Poslovni broj: Us I-2179/2024-6
REPUBLIKA HRVATSKA
UPRAVNI SUD U SPLITU
Split, Put Supavla 1.
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Upravni sud u Splitu, po sucu Marici Goreta, kao sucu pojedincu, uz sudjelovanje zapisničarke Nataše Brajević, u upravnom sporu tužitelja JM, [adresa]., OIB: [osobni identifikacijski broj], protiv tuženika Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, Direkcija, Zagreb, Margaretska 3, OIB: 02958272670, zastupan po opunomoćenici TM, zaposlenici tuženika, radi priznavanja prava na naknadu plaće za vrijeme privremene nesposobnosti za rad kao neposredne posljedice sudjelovanja u Domovinskom ratu, nakon neposredne i javne rasprave zaključene dana 14. veljače 2025. u prisutnosti tužitelja i opunomoćenice tuženika, dana 4. ožujka 2025.,
p r e s u d i o j e
Odbija se zahtjev tužitelja za poništenje rješenja tuženika Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, Direkcije, Klasa: UP/II-502-04/24-01/80, Urbroj: 338- 01-06-05-24-04 od 12. kolovoza 2024.
Obrazloženje
1.Osporavanim rješenjem tuženika, Klasa: UP/II-502-04/24-01/80, Urbroj: 338-01-06-05-24-04 od 12. kolovoza 2024. (dalje: osporavano drugostupanjsko rješenje) odbijena je žalba tužitelja izjavljena na rješenje Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, Regionalnog ureda Split, Klasa: UP/l-502-04/23-03/60, Urbroj: 338-17-02-01-24-04 od 12. travnja 2024. (dalje: prvostupanjsko rješenje), a kojim rješenjem se tužitelju ne priznaje pravo na naknadu plaće u 100% iznosu osnovice za naknadu plaće za vrijeme privremene nesposobnosti za radi dijagnoze F43.1/PTSP od 08. svibnja 2023. (točka I. izreke) te je određeno da žalba izjavljena protiv ovog rješenja ne odgađa njegovo izvršenje (točka II. izreke).
2.Tužitelj tužbom pobija zakonitost osporavanog drugostupanjskog rješenja tuženika zbog nepotpuno i nepravilno utvrđenog činjeničnog stanja. U tužbi se u bitnome navodi kronologija postupanja u upravnom postupku koji je prethodio ovom upravnom sporu te se ističe da tuženik bespogovorno priklanja vjeru nalazu, ocjeni i mišljenju Liječničkog povjerenstva Direkcije te odbija žalbu kao neosnovanu iako da je razvidno da isti sadržava pogrešno, nepotpuno i tendenciozno utvrđeno činjenično stanje koje da ne odgovara činjenicama sadržanim u dostavljenoj dokumentaciji te da se paušalno izvodi zaključak da je psihička bolest tužitelja rezultat realitetnih životnih problema. Ističe se da je i laiku jasno da se liječničko povjerenstvo Direkcije niti ne trudi niti pokušava dati jasno i suvislo obrazloženje svojih navoda. Dijagnoza koja se navodi kao uzrok privremene nesposobnosti da je posttraumatski stresni poremećaj iz čega da se jasno iščitava činjenica da se radi o bolesti koja je nastala nakon proživljene traume, a ne kao sklop realitetnih životnih problema. Nadalje se u tužbi navodi da je isprazno tvrditi da se uzročna veza nastalog psihičkog oboljenja PTSP sa vremenom tužiteljeva sudjelovanja u Domovinskom ratu može utvrditi samo na temelju medicinske dokumentacije nastale neposredno nakon prestanka tužiteljevog sudjelovanja u Domovinskom ratu. Ovo stoga jer da je i medicinska struka, a zatim i sudska praksa, nedvojbeno utvrdila da se bolest psihe vanjskim znacima može javiti i u vremenu znatno kasnijem od onoga u kojem su djelovali stresori. Uzročna