi ipak predmet spora predstavljao dio čest. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] od 24 m[2] . Sud je odbio njegov prijedlog za ponovnim pozivanjem vještaka glede novog izlaska na teren i mjerenja točne površine čest. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Posebno je iznio taj dokazni prijedlog imajući u vidu da u zemljišnim knjigama i Katastru čest. zgr. [katastarska čestica] ima 151 m[2] a ne 129,50 m kolika je površina čest. zgr. [katastarska čestica] prema planu etažiranja koji je tužitelj dostavio. Imajući u vidu da i nakon ispravka katastarske mape čet. zgr. 508 ni u zemljišnim knjigama ni u katastru nije mijenjala svoju površinu, jasno je da čest. zgr. [katastarska čestica] nedostaje 21,50 m[2] , što bi uz dopuštena odstupanja trebalo predstavljati upravo sporni dio. Osim toga, iz uporabne dozvole Upravnog odjela za graditeljstvo i prostorno uređenje Ispostave Hvar od 20. ožujka 2017. vidljivo je da bi predmet spora bio sastavni dio čest. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Zgrada stambene namjene, koja je izgrađena u nizu, a smještena je u istočnom dijelu čest. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] prekrivena je dvovodnim krovom. Iz tog opisa je razvidno da bi predmet spora predstavljao čest. zgr. [katastarska čestica] jer taj objekt od zapada prema istoku ima tri kata po dva kata, a predmet spora je opisan u uporabnoj dozvoli. Unatoč postojanju dokaza da je predmetna nekretnina čest. zgr. [katastarska čestica], sud prvog stupnja nije dao obrazloženje glede odbijanja prijedloga tuženika za ponovnim pozivanjem radi pojašnjenja razlike u površini kvadrata u Katastru i Zemljišniku. Sud prvog stupnja se poziva na očitovanje Državne geodetske uprave Split od 2. veljače 2023., međutim, iz sadržaja tog tijela razvidno je da ono nije postupalo sukladno odredbi čl. 177. Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina, odnosno nije proveden inspekcijski nadzor zakonitosti postupka ispravka katastarske mape. Izvršena je tek kontrola uvidom u podatke iz zajedničkog informacijskog sustava uvidom u podatke Odjela za katastar nekretnina Stari Grad. U tom se očitovanju spominje kako je po službenoj dužnosti proveden postupak ispravka katastarske mape u kolovozu 2022. i to po zahtjevu tužitelja, pa je pogrešan zaključak suda kako nema razloga sumnjati u istinitost i zakonitost ispravka katastarske mape, jer nije riječ o neznatnim izmjenama površine. Prvostupanjski sud utvrđuje da tuženik bespravno posjeduje prostor bez valjane pravne osnove, a u odnosu na prijedlog tuženika za prekidom postupka do pravomoćnog okončanja predmeta broj P- 272/2023 u kojem tuženik traži utvrđenje da je vlasnik predmeta spora zbog neprekinutog samostalnog posjedovanja više od 20 godina, temeljem dosjelosti, u obrazloženju pobijane presude i rješenja navodi kako je tuženik od početka imao dovoljno vremena za pokretanje postupka, što je učinio tek sada i smatra da je isto usmjereno na odugovlačenje predmetnog postupka. Do tih je utvrđenja sud došao na temelju pogrešno utvrđenih činjenica iz spisa broj P-371/07, koje je za posljedicu imalo donošenje pogrešnog zaključka da je prijedlog