REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Revd-970/2025-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Ivana Vučemila predsjednika vijeća, Marine Paulić članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice, Darka Milkovića člana vijeća, mr.sc. Senije Ledić članice vijeća i Jadranke Anić-Matić članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja TČ, iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnica Ines Bojić, odvjetnica u Zagrebu, protiv tuženice EČ, iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], koju zastupa punomoćnica Mihaela Vilus, odvjetnica u Zagrebu, radi odluke o uzdržavanju, odlučujući o prijedlogu tužitelja za dopuštenje revizije protiv presude i rješenja Županijskog suda u Varaždinu poslovni broj Gž Ob-59/2024-2 od 11. srpnja 2024. kojom je potvrđena presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj P Ob-451/2021-24 od 26. ožujka 2024., u sjednici održanoj 4. ožujka 2025.,
r i j e š i o j e :
Prijedlog za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Varaždinu poslovni broj Gž Ob-59/2024-2 od 11. srpnja 2024. se odbacuje u dijelu koji se odnosi na postavljena pitanja i u dijelu koji se odnosi na povredu temeljnog ljudskog prava.
Obrazloženje
1. Tužitelj je podnio prijedlog za dopuštenje revizije protiv presude i rješenja Županijskog suda u Varaždinu poslovni broj Gž Ob-59/2024-2 od 11. srpnja 2024. kojom je potvrđena presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj P Ob-451/2021-24 od 26. ožujka 2024.
1.1. U prijedlogu za dopuštenje revizije postavlja tri pitanja koja smatra važnim za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni i za razvoj prava kroz sudsku praksu.
1.2. Prijedlog podnosi i na temelju odredbe čl. 385.a st. 2. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 79/19, 80/22, 114/22 i 155/23 - dalje: ZPP) uz tvrdnju da je postupanjem nižestupanjskih sudova počinjena naročito teška bitna povreda odredaba parničnog postupka kojim je tužitelju povrijeđeno pravo na pošteno suđenje zajamčeno čl. 29. Ustava Republike Hrvatske i čl. 6. st. 1. Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda te pravo na uzdržavanje djeteta za vrijeme maloljetnosti zajamčeno čl. 35. Ustava Republike Hrvatske i čl. 8. Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda.
1.3. Predlaže prihvatiti prijedlog za dopuštenje revizije i dopustiti podnošenje revizije u odnosu na pravna pitanja sadržana u prijedlogu za dopuštenje revizije i radi povrede temeljnih ljudskih prava zajamčenih čl. 29. i 35. Ustava Republike Hrvatske i čl. 6. i 8. Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda.
2. Odgovor na prijedlog za dopuštenje revizije nije podnesen.
3. Prijedlog nije dopušten.
4. U odnosu na postavljena pitanja predlagatelj u prijedlogu nije naveo razloge njihove važnosti jer u prijedlogu ne navodi da bi o tim pitanjima postojala različita praksa drugostupanjskih sudova koje bi trebalo ujednačiti, a niti ukazuje na nesuglasnost pobijane odluke s nekom odlukom ovog suda, a što je bio dužan prema izričitoj odredbi čl. 387. st. 2. toč. 3. ZPP.
4.1. Međutim, ako su u prijedlogu za dopuštenje revizije izloženi razlozi u kojima predlagatelj iznosi samo svoje prosudbe o potrebi za odgovorima na određena pravna pitanja, a zapravo tako samo izražava neslaganje s pobijanom drugostupanjskom odlukom, kao što je to u ovom slučaju, tada valja zaključiti da to nisu razlozi iz čl. 385.a ZPP koji bi u cilju ujednačavanja sudske prakse opravdali intervenciju revizijskog suda.
5. Budući da nije ispunjena pretpostavka iz čl. 387. st. 2. toč. 3. ZPP za dopuštenje revizije, na temelju odredbe čl. 389.a st. 3. ZPP, riješeno je kao u izreci.
6. U pogledu prijedloga za dopuštenje revizije u smislu odredbe čl. 385.a st. 2. ZPP valja reći da tužitelj nije učinio vjerojatnim da bi mu osobito teškom povredom odredaba parničnog postupka ili pogrešnom primjenom materijalnog prava bilo povrijeđeno temeljno Ustavom zajamčeno pravo iz čl. 29. st. 1. Ustava Republike Hrvatske i čl. 6. toč. 1. Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, a koje se odnosi na pošteno i pravično suđenje kao i na pravo iz čl. 35. Ustava Republike Hrvatske i čl. 8. Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda u ostvarivanju prava na uzdržavanje za vrijeme maloljetnosti djeteta.