veza da se utvrđuje ili osporava temeljem činjenica sadržanih u medicinskoj dokumentaciji nastaloj tijekom provedenog liječenja. Posebno se naglašava da je tužitelju u postupku pred drugim javno-pravim tijelima (Ministarstvo hrvatskih branitelja) uzročna veza nastalog psihičkog oboljenja - PTSP nesporno utvrđena te da mu je temeljem istovjetne medicinske dokumentacije utvrđen status hrvatskog ratnog vojnog invalida iz Domovinskog rata temeljem PTSP, za stalno. Stoga da je nejasno kako je moguće da jedno javno-pravno tijelo utvrđuje takvu vezu dok drugo javno-pravno tijelo takvu vezu odbija. Kao jedini razlog tužitelj da vidi u činjenici da u postupku ocjene uzročne veze i posljedičnog tjelesnog oštećenja pri nadležnom Ministarstvu hrvatskih branitelja sudjeluju liječnici psihijatri dok da u Direkciji sudjeluju liječnici opće medicine koje da se „usude" poništavati rad i zaključivanje liječnika specijalista koji su sudjelovali u njegovom liječenju, ali i liječnika koji su u postupku utvrđivanja statusa J na nesumnjiv i nesporan način utvrdili uzročnu vezu između nastale bolesti PTSP i tužiteljeva sudjelovanja u obrani suvereniteta RH. Ističe se da se iz spisa predmeta nedvojbeno može zaključiti, da je tužitelj kao hrvatski branitelj sudjelovao na prvim crtama bojišnice, da je bio izlagan stresnim i po život ugrožavajućim situacijama zbog čega da je nastalo psihičko oboljenje PTSP. Medicinska dokumentacija i utvrđeni status HRVI iz Domovinskog rata da nedvojbeno, nastali PTSP dovodi u svezi s tužiteljevim sudjelovanjem u obrani suvereniteta RH, čime da se na izravan i nesumnjiv način osporava rad i zaključivanje Liječničkog povjerenstva Direkcije. U predmetnom slučaju da se radi o neobrazloženom, nepotpunom i na medicinskoj dokumentaciji neutemeljenom nalazu. Takav nalaz da je donesen protivno medicinskoj dokumentaciji te da stoga nije tuženiku mogao poslužiti kao valjana osnova za donošenje rješenja u žalbenom postupku čime da je povrijeđen zakon na štetu tužitelja. Tuženim zahtjevom tužitelj traži da se osporavano drugostupanjsko rješenje, kao i prvostupanjsko rješenje, poništi te da mu se prizna predmetno pravo.
3.Tuženik u odgovoru na tužbu navodi da tužba nije osnovana te da je, suprotno navodima iz tužbe, pobijano rješenje doneseno u skladu s činjeničnim stanjem utvrđenim u pravilno provedenom upravnom postupku, a sukladno važećim propisima. Poziva se na odredu članka 38., članka 39. točka 9., članka 52. stavak 1. te članka 55. stavak 1. točka 1. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju („Narodne novine“ broj: 80/13, 137/13, 98/19, 33/23) a koje odredbe i citira te se poziva na razloge obrazloženja osporavanog rješenja. Smatra da je pobijano rješenje zakonito te predlaže da se odbije tužbeni zahtjev tužitelja.
4.U sporu je održavanjem rasprave 14. veljače 2025. te razmjenom podnesaka strankama omogućeno izjašnjavanje o svim činjenicama i pravnim pitanjima koja su predmet spora, u smislu članka 6. Zakona o upravnim sporovima (Narodne novine, br. 36/24 – dalje: ZUS).
5.Tužitelj je na raspravi ostao pri navodima tužbe i tužbenom zahtjevu. Naveo je i da nema prijedloga za izvođenje dokaza te je izričito naveo da ne predlaže izvođenje dokaza medicinskim vještačenjem na sporne okolnosti. Predložio je da se odluka donese prema stanju u spisu.