za prekidom postupka neosnovan. U tom postupku predmet spora je bila isključivo druga prostorija koja bi nesumnjivo predstavljala čest. zgr. [katastarska čestica], što je razvidno iz slijedećeg utvrđenja: iskaza tužitelja prema kojem je kupio prostor kojega je "u neposrednoj blizini kućica koja je sastavni dio čest. zgr. [katastarska čestica]". Tužitelj je predmet kupnje renovirao u 2003., dok predmet spora nije uređivan, što je on potvrdio navodima u tužbi. Prema tome, već kod kupnje čest. zgr. [katastarska čestica] zna da predmet spora nije predmet kupoprodaje, renovira i koristi samo predmet kupnje, što je razvidno i iz fotografije br. 4. vještaka Garmaza iz veljače 2021. Sud prvog stupnja gubi iz vida da je u tijeku postupka predmet spora predstavljao sastavni dio čest. zgr. [katastarska čestica] pa je ostalo nejasno kako je sud zaključio da je tuženik imao dovoljno vremena pokrenuti postupak budući je tek u studenom 2022. dobio informaciju da bi predmet spora odjednom bio čest. zgr. [katastarska čestica]. Ukoliko sudu i nije bilo sporno da je predmet spora dio čest. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], tuženik i njegov pravni prednik više su od 20 godina predmet spora koristili kao samostalni posjednici i nisu mogli znati da im ne bi pripadalo pravo na posjed jer im do podnošenja tužbe nije nitko osporavao, pa su ispunjene zakonske pretpostavke za stjecanje prava vlasništva dosjelošću. Stoga su ispunjeni uvjeti iz čl. 213. Zakona o parničnom postupku da se spoje postupci radi zajedničkog odlučivanja, podredno da se predmetni postupak prekine do pravomoćnog okončanja predmeta P-272/2023, što je prvostupanjski sud odbio. Stoga su pobijana presuda i rješenje opterećeni daljnjim bitnim povredama odredaba parničnog postupka, jer je odbijen prijedlog tuženika da se ovom predmetu pripoji predmet broj P-272/2023. U postupku je zanemareno utvrđenje da sa sjeverne strane predmeta spora postoje vrata koja isključivo vode na dio nekretnine označene kao čest. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], pa se postavlja pitanje čemu bi ta vrata tužitelju služila ako vode na dio nekretnine koja nije njegovo vlasništvo, već predstavlja sastavni dio restorana tuženika. Sud prvog stupnja je izveo dokaz saslušanjem svjedoka JU predloženog od strane tužitelja nakon zaključenja prethodnog postupka iako za to nije bilo opravdanog razloga, jer ga je mogao predložiti i prije, a uz sve to je svjedok pozvan na ročište bez tuženikova saznanja da će isti biti saslušan. Prigovara odluci o troškovima postupka. Sud prvog stupnja nije cijenio da je tek pri kraju provedenog postupka utvrđeno da je došlo do ispravka katastarske mape, pa nije logično ni opravdano da svi raniji parnični troškovi padnu na teret tuženika. Pogrešno je prihvaćen trošak uvećanjem poreza na dodanu vrijednost samo za neke radnje, a pogrešno je i izračunat trošak uzimanjem vrijednosti boda od 15,00 kn za radnje obavljene do stupanja na snagu Izmjena i dopuna Odvjetničke tarife. Predlaže žalbu uvažiti, pobijanu presudu preinačiti i odbiti tužbeni zahtjev odnosno ukinuti presudu i rješenje i predmet vratiti sudu prvog stupnja na ponovno suđenje.

