Republika Hrvatska

Županijski sud u Zadru

Zadar, Ulica plemića Borelli 9

Poslovni broj: Gž-249/2024-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Zadru, u vijeću sastavljenom od sudaca Igora Delina, predsjednika vijeća, Katije Hrabrov, članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice i Željka Đerđa, člana vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice NZ, OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupane po punomoćnici Zrinki Prlić, odvjetnici u Zagrebu, Nova Ves 50, protiv tuženika Grada Varaždina, OIB 13269011531, Trg kralja Tomislava 1, zastupanog po zakonskom zastupniku, radi utvrđenja prava vlasništva, odlučujući o žalbi tužiteljice protiv presude Općinskog suda u Varaždinu poslovni broj P-544/2021-24 od 8. prosinca 2023., u sjednici održanoj dana 4. ožujka 2025.,

p r e s u d i o  j e

I Odbija se žalba tužiteljice NZ kao neosnovana i potvrđuje presuda Općinskog suda u Varaždinu poslovni broj P-544/2021-24 od 8. prosinca 2023.

II Odbija se kao neosnovan zahtjev tuženika Grada Varaždina za naknadom troška na ime sastava odgovora na žalbu.

Obrazloženje

1. Uvodno označenom presudom suda prvog stupnja suđeno je:

»I. Odbija se tužiteljica sa tužbenim zahtjevom koji glasi:

"I. Nalaže se brisanje zemljišnoknjižnog stanja upisano temeljem zapisnika broj Z- 1874/2012/14346 na način da se kao vlasnik 2/6 dijela nekretnine oznake čest. zem. [katastarska čestica] upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] upiše tužiteljica NZ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], uz istovremeno brisanje toga prava s imena tuženika GRAD [adresa], OIB: 13269011531.

II. Nalaže se brisanje zemljišnoknjižnog stanja upisano temeljem zapisnika broj Z- 1874/2012/11811 na način da se kao vlasnik 2/6 dijela nekretnine oznake čest. zem. [katastarska čestica] upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] upiše tužiteljica NZ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], uz istovremeno brisanje toga prava s imena tuženika GRAD [adresa], OIB: 13269011531.

III. Nalaže se tuženiku da tužiteljici naknadi prouzročeni parnični trošak zajedno sa zakonskom zateznom kamatom po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godinu dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za 3 postotnih poena sukladno odredbi čl. 29. st. 2. Zakona o obveznim odnosima, a koje kamate teku od dana donošenja prvostupanjske presude pa do isplate, u roku od 15 dana."«

2. Protiv citirane presude žalbu je izjavila tužiteljica pobijajući je zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava, s prijedlogom da se žalba uvaži, pobijana presuda ukine i predmet vrati sudu prvog stupnja na ponovno suđenje. U žalbi ističe kako sud prvog stupnja nije naveo razloge odbijanja dokaznog prijedloga tužiteljice za provođenjem geodetskog vještačenja, za koje smatra da je bitno iz razloga što bi se vještačenjem utvrdila točna površina čestica, odnosno nekretnina koje su predmet postupka, a kako bi se potom točno utvrdio dio od 2/6 dijela koji tužiteljici pripada na temelju rješenja o nasljeđivanju iza pok. FZ. Kako iz cjelokupnog stanja spisa nije moguće ispitati iz kojeg razloga izvođenje predloženog dokaza ne bi bilo potrebno, to je sud prvog stupnja počinio bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. Zakona o parničnom postupku. Napominje i kako nje primila nikakvo obeštećenje u odnosu na nekretnine koje su predmet postupka, a koje joj svakako pripada. Iz predmeta proizlazi kako je tuženik tijekom cijelog postupka tvrdio da je tužiteljica obeštećena, a da pritom nije dostavio niti jedan dokaz kojim potvrđuje svoje navode o prethodno iznesenom. Popisuje trošak sastava žalbe.