6.Tuženik je po svojoj opunomoćenici ostao kod obrazloženja osporavanog rješenja te odgovora na tužbu.
7.Sud je izveo dokaze čitanjem spisa ovog upravnog spora i istom priležećih isprava te spisa tuženog tijela dostavljenog uz odgovor na tužbu te istom priležećih isprava
8. Drugih dokaznih prijedloga stranke nisu imale.
9.Tužitelj a ni tuženik nisu zatražili niti popisali troškove ovog upravnog spora.
10.Na temelju provedenih dokaza tijekom spora te nakon razmatranja svih pravnih i činjeničnih pitanja, u skladu s odredbom članka 114. ZUS-a, sud je ocijenio da tužbeni zahtjev nije osnovan.
11.Predmet ovog spora je u smislu odredbe članka 3. ZUS-a ocjena zakonitosti osporavanog drugostupanjskog i prvostupanjskog rješenja.
12.Među strankama je sporno utvrđeno činjenično stanje, a time i primjena materijalnog prava, odnosno sporno je da li je privremena nesposobnosti za rad tužitelja od 08. svibnja 2023. pa nadalje prema dijagnozi F43.1 Posttraumatski stresni poremećaj (PTSP) neposredna posljedica sudjelovanja tužitelja u Domovinskom ratu.
13.Odredbom članka 38. stavak 1. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju ("Narodne novine" broj 80/13 137/13, 98/19 33/23 – dalje ZOZO) propisano je da pravo na naknadu plaće zbog privremene nesposobnosti, odnosno spriječenosti za rad radi korištenja zdravstvene zaštite, odnosno drugih okolnosti iz članka 39. Zakona pripada osiguranicima iz članka 7. stavka 1. točke 1. do 4, točaka 6., 8., 9., 20. i 25 Zakona. Prema stavku 2. istog članka pod privremenom nesposobnosti iz stavka 1. ovog članka, za vrijeme kojeg osiguraniku pripada pravo na naknadu plaće u smislu ovoga Zakona smatra se odsutnost s rada zbog bolesti ili ozljede, odnosno drugih okolnosti utvrđenih člankom 39. Zakona radi kojih je osiguranik spriječen izvršavati svoju obvezu rada u skladu s ugovorom o radu, drugim ugovorom ili aktom.
14.Prema članku 39. točki 9. ZOZO pravo na naknadu plaće pripada osiguraniku u vezi s korištenjem zdravstvene zaštite iz obveznoga zdravstvenog osiguranja, odnosno drugih okolnosti utvrđenih ovim Zakonom, ako je privremeno nesposoban za rad zbog rane, ozljede ili bolesti koja je neposredna posljedica sudjelovanja u Domovinskom ratu
15.Člankom 52. stavkom 1. ZOZO propisano je da osiguranik ima pravo na teret sredstava Zavoda, odnosno državnog proračuna ostvariti pravo na naknadu plaće za vrijeme privremene nesposobnosti iz članka 39. točaka 1, do 5. te točaka 9., 10. i 11. ovoga Zakona, počevši od prvoga dana utvrđene privremene nesposobnosti u maksimalnom trajanju od 18 mjeseci po istoj dijagnozi bolesti, bez prekida, u visini utvrđenoj u skladu s ovim Zakonom i općim aktima Zavoda. Prema stavku 2. istog članka nakon isteka roka iz stavka 1. ovoga članka osiguranik ostvaruje pravo na naknadu plaće u iznosu 50% zadnje isplaćene naknade plaće na ime te privremene nesposobnosti dok za privremenu nesposobnost postoji medicinska indikacija.
16.Člankom 55. stavkom 2. točkom 1. ZOZO propisano je da naknada plaće iznosi 100% od osnovice za naknadu plaće za vrijeme privremene nesposobnosti zbog rane, ozljede ili bolesti koja je neposredna posljedica sudjelovanja u Domovinskom ratu.