4. Tužitelj je u odgovoru na žalbu naveo da je sud u postupku dužan utvrđivati samo sporne činjenice te da se samo o spornim činjenicama izvode dokazi i dokazna sredstva. Čak i da to nije propisano, sudu na očevidu, na licu mjesta nije moglo ostati nezapaženo postojanje vanjskih jedinica. Tuženik se na isto očituje tek u žalbi, što je suprotno odredbi čl. 352. Zakona o parničnom postupku. Tuženik u odgovoru na tužbu, a ni u daljnjem tijeku postupka nije osporavao da je ušao u posjed predmeta spora, kako u pogledu upotrebe zapadne prostorije čest. zgr. [katastarska čestica], tako ni u pogledu postavljanja vanjskih jedinica klima uređaja u zračnom prostoru predmeta spora. Tuženiku je u tijeku spora bilo jedino sporno ima li on pravo na predmet spora ili nema, bez obzira na koji ga način izvršava, pozivajući se na to kako je mapa na kojoj je postojala pogreška – pogrešna, ali je službena. Vještak je u vještvu naveo da su postavljeni uređaji u zračnom prostoru predmeta spora jer nije izašao na teren utvrditi posjed već odrediti kojoj čestici predmet spora pripada. Tužbeni je zahtjev jasan i precizan. U više je navrata u spisu navedeno kako se čest. zgr. [katastarska čestica] sastoji od istočne u čijem je posjedu tužitelj i zapadne u čijem je posjedu nezakonito ušao tuženik. Tuženik nikada u tijeku postupka nije rekao da bi tužbeni zahtjev bio nejasan ili sporan i tijekom postupka je potpuno bilo jasno što je točno predmet spora, a to je upravo zapadna prostorija čest. zgr. [katastarska čestica], pa tužbu nije bilo potrebno urediti jer je zahtjev bio jasan i precizan. Osim toga, tuženik dobro zna u koju je prostoriju nezakonito ušao i zna da je u zračnom prostoru čest. zgr. [katastarska čestica] postavio vanjske uređaje pa je presuda razumljiva i provediva. Čest. zgr. [katastarska čestica] bi bez spornog dijela imala 50% manju površinu nego što je pripada prema vlasničkom i posjedovnom listu. Katastar je postupio u okviru zakonske nadležnosti, uz poštivanje relevantnih propisa i na čest. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] nije evidentirana promjena oblika i površine. Vezano uz renoviranje čest. zgr. [katastarska čestica] u više je navrata naveo da ista nije do kraja renovirana jer je u tijeku bio dugogodišnji sudski spor u kojem je tužitelj uspio. Uostalom, ne postoji propis kojim se nalaže vlasniku nekretnine u cijelosti je odmah obnoviti po izvršenoj kupoprodaji. Tužitelj je vlasnik čest. zgr. [katastarska čestica] od 50 m[2] k. o. [katastarska općina], za cijelo, ishodio je presudu Općinskog suda u starom Gradu broj IP-371/07 i tužiteljica u tom postupku SU podnijela je žalbu protiv presude a pokrenula je i reviziju. Nakon što je tužiteljica u tom postupku SU iscrpila redovne i pravne lijekove pravomoćnom je presudom utvrđeno kako je LU, ovdje tužitelj, vlasnik predmetne nekretnine u cijelosti i tužbeni je zahtjev SU odbijen. Tuženik je povodom tužbe svoje prednice SU broj P-272/2023 naveo da su on i njegova prednica u posjedu predmeta spora duže od 20 godina, međutim, u ovom se sporu ne smije utvrđivati posjed SU na predmetu spora jer je o istome već pravomoćno odlučeno. SU, kako to pogrešno smatra tuženik, znala je da predmet spora pripada čest. zgr. [katastarska čestica] i stoga predmet spora i nije predmetom Elaborata o etažiranju za čest. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Tuženik nikada nije kupio predmet spora, a njegovi prednici su predmet spora već izgubili pravomoćnom presudom. Vlasnik čest. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] je tužitelj i ima valjani pravni temelj stjecanja iste nekretnine., a i u katastru nekretnina je upisan kao njezin posjednik, dok tuženik, a ni SU nikada nisu bili upisani kao posjednici. SU nikada nije bila u posjedu predmeta spora što je razvidno iz pravomoćne presude niti je tuženik ikada bio u posjedu čest. zgr. [katastarska čestica], sve dok nije suprotno zakonu ušao u posjed zapadne prostorije iste čest. zgr. Da bi se dosjelošću steklo pravo vlasništva na nekretnini potreban je zakoniti istiniti i pošteni posjed kojeg tuženik nema, a da bi izvanrednom dosjelošću stekao pravo vlasništva trebao bi imati barem pošteni posjed, kojeg tuženik također nema, jer je znao da mu predmet spora ne pripada. Predlaže odbiti žalbu tuženika u cijelosti kao neosnovanu i potvrditi pobijanu prvostupanjsku odluku.