7. Tužitelj u prijedlogu za dopuštenje revizije navodi da su u ovom parničnom postupku u kojem je donesena pobijana presuda sudovi nižeg stupnja počinili osobito teške povrede odredaba parničnog postupka te su pogrešno primijenili materijalno pravo čime su mu ujedno povrijedili njegovo pravo na pravično suđenje zajamčeno čl. 6. st. 1. i čl. 29. st. 1. Ustava Republike Hrvatske te čl. 35. Ustava Republike Hrvatske i čl. 8. Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda.
7.1. Sadržaj tužiteljeva prijedloga za dopuštenje revizije se dijelom svodi na prigovore o načinu na koji su nižestupanjski sudovi ocijenili dokaze odnosno o tome kako su utvrdili činjenično stanje, dakle na razloge koji se ne mogu isticati u reviziji niti mogu predstavljati povredu prava na pravično suđenje osim u izuzetno rijetkim slučajevima.
7.2. Glede tužiteljevih navoda da je do povrede prava na pravično suđenje došlo uslijed pogrešne primjene materijalnog prava, treba istaći da čl. 6. st. 1. Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda i čl. 29. st. 1. Ustava Republike Hrvatske sadrže samo određena procesna jamstva. Stoga do povrede tog prava u pravilu niti ne može doći zbog pogrešne primjene materijalnog prava, osim u slučaju da je pobijana presuda arbitrarna ili očito nerazumna, što ovdje nije slučaj.
7.3. Ovaj sud smatra da je u postupku pred nižestupanjskim sudovima tužitelju bilo omogućeno izjasniti se o svim zahtjevima i navodima tuženika, iznositi činjenice i predlagati dokaze te na taj način ravnopravno sudjelovati u postupku. U svojim nižestupanjskim presudama sudovi su odgovorili na sve odlučne navode i tužitelja i tuženika. Te presude su dovoljno obrazložene te se ne mogu smatrati arbitrarnima ili očito nerazumnima. Stoga ništa ne upućuje na zaključak da tužitelj nije imao pošteno i pravično suđenje. Naime, činjenica da tužitelj nije uspio u predmetnom sporu, ne znači da su mu ujedno povrijeđena i temeljna ljudska prava, a koja su zaštićena kategorija na temelju Ustava Republike Hrvatske i Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda. Isto tako, to što nižestupanjski sudovi zauzimaju drugačija pravna shvaćanja i različito ocjenjuju dokaze od tužitelja ne predstavlja povredu temeljnog ljudskog prava.
8. Konačno, nije povrijeđeno ni tužiteljevo pravo prilikom donošenja odluke uskraćivanjem u ostvarivanju zakonskog prava na uzdržavanje maloljetnog djeteta jer je u nižestupanjskim presudama maloljetnom djetetu dosuđeno uzdržavanje, a činjenica što to nije dosuđeno u mjesečnim iznosima za koje tužitelj smatra potrebnim ne znači da je tim povrijeđeno temeljno ljudsko pravo na uzdržavanje zajamčeno čl. 35. Ustava Republike Hrvatske i čl. 8. Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda. Prema tome, ništa ne upućuje na zaključak da je predlagatelj učinio vjerojatnim da bi mu zbog osobito teških povreda parničnog postupka ili pogrešne primjene materijalnog prava bilo povrijeđeno temeljno ljudsko pravo i to pravo na pošteno i pravično suđenje i pravo na uzdržavanje maloljetnog djeteta zajamčeno Ustavom Republike Hrvatske i Europskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, a sve u smislu čl. 385.a st. 2. ZPP.
9. Slijedom navedenog, ocjena je ovog suda da nisu ispunjene pretpostavke za intervenciju ovog suda u smislu čl. 385.a st. 2. ZPP i dopuštenje revizije.
10. Slijedom navedenog, u pogledu prijedloga za dopuštenje revizije u dijelu u kojem je on podnesen pozivom na čl. 385.a st. 2. ZPP valjalo je na temelju odredbe čl. 389.a st. 4. ZPP odlučiti kao pod točkom II. izreke ovog rješenja.
Zagreb, 4. ožujka 2025.
Predsjednik vijeća:
Ivan Vučemil