17.Odredbom članka 12. stavkom 5. Pravilnika o ovlastima, obvezama i načinu rada liječničkih povjerenstava Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje („Narodne novine“ broj 8/15, 17/15, 41/15, 104/17, 34/18, 63/22 - dalje: Pravilnik) propisano je da nalaz, mišljenje i ocjenu u slučajevima iz stavka 1., 3. i 4. ovoga članka liječničko povjerenstvo daje na osnovi medicinske dokumentacije ugovorne zdravstvene ustanove, odnosno ugovornog zdravstvenog radnika privatne prakse, odnosno medicinske dokumentacije inozemne zdravstvene ustanove, odnosno inozemne ordinacije privatne prakse, što ne isključuje pravo liječničkog povjerenstva da obavi pregled osigurane osobe ako je potreban zbog utvrđivanja zdravstvenog stanja i davanja ocjene, osim u slučaju iz stavka 1. točke 3. (utvrđivanju prestanka privremene nesposobnosti za rad osiguranika) ovoga članka kada je pregled osiguranika obvezan.
18.Prema članku 19. stavku 3. istog Pravilnika, nalaz, mišljenje i ocjenu liječničko povjerenstvo Direkcije Zavoda daje na osnovi medicinske dokumentacije ugovorne zdravstvene ustanove, odnosno ugovornog zdravstvenog radnika privatne prakse, na osnovi medicinske dokumentacije inozemne zdravstvene ustanove, odnosno inozemne ordinacije privatne prakse te druge relevantne dokumentacije, a na tiskanici koju posebnom odlukom propisuje ravnatelj Zavoda.
19.Iz podataka spisa predmeta je razvidno:
-da je predmetni upravni postupak pokrenut u povodu zahtjeva tužitelja od 16. studenog 2023. kojim traži priznavanje prava na naknadu plaće u 100% iznosu od utvrđene osnovice za vrijeme privremene nesposobnosti za rad zbog rane, ozljede ili bolesti kao posljedice sudjelovanja u Domovinskom ratu te da je tužitelj uz zahtjev priložio uputnicu izabranog doktora primarne zdravstvene zaštite kojom se od liječničkog povjerenstva Zavoda traži donošenje stručno-medicinskog mišljenja u navedenom smislu te je priložio medicinsku i drugu dokumentaciju;
-da je iz Potvrde Ministarstva obrane Republike Hrvatske od 26. rujna 2017. razvidno da je tužitelj sudjelovao u Domovinskom ratu u razdoblju od 19. siječnja 1992. do 31. srpnja 1992. to od 29. lipnja 1993. do 31 listopada 1995. godine te stekao status hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata;
-da je iz ratnog puta od 26. rujna 2017. te dopune istog od 21. listopada 2019. razvidno da je tužitelj kao pripadnik ratnih postrojbi organizirano sudjelovao u obrani neovisnosti teritorijalne cjelovitosti odnosno suvereniteta Republike Hrvatske te da je objektivno bio izložen različitim egzistencijalnim ugrožavajućim situacijama što rat kao oružani sukob sam po sebi nosi;
-da je tužitelj rješenjem Upravnog odjela za hrvatske branitelje, civilnu zaštitu i ljudska prava, Odsjeka za hrvatske branitelje i ljudska prava Pododsjeka za hrvatske branitelje od 27.listopada 2023. priznat hrvatskim ratnim vojnim invalidom iz Domovinskog rata X. skupine s 20% oštećenja organizma od 01.travna 2023. privremeno do 31.listopada 2024, uslijed bolesti PTSP kao posljedice sudjelovanja u obrani suvereniteta Republike Hrvatske.;
-da je tužitelj počevši od 02. siječnja 2020. obvezno zdravstveno osiguran kao osoba u radnom odnosu u pravnoj osobi sa sjedištem u [adresa] te da je isti počevši od 08.svibnja 2023. Privremeno nesposoban za rad zbog bolesti po dijagnozi bolesti šifre prema MKB-10 klasifikaciji: F43.1./posttraumatski stresni poremećaj;