5. Žalba tuženika je osnovana u odnosu na presudu, dok nije osnovana u odnosu na rješenje.

6. Predmet spora je vlasnički zahtjev tužitelja LU radi predaje u posjed "zapadne prostorije čest. zgr. [katastarska čestica], zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], slobodne od osoba i stvari", kao i uklanjanje "vanjske jedinice klima uređaja smještene u zračnom prostoru predmetne prostorije", u roku od 15 dana.

7. Odredbom čl. 161. st. 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine", broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 90/10, 143/12, 152/14, 81/15 i 94/17 – dalje: ZVDSP), utvrđeno je pravo vlasnika da od posjednika zahtijeva da mu preda u posjed stvar na kojoj ima pravo vlasništva, što može ostvariti tužbom, čije pretpostavke uređuje odredba čl. 162. ZVDSP.

8. Prema odredbi čl. 162. st. 1. ZVDSP, propisano je da je pred sudom ili drugim nadležnim tijelom osoba radi ostvarenja svojeg prava da od osobe koja posjeduje njegovu stvar zahtijeva predaju u posjed, dužna kao vlasnik dokazati da je stvar koju zahtijeva njezino vlasništvo i da se nalazi u tuženikovu posjedu.

9. Pravom vlasničkom ili reivindikacijskom tužbom tužitelja, o kakvoj se ovdje radi, vlasnik neposjednik zahtijeva predaju u posjed nekretnine na kojoj ima pravo vlasništva. Na podnošenje vlasničke tužbe aktivno je legitimiran vlasnik stvari i na njemu leži teret dokaza o pravu vlasništva. Položaj tuženika ima osoba koja posjeduje tužiteljevu stvar. Protiv reivindikacijskog zahtjeva, tuženik se može braniti prigovorima koji negiraju ili ukidaju vlasnički zahtjev, jer se njima osporava zahtjev tužitelja na povrat stvari. Prigovor koji ukida vlasnički zahtjev tužitelja, svodi se na dokazivanje tvrdnje da je pravo vlasništva tužitelja prestalo.

10. Prvostupanjski je sud pobijanom presudom naložio tuženiku VU predaju u posjed zapadne prostorije čest. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], slobodne od osoba i stvari te uklanjanje klima uređaja smještenog u zračnom prostoru iste prostorije, jer je zaključio da je tužitelj vlasnik čest. zgr. [katastarska čestica] upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], dok je svojim rješenjem odbio prijedlog tuženika za prekidom predmetnog postupka do pravomoćnog okončanja parnice broj P-272/23 pred sudom prvog stupnja.

11. Prvostupanjski je sud, po ocjeni ovog suda drugog stupnja pobijanim rješenjem pravilno odbio tuženikov prijedlog za prekidom predmetnog spora.

12. Naime, prema odredbi čl. 12. st. 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 148/11. - pročišćeni tekst i 25/13.; dalje ZPP), koji se ovdje primjenjuje na temelju čl. 117. st. 1. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 70/19.) riječ je o prejudicijelnom (prethodnom) pitanju kada odluka suda ovisi o prethodnom rješenju pitanja postoji li neko pravo ili pravni odnos, a o tom pitanju još nije donio odluku sud ili drugi nadležni organ.

13. U konkretnome je riječ o vlasničkoj tužbi radi predaje u posjed kojom tužbom vlasnik od posjednika zahtijeva predaju u posjed stvari na kojoj ima pravo vlasništva i na podnošenje koje je aktivno legitimiran vlasnik na kojem je teret dokaza o pravu vlasništva. Tužitelj LU u zemljišnoj knjizi je upisan kao vlasnik čest. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], pa je u tom smislu dokazao da je vlasnik predmeta spora, s obzirom da je odredbom čl. 8. Zakona o zemljišnim knjigama ("Narodne novine", broj 91/96., 69/98., 137/99., 114/01., 100/04., 107/07., 152/08., 126/10., 55/13., 60/13. i 108/17; dalje ZZK) koji se ovdje primjenjuje temeljem odredbe čl. 241. Zakona o zemljišnim knjigama ("Narodne novine", broj 63/19., 128/22., 155/23. i 127/24;) propisano da zemljišne knjige, izvaci, odnosno ispisi i prijepisi iz zemljišne knjige uživaju javnu vjeru i imaju dokaznu snagu javnih isprava te se smatra da zemljišna knjiga istinito i potpuno odražava činjenično i pravno stanje zemljišta (st. 2. istog članka Zakona).