3. U odgovoru na žalbu tuženik je osporio žalbene navode tužiteljice ističući kako izvođenje dokaza geodetskim vještačenjem nije bilo potrebno pa posljedično prijedlog za provođenjem istog pravilno nije niti usvojen od suda prvog stupnja. Jedino pod pretpostavkom da je tužiteljica dokazala da je povrat dijela nekretnina, odnosno uknjižba tužiteljice kao suvlasnice predmetnih nekretnina moguća i dopuštena, bi provođenje predloženog dokaza učinilo svrhovitim i smislenim. Osim toga, geodetska izmjera i identifikacija predmetnih nekretnina je već provedena u postupku preoblikovanja zemljišne knjige za k. o. [katastarska općina], a zapisnik na kom je to konstatirano je potpisala i sama tužiteljica i bila suglasna s istim, te je takva identifikacija služila kao podloga za uspostavljanje zemljišnoknjižnog stanja kojem je tužiteljica prigovarala. Od stare čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] nastala je nova čest. zem. [katastarska čestica] ukupne površine 385 m2, a ostatak čestice je nakon preoblikovanja ušao i danas je iskazan kao dio [adresa] oznake čest. zem. [katastarska čestica], zatim kao dio zgrade oznake čest. br. 3545/3, dio zgrade [adresa] oznake čest. br. 3545/6 i kao dio parkirališta i parka oznake čest. br. 3545/2. Tužiteljica po sili Zakona o cestama ne može ostvarivati nikakvo vlasničko pravo na čest. br. 15469, a niti na dvorištu i parkiralištu oznake čest. br. 3545/2 koje posljednjih više od 50 godina služi za potrebe susjednih zgrada, te je kao takva privedena svojoj namjeni i ne može se vratiti tužiteljici u vidu naturalne restitucije. Ukoliko tužiteljica nije obeštećena tada je svoj eventualno obveznopravni zahtjev za naknadom mogla ostvarivati u drugom postupku i to pod pretpostavkom da za ostvarivanje takvog zahtjeva nisu protekli zakonom propisani rokovi, koji postupak tužiteljica nije pokrenula, pa nije ni postojala obveza tuženika da dokazuje je li tužiteljica obeštećena za oduzetu imovinu i ako da, u kojem opsegu. Predlaže da se žalba tužiteljice odbije kao neosnovana i potvrdi presuda suda prvog stupnja, a tužiteljicu obveže da tuženiku naknadi troškove sastava odgovora na žalbu, koji popisuje.

4. Žalba nije osnovana.

5. Po ocjeni ovog drugostupanjskog suda, sud prvog stupnja nije počinio bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 148/11 – pročišćeni tekst, 25/13, 89/14 i 70/19 - dalje ZPP), na koju u žalbi ukazuje tuženik, budući da pobijana presuda ima razloga o odlučnim činjenicama, a o odlučnim činjenicama ne postoji proturječnost između onoga što se u razlozima presude navodi o sadržaju isprava i zapisnika o iskazima danim u postupku i samih tih isprava i zapisnika, slijedom čega se ista može ispitati.

6. Prvostupanjski sud nadalje, nije počinio niti bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 2., 4., 8., 9., 13. i 14. ZPP, na koje ovaj drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti, temeljem čl. 365. st. 2. istoga Zakona.

7. Predmet spora je zahtjev tužiteljice da se naloži brisanje zemljišnoknjižnog stanja upisanog temeljem zapisnika broj Z-1874/2012/14346 na način da se kao vlasnik 2/6 dijela nekretnine oznake čest. zem. [katastarska čestica] i čest. zem. [katastarska čestica], obje k. o. [katastarska općina] upiše tužiteljica, uz istovremeno brisanje toga prava s imena tuženika.

8. Sud prvog stupnja je, na temelju izvedenih dokaza, utvrdio da je u predmetu zemljišnoknjižnog odjela prvostupanjskog suda posl. br. Z-1409/2021 proveden postupak sastavljanja zemljišnoknjižnih uložaka, odnosno preoblikovanja zemljišne knjige broj Z-1874/2012/5934, da je u tom postupku sastavljen zapisnik od 9. siječnja 2014., u koji postupak je pozvana ovdje tužiteljica, kao podnositeljica prigovora, koja je zatražila uknjižbu prava suvlasništva za 2/6 dijela na nekretninama na kojima su izgrađene zgrade, koje su i etažirane i na nekretnini koja je u naravi cesta, kojoj je u postupku denacionalizacije izvršen povrat dijela nacionaliziranog zemljišta koje nije bilo izgrađeno, a radi se o čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].