-da je povodom zahtjeva tužitelja prvostupanjsko tijelo pribavilo stručno medicinsko vještačenje liječničkog povjerenstva Regionalnog ureda Zavoda koje je nalazom, mišljenjem i ocjenom od 09. travnja 2024. po uvidu u medicinsku i drugu dokumentaciju ocijenilo da se, obzirom na početak liječenja (prvi nalaz psihijatra evidentiran 13. travnja 2018.) nakon sudjelovanja u Domovinskom ratu, dijagnoza PTSP (F43.1) ne može s medicinskog gledišta dovesti u neposrednu i isključivu uzročno posljedičnu vezu sa sudjelovanjem tužitelja u Domovinskom ratu te da se bolest koja je prouzročila privremenu nesposobnost za rad nije posljedica sudjelovanja tužitelja u Domovinskom ratu;
-da temeljem navedene ocjene liječničkog povjerenstva prvostupanjskim rješenjem od 12. travnja 2024. tužitelju nije priznato traženo pravo, a kako je to pobliže navedeno u izreci tog rješenja;
-da je tužitelj na to prvostupanjsko rješenje izjavio žalbu povodom koje je tuženik u drugostupanjskom postupku temeljem odredbe članka 19. Pravilnika zatražio donošenje stručno-medicinskog mišljenja liječničkog povjerenstva Direkcije Zavoda;
-iz nalaza, mišljenja i ocjene liječničkog povjerenstva Direkcije Zavoda od 07. kolovoza 2024. je razvidno da je isto pregledalo cjelokupnu medicinsku i drugu dokumentaciju u spisu te utvrdilo, kako slijedi: "Uvidom u potvrdu o statusu hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata sudjelovao je u DR od 19.01.1992. do 31.07.1992. te od 29.06.1993. do 31.10.1995. Kao sudionik Domovinskog rata je objektivno bio izložen različitim egzistencijalno ugrožavajućim situacijama što rat kao oružani sukob sam po sebi nosi. Osiguranik nije bio ranjavan niti zarobljavan, nije zabilježen niti jedan specificirani traumatski događaj izuzetne jačine. Uvidom u prvi pregled Regionalnog centra za psihotraumu od 10. 10. 201.7 razvidno je da je zanimanja drvni tehničar zaposlen na poslovima prodavaoca u trgovini. Nakon nagovaranja supruge i suboraca javlja se na pregled radi pogoršanja stanja. Pri pregledu slika akutizacije teškog kronificiranog neliječenog PTSP-a ustanovljene su dijagnoze PTSP-F43.1 i depresivni poremećaj. Uvidom u psihologijski nalaz i mišljenje od 12.12.218. u zaključku se navodi da rezultati testiranja ukazuju na odstupanja u vidno motoričkoj koordinaciji uz neke indikatore mogućeg organskog oštećenja. Simptomi PTSP- klinički su značajno izraženi, a depresivne tegobe aktualno su blažeg intenziteta. Izražene paranoidnosti, te mogućnost dublje dekompenzacije u stresnoj situaciji. U nalazu spec. psihijatra od 05.03.2021. se navodi da "teška tjelesna bolest dodatno pogoršava ionako teško psihičko stanje pacijenta". Od 10.01.-31.01.2023. provedena je dnevna bolnica-Psihijatrija radi pogoršanja simptoma osnovne bolesti. Liječen je grupnim individualnim psihotretmanom preporučena je terapija uz opasku "Srčana bolest limitira mogućnost farmakoterapijske korekcije". Dana 08.05.2023. utvrđena privremena nesposobnost za rad, a dana 11.05.2023. obavlja pregled po psihijatru koji navodi da su smetnje duboko kronificirane većim dijelom, su fiksirane u osobnosti te su stoga teško dostupne terapijskoj korekciji. U nalazu spominje srčanu bolest. Uvidom u podatke Zavoda o ranijim privremenim nesposobnostima