14. Naime, prethodno pitanje, o kojem još nije donio odluku sud ili drugi nadležni organ, može se odnositi samo na neko već postojeće pravo ili pravni odnos, a ne i u pogledu prava ili pravnog odnosa koji tek mogu nastati konstitutivnom odlukom, odnosno prethodno pitanje postoji kada o tužbenom zahtjevu nije moguće odlučiti a da se najprije ne razriješi to prethodno pitanje, pa je u tom smislu odlučivanje o prethodnom pitanju uvjet i podloga za presuđenje o glavnoj stvari.

15. Kako odluka o predmetnom postupku radi predaje u posjed, o čemu se odlučuje u sporu, ne ovisi o odluci u pravnom sporu kojeg je pokrenuo tuženik radi utvrđenja prava vlasništva iste nekretnine (čest. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]) u parnici pod poslovnim brojem P-272/23, to je prvostupanjski sud pravilno primijenio materijalno pravo iz čl. 12. st. 1. ZPP kada je pobijanim rješenjem odbio prijedlog tuženika za prekidom predmetnog postupka do pravomoćnog dovršenja parnice poslovnog broja P-272/23 pred sudom prvog stupnja.

16. Stoga po čl. 380. toč. 2. ZPP trebalo odbiti žalbu tuženika kao neosnovanu i potvrditi pobijano rješenje suda prvog stupnja, odnosno odlučiti kao u toč. I izreke rješenja ovog drugostupanjskog suda.

17. Prvostupanjski sud prilikom donošenja pobijane presude nije počinio bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 1. u svezi čl. 299. st. 2. ZPP time što je u postupku povodom prijedloga tužitelja saslušao svjedoka – voditelja Ureda za katastar ispostave Stari Grad JU, iako izvođenje tog dokaza nije predloženo u tužbi, jer je odredbom čl. 299. st. 2. ZPP propisano da stranke mogu tijekom glavne rasprave iznositi nove činjenice i predlagati nove dokaze samo ako ih bez svoje krivnje nisu mogle iznijeti, odnosno predložiti prije zaključenja prethodnog postupka, što je u konkretnome slučaj.

17.1. Međutim, ispitujući pobijanu presudu na temelju odredbe čl. 365. st. 2. ZPP, ovaj drugostupanjski sud je utvrdio da je prilikom donošenja presude počinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP budući je presuda nerazumljiva, nema razloga o odlučnim činjenicama i ne može se ispitati.

18. Naime, dio nekretnine čiju predaju u posjed tužitelj traži nije precizno označen. U prvotnom nalazu i mišljenju sudski vještak, inženjer geodezije Petar Garmaz, predmet spora označio je točkama A-B-C-D i kao dio čest. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].

19. S obzirom da je u postupku bilo prijeporno pripada li sporni dio čest. zgr. [katastarska čestica] ili pak čest. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], s obzirom na osnovane tužiteljeve prigovore, jer je upravo predmetna nekretnina bila predmetom spora u parničnom predmetu P-371/07 povodom tužbe SU protiv ovdje tužitelja LU kao tuženika i u kojem je ona tražila utvrđene prava vlasništva na čest. zgr. [katastarska čestica] upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i u kojem je postupku pravomoćno odbijen njezin tužbeni zahtjev kao neosnovan i prihvaćen protutužbeni zahtjev LU, ovdje tužitelja, kojim je utvrđeno da je upravo on vlasnik čest. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u cijelosti.