8.1. Nadalje, sud prvog stupnja utvrđuje da je u postupku povodom preoblikovanja zemljišne knjige identifikacijom utvrđeno da je od dijela stare čest. br. 3546 k. o. [katastarska općina] formirana [adresa] oznake čest. br. 15469, upisana u zemljišnim knjigama kao javno dobro u općoj uporabi – nerazvrstana cesta, zatim čest. br. 3545/3, kao dio zgrade u [adresa], čest. br. 3545/6, kao dio zgrade [adresa] i čest. br. 3545/2, kao dio parkirališta u istoj ulici, pa kako su prema odredbi čl. 131. st. 2. Zakona o cestama („Narodne novine“, broj 84/11, 22/13, 54/13, 148/13, 92/14, 110/19 i 144/21 – dalje ZC) nerazvrstane ceste vlasništvo jedinice lokalne samouprave, to tužiteljica na čest. br. 15469 k. o. [katastarska općina] ne može steći pravo vlasništva, a kako je čest. br. 3545/2 privedena namjeni, to joj sukladno Zakonu o naknadi za imovinu oduzetu za vrijeme jugoslavenske komunističke vladavine ("Narodne novine" broj 52/96, 39/99, 42/99, 92/99, 43/00, 131/00, 27/01, 34/01, 65/01, 118/01, 80/02 i 81/02, dalje: Zakon o naknadi) ista nekretnina ne može biti vraćena u vlasništvo i posjed.

9. Odredbom čl. 131. st. 1. ZC propisano je da ceste koje se na dan stupanja na snagu toga Zakona koriste za promet vozila po bilo kojoj osnovi i koje su pristupačne većem broju korisnika, a koje nisu razvrstane kao javne ceste u smislu toga Zakona, postaju nerazvrstane ceste, s tim da prema st. 2. istoga članka će se postojeći upisi u zemljišnim knjigama nerazvrstanih cesta iz st. 1. iz toga članka u vlasništvu jedinice lokalne samouprave zamijeniti po službenoj dužnosti upisom nerazvrstane ceste javnog dobra u općoj uporabi kao neotuđivog vlasništva jedinice lokalne samouprave.

10. U postupku je nedvojbeno utvrđeno kako je čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u naravi cesta, odnosno [adresa] u [adresa], koja je upisana u zemljišnim knjigama kao javno dobro u općoj uporabi – nerazvrstana cesta u neotuđivom vlasništvu Grada Varaždina, slijedom čega je pravilan zaključak suda prvog stupnja kako tužiteljica ne može steći pravo suvlasništva na istoj.

11. Nadalje, čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u naravi je [adresa] i dvorište za koju i sama tužiteljica navodi da se radi o parkiralištu i parku i za koju nekretninu je i u postupku koji se vodio kod istog prvostupanjskog suda pod poslovnim brojem Z- 1409/2021 utvrđeno da je privedena namjeni.

12. Odredbom čl. 52. Zakona o naknadi propisano je da se prijašnjem vlasniku ne vraća imovina u vlasništvo i posjed na kojoj su na temelju valjanoga pravnoga osnova treće osobe stekle pravo vlasništva odnosno ako im je imovina na temelju valjanoga pravnoga osnova za stjecanje prava vlasništva predana u posjed, ukoliko ovim Zakonom nije drukčije propisano, s tim da se prema st. 2. istoga članka u slučajevima iz stavka 1. prijašnjem vlasniku priznaje pravo na naknadu sukladno odredbama ovoga Zakona.

13. Prema tome, kako je u postupku na nesumnjiv način utvrđeno da je čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] privedena namjeni i predana u posjed Gradu Varaždinu, to je pravilno i u tom dijelu sud prvog stupnja odbio tužbeni zahtjev tužiteljice.

14. Zbog svega navedenog, a s obzirom da su predmetne nekretnine privedene namjeni te kako tužiteljici ne pripada pravo na povrat istih, to je pravilno sud prvog stupnja odbio dokazni prijedlog tužiteljice da se provede vještačenje po vještaku geodetu, budući da je taj dokazni prijedlog nesvrsishodan.

15. Stoga je sud prvog stupnja na potpuno i pravilno utvrđeno činjenično stanje pravilno primijenio materijalno pravo kada je u cijelosti odbio tužbeni zahtjev tužiteljice.

16. Slijedom iznesenog valjalo je, temeljem odredbe čl. 368. st. 1. ZPP, odbiti žalbu tužiteljice kao neosnovanu i potvrditi pobijanu presudu suda prvog stupnja.

17. Zahtjev tuženika za naknadom troška na ime sastava odgovora na žalbu valjalo je odbiti kao neosnovan, budući da takva radnja nije bila nužna za vođenje postupka.

Zadar, 4. ožujka 2025.

Predsjednik vijeća

Igor Delin