za rad razvidno je da su utvrđene dijagnoze prema MKB-10 148 Fibrilacija atrija i undulacija, C73 Zloćudna novotvorina štitnjače i M23 Unutrašnji poremećaji koljena. Iz priložene medicinske dokumentacije vidljivo je prvo javljanje spec. psihijatru je bilo 10.10.2017. a od tada se redovno liječi ambulantno i bolnički-dnevna bolnica po psihijatru. Od somatskih tegoba verificirane su dijagnoze prema MKB-10 148 Fibrilacija atrija i undulacija, C73 Zloćudna novotvorina štitnjače i M23 Unutrašnji poremećaji koljena. Uvažavajući odredbe formalno prihvaćene i obligirajuće Međunarodne klasifikacije bolesti (MKB- 10/Klasifikacija mentalnih poremećaja i poremećaja ponašanja. Klinički opisi i dijagnostičke smjernice, Deseta revizija, objavila Svjetska zdravstvena organizacija 1992. godine pod naslovom The ICD-10. Classification of Mental and Behavioral Disorders Tenth Revision"), razvidno je da se dijagnoza F43.1 Posttraumatski stresni poremećaj ne može kod osiguranika uzročno posljedično povezivati sa sudjelovanjem u Domovinskom ratu više od 25 godina ranije, dijagnoza PTSP-a razvija se u roku od najduže od nekoliko mjeseci nakon prestanka djelovanja stresora. Kod osiguranika se iz medicinske dokumentacije ne bilježi podatak da je u tom razdoblju (nekoliko mjeseci nakon izlaska iz ratnog okruženja) imao psihičkih tegoba ili bio liječen po psihijatru. Dijagnoza PTSP-a iznimno se može postaviti kao vjerojatna, u okolnostima kada postoji značajna odgoda (duža od 6 mjeseci, kod osiguranika više od 25 godine) i tipična klinička slika. Pri tome MKB-10 klasifikacija u tim okolnostima ne dozvoljava postojanje komorbiditeta i/ili alternativnog psihičkog poremećaja (anksiozne epizode, depresivni poremećaj). Uvažavajući i ove obligatorne smjernice MKB-10 klasifikacije razvidno je da se kod osiguranika ne može govoriti o predmetnom bolovanju zbog PTSP-a koji je isključiva posljedica sudjelovanja u Domovinskom ratu, jer postoji izraziti komorbiditet kojeg MKB-10 ne dozvoljava (F62.0 Trajne promjene ličnosti nakon katastrofalnih doživljaja i F33.2 Povratni depresivni poremećaj, sadašnja epizoda teška bez psihotičnih simptoma). Kod osiguranika je tek djelomično općenito opisan ratni stresogeni čimbenik koji bi mogao uzrokovati PTSP, nije opisana tipična klinička slika ratnog PTSP-a gdje bi tegobe po vrsti, intenzitetu i učestalosti opravdavale korištenje ove dijagnoze. Osiguranik ima HRVI X skupine sa 20%oštecenja organizma (privremeno) za bolest PTSP, a opisani elementi PTSP-a u kliničkoj slici, nisu isključivi, jedini niti dominantni uzrok predmetne privremene radne nesposobnosti osiguranika te se ne mogu uzročno posljedično povezivati sa sudjelovanjem osiguranika u Domovinskom ratu 25 godine ranije. Razvidno je da su kod osiguranika verificirane ozbiljne somatske tegobe 148 Fibrilacija atrija i undulacija, C73 Zloćudna novotvorina štitnjače i M23 Unutrašnji poremećaji koljena. U otpusnom pismu dnevne bolnice od 10.01. - 31.01.2023, kao i u nalazima psihijatra iz 2023.g. navodi se da srčana bolesti limitira mogućnosti farmakoterapijske Korekcije. Dg prema MKB-10 F32.2 Teška depresivna epizoda bez psihotičnih simptoma može se javiti kao komorbiditet posttraumatskog stresnog poremećaja, međutim, kod osiguranika simptomi depresivne epizode nisu uvjetovani posttraumatskim stresnim