20. Prvostupanjski je sud u predmetnom postupku, i po ocjeni ovog suda drugog stupnja osnovano zaključio da je tužitelj dokazao da je nekretnina kojeg dijela traži predaju u posjed upravo čest. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], unatoč prvotnom nalazu sudskog vještaka za geodeziju. Naime, u postupku je saslušan voditelj Ureda za katastar Split, Ispostave [adresa] JU, koji je naveo da je vještak Petar Garmaz prilikom izrade svog nalaza i mišljenja preuzeo digitalni e-katastar te da su u njemu bili netočni podaci, jer je prilikom precrtavanja "s analognog na digitalno došlo do mnogo grešaka" (l.s. 67) slijedom čega je vještak u spis dostavio pogrešan nalaz, jer je vještak kod izrade nalaza i mišljenja "trebao preuzeti analogno".

20.1. Ured za katastar Split, Ispostava Stari Grad dosatvila je svoje očitovanje dana 30. siječnja 2023. iz kojeg je razvidno da je izvršen ispravak digitalnog katastarskog plana budući je Ured uvidom u arhivsku dokumentaciju utvrdio postojanje nesklada između knjižnog i grafičkog dijela katastarskog operata te je po službenoj dužnosti izradio geodetski elaborat za ispravljanje nedostataka na katastarskom planu. Prema toj ispravci, razvidno je da je "kod vektorizacije analognih katastarskih planova, a koji su u tom Uredu kao službeni zaprimljeni 1902., došlo do greške u precrtavanju katastarskih granica za čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]" te da je postupak ispravka podataka katastarskog plana izvršen od strane nadležnog ureda u okviru zakonske nadležnosti i uz poštivanje relevantnih propisa, pa je po ocjeni ovog suda drugog stupnja time otklonjena dvojba glede identifikacije, odnosno pitanja da li se sporni zapadni dio nalazi na čest. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], ili pak susjednoj čest. zgr. [katastarska čestica], u vlasništvu tuženika.

21. Međutim, unatoč provedenom mjerničkom vještačenju i razrješenju dvojbe glede identifikacije nekretnine kojoj pripada "zapadna prostorija", koja je predmet spora tužitelj nije precizno označio: "zapadnu prostoriju čest. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]" i vanjsku jedinicu klima uređaja u zračnom prostoru ove prostorije, čije postojanje i nije utvrđeno na sudskom očevidu od 12. veljače 2021.

22. Zadatak suda je bio da na temelju rezultata raspravljanja ispita osnovanost tužiteljeve tvrdnje te da mu pruži pravnu zaštitu utvrđujući da postoji određeni pravni odnos te naloži tuženiku određenu činidbu.

23. Međutim, da bi to učinio potrebno je znati što je predmetom raspravljanja. Tužitelj predmet spora nije dovoljno označio, jer na skici vještaka mjernika zapadna prostorija čest. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i nije grafički označena, niti je uopće utvrđeno postojanje niti je označeno mjesto gdje se nalazi vanjska jedinica klima uređaja, koja je također bila predmetom tužbenog zahtjeva. O njoj prvostupanjski sud i nije raspravljao ni nakon dostave skice vještaka mjernika, iako je usvojio postavljeni tužbeni zahtjev u cijelosti. S obzirom da predmet spora nije dovoljno jasno označen trebalo je tužitelja pozvati na ispravak u smislu odredbe čl. 109. ZPP, odnosno u tom smislu dati nalog vještaku da u grafičkom prikazu točno označi predmet spora kako bi se o njemu moglo raspravljati.

24. Kako dakle stvari čiju predaju u posjed tužitelj traži nisu precizno označene, sve kako bi se znalo što je predmet spora te o tome koji su dokazi relevantni i što je potrebno njima dokazati, a što je u konkretnome izostalo, počinjena je navedena bitna povreda odredaba parničnog postupka, slijedom čega je pobijanu presudu trebalo ukinuti i predmet vratiti sudu prvog stupnja radi održavanja nove glavne rasprave po čl. 369. st. 1. ZPP.

25. Prvostupanjski će sud otkloniti bitnu povredu odredaba parničnog postupka na koju je ukazano te pozvati tužitelja da precizno odredi predmet spora te će potom donijeti novu zakonitu odluku o tužbenom zahtjevu tužitelja.

Zadar, 4. ožujka 2025.

Predsjednica vijeća

Katija Hrabrov