poremećajem već su rezultat realitetnih životnih problema." Zaključno se navodi da je slijedom navedenoga privremena radna nesposobnosti za rad od 08.05.2023. ustanovljena uvidom u medicinsku dokumentaciju radi dijagnoze F43.1 PTSP koji je verificiran u medicinskoj dokumentaciji ali se ne može isključivo i jedino povezati s ratnim okolnostima jer se u nalazu psihijatra od dana 11.05.2023. navodi da su smetnje duboko kronificirane i većim dijelom, su fiksirane u osobnosti te su stoga teško dostupne terapijskoj korekciji. Utvrđeno niz tjelesnih smetnji (148 Fibrilacija atrija undulacija, C73 Zloćudna novotvorina štitnjače i M23 Unutrašnji poremećaji koljena.) uz depresivno mišljenje i raspoloženje.“;
-da je zaključna ocjena liječničkog povjerenstva II Direkcije Zavoda iz navedenog nalaza, mišljenja i ocjene da nakon uvida u priloženu dokumentaciju, utvrđuje da se dijagnoza šifre po MKB10. F43.1 Posttraumatski stresni poremećaj PTSP, ne može priznati kao isključiva i neposredna posljedica sudjelovanja u Domovinskom ratu te se slijedom navedenoga privremena nesposobnost za rad od 08.05.2023. ne može priznati kao neposredna posljedica sudjelovanja u Domovinskom ratu;
-da je na temelju tako utvrđenog činjeničnog stanja osporavanim drugostupanjskim rješenjem od 12. kolovoza 2024. žalba tužitelja odbijena te potvrđena pravilnost prvostupanjskog rješenja.
20.Tužitelj u tužbi izražava nezadovoljstvo nalazom, mišljenjem i ocjenom drugostupanjskog liječničkog povjerenstva Direkcije Zavoda. Smatra da je neobrazloženo, nepotpuno te da nije utemeljeno a medicinskoj dokumentaciji već da je protivan istoj te da kao takav tuženiku nije mogao poslužiti kao valjana osnova za donošenje osporavanog rješenja.
21.Ovaj sud, suprotno navodima tužitelja, smatra da su nalazi, mišljenja i ocjene prvostupanjskog i drugostupanjskog liječničkog povjerenstva detaljno obrazloženi te utemeljeni na medicinskoj i drugoj dokumentaciji. Liječničko povjerenstvo je imalo u vidu i vremensko razdoblje sudjelovanja tužitelja u Domovinskom ratu kao i ratni put tužitelja pri tome utvrđujući da tužitelj nije bio ranjavan niti zarobljavan te da nije zabilježen niti jedan specificirani traumatski događaj izuzetne jačine. Cijenjena je i činjenica i da je tužitelju rješenjem nadležnog ministarstva priznat status HRVI s osnova PTSP-a, privremeno. Nadalje, nalazi, mišljenja i ocjene sadrže valjane razloge ocjene da se dijagnoza šifre po MKB10. F43.1 Posttraumatski stresni poremećaj PTSP, u konkretnom slučaju ne može priznati kao isključiva i neposredna posljedica sudjelovanja u Domovinskom ratu a time se ni privremena nesposobnost za rad od 08.05.2023. ne može priznati kao neposredna posljedica sudjelovanja u Domovinskom ratu. Naime, iz nalaza, mišljenja i ocjene liječničkog povjerenstva jasno proizlazi da je dijagnoza F43.1 PTSP verificirana u medicinskoj dokumentaciji, no, ne može se isključivo i jedino povezati s ratnim okolnostima jer se u nalazu psihijatra od dana 11.05.2023. navodi da su smetnje kod tužitelja duboko kronificirane i većim dijelom fiksirane u osobnosti tužitelja te su stoga teško dostupne terapijskoj korekciji. Utvrđeno je i niz tjelesnih smetnji (148 Fibrilacija atrija undulacija, C73 Zloćudna novotvorina štitnjače i M23 Unutrašnji poremećaji koljena.) uz depresivno mišljenje i raspoloženje.
22.Tužitelj uz tužbu dostavio brojnu medicinsku dokumentaciju koja već uglavnom prileži i spisu tuženog tijela dostavljenog uz odgovor na tužbu te je analizirana od strane liječničkih povjerenstava u upravnom postupku koji je prethodio ovom sporu. Ovaj sud nema stručna medicinska znanja da bi ocjenjivao medicinsku dokumentaciju tužitelja. Sam tužitelj nije predložio izvođenje relevantnih dokaza kojima bi doveo u sumnju nalaz, mišljenje i ocjenu drugostupanjskog liječničkog povjerenstva. Štoviše, iako je tužitelj na raspravi održanoj dana 14. veljače 2025. upozoren u smislu odredbe članka 51. stavak 1. ZUS-a odnosno obvezu predlaganja dokaza kojima podupire svoje tvrdnje isti je izričito naveo da nema drugih dokaznih prijedloga te je izričito naveo da ne predlaže da se u ovom sporu izvede dokaz medicinskim vještačenjem na sporne okolnosti te je predložio da se odluka donese prema stanju u spisu.
23.Polazeći od svih prednjih utvrđenja, te citiranih odredbi ZOZO i Pravilnika, ovaj sud nije imao razloga ne pokloniti vjeru suglasnim gore navedenim nalazima, mišljenjima ocjenama prvostupanjskog i drugostupanjskog liječničkog povjerenstva, koji su, suprotno navodima tužitelja, mogli poslužiti tuženiku i prvostupanjskom tijelu za donošenje zakonitih rješenja. Naime, nalazi, ocjene i mišljenja su, kako je i gore navedeno, provedena sukladno mjerodavnim odredbama ZOZO i Pravilnika, ista su stručno i detaljno obrazložena te su u suglasju sa medicinskom i drugom dokumentacijom u spisu tuženog tijela dostavljenog uz odgovor na tužbu.
24.U izloženim okolnostima osporavano drugostupanjsko rješenje tuženika, kao i prvostupanjskog tijela, je zakonito. U postupku koji je prethodio donošenju osporavanog rješenja nisu povrijeđena pravila postupka koja bi bila od utjecaja na rješavanje ove upravne stvari, utvrđene su sve činjenice i okolnosti bitne za zakonito i pravilno rješavanje ove upravne stvari uz pravilnu primjenu materijalnog prava. Navodi tužitelja nisu s uspjehom osporili zakonitost ni pravilnost osporavanog rješenja niti su isti od utjecaja na drugačije rješenje predmetne upravne stvari, radi čega, po ocjeni ovog suda, nije povrijeđen zakon na štetu tužitelja.
25.Kako nisu ostvareni ni razlozi ništavosti pojedinačne odluke iz članka 128. stavka 1. ZUP-a, na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti, to je, slijedom svega navedenog na temelju odredbe članka 116. stavak 1. ZUS-a tužbeni zahtjev tužitelja valjalo kao neosnovan odbiti odnosno odlučiti kao u izreci ove presude.
U Splitu, 4. ožujka 2025.
S U D A C
Marica Goreta
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:
Protiv ove presude dopuštena je žalba Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi putem ovog suda u dovoljnom broju primjeraka za sud i sve stranke u sporu, u roku od 15 dana od dana dostave.
DNA:
-tužitelju,
-tuženiku,
-